CETINSKA KULTURA - RANA FAZA, SAMOSTALNA KULTURA ILI

INTEGRALNI DIO ENEOLITIKA

BRUNISLAV MARIJANOVI UDK/UDC: 903"636/637"(497.5)
Filozofski fakultet u Zadru Izvorni znanstveni lanak
Faculty of Philosophy in Zadar Original scientific paper
Primljeno. Received


U lanku se obrauje problem geneze cetinske kulture. Polazei od danas vaee
periodizacije ove kulture u kojoj je njezina rana faza pouzdano datirana u razvijeni eneolitik i poetak
ranog bronanog doba (bronca A l u srednjoeuropskom smislu), te komparirajui tipoloke i
ornamentalne odlike s odgovarajuim eneolitikim pojavama na onim nalazitima ireg jadranskog
prostora koja ne pripadaju cetinskoj kulturi, autor zakljuuje kako se u ranoj fazi ove kulture jo
uvijek ne moe govoriti o samostalnoj kulturnoj manifestaciji. U toj fazi razvoja ona je jo uvijek
integralni dio razvijenog eneolitika jadranskog podruja, a u samostalnu kulturnu manifestaciju
izrasta u klasinoj fazi koja u cjelini pripada ranom bronanom dobu.

"Problem geneze cetinske kulture svodi se u osnovi na pitanje koji su osnovni
etniki slojevi i elementi, u kojem omjeru i kakvim mehanizmima sudjelovali u nastanku
njenog ranog, poetnog oblika ...definiranog kao njen prvi stupanj".
1

Ovim, metodoloki potpuno ispravno formuliranim pristupom, zapoeli su I.
Marovi i B. ovi svoj prilog rjeavanju toga problema, te ponudili do sada najtemeljitiju
njegovu analizu i odgovarajua rjeenja. Naravno, predloena rjeenja zasigurno ne
predstavljaju zadnju rije u tom smislu i daljnje nadopune uslijedit e suglasno buduim
terenskim istraivanjima i studiranju nove grae. Jedna mogunost, ini mi se, otvara se ve
sada barem kada je rije o samom poetku cetinske kulture u formulaciji citiranih autora.
Dakako, rije je o onoj fazi njezina razvoja koju autori argumentirano i s pravom
postavljaju unutar kronolokih okvira eneolitika i prijelaza u rano bronano doba u
smislu srednjoeuropske kronologije.
2
Osnovu za takvo njezino opredjeljenje predstavljali su,
kao stoje poznato, nalazi iz slojeva u karinom Samogradu, gomile br. l, 4 i 8 iz Ograda
(Vid kod Metkovia), gomile 19 (grob br. 3), 53 i 87 iz Rudina (selo edna), gomila br. 2
iz epurina, te gomile br. l, 3 i S s lokaliteta Gomile vie laa u selu itluk, kojima autori
dodaju i sloj s cetinskim nalazima u Ravlia peini.
3

Razumije se, navedenim nalazitima danas se mogu dodati i neka druga, a da se pri
tome njihov sadraj nikako ne promijeni, osim, dakako, u smislu obogaivanja ukupno
raspoloive grae. No, upravo ta injenica i doputa jedan ovakav pokuaj promatranja te

