Namaz

a nasem jutu da usj/e/a drtma se 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta
1

TREE DOPUNJENO I DORAENO IZDANJE

1426.god.po H./ 2005 god.

2

Priprema:
Elvedin Borozan (Ebu-Isa) i Balkan Ummu-Isa

8aradnici:
Abdullah Klopi, Salih Kurdi, Salim Kehonji

8eri]atski saradnici i konsultanti:
Nusret Imamovi i Ismet Purdi

8eri]atska recenzi]a:
Hfz.mr.Muhammed Fadil Pora

Lektura:
Remzija Huri Beirevi

DTP:
Hamza Muteveli

Graficka obrada:
Ajdin Hodi

Adresa izdavaca:
Mesdid Tewhid
1120 Wien, Murlingengasse 61, Austrija
Tel.++43 1 81 22 346, Fax.++43 1 81 77 988
e-mail: ummet@ummet.at

Tira: 2000 primjeraka

3
U ime Allaha Milostivog Samilosnog

UVOD PRVOM IZDANJU

Hvala i zahvala Uzvienom Allahu, delle enuhu, Koji sve
u mjeri stvori i odredi, Koji mumine Pravim putem uputi, a
kafirima bolnu kaznu priredi.
Neka su salavat i selam na Njegovog resuli ekrema,
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji vjerno dostavi
Allahovu poslanicu i emanet predade i ummet posavjetova i na
Allahovom putu se bori sve do preseljenja na ahiret. Neka ga
Uzvieni Allah, subhanehu ve teala., obaspe svojom milou i
podari mu najljepe to e ikome dati. Neka su mir i spas na
njegovu porodicu, ashabe i na iskrene sljedbenike do Sudnjeg
dana.
Osnova vjere Islama jeste akida, isto i izvorno uvjerenje
koje se oituje u ehadetu, koji se pored izgovaranja rijeima
pokazuje i na djelima. Prvo, temeljno i najvanije djelo gdje se
potvruje ehadet jeste namaz koji vodi u svako dobro i odvraa
od svakog zla, veza je izmeu ovjeka i njegovog Uzvienog
Gospodara, isti ljude od grijeha, granica je izmeu vjerovanja i
nevjerovanja, jaa mumina, garant je Allahove zatite i za koga
e se prvo polagati raun na Sudnjem danu i prema kome e se
odreivati i ostala ljudska djela.
Namaz je nareen i narodima prije nas, s tim to su se
prema njemu neodgovorno ponijeli, poveli se za svojim strastima
i propast doivjeli. Uspjeh i napredak ovoga ummeta ovisi o
njegovoj primjeni Islama i najodgovornijem odnosu prema ovim
uzvienim emanetima koji su nam povjereni, a jedan od
najvanijih jeste namaz.

4

U proteklom periodu mnogi se nisu upoznali sa izvornom
Allahovom vjerom, te je nisu ni primjenjivali. Kod mnogih je jo
uvijek prisutno uvjerenje da se musliman moe biti po naciji,
porijeklu ili pukom pripisivanju muslimanima, bez znanja,
uvjerenja i pokornosti Allahu, subhanehu ve teala. Zato je danas
potrebno jedno svestrano i temeljito osvjeenje muslimana,
poevi od akide, ispravnog islamskog vjerovanja, preko
namaza i svih drugih principa, propisa i djelatnosti, tako da vjera
obuhvati sve pore naeg ivota, privatnog i javnog, porodinog i
drutvenog, sve dok Allahova Rije ne bude gornja i dok se
propisi ove vjere ne ponu primjenjivati na svim nivoima drutva.
Naa obaveza prema Uzvienom Stvoritelju jeste da u
Njega vjerujemo, u Njegovoj jednoi i jedinstvenosti, da Mu
budemo uvijek u pokornosti u skladu sa Njegovom voljom i
eljom. Jer sve to je odredio i propisao zasnovano je na
savrenoj mudrosti i znanju u korist ljudima.
Zato je potrebno ispravni i izvorni Islam dostaviti i proiriti
meu irokim masama i uiniti ga pristupanim svima na lahak i
jednostavan nain, daleko od ispraznih filozofija i neosnovanog
teoretisanja i pretpostavki.
U tom smislu uraena je sa Allahovom, subhanehu ve
teala, pomou i ova knjiga koja ima za cilj da na jednom mjestu u
kratkim crtama objedini, na temelju jasnih dokaza iz Kurana i
Sunneta, osnovno to je potrebno da poznaje svaki musliman o
namazu i njegovim propisima.
Moglo bi se dosta pisati o ovoj tematici i opet govor o
namazu ne bi bio do kraja iscrpljen.
Molimo Allaha, subhanehu ve teala., da primi ovo skromno djelo i
da u njemu dadne svoj bereket i blagoslov kako bi korist od
njega dola do to ireg kruga ljudi.
Nijjet nam je pisati i o drugim oblastima iz Islama ovim
nainom i sve s ciljem olakanja i shvatanja i rada po propisima
Allahove vjere.
er. rec.

