Kandidat Profesor Nemanja Prokoi! "#"$$% &r' (i)*n +a,i!
-.P/0N0 1 2N2340N01-23(.2/2K-30N0 Energetika je jako kompleksno postrojenje, kako sa stanovita poslova kojima se bavi (proizvodnja i distribucija toplotne energije, proizvodnja i distribucija elektrine energije, proizvodnja i distribucija komprimovanog vazduha, proizvodnja i distribucija DK i D vode, distribucija tehnikih gasova!!!" tako i sa stanovita razu#enosti svojih postrojenja! $d %&' ( instalisane snage na matinoj lokaciji za proizvodnju toplotne energije za grejanje grada Kragujevca instalisano je oko) *+, kapaciteta na ugalj -+, kapaciteta na gas &+, kapaciteta na mazut Energetika poseduje veoma slo.ena postrojenja i opremu) /urbokompresore instalisane snage preko &+( 0gregate za proizvodnju elektrine energije od -1 (h /ra2ostanice velikih elektricnih kapaciteta -34% ( 5ostrojenje za hemijsku pripremu vode kapaciteta 63'+m % 7h 8zvorite toplotne energije od 9 6++ ( Delatnosti ,,Energetika: d!o!o! su) 5roizvodnja i ditribucija komprimovanog vazduha 5roizvodnja i distribucija elektrine energije 5roizvodnja i distribucija demineralizovane i dekarbonizovane vode Distribucija tehnikih gasova 5roizvodnja i distribucija toplotne energije $;<$=<0 DE>0/<$;/ a) prozvodnja i distribucija toplotne energije 5 6a 7otre,e 8rejanja 8rada ? za potrebe tehnologije @astave ? za potrebe grejanja @astave b" proizvodnja i distribucija elektrine energije c" proizvodnja i distribucija komprimovanog vazduha d" distribucija tehnickih gasova e" distribucija vode OSTALI VANIJI PO!A"I O SISTE#U$ - AB$C K$/>0B<8D0) 4 E AB$C K$/>$=0) &F E 8<;/0>8;0<0 ;<0G0 E>EK/B$ 8@=$B0 H ;8;/EH) -1( E E<EBGE/;K8 I>H8D 8@=$B8J/0) vodena para E E<EBGE/;K8 GBEC<8 I>H8D H 5B80B<$C BEK8) =rela voda &6+71+ LD /opla voda F+7*+ LD 5ara E HDE$ =B;/E G$B8=0 H 8@=$B8J/80) Hgalj oko*+, azut oko &+, Gas oko -+, E;/BHK/$B0 $ACEK0/0 K$C8 ;E GBECH) privredni objekti stambeni objekti Jkolski i univerzitetski objekti zdravstveni objekti drustveni objekti i vojni objekti E D=$DE=<8 ;8;/E D0>EK$=$D0) preseka preko -'+ mm oko 64km preseka do -'+ mm oko 1+km E AB$C 5$/B$J0M0) u stanovima oko &F +++ pojedinani i ostali potroai oko &&&+ E /E5EB0/HB<8 BEK8 GBEC0<C0) &6+71+ E vrelovodni &%+71+ E vrelovodni F+71+ E toplovodni parni (4,'bar7-'+ LD" E BEGH>0D8C0 =BE>$=$D<E BE@E) Kvalitativna 9 (0-9:N0 /.K0;9<0 atina lokacija je locirana u krugu bivse grupe ,,@astava: i snabdeva toplotnom energijom 2abrike bive grupe ,,@astava: (tehnoloka para, tehnoloka voda, vrela voda za grejanje" kao i veNi deo grada Kragujevca!