1
MAROVI - B. OVI, 1983,223.
2
ISTI, 1983,197.
3
ISTI, 193,196.
faze cetinske kulture iz neto drukijeg kuta. Meutim, da bi smisao tog pokuaja bio
sasvim jasan treba najprije podsjetiti na temeljne vrijednosti njezine rane faze u formulaciji I.
Marovia i B. ovia.
U vezi s tim treba odmah ukazati na dvije vane injenice. Prvo, da je pri izdvajanju
ranog stupnja cetinske kulture najvaniju ulogu imao keramiki materijal, jer su druge
vrste nalaza zastupljene u krajnje skromnom opsegu; i drugo, da zbog stanovitih tipolokih
razlika autori odvojeno promatraju nalaze iz gomila i naselja.
Meutim, kako bih otklonio svaku mogunost nesporazuma i nejasnoa u daljnjem
izlaganju, drim nunim ne samo slijediti taj metodoloki pristup nego i u cijelosti prenijeti onaj
dio izlaganja citiranih autora koji se odnosi na tipoloke i ornamentalne karakteristike ovog
stupnja cetinske kulture.
Kada je rije o naseobinskoj keramici, svoja zapaanja, temeljena najveim dijelom na
nalazima iz karinog samograda, autori su iznijeli u slijedeem obliku:
Meu grubom, masivnom keramikom nalaze se duboke, loncima sline, terine s
kratkim, izdvojenim vratom izrazito eneolitikog oblika, te drugi oblici lonaca s visokim
vratom koji esto imaju iroko prstenasto ojaanje s vanjske strane usta; to jaanje esto je
odozdo ukraeno utiskivanjem prsta u nizovima koji odaju izgled slijepih arkada. U grubo
posude spadaju i lonci slini vrevima, s istaknutim ramenom i kraim vratom na kojem se
nalazi tunelasta ili manja trakasta drka. Na grubom se posudu openito dosta esto
gornja, ravna ploha usta ukraava utiskivanjem prsta, a na isti nain se ukraavaju aplicirane
plastine trake (rebra) na ovakvom posudu. Naeno je i nekoliko ulomaka grubljih posuda s
barbotiniranom povrinom.
U grupu fine keramike spadaju najveim dijelom terine i pehari. Ovdje su, ipak
najbrojnije terine razliito profiliranih oboda kojima je gornja ploha neto ira,
horizontalna ili ukoena, blago ili otro odsjeena prema dnu posude. I na nekim terinama
postoje prstenasta ojaanja s vanjske strane usta, isto kao i na ulomcima jedne grupe finijih
posuda vjerojatno pehara. U manjem broju javljaju se ulomci pehara koji imaju ovalni,
odnosno ovalnospljoteni trbuh i cilindrini vrat na kojem je iksoidna trakasta ruica.
Jedan od tih ulomaka je ukraen jednostavnim udubljenim linijama koje odaju poetak
tipine trakaste ornamentike, dok je drugi, posve ouvani, mali pehar ovog tipa jo
neornamentiran. Od ukraene keramike iz ovog horizonta svakako valja istaknuti
dio jedne kuglaste posude, smee, veoma dobro uglaane povrine na kojoj se vidi
zonalni cik-cak ukras i poetak ornamenta izvedenog pomou fino nazubljenog tokica. Taj
ukras mogao bi biti nasljee ili rezultat utjecaja kulture zvonastih pehara. Tradiciji tzv.
jadranskog tipa ljubljanske kulture moe se pripisati mali broj ulomaka, ukraenih pomou
kotaia. Kod jednih, dva plastina niza cik-cak ornamenta dijeli jedna tanka pruga, a kod
drugih takva pruga odjeljuje dva niza plastinih ukrasa nalik na meandar. Neki drugi ulomci,
ukraeni pomou kotaia, moda bi mogli biti rezultat samostalnog upliva kulture zvonastih
pehara. Kraju ovog horizonta pripada i jedan glineni poklopac, ukraen nizovima igosanih
trouglova.
4