5

UVOD DRUGOM IZDANJU

Uz pomo Allaha, subhanehu ve teala., tampamo drugo
izdanje knjige Namaz u Islamu u jednom relativno kratkom
periodu od vremena prvog izdanja.
Razlog tome je velika potreba i potranja knjige, ubrzo
nakon njene pojave. injenica je, da nam je ve odavno
potrebna knjiga o namazu koja u sebi objedinjava jednostavnost
pristupa materiji, spominjanje dokaza i saetost u okvirima
pokuaja da se obuhvati i svestrano obradi jedna iroka i
razgranata tema.
Ovo drugo izdanje je doraeno i proireno novim
naslovima u vezi sa namazom, hadisima su spomenuti izvori i
stepen, te su uvrtena nuna pojanjenja za kojima se osjetila
potreba. Uveliko su se ukljuila u ovaj odgovoran i naporan rad
dvojica svrenika fakulteta erijata iz Emirata i to Nusret
Imamovi i Ismet Purdi, na emu im inimo dovu Allahu,
subhanehu ve teala., za svako dobro i dalji uspjeh i napredak.
Ovom prilikom je ukazano, pored izvora koritene
literature, i na ono to je proputeno da se spomene u prvom
izdanju, a to je koritenje knjige svrenika Jordanskog
Univerziteta, Safeta Kuduzovia Svojstva Poslanikovog
namaza u pripremi teksta.
Nadamo se da e i ovo drugo izdanje naii na lijep prijem
kod zainteresovanih i da e ostvariti svoj cilj, a to je upoznavanje
ibadeta Allahu, subhanehu ve teala, kroz svjetlo Kurana,
Sunneta i rijei ehlisunnetske uleme.

Neka nam je Allah, subhanehu ve teala, svima na pomoi.

6

UVOD TRECEM IZDANJU

Pred nama je tree dopunjeno i doraeno izdanje
"Namaza u Islamu". Postoji veliko interesovanje, sa Allahovom
pomou, za ovim djelom, na emu smo zahvalni Uzvienom
Stvoritelju i to nas posebno raduje. Izraena je elja da se
prevede na albanski i njemaki jezik, pa bi smo voljeli da i ovi
prijevodi to prije ugledaju svjetlo dana. I pored uloenog truda i
nastojanja svjesni smo injenice da ljudski rad nije savren, tako
da e nam dobro doi svaki bratski savjet i primjedba, jer nam je
elja afirmacija i prezentovanje izvornih islamskih propisa, bez
primjesa uvedenih obiaja, bidata, pretpostavki i neosnovanih
miljenja. Na ovaj nain se olakava pristup Islamu i njegovim
savrenim propisima.
Ova knjiga je korisna kako onima koji se po prvi put
susreu sa namazom u praksi, tako i onima koji ve odavno
praktikuju Islam klanjajui, tako da e kroz nju ponoviti naueno,
saznati novo i ispraviti netano. Nakon itanja "Namaza u
Islamu" mnogi su se osjetili jaim i privrenijim pristupu namazu,
saznavi pojedinosti u pogledu istog.

7

AKIDA - OSNOVA SVAKOG RADA

VJEROVANJE U ALLAHA, DELE ENUHU

"Mi nismo stvorili nebesa i Zemlju i ono to je izmeu
njih da bismo se igrali, Mi smo ih stvorili s ciljem, ali veina
ne zna." (Ed-Duhan, 38.-39.)

"Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono to je
izmeu njih; tako misle nevjernici." (Sad, 27.)

"A Allah je nebesa i Zemlju mudro stvorio i zato da bi
svaki ovjek bio nagraen ili kanjen prema onome to je
zasluio; nikome nee biti uinjena nepravda." (El-Dasije,
22.)
Mumin potvruje i prihvaa da ima Jednog i Jedinog
Stvoritelja, Sveznajueg i Mudrog Gospodara, Boga Kojem se
pokorava i Koji ga je stvorio nakon to nije bio nita i nije mu bilo
spomena. Stvorio ga je od kapi sjemena, uobliio ga i uljepao
njegov izgled, a zatim mu prilagodio uslove za ivot na Zemlji,
kao to je to uradio s njegovim (pra)ocem i (pra)majkom.
Muminov iman u njegovog Gospodara i Stvoritelja poiva
na nepobitnim dokazima, oevidnim injenicama, jasnim i
vizuelnim znakovima, koji se nalaze u svim dijelovima prostranog
univerzuma, poduprtim vahjom (Objavom) od Allaha, dele
enuhu, koji nam je dostavljen putem iskrenih poslanika.

8

Mi emo im pokazati Nae dokaze u svemirskim
prostranstvima, a i u njima samim, da bi im postalo sasvim
jasno, da je on (Kuran) istina. (Fussilet, 53.)

Kada ovjek spozna svoga Uzvienog Stvoritelja i s Njime
uspostavi kontakt (namazom, ibadetom), uvidjet e da je on
vlasnitvo samo svoga Stvoritelja, da je samo On taj koji
zasluuje da Mu se ibadet ini, da Mu se bude pokorno i
potinjeno. Ovim se vjernik oslobaa potinjenosti, osim Allahu,
dele enuhu:

O ljudi, ibadet inite Gospodaru svome, Koji je stvorio
vas i one prije vas, da biste bili bogobojazni. (El-Bekare,
21.)
Vjernik zna svrhu svog postojanja i svoju ulogu na Zemlji,
kao i djela kojima je zadovoljan njegov Gospodar, a kloni se
onoga to srdi njegovog Stvoritelja. On zna ta slijedi poslije
smrti. Vjernik zna svog Stvoritelja i Poslanika svoga Stvoritelja.
Nevjernika okruuju tmina i neznanje i on luta.

Allah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz
tmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju zatitnici su
ejtani i oni ih odvode od svjetla u tmine; oni su stanovnici
Dehennema, oni u njemu vjeno ostaju. (El-Bekare, 257)

Nevjernik ne vjeruje u svog Stvoritelja pored oiglednih
znakova na Zemlji i na nebu. On ne vjeruje u poslanike pored
jasnih argumenata i dokaza o njihovoj iskrenosti.

A na Dan kada ih On pozove i upita:
'
ta ste
odgovorili poslanicima?' Toga dana oni nee znati ta e
odgovoriti pa se nee meusobno ni raspitivati. (El-
Kasas,65.- 66.)