<a ovoj lokaciji postoji pet kotlovskih jedinica! Dva manja kotla kao pogonsko gorivo koriste gas, dok ostale kotlovske jedinice koriste ugalj! H tabeli su dati osnovni podaci za postrojenja za proizvodnju toplotne energije! POSTROJENJE K-l K-2 K-3 K-4 K-5 5ogonsko gorivo gas gas ugalj ugalj ugalj Godina proizvodnje &F4& &F4- &F*+ &F*& &F1+ Kapacitet ((" %&!' %&!' 4% 4% &&- /ip kotlovskog postrojenja parni 8zlazni parametri t5O6'+LD p O %* barEa Energetski oblik koji se alje potroaima Etehnoloka para p O 4!' barEaP t O -'+ LD Etehnoloka para p O &' barEaP t O -'+ LD Etehnoloka voda tO&6+ LD Evrela voda za grejanje t O &6+71+ LD 99 K.-/03N9;0 ==K+;> Kotlarnica ,,KAD: nalazi se u krugu KADEa, i iz iste se vri snabdevanje toplotnom energijom kako Kliniko bolnikog centara E Kragujevac, tako i potroai u naselju ,,0erodrom: i deo naselja ,,Aubanj:! POSTROJENJ E K-l K-2 K-3 K-4 K-5 5ogonsko gorivo Gas (mazut" Gas (mazut" Gas (mazut" Gas (mazut" azut Godina proizvodnje &F** &F** &F*F &F4* &F*4 Kapacitet ((" 4!4 4!4 *!* -!'* *!+ /ip kotlovskog postrojenja =relovodni =relovodni =relovodni 5arni =relovodni Energetski oblik koji se alje potroaima E 5ara za tehnologiju p O 6 barEaP t O -'+ LD E =rela voda za grejanje t O &%+71+ LD E ;anitarna voda za potrebe bolnice 9)) K.-/03N9;0 ==23&.4/9<0> Kotlarnica je locirana u naselju ,,Erdoglija: i toplotnom energijom snabdeva naselje ,,Erdoglija:! <ekada se koristila kao pomoNna toplana toplani sa matine lokacije, a danas se ova kotlarnica koristi za grejanje ovog naselja kao nezavisan sistem! POSTROJENJE K-l K-2 5ogonsko gorivo Gas (mazut" Gas (mazut" Godina proizvodnje &F*% &F*F Kapacitet ((" *!* * /ip kotlovskog postrojenja =relovodni =relovodni Energetski oblik koji se alje potroaima E vrela voda za grejanje tO &%+71+ LD 9? K.-/03N9;0 >+@+0N<> >ocirana je u naselju ,,Aiibanj: i toplotnom enerijom snabdeva zgrade kolektivnog stanovanja u njenom okru.enju! POSTROJENJE K-l K-2 5ogonsko gorivo azut azut Godina proizvodnje &F4* &F4* Kapacitet ((" +!* +!* /ip kotlovskog postrojenja =relovodni =relovodni Energetski oblik koji se alje potroaima E vrela voda za grejanje tO &%+71+ LD ? K.-/03N9;0 ==(04/9A> >ocirana je u naselju >epenica i toplotnom energijom snabdeva zgrade kolektivnog stanovanja u njenom okru.enju! POSTROJENJE K-l K-2 5ogonsko gorivo Gas Gas Godina proizvodnje &FF6 &FF6 Kapacitet ((" +!% +!% /ip kotlovskog postrojenja toplovodni toplovodni Energetski oblik koji se alje potroaima E vrela voda za grejanje t O F+7*+ LD BN0+&2?0N<2 -.P/.-N.( 2N2349<.( @a obezbedenje projektovanih parametara u Energetici instalirano je pet kotlovskih jedinica! Badni projektovani izlazni parametri postrojenja su) p O %* barEa i t O 6'+ LD! Kapaciteti kotlovskih jedinica) K$/0$ t7h pare Kapacitet ((" 5ogonsko gorivo Kl 6+ %&!' Gas K- 6+ %&!' Gas K% 1+ 4% Hgalj K6 1+ 4% Hgalj K' &'+ &&- Hgalj Kotlovi KEl i KE- kao osnovno gorivo koriste prirodni gas, dok ostali kotlovi KE%, KE6, i KE' kao pogonsko gorivo koriste ugalj!, dok se mazut koristi za potpalu i eventualnu pomoN prilikom sagorevanja! ;vi kotlovi imaju prateNu opremu i postrojenja za 2unkcionisanje tehnoloskog procesa! @a napajanje, zagrevanje napojne vode i degazaciju ugradena su na termikoj pripremi vode etiri degazatora sledecih karakteristika) Ezapremme)9 %'+ m % Eradni pritisak) pO &!-'E-!