to se tie nalaza iz gomila, autori su svoja zapaanja formulirali na ovaj nain:
Od finije keramike iz gomila prvog stupnja cetinske kulture spominjemo na prvom
mjestu Ulomke posuda tankih stijenki - vjerojatno pehara - koje imaju prstenasto ojaanje
s vanjske strane usta, a oito su istog tipa kao i one iz horizonta ovog stupnja u karinom
samogradu. Osim u Ogradu (gomile br. l i 8) ulomci ovakvih posuda naeni su i u nekim
gomilama ovog stupnja oko rijeke Cetine, npr. u Rudinama, gomila br. 19.
Neornamentirani pehari s jednom trakastom ili iksoidnom ruicom od kojih su neki
zdepastiji, a neki imaju elegantniju, ve cetinsku formu takoer su karakteristini oblici
ovog stupnja. Najzad, u jednoj od najmlaih gomila ovog stupnja zastupljeni su i prvi
primjerci ornamentiranih cetinskih pehara, kao i jedna posuda tipa Kotorac. Ova posljednja
ima perforacije na ramenu, te je po svoj prilici imala posebnu namjenu u kultu. Iz iste gomile
potjee ijedna kuglasta posuda ravnog dna s izrazitim, cilindrinim vratom, kao i jedna
mala, neornamentirana, a ulomak vrata jedne posude istog tipa iz gomile br.l .u gradu
potvruje da se radi oformi karakteristinog za ovaj stupanj. Ove posude imaju u pravilu
supkutane horizontalne uice, to - pored oblika i ukrasa, potvruje njihovo eneolitiko
porijeklo. Terine s proirenim, prema unutranjem dijelu, zakoenim obodima nisu
naroito este u gomilama ovog stupnja, ali su dokumentirane s nekoliko neukraenih ili
ukraenih primjeraka.
Gruba keramika je rjee zastupljena u gomilama ovog stupnja. Obino se radi o
sitnijim ulomcima pa nije mogue sigurnije ustanoviti oblike. Jedino su u Ogradu naene
itave grube posude jajastog oblika sapo etiri jeziaste ruice.
Kako je reeno, dobar dio finije, a i grube keramike ovog stupnja iz gomila je
neukraen. Ornamentika, kako na finijem, tako i grubljem posudu, moe se u osnovi
podijeliti na onu koja pripada eneolitikom stilskom repertoaru, te na primjerke koji
reprezentatira prvu fazu u oblikovanju specifinog cetinskog stila. Kako izgleda, u okviru
ovog posljednjeg jo se ne pojavljuju trake, trouglovi i drugi motivi ispunjeni igosanim
trouglovima, to e biti karakteristika sljedeeg stupnja.
5

Kako se to iz prenesenog dijela studije o cetinskoj kulturi moe sasvim jasno
vidjeti, u keramografiji njezine rane faze potpuno dominiraju tipoloke i ornamentalne
odlike eneolitikog karaktera, dok su pojave svojstvene klasinoj fazi zastupljene u
neusporedivo manjoj mjeri i poglavito su vezane za najmlae sedimente eneolitikog sloja
karinog samograda i najmlae gomile koje je mogue pripisati ovom razvojnom stupnju.
S druge strane, osim malobrojnosti, nalazi koji karakteriziraju klasinu fazu ove kulture,

4
ISTI, 1983,209-210.
5
ISTI, 1983,210-211.
a u manjoj mjeri su zastupljeni ve i pri kraju ove, jo uvijek nisu u dovoljnoj mjeri tipoloki
formirani i nemaju sva ona obiljeja koja e dobiti tijekom daljnjeg razvoja.
Ovakav meusobni odnos navedenih keramografskih odlika ove faze sasvim je
prirodan ako se ima u vidu i njezin relativnokronoloki poloaj, odnosno datiranje u eneolitik i
prijelaz u rano bronano doba, pa je stoga i normalno to autori pri deskripciji
keramografskih odlika dosta esto koriste termine kao to su: eneolitiko porijeklo, eneolitiki
oblik, eneolitiki stilski repertoar i dr.
Ono to boljim poznavateljima eneolitika jadranskog podruja i njegova zalea
ovdje odmah pada u oi jest injenica da se tipoloke odlike i ornamentalna svojstva
karakteristina za ovu fazu razvoja cetinske kulture javljaju na itavu nizu nalazita - Ravlia
peina IIIA,
6
Varvara Al,
7
Hateljska peina III,
8
Lazarua Ila-b,
9
Grapeva spilja,
10
Vela spilja,
11