9
Takvog e vidjeti kako robuje raznim idolima i kako je
pokoran tagutima (silnicima) i laljivcima, bez ikakvog osnova ili
dokaza.
Doista od onih koji ne vjeruju, i umru a nevjernici su,
niti od jednog nee biti primljeno blago da se njime otkupi,
makar ga, koliko ovaj svijet bilo! Njima pripada kazna bolna,
i njima nee niko u pomo pritei. (Ali-Imran, 91.)

Nevjernik zna za blagodati koje lino posjeduje u sebi, kao
to su: vid, sluh, razum, zdravlje i ivot; blagodati kojima se
koristi na Zemlji, kao to su: biljke, ivotinje, voda, zrak, razliiti
resursi u prirodi i rude; te blagodati na nebu od kojih ima koristi,
kao to su Sunce, Mjesec, smjena dana i noi, on zna da sve
ove blagodati, skrivene i vidljive, nije on za sebe stvorio. On zna
da postoji Tvorac i Gospodar tih blagodati i svjesno zaboravlja i
ne vidi dobrotu svoga Stvoritelja, a te blagodati koristi u javnom
ispoljavanju nevjerovanja i grijeenja.

Allah je Stvoritelj nebesa i Zemlje; On sputa s neba
kiu i ini da pomou nje raaju plodovi kojima se hranite; i
daje vam da se koristite laama koje plove morem voljom
Njegovom, i daje vam da se rijekama koristite; i daje vam da
se koristite Suncem i Mjesecom, koji se stalno kreu, i daje
vam da se koristite noi i danom; i daje vam od svega onoga
to od Njega zamolite, i ako biste Allahove blagodati brojali,
ne biste ih nabrojali. ovjek je, uistinu, nepravedan i
nezahvalan.(Ibrahim, 32.-34.)

To je nevjerovanje, la, prikrivanje istine i zabluda.
Nevjernik luta tminama najveeg neznanja, ne spoznajui svoga
Stvoritelja!! On ne zna ni zato ga je stvorio! Ne zna zato ga je
doveo na ovaj svijet!

10

Zar je onaj koji zna da je istina ono to ti se objavljuje
od Gospodara tvoga kao onaj koji je slijep? A pouku samo
razumom obdareni primaju. (Er-Rad, 19.)

Nevjernik zna samo za dunjaluki ivot i samo zna za svoje
interese i uitke, koji usmjeravaju njegova djela i odreuju
njegove odnose s drugim ljudima.

Sve to vam je darovano samo su naslade i ukrasi u
ivotu na ovom svijetu; a ono to je u Allaha bolje je i trajno
je. Zato se ne opametite? (El-Kasas, 60.)

ivot na ovom svijetu nije nita drugo do zabava i
igra, a samo onaj svijet je ivot, kad bi samo oni znali.
(El-Ankebut, 64.)

Izmeu takvog ovjeka i njegovog Gospodara prekinuta je
veza zbog njegovog nevjerovanja u poslanstvo Vjerovjesnika i
zbog negiranja vjerovanja u ahiret.

Postoje mnogi dokazi koji upuuju na Allaha i Njegovu
jednou i savrenost.

Ovdje emo navesti samo tri, a to su:

RAZUM;
OSJECAJ;
FITRA (CISTA, NEISKVARENA PRIRODA).

11
RAZUM

Imam Ibn-Kesir spominje da je Harun er-Reid doao
imamu Maliku i pitao ga:
O Ebu-Abdullah, ta je dokaz Allahove jednoe? Imam
Malik je odgovorio: udim ti se Harune, zar razliitost zvukova i
glasova i mnotvo oblika i stvorenja ne svjedoe o Gospodaru
svjetova?!
Prenosi se da je jedna grupa nevjernika dola iz Indije,
elei razgovarati sa islamskim uenjakom Ebu-Hanifom,
radijallahu anhu, o postojanju Allaha dele enuhu. Ebu-Hanife
je bio vrlo otrouman alim, te im je obeao da se nau poslije
dan ili dva, pa su mu doli.
Pitali su: ta ti kae? Odgovorio je: Vidio sam veliku
lau kako sijee valove Tigrisa bez kormilara, natovarena tekim
teretom. Nakon izvjesnog vremena laa se sama zaustavila na
obali, a sve stvari su se iskrcale na obalu bez iije pomoi.
O tome razmilja? upitae. Ree: Da. Odgovorie: Ti
onda nema ni trunke razuma! Da li je normalno da doe brod
bez vodia, usidri se i otplovi?! To je neshvatljivo. Ebu-Hanife,
r.h., ree: To ne shvatate, a shvatate da su ova nebesa bez
stubova, Sunce, Mjesec, zvijezde, planine, drvee, ivotinje i
ljudi, svi bez Stvoritelja!
Kako to shvatate i prihvatate?! Uvidjeli su da ih je on
nadmudrio svojim razumom.
Ako ovjek razmisli, vidjet e da mu je Allah, Koji ga je
stvorio, dao sredstva pomou kojih moe izuavati razne vrste
vjerskih i dunjalukih znanosti, bez kojih nije u stanju stei bilo
ta od nauke:

Allah vas je izveo iz utroba vaih majki a da nita
niste znali, pa vam je dao sluh, vid i srce, ne biste li bili
zahvalni. (En-Nahl, 78.)

12

Logicki principi

Ono to ne postoji nita ne moe stvoriti
Ako neto ne postoji, ono nije u stanju nita stvoriti jer
samo po sebi ne postoji.