+ barEa E radna temperatura) tO &+' E&%+LD Degazatori se napajaju sa zajednikog kolektora! @a zagrevanje i degazaciju napojne vode koristi se tehnoloska para) p O -!' barEa, t O -6+ LD @a redukciju sve.e kotlovske pare p O %* barEa i t O 6'+LD na parametre potrebne potroaima i za dalje tehnoloke procese koriste se reducir stanice) B; %*7&' barEa 6'+7%'+LD kapaciteta -+ t7h B; %*7&' barEa 6'+7%'+LD kapaciteta '+ t7h B; %*74!' barEa 6'+7-6+LD kapaciteta -3&-+ t7h B; %*74!' barEa 6'+7-6+LD kapaciteta -3&'+ t7h @apotrebno 2imkcionisanje energane ugradeni su) E sistem za lagerovanje i dopremu uglja od deponije do kotlovskih bunkera E sistem za odpepeljivanje i odljakivanje E postrojenje za hemijsku pripremu vode E termika central (/DEl i /DE-" E razvodni sistem toplodalekovoda i parovoda /EQ<$>$JK8 5$;/H50K QE8C;KE 5B85BEE =$DE <amena postrojenja hemijske pripreme vode je u proizvodnji tehnikoEtehnoloki ispravne, standardom propisane demineralizovane vode predvi#ene za rad u kotlovskim postrojenjima! ;tandardi kvaliteta koji se zahtevaju su) EtvrdoNa (/uR +,+&LdQ", E provodljivost (;R &+,+ S;7cm", E pQ vrednost (',1E 4,'", E kiseonik (R +,& mg7&", ugljenEdioksid (R &+ mg7&", gvo.#e (R+,+& mg7&", hloridi (R+,& mg7&"! /ehnoloski postupak podrazumeva dva povezana procesa) E dekarbonizacije i E demineralizacije. H procesu dekar,oni6aCije sirova voda (pijaNa iz vodovodnog sistema" koja se pri ma3! protoku od %++ m % 7h i pritisku od 6 bar, distribuira u tri otvorena brza reaktora (cirkulatora" kapaciteta po &++ m % 7h! $vde se, pomoNu sistema dozirnih pumpi, vrsi doziranje krenog mleka i 2eriE hlorida (koagulant" i posledinoEodstranjivanje, u vodi prisutnih, karbonata i bikarbonata kalcijuma i magnezijuma! $ni se, u obliku mulja, talo.e na dno cirkulatora gde se, u procesu odmuljivanja, vrsi njihova eliminacija! <a taj nacin se dobija voda bez karbonatne (prolazne" tvrdoce! $vako dobijena voda, jednim delom, iz bazena kapaciteta '++ m % , salje se u kule (u rashladnom sistemu kompresorske stanice", a njen najveNi deo (sistemom centri2ugalnih pumpi" na jonoEizmenjivake linije! 5roces deminera)i6aCije se obavlja na sistemu koji sainjavaju etiri linije kapaciteta 6+ m % 7h, sa po jednim katjonskim, anjonskim i mesovitim izmenjivaem! H njima se odvija hemijski proces izmene jona i time odstranjuje nekarbonatna (stalna" tvrdoNa! &9B-39+@;9<0 P393.&N.4 40B0 5rirodni gas se putem gasovoda dovodi do GB; (glavne mernoEregulacione stanice" sa pritiskom od 4 barEa i preko sistema za regulaciju reducira na &!- barEa (trenutno" i dovodi se do razdelnika! <a razdelniku su ugra#eni prikljuni cevovodi putem kojih se prirodni gas distribuira do potroaa! 8spred objekta potroaa postoje ugra#ene merne ili mernoEregulacione stanice! 5re putanja instalacije u rad proverava se pritisak gasa u razdelniku, a zatim otvaraju ventili na razvodnim cevovodima koji vode prema potroaima! H mernim podstanicama su ugra#eni merai protoka gasa ije stanje oitavaju radnici Energetike! /akodje se u podstanicama oitava pritisak i temperatura gasa koji ulazi u podstanicu! 5ored toga vrsi se kontrola zaprljanosti 2iltera i njegovo iNenje kada se za tim ukaze potreba! H mernoEregulacionim podstanicama pored navedene opreme ugra#eni su i regulatori pritiska! 5raNenje rada regulatora pritiska vre radnici Energetike, u sluaju njihove blokade vre deblokadu prema uputstvu koje se nalazi u podstanici! &9B-39+@;9<0 P3.P0N0 Distribucija propana se vrsi putem nadzemnog cevovoda od isparivacke stanice do potrosaca! 8spred ulaza u objekat potrosaca su ugradeni protiv pozarni ventili koje radnik Energetike otvara i zatvara po potrebi!