Gudnja,
12
Odmut
13
i dr. - pa u tom smislu ne predstavljaju iskljuivo odliku ni rane faze ove
kulture niti eneolitika cetinskog prostora. S druge strane niti na jednom od navedenih
nalazita ne moe se govoriti o cetinskoj kulturi kao jasno izdiferenciranoj i koherentnoj
manifestaciji. tovie, na svim ovdje navedenim, ali i drugim nalazitima, ovi elementi,
predstavljaju samo jednu od brojnih komponenata razliitog podrijetla koje, isto tako
razliitim mehanizmima, ulaze u kulturnu sliku eneolitika ireg jadranskog prostora i njegova
zalea, dajui mu izgled vrlo sloena mozaika. Isto tako, treba posebno istaknuti i injenicu da
sve navedene pojave koje prema I. Maroviu i B. oviu odreuju kulturni izraz rane faze
cetinske kulture, premda nisu naroito brojne, ni na drugim nalazitima - mislim na onim koje
nije mogue povezati s ovom kulturom - nisu nita brojnije zastupljene, a nisu ni vezane za
neke posebne dijelove kulturnog sloja razvijenog eneolitika, nego se javljaju tijekom itavog
njegova trajanja. Ista konstatacija vrijedi i za druge pojave koje s cetinskom kulturom
nemaju nikakva dodira u smislu iskljuive pripadnosti ili izvornosti, nego su vezane za
sasvim druga podruja i za druge kulturno-etnike manifestacije. Tu prije svega mislim na
ukrase u stilu tzv. "jadranskog tipa ljubljanske kulture" i barbotino keramiku, koje, kako se to
iz citiranog dijela studije moe sasvim dobro vidjeti, karakteriziraju i stupanj 1. cetinske
kulture.
O kulturnom sadraju eneolitika ireg jadranskog prostora i njegovoj periodizaciji
svoje miljenje iznio sam nekoliko puta,
14


pa izloenu argumentaciju ovdje ne treba ponavljati.

6
B. MARIJANOVI. 1981, T. XXXH, 1-4, T. XXXIV, 1-9, T. XXXV, 3, T.
XXXVI, 1-6.
7
B. OVI, 1978,38-49, si. 619, T. H, 5-6, T. IV, T. V, 4-5.
8
B. MARUANOVI, 1998 (u tisku).
9
Isto.
10
G. NOVAK, 1955,120 i d., T. XCIV, T. CXX.
11
B. EUK, 1995,36, F. 35, F. 36-37, F. 47.
12
B. OVI, 1983,109.
13
. MARKOVI, 1985, T. XXVI, 1,4,6-7.
14
B. MARIJANOVI, 1991,185 i d.; ISTI, 1991a, 215 i d.; ISTI, 1992, 5 i d.;
ISTI, 1992a, 71 i d.; ISTI, 1994,53 i d.; ISTI, 1997,31 i d.; sve s navedenom
U vezi s tim dovoljno je podsjetiti samo na zakljuak o tome s kojim komponentama treba
raunati u ukupnoj slici razvijenog eneolitika ovog podruja. To su, prije svega, posude s
cilindrinim ili Ijevkasto proirenim vratom na ijem obodu je u najveem broju sluajeva
izvedeno prstenasto zadebljanje; zatim, konine ili poluloptaste posude s proirenim i kosim
obodom na kojem je koji put izvedeno prstenasto zadebljanje; lijebljena i Schnur-
keramika; potom, keramika s ukrasom u stilu "ljubljanske kulture", barbotino keramika, te
keramika s ukrasima tipinim za ranu fazu cetinske kulture (prije svega mreasto rafirane
vodoravne trake).
to se tie podrijetla pojedinih komponenti, unato razliitim miljenjima koje je u
tom pogledu mogue nai u postojeoj literaturi, danas je nedvojbeno sljedee:
Prvo, posude s cilindrinim ili Ijevkastim vratom i prstenastim zadebljanjem oboda
pripadaju lokalnoj keramikoj produkciji i imaju nedvojben autohtoni karakter. To
dokazuje njegova koncentracija upravo na ovom prostoru, kao i injenica da se, premda u
malom broju, pojavljuje ve na kraju ranog eneolitika, odnosno stupnja obiljeena kaneliranom
keramikom.
15

Drugo, konine i poluloptaste posude s proirenim kosim obodom, takoer, pripadaju
lokalnoj keramikoj produkciji, ali su izvorno vezane za kulturne grupe donjeg Podunavlja i
istonog Balkana, a u keramografiji jadranskog eneolitika ulaze najvjerojatnije kao
posljedica kulturnih utjecaja s podruja za koje su izvorno vezane.
16