Ono to je postalo nita ne moe stvoriti
Ako razmiljamo o stvorenjima koja svakodnevno dolaze
na svijet kao to su ovjek, ivotinje, biljke i ako razmiljamo o
svim pojavama u svijetu postojanja kao to su: vjetrovi, kie, no,
dan i posmatramo neprekidno skladno i precizno kretanje Sunca,
Mjeseca i zvijezda, te ako razmislimo o svemu ovome i ostalim
mudro usklaenim promjenama koje se dogaaju svakog
trenutka u svijetu postojanja, na razum svakog momenta vrsto
zakljuuje da sve ovo nije stvoreno bez Stvoritelja ve su to
stvorenja Uzvienog Allaha Koji postoji:

Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni stvoritelji?
Ili, jesu li oni stvorili nebesa i Zemlju? Ne, nego su oni bez
vrstog uvjerenja. (Et-Tur, 35.-36.)

Na nebesima i na Zemlji zaista postoje dokazi za one
koji vjeruju. U stvaranju vas i ivotinja koje je razasuo,
dokazi su za ljude koji su vrsto uvjereni. I smjena noi i
dana i kia koju Allah s neba sputa da pomou nje Zemlju,
nakon mrtvila njezina oivi i promjena vjetrova dokazi su
za ljude koji imaju pameti. To su Allahovi dokazi koje ti kao
istinu navodimo, pa u kakav ete govor, poslije Allaha i
Njegovih dokaza,vjerovati.? (El-Dasije, 3.)

Ako razmislimo o stvorenjima, Allahovi dokazi u njima e
nam ukazati na neka svojstva Uzvienog Allaha.

13
Poznato ti je da hrana koju jedemo ne uje, ne vidi, ne
kree se, ne die, ne spava i ne budi se, a kada hrana ue u
tvoje tjelo, postaje ivo tijelo, koje se odlikuje prethodnim
svojstvima. Isti je sluaj sa hranom ivotinja. Takoer, sastojci
vode, zemljane praine i vazduha kojim se hrane biljke, ne
razvijaju se, ne daju plodove, ne diu i ne hrane se, a kada uu u
tijelo biljke preobraavaju se u ive i raznovrsne biljke.
Ovaj ivotni proces koji se svakodnevno i u svakom
momentu odvija u svakom tijelu biljki, ivotinja i ljudi, svjedoi da
su oni stvorenja Onoga Koji je jedino u stanju darovati ivot.
ovjek je pokuavao stvoriti ivot pa je svaki njegov
pokuaj zavravao otvorenim neuspjehom, tako da su istraivai
sa istoka i zapada javno priznali svoju nemo u pogledu
stvaranja ivota.
Zaista, ljudi su nemoni povratiti neto ako bi im muica
uzela, jer i dananja nauka je potvrdila da to god muica uzme
ona to pokvasi pljuvakom i automatski ga preobrazi u neto
sasvim drugo (prije nego to proguta, ona to svari), to je vie
nemogue povratiti.
Istinu je rekao Uzvieni Allah u Kuranu:

O ljudi, evo jednog primjera, pa ga posluajte: - Oni
kojima se vi mimo Allaha obraate, ne mogu ni muicu
stvoriti, makar se radi nje svi sakupili. A ako bi im muica
neto uzela, oni to od nje ne bi mogli izbaviti. Slab je onaj
koji trai, a i ono to se trai! Oni ne poznaju Allaha kako
treba, a Allah je zaista moan i silan! (El-Hadd. 73.-74.)

ivot koji je dat i koji se svakodnevno pojavljuje u ivim
biima ne moe nastati bez vjeno ivog i Uzvienog Allaha.

Njemu pripada vlast na nebesima i na Zemlji, oivljava
i usmruje i On je svemu kadar. (El-Hadid, 2.)

14

I osloni se na Vjeno ivog Koji ne umire! (El-
Furkan,58.)

Na isto pitanje koje se tie postojanje Allaha, dele
enuhu, imam Ahmed IbnHanbel je odgovorio tako to je uzeo
jaje i rekao:
Vidite ovo jaje! to se tie njegove vanjtine, ono je
srebrene boje, a to se tie njegove unutranjosti, ono je uto
kao zlato, a kada se ono nalee iz njega izae ivotinja koja uje
i vidi. Zar to nije dokaz o postojanju Onoga Koji sve uje i vidi i
Koji sve zna?
Ako razmislimo o zamecima u utrobi stvorenja, vidjet emo
da su oi stvorene jo u matericama majki, gdje vlada potpuna
tama, mada znamo da oi vide samo na svjetlosti, to nam
potvruje da Onaj koji stvara oi zna da e iz materice izai na
svijet u kome je svjetlost.
Takoer nam je poznato da krila kod ptica nastaju u jajetu,
to nam potvruje da Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, zna da e
te ptice letjeti u zraku, pa im zato i stvara krila prije njihovog
roenja.

A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj Koji sve
potanko zna, Koji je o svemu obavijeten. (El-Mulk, 14.)

Da znate da je Allah svemu kadar i da Allah sa svojim
znanjem sve obuhvata. (Et-Talak, 12.)

Kada je ovjek bio obavijen tamom u materici niko od
stvorenja mu nije mogao bilo ime pomoi, vodom ili hranom, pa
ak ni otac ni majka u ijoj je utrobi stvoren i oblikovan.
Meutim, milost Allaha, delle enuhu, Onoga Koji daje
neizmjernu opskrbu, putem pupane vrpce mu je osigurao
gotovu i svarenu hranu kao opskrbu.