Tree, tzv. lijebljena izvorno je, takoer, vezana za kulturne grupe s istog podruja
kao i posude s proirenim kosim obodima, a na jadranskom prostoru ograniena je na
njegov juni dio. U nastanku ove keramike vrste treba odbaciti sve kombinacije u smislu
njezina izjednaavanja s lasinjskom kulturom ili njezinim utjecajem.
17
Ova keramika
vrsta i na svom matinom prostoru redovito je asocirana sa Schnur-keramikom,
18
a i na
nekim jadranskim nalazitima se isto tako nalazi u zajednici s tom keramikom vrstom. U
najveem broju sluajeva ovu keramiku vrstu nije mogue dovesti u vezu s prisutnou i
njezinim autentinim nositeljima, ali pojedina nalazita, kao to je npr. gradina Guvnine, ne
doputaju ni potpuno iskljuivanje manjih populacijskih infiltriranja na iri jadranski prostor.
Na isti nain treba promatrati i prisutnost Schnur-keramike.
etvrto, keramika s ukrasima u stilu "ljubljanske kulture", ne predstavlja odraz
prisutnosti samostalne kulturne manifestacije jer ju niti na jednom nalazitu nije mogue

literaturom.
15
Usporediti i B. OVI, 1983,109.
16
Usporediti ISTI, 1983, 107-108
17
. MARKOVI, 1974,6, 11-12; ISTI, 1985, 34-36, 42-43, 82-83; S.
DIMITRDEVI, 1979,
369; N. PETRI, 1981,6-7; . BATOVI, 1988, 56; B. GOVEDARICA, 1989,
208 i d.; usporediti s
B.OVI, 1991a,69id.
18
B. OVI, 1991,56.
dokazati u posebno izdiferenciranim slojevima ili zatvorenim nalazima. Njezina prisutnost
je, takoer, najveim dijelom posljedica kulturnih utjecaja, premda se ne moe do kraja
iskljuiti ni mogunost manjih populacijskih penetracija.
19

Napokon peto, barbotino keramika najvjerojatnije pripada vuedolskom
kulturnom krugu, ali, unato njezinoj relativnoj brojnoj zastupljenosti, znaajniju prisutnost
vuedolske populacije na jadranskom prostoru, takoer, nije mogue dokazati.
20

Ve i na temelju ovako izloenih odlika razvijenog eneolitika jadranskog podruja i
njegova zalea, evidentno je da sve njegove komponente karakteriziraju i ranu fazu cetinske
kulture, ili, obratno, sve one pojave koje su autori izdvojili kao tipske odlike cetinske kulture na
isti nain predstavljaju i tipska obiljeja razvijena eneolitika ireg jadranskog podruja. Isto
tako, pitanje specifine trakaste ornamentike, o ijem se podrijetlu i izvorima autori nisu
kategoriki izjasnili, ali su upozorili na veliku slinost s odgovarajuim pojavama na nalazitu
Ezero,
21
danas ima drukiju dimenziju. Naime, na temelju jednog nalaza u Hateljskoj peini
III, za koji vrlo dobre analogije doista postoje na netom navedenu lokalitetu u Trakiji, s
velikom vjerojatnou se moe pretpostaviti utjecaj upravo te kulture u nastanku ove vrste
ukrasa u cetinskoj kulturi. Meutim, taj utjecaj je ostvaren znatno prije formiranja klasine
faze cetinske kulture, dakle u vrijeme razvijenog eneolitika jadranskog podruja, pa, prema
tome, vie i ne predstavlja potpuno stranu pojavu, a u okviru cetinske kulture doista ima
znaenje naslijea jadranskog eneolitika.
22
U istom kontekstu, vjerojatno treba promatrati i
urezane krivocrtne ornamente, koji su mogli nastati po uzoru na odgovarajue pojave u
ornamentici tzv. lijebljene keramike koja, neovisno o mehanizmima koji ju donose na
podruje junog Jadrana, u cetinskoj kulturi, takoer, pripadaju eneolitikom nasljeu.
Promatrano s tog stajalita, dakle imajui u vidu nedvojben eneolitiki karakter ovih pojava na
velikom broju jadranskih nalazita, njihovu etnokulturnu raznorodnost, znaenje tih istih
komponenta u fizionomiji ranog stupnja cetinske kulture, te isto tako eneolitiki karakter
specifino cetinskih ukrasa - urezana trakasta ornamentika -moe se postaviti pitanje:
predstavlja li u svojoj ranoj fazi cetinska kultura doista ve sasvim zasebnu kulturno-etniku
manifestaciju ili to postaje tek u svojoj klasinoj fazi? Naime, ako su one pojave koje se
smatraju odlikama prve faze cetinske kulture istovremeno sastavni dio i eneolitika Jadrana,
onda je potpuno jasno da se mora raditi i o jedinstvenu kulturnom horizontu, neovisno o
broju i raznorodnosti komponenata koje sudjeluju u tvorbi njegove fizionomije. S druge
strane, kako se formiranje ne samo ove nego i svake druge kulture ne moe odvijati na
irokom prostoru kakav je onaj na kojem se te pojave javljaju, odgovor na netom postavljeno
pitanje morao bi se formulirati na drugaiji nain. Odgovor na to pitanje, ini mi se, ponudili
su i sami autori konstatirajui najprije da ona izrasla iz jedne Sire populacijske osnove. Ta

19
B. MARIJANOVI, 1991a, 215 i d. s kritikim pregledom ranijih teza.
20
ISTI, 1994,53 i d.
21
1. MAROVI - B. OVI, 1983,230.
osnova je ve sama po sebi bila etniki i kulturno vrlo sloena: sainjavali su je ostaci
starog jadranskog neolitikog stanovnitva koji su u toku starijeg i srednjeg eneolitika
postepeno preslojavani uzastopnim valovima doseljenika u koje su se najzad pretopili, tako
daje novi (indoeuropski) element posve prevladao. U toku kasnog eneolitika, uz uticaje, a u
nekim sluajevima i uz fiziko (bioloko) sudjelovanje nekih zapadnobalkanskih i drugih
grupa (loinjske, ljubljanske, vuedolske, zvonastih pehara) - iz te ire osnove izdvojila se
zasebna etnokulturna skupina, zajednica koju nazivamo nosiocima cetinske kulture. Na
prelazu u rano bronano doba taje zajednica ve posve oblikovana, s odreenim tipom
drutvene organizacije i privrede, s vlastitim nainom ivota, religioznim poimanjima i
kultovima, te sa specifinim estetskim shvaanjima izraenim u dekorativnom sustavu
keramike proizvodnje - cetinskom stilu.
Ostavljajui ovdje po strani pitanje fizike prisutnosti, tonije opsega te
prisutnosti, nositelja drugih etnokulturnih manifestacija, zatim pitanje periodizacije eneolitika
ovog podruja u kojem autori vide tri faze razvoja, te pitanje sudjelovanja lasinjske
kulture u formiranju cetinskog ukrasnog stila, o emu sam ve iznio svoje miljenje (a i sam
B. ovi je u vezi s tim nedavno korigirao svoj stav),
25
citirana interpretacija odraava stvarni
karakter procesa formiranja cetinske kulture. Na prijelazu u rano bronano doba ona doista
postaje posve oblikovana i koherentna kultura, ali u tom procesu, u stvari, izrasta iz razvijenog
eneolitika, vrlo sloenog i u etnikom i u kulturnom pogledu, iji sastavni dio predstavlja i
ona sama. Tonije, rana faza cetinske kulture ni po emu se ne razlikuje od kulturnog
sadraja drugih nalazita tog vremena, a tek na njegovu kraju i na poetku bronanog doba
na jednom dijelu istonojadranskog prostora, onog oko toka rijeke Cetine, nastaje nova
kulturna manifestacija, jednako kao to u drugim podrujima istodobno nastaju druge kulture
bronanog doba.