15
Kada dijete dolazi na svijet i kada se presijee pupana
vrpca, Allah, dele enuhu, hranu tom djetetu izvodi iz majinih
grudi i nadahnjuje ga na koji e nain tu hranu sisati, mada jo
uvijek ne vidi, ne uje i ne razmilja.
Zatim, Allah, delle enuhu, opskrbljuje ovjeka voem i
povrem koje dobiva hranu iz vode, zemljanje praine i vazduha.
Allah je potinio Sunce da koristi biljkama da bi se upotpunila
proizvodnja hrane koja je potrebna ovjeku i ivotinjama.
Ovo nam jasno ukazuje na to da hrane ne bi bilo da Allah
ne daje pitku vodu, plodnu zemlju za usjeve, pogodnu klimu i
druge odgovarajue uvjete, potrebne za proizvodnju hrane od
biljaka.

Neka ovjek pogleda u svoju hranu! Mi obilnu kiu
prolivamo, zatim na zemlji pukotine prosijecamo i inimo da
iz nje ito izrasta, i groe i povre, i masline i palme, i
bae guste, i voe i bilje, na uivanje vama i stoci vaoj.
(Abese, 24.-32.)

Ili ko je taj koji e vas nahraniti, ako On hranu Svoju
uskrati? Ali oni su uporni u bahatosti i u bjeanju od istine.
(El-Mulk, 21.)

Onaj koji te je sauvao od mnogih opasnosti u vrijeme dok
si oblikovan u majinom stomaku, isti je onaj koji uva tako
osjetljivi mozak u vrsto povezanom i sigurnom kavezu lobanje.
On kostima ela uva isto tako osjetljive oi, nosnom je
kou zatitio nosni otvor, a srce i plua je smjestio i uva ih u
sigurnom grudnom kou.
To je onaj koji ti uva ivot, osigurava ti uvjete ivota kao
to su: hrana, voda, vazduh, svjetlost, toplota i drugo.
On te nije zaduio da unosi zrak u plua, ili da ga isputa
u snu i kad si budan. Da te je zaduio, ti ne bi mogao uiniti nita

16

drugo osim unoenja i isputanje zraka dok si budan, jer ako te,
recimo, osvoji san, disanje bi prestalo i dola bi smrt.
Cjelokupno postojanje samo po sebi predstavlja svojevrsnu
potvrdu da je to djelo Jednog i Jedinog Allaha, dele enuhu
Ti vidi da tvoja ishrana zavisi od rada eluca i crijeva. Ljekari
kau da rad crijeva zavisi od rada krvotoka, a uloga krvi zavisi od
zraka i disanja. ist zrak za disanje zavisi od rada biljaka, koji
opet zavisi od suneve svjetlosti, a suneva svjetlost zavisi od
drugih zvijezda i nebeskih tijela.
injenica da postojanje i funkcija eluca ovisi o postojanju i
funkciji tijela dovoljno jasno govori da su sva ta stvorenja djelo
jednog Gospodara.
Allah, delle enuhu, kae:

Allah nije uzeo sebi sina i s Njim nema drugog
boanstva! Inae, svaki bi bog s onim to je stvorio radio
ta bi htio, i jedni bi se nad drugim nadmetali. Hvaljen neka
je Allah, Koji je daleko od onoga to oni iznose. (El-
Muminun, 91.)

Kada bi na njima /nebesima i Zemlji/, bilo boanstava
osim Allaha, propali bi. Pa neka je slavljen, Gospodar Ara
iznad onoga to mu oni pripisuju . (El-Enbija, 22.)

Znai, nije mogue da neto sluajno postoji, tj. da je
nastalo sluajno. Dakle, neophodno je da imaju svog stvoritelja.
Pa ko je on? On je Allah, subhanehu ve teala!

Zar su oni bez Stvoritelja stvoreni ili su oni stvoritelji?
I jesu li oni stvorili nebesa i Zemlju? Ne, nego su oni bez
vrstog uvjerenja. (Et-Tur, 35.-36.)

Upitan je jedan beduin: Kako si spoznao svog
Gospodara? Odgovorio je: Trag na putu upuuje da je neko

17
prolazio, a izmet ukazuje na devu. Nebesa puna zvjezdanih
puteva i Zemlja sa irokim stazama, i more sa ogromnim
talasima, zar ne upuuju na Onoga Koji sve uje i sve zna?!

OSJECAJ

Ne sumnjam u postojanje onoga to osjeam svojim
ulima. To je prihvaena, ope poznata razumska istina.
Postoje stvari koje nismo vidjeli niti osjetili, ali vrsto vjerujemo u
njihovo postojanje, kao to vrsto vjerujemo u postojanje onoga
to vidimo i osjeamo.
vrsto smo uvjereni u postojanje Indije i Brazila, a nismo ih
posjetili niti vidjeli.

Kako se moe biti uvjeren u postojanje necega, a
nije se osjetilo svojim culima?

vrsto uvjerenje postie se putem ula i promatranjem i
putem svjedoenja prenosilaca kojima vjerujemo, tj. putem
vjerodostojnih vijesti.
Koliki je domet spoznaje koju doseu ula? Jesu li ona u
stanju dokuiti sve to postoji?
Ne vidim mrave kad se kree na udaljenosti od tri milje iako
mrav postoji, niti vidim bakterije i mikroorganizme u ai iste
vode iako se u ai nalaze milioni tih bakterija.
Isto tako, ne vidim elektrone koji krue u sredini atoma, kao
to krue zvijezde na nebeskom svodu.

18

ula dakle, od svjetova nad kojima im je vlast dana,
otkrivaju samo jedan njihov dio.
Zar ne postoji mogunost da izmeu svijeta boja nad kojim
bdije oko i svijeta glasova nad kojim bdije uho, postoji i jedan
drugi svijet koji u osnovi ne poznajem, jer ne posjedujem ulo za
njegovu spoznaju?

Ima li iko pravo da porekne ono to ne vidi?

ovjek koji je slijep od roenja u mogunosti je da sluhom
spozna da je more plavo a livada zelena, ali nije u mogunosti
dokuiti ta je to plavetnilo ili zelenilo.
Gluh ovjek putem obrazovanja sazna da se melodije
sastoje od stihova, taktova, skala i nota. Meutim, nije u stanju
osjetiti pravi smisao melodije.

Da li onaj koji je slijep ima pravo negirati postojanje zelenila,
a onaj koji je gluh negirati stvarnost melodije, zato to je ne
osjecaju?

Kada oko ugleda tapi u ai vode, razum se ne zavarava
onim to je oko vidjelo, jer zna da je tap prav.
Kad oko vidi pjesak u pustinji kao vodu, razum zna da je to
fatamorgana (varka) i da nije voda nego pijesak.
Razum je dakle postao sudija i taj njegov sud je dalekosean.

19
Medutim, da li on sudi o svemu i je li domet njegovog
rasudivanja beskonacan?

Poznato je da razum nije u stanju dokuiti nita dok se ne
ogranii s dvije stvari: vremenom i prostorom, tako da ono to
nije ogranieno vremenom i prostorom razum sam po sebi nije u
stanju dokuiti.
Kada bi ti profesor historije rekao: Poeo je rat izmeu
Arapa i Perzijanaca. Meutim, nije poeo prije Islama, niti poslije,
niti u bilo kojem vremenu, ali je, uistinu, poeo!- ne bi to shvatio
niti mu povjerovao, niti e to prihvatiti.
Kada bi ti profesor geografije rekao: Postoji grad koji nije u
ravnici, niti na brdu, niti na kopnu, niti na moru; nije na Zemlji, niti
na nebesima, niti u bilo kojem prostoru, meutim on postoji!
ne bi to shvatio, prihvatio, niti mu povjerovao.
Dakle, razum ne donosi sud, osim u granicama vremena i
prostora, tako da ono to je van tih granica kao pitanje due i
Allahovog, delle enuhu, odreenja, Njegove Uzvienosti i
atributa, razum o njima ne donosi sud.
Razum je ogranien i ne donosi sud o neogranienom, niti
je u stanju da ga shvati.
Predstavi sebi vjenost vjernika u Dennetu! Vjerniki
razum je uvjeren da je to istina i taj jekin (uvjerenje) mu je doao
putem vijesti Iskrenog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi
ve sellem, Meutim, pogledaj da li tvoj razum shvaa vjenost?
Razmisli o njoj, pa e vidjeti kako zamilja njihov boravak
u Dennetu, stoljee ili dva stoljea, stotinu, milion ili hiljadu
miliona stoljea, a zatim e ustanoviti da tvoj razum postaje
nemoan i pita se: ta poslije toga? On time eli odrediti
granicu. Nije u stanju shvatiti beskonanost.
Njemaki filozof Kant napisao je knjigu u kojoj potvruje da
razum nije u stanju donositi sud, osim u svijetu materije.

20

FITRA (Priroda covjeka)

Puno ljudi ija fitra nije iskrivljena grijesima, kufrom i
ateistikim ideologijama, vjeruju u postojanje jedinog Allaha,
delle enuhu, pa ak i ivotinje.
Svi ljudi, i vjernici i nevjernici, kada ih zadesi velika nesrea
udarac sudbine, od kojeg gube strpljenje i ne nalaze mu lijeka,
ne trae spasa i zatitu ni od koga od poznatih stvorenja, nego
trae pomo i utoite kod Snage koja je iza tih stvorenja. Snaga
koju ne vide, ali koju u duama i srcima, i svakim ivcem
osjeaju kao Njeno postojanje, Njenu veliinu i uzvienost.
Ovo se deava velikom broju uenika u danima ispita, kao i
mnogim bolesnicima kad se bolovi pojaaju i ljekar postane
nemoan. Svi se vraaju svome Gospodaru i posveuju se
Njegovom oboavanju, ibadetu.
Jeste li se ikada zapitali ta je uzrok tome i njemu slinom?
Kako otkrivamo da se svako ko padne u potekou vraa Allahu,
delle enuhu?
Svi se sjeamo prolog rata i onoga prije njega kako su se
ljudi okretali vjeri, traei utoite kod Allaha, delle enuhu.
Komandiri i zapovjednici su se upuivali prema damijama i
pozivali vojsku na namaz.
U jednom asopisu objavljen je interesantan lanak nekog
mladia padobranca (u vrijeme kada su padobranci i slijetanje bili
neto novo), koji opisuje svoj dogaaj, pa kae da je odrastao u
kui u kojoj niko nije spominjao Boga, niti Mu se molio, klanjao
Uio je u kolama u kojima nije bilo asova vjeronauke niti
pobonog uitelja, odgojen je materijalistikim (laikim) odgojem.
Meutim, kad se prvi put sputao padobranom, vidjevi samoga
sebe kako pada i prije nego se padobran otvorio, poeo je
govoriti: O Boe, o Gospodaru!, iz srca se molio, udei se
otkuda mu je dolo ovo vjerovanje?!

21
Meutim, u tome nema nikakvog uda, jer je vjerovanje u
svemo Allaha, delle enuhu, neto to je skriveno u svakoj
dui. To je priroda, jedan od osnovnih ljudskih nagona.
Ovu ljudsku prirodu (nagon) ponekad prekriju strasti, elje,
poude i materijalne potrebe, pa kada je potresu strahote,
opasnosti i nedae, zbaci sa sebe taj prekriva i pojavi se. Zbog
toga se onaj koji ne vjeruje naziva kafirom, a kafir na arapskom
jeziku znai: onaj koji pokriva.

Anatol Frans, poznati francuski pisac, nevjernik, povodom
svog ateizma i nevjerovanja, rekao je: ovjek postane vjernik
kada se kao rezultat mokrane analize ustanovi da ima eernu
bolest ( u vremenu kada inzulin jo nije bio poznat)...
Jednoj pobonoj bogobojaznoj muslimanki je reeno: Taj i
taj je naveo hiljadu dokaza o postojanju Allaha delle enuhu!
Ona se nasmijala i rekla: Kada bi sam putovao pustinjom, pa ti
se okliznula noga i pao u bunar iz kojeg nisi u stanju izai, ta bi
radio? Njen sugovornik joj je odgovorio: Dozivao bih: - O
Boe!!! To je dokaz! dodala je ona.
Vjerovanje u Allaha, delle enuhu, je u dubini svakog
ovjeka. To je istina koju mi muslimani poznajemo, jer nas je
Allah, delle enuhu, obavijestio da je vjerovanje (iman) priroda
(nagon) s kojom je stvorio ljude.
Nemogue je da ovjek ivi i umre ne razmiljajui o
Gospodaru ovog svemira. Meutim, moda mu je razum bio
kratak, pa nije stigao do istinskog Boanstva, nego je oboavao
druge mimo Njega, smatrajui da je to bog ili da pribliava Bogu.

Murici plemena Kurej su oboavali Hubela, Lata i Uzza-
a, kamenje i kipove. Hubel je kip od crvene koljke koji je Amr
Ibn Luhajj donio iz Sirije, iz Hame.
Rekli su mu da je velik i moan bog, pa kad ga je ponio na
devi, pao je na putu i polomila mu se ruka, te su mu napravili

22

ruku od zlata. Bog kome se polomila ruka! No, i pored toga su ga
oboavali!
Oboavali su ga u asovima sigurnosti, pa kada bi zaplovili
morem i valovi se uzburkali, najavljujui avet potopa, nisu
govorili: O Hubele! , nego su dozivali: O, Allahu!
Ovo su neke osnove koje nas podsjeaju na Allahovu,
subhanehu ve teala, veliinu, jednou i jedinstvenost i Njegovo
pravo, a nau neprikosnovenu obavezu da Mu inimo ibadet
onako kako nam je to On, subhanehu ve teala, propisao i da Mu
budemo u pokornosti kako Uzvieni zahtijeva.
Namaz je jedan od znakova imana i temelj pokornosti
kojom su odlikovani iskreni i pravi vjernici nad nevjernicima.

23

PRIPREMA ZA NAMAZ

CICENJE

istoa je propisana Kuranom i Sunnetom. Uzvieni Allah
kae:

... a ako ste dunupi, onda se okupajte! (El-Maide, 6.)

... i haljine svoje oisti! (El-Muddessir, 4.)

Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji
se mnogo iste. (El-Bekare, 222.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Namaz nee biti primljen bez (prethodne) istoe.
1

istoa je dio imana.
2

istoa se ostvaruje uklanjanjem neistoa isteom
vodom sa odjee klanjaa, tijela i mjesta gdje se klanja i da se
bude pod abdestom ili gusulom, a u sluaju da nema vode, pod
tejemmumom.

1
Vus||r, 221; El-T|rr|z|, 1; | lor-Vadze, 2Z2.
2
Vus||r, 223.

24

CIME SE POSTIE CISTOCA?

istoa se postie sa dvije stvari:

1. Prirodnom vodom

Ona ima sve prirodne osobine tako da sa njom nije
pomijeano bilo ta to se u njoj obino ne nalazi, svejedno bilo
to neisto ili isto. U takvu vodu se ubrajaju:bunarska voda, voda
sa izvora, kinica, rijena voda, otopina snijega i morska slana
voda.
U tom smislu, Uzvieni kae:

I Mi s neba istu vodu sputamo. (El-Furkan, 48.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
Voda je ista, osim ako se uprlja neim neistim pa promijeni
miris, okus i boju.
3

2. Cistom povrinom zemlje

Tj. istim zemljinim tlom u vidu praha, pijeska, kamena i
slanae (onog to se rauna kao zemlja), jer je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: istom zemljom musliman bi
se mogao istiti i kad ne bi imao vode deset godina. Kada nae
vodu, neka se njom opere.
4

3
lor-Vadze, 521; 8ejra||, Es-sunenu|-kuora, 1/20. A|oar| |aze da je da|l, 0a||lu|-ozam||, 5899.
u|era se s|oz||a da je rjegovo zracerje |spravro.
Turlelu| -esral, 1/11

1
lad|s je sar|r. 3ar|ru|- dzar|'|, 381; Eou-0avud, 35Z; El-T|rr|z|, 121.

25
Osnovno isenje se ostvaruje uklanjanjem fizike
prljavtine (materije koje su sa erijatskog stanovita neiste)
istom vodom sa odjee, tijela i mjesta gdje se klanja.

Vjersko ienje od apstraktne neistoe (tj. onog to je
tako erijatski definisano), (dunupluk, vrenje velike i male
nude...) postie se uzimanjem abdesta ili kupanjem.

VRSTE VODA

Ovdje treba napomenuti da sa erijatskog stanovita
imamo vie vrsta voda:

1. cista voda (tahuur), a to je izvorska voda, kinica,
tekua voda, otopina od snijega, stajaa voda, bunarska i
morska slana voda. Sva ulema je suglasna (idmaa) da su ovo
iste vode i da se njima postie erijatska istoa taharet, ak i
onda kada promijeni svoj miris zbog dugog stojanja ili zbog
proticanja preko istih materija kao to je zemlja, praina, blato,
lie itd.
Isto tako, ako se ista voda pomijea sa uljem ili neim
slinim to se u njoj nee rastvoriti, ona ostaje i dalje upotrebljiva
za erijatsko isenje. Propis je isti i kada se pomijea sa malim
koliinama istih tvari, kao to su teni mirisi.

U ciste (tahuur) vode spada i voda koritena za:

a) otklanjanje fizike neistoe ako time ne promijeni svoje
osobine.

26

b) voda koritena za abdest i gusul.

2. necista voda (nedis), a to je svaka voda koja promijeni
jednu od svojih osobina (ukus, miris i boju) zbog mijeanja sa
neistim materijama sa erijatskog stanovita, kao to je voda
koritena u odstranjivanju fizike neistoe i time promijenila
neku od svojih osobina, npr.: pranje djeije garderobe od
mokrae i izmeta.

3. cista, ali ne i cisteca voda (tahir) a to je voda koja se
pomijea sa istim tvarima koje prevladaju njene osobine do te
mjere da se vie ne zove vodom, kao aj, kahva, sok itd.
Meutim, ispravno miljenje je da su samo dvije vrste vode, a
ova trea vrsta ona u osnovi i nije vie voda, te ju je i suvino
ubrajati u vodu.

Neki uenjaci pod ovu vrstu ubrajaju i koritenu vodu pri
abdestu ili kupanju, to je neispravno miljenje jer istoa i
neistoa su erijatski propisi koji se ne mogu ustanoviti bez
dokaza, a u svjetlu dokaza nalazimo samo dvije prve vrste vode.

Kada necista voda postaje cista:

Prema jaem (radih) miljenju islamske uleme, to je
stav imama Ahmeda, da neista voda postaje ista kada nestane
onih osobina zbog kojih smo je ocijenili kao neistu, bilo
odlijevanjem dijela zaprljane vode ili dodavanjem velike koliine
iste vode, ili da promjena ukusa, mirisa ili boje nestane sama ili
filtriranjem bez obzira da li se radilo o velikoj ili maloj koliini
vode, jer uspostavljanje erijatskog propisa zavisi od njegovog
uzroka. Zbog toga kaemo da je voda neista kada je prisutan
uzrok njene neistoe, tj. promjena ukusa, mirisa ili boje

27
prljavtinom, kao to kaemo da je voda kad te promjene
nestane.
5

ta se smatra necistim?

Neistim se smatra sve to izae iz dva ljudska otvora:
izmet, mokraa, mezija, vedija i sl; zatim mokraa, balega i izmet
svih ivotinja ije je meso zabranjeno jesti; zatim krv, gnoj i ono
to se povrati u sluaju da toga ima puno, te sve od uginulih
ivotinja, osim koe ako se uzme i utavi i tako oisti, jer je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svaka koa
je ista ako se utavi.
6

Koa ivotinja ije je meso zabranjeno jesti nije dozvoljena
ni nakon to se utavi, jer je njena osnova neista, dok koa
uginulih ivotinja ije se meso u osnovi moe jesti da je zaklano
na propisan nain, ista je ako se utavi.

Sperma je u osnovi ista, iako je od stvari koje je potrebno
odstraniti. Njen izlazak povod je nunosti kupanja. Ona se moe
odstraniti sa odjee pranjem vodom ili suhim istiranjem
7

5
, Aodu-Rarrar o. Nas|r es-3a'd||, Nej|u|-l||r| o| a|reo|l-luru|| ve ejser||-esoao| slr.13-20
Vus||r, 3 ; Eou-0avud, 1123; El-T|rr|z|, 1Z28.

Z
Felve 3la|re |or|s|je, 5/281.

28

ABDEST

(Abdest je obavezno, erijatom ogranieno i propisano ienje
poslije posebnih uzroka.)

PROPISANOST I VRIJEDNOST ABDESTA

Propisanost abdesta

Abdest je propisan Kuranom i Sunnetom. Uzvieni Allah
kae:

O vjernici, kad hoete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje
do iza lakata operite a dio glava svojih potarite i noge
svoje do iza lanaka. (El-Maide, 6.)

U tom smislu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao: Nikome od vas, sa izgubljenim abdestom namaz nee
biti primljen sve dok ponovo ne uzme abdest.
8

Vrijednost abdesta

Kolika je vrijednost biti pod abdestom najbolje potvruju
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Hoete li da vam
kaem ime Allah brie grijehe i uzdie poloaje? Rekli su:

8
8urar|, 135.

29
Hoemo, Allahov Poslanie! Odgovorio je: Uzimanjem
abdesta tano onako kako je propisan, mnotvom koraka na
putu do damije i iekivanjem namaza, jednog iza drugog. To
vam je kao straarenje.
9

Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Kada rob musliman, ili (je kazao) mumin (ovdje je
dilema kod ravije), uzimajui abdest opere svoje lice vodom, sa
vodom ili posljednjom kapljicom vode sa njegovog lica nestane
svaki grijeh koji je poinio gledajui svojim okom, a kada opere
ruke, sa vodom ili posljednjom kapljicom vode nestane svaki
grijeh koji je poinio svojim rukama, tako da ostane potpuno ist
od grijeha.
10

O FARZOVIMA I SUNNETIMA ABDESTA

Farzovi abdesta su:

1. nijjet srcem;
2. oprati cijelo lice;
3. oprati ruke do iza lakata;
4. potrati glavu od ela do potiljka;
5. oprati noge do iznad lanaka;
6. prilikom pranja pridravati se