LITERATURA


BATOVI, ., 1988. - ime Batovi, Osvrt na podruje Dubrovnika u prapovijesti, Izdanja
HAD, .12
BENAC, A., 1957. - Alojz Benac, Zelena peina, GZM, n.s., 12. EUK, B. - RADI, D.,
1995. - Boidar euk - Dinko Radi, Vela spilja, Pretpovijest
otoka Korule, Katalog izlobe. Vela Luka.
OVI, B., 1978. - Borivoj ovi, Velika gradina u Varvari - I dio (slojevi eneolitika,
ranog i srednjeg bronzanog doba), GZM, n.s., 32.
OVI, B., 1983. - Borivoj ovi, Eneolitski supstrat, PJZ, 4.
OVI, B., 1991. - Borivoj ovi, Vrpasto ukraena keramika na istonoj jadranskoj obali
i njenom zaleu, Starinar, 40-41, Zbornik M. Garaanina.
OVI, B., 1991a. - Borivoj ovi, Eneolitska ljebljena keramika na istonoj jadranskoj
obali i njenom zaleu, Zbornik radova posveenih akademiku Alojzu Benc u,
Posebna izdanja ANUBIH, 95-27.
DIMTTRIJEVI, S., 1979. - Stojan Dimitrijevi, Problem eneolita na istonoj jadranskoj
obali, PJZ, 3.
GOVEDARICA, B., 1989. - Blagoje Govedarica, O kulturnom i kronolokom poloaju
nalaza ljubljanske kulture na jadranskom podruju, AV, 39-40.
MARIJANOVI, B., 1981. - Brunislav Marijanovi, Ravlia peina (Pe Mlini), GZM, n.s.,
35-36.
MARIJANOVI, B., 1991. - Brunislav Marijanovi, Kasna hvarsko-lisiika kultura u
eneolitu, ANUBIH, Zbornik radova posveenih akademiku Alojzu Bencu, Posebna
izdanja, 95-27.
MARIJANOVI, B., 1991a. - Brunislav Marijanovi, Ljubljanska kultura na istonoj
jadranskoj obali, VAHD, 84.
MARIJANOVI, B., 1992. - Brunislav Marijanovi, Neka pitanja eneolitika istonog
Jadrana, Diadora, 14.
MARIJANOVI, B., 1992a. - Brunislav Marijanovi, Prilog rjeavanju problema podrijetla
trakaste ornamentike na keramici cetinske kulture, PPUD, 32.
MARIJANOVI, B,, 1994. - Brunislav Marijanovi, Vuedolska kultura na istonoj
jadranskoj obali, VAHD, 86.
MARIJANOVI, B., 1997. - Brunislav Marijanovi, Vuedolska kultura na istonoj
jadranskoj obali, Godinjak CBl.
MARIJANOVI, B., 1998. - Brunislav Marijanovi, Prilozi za prapovijest u zaleu
jadranske obale (u tisku).
MAROVI, I. - OVI, B., 1983. - Ivan Marovi - Borivoj ovi, Cetinska kultura,
PJZ,4.
MARKOVI, ., 1974. - edomir Markovi, The Stratigraphy and Chronology of the
Odmut Cave, AI, 15.
MARKOVI, ., 1985. - edomir Markovi, Neolit Crne Gore, Beograd. NOVAK, G., 1955. -
Grga Novak, Prethistorijski Hvar, Zagreb. PETRI, N., 1981. - Nika Petri, Uvod u
prethistoriju dubrovakog podruja, VAMZ,
3.s., 14.
Brunislav Marijanovi: THE CETINA CULTURE - EARLV PH ASE:
ANINDEPENDENT CULTURE OR AN INTEGRAL PART OF THE COPPER AGE


S u m m a r y


Taking over from the study of the Cetina culture the segment that deals with its
genesis and the cultural content of the initial phase of its development (Cetina 1), which has
been dated to the Copper Age and the early Bronze Age (Bronze Al in the and that it
Middle European sense), the author compares its typological features and developmental
phases with the typological features of the developed Copper Age on the broader territory of
the Adriatic coast and its hinterland. Establishing that the Age of Copper of this area was
culturaly very heterogeneous and that many components participated in its formation and
that, in this sense, there is a great correspondence, even identity, between the phenomena
considered to be typical features of the early phases of Cetina culture and the cultural
content of the developed Copper Age of numerous other excavation sites that do not belong
to this culture, the author comes to the conclusion that the early phase of Cetina culture is an
integral part of this Age of Copper and that it expresses itself as an independent and original
manifestation only during the early Bronze Age. In this process of formation it adopts and
reinterprets some of the ornamental and typological features which through different
mechanisms entered tha cultural inventory of the Adriatic region already during the period
of the developed Copper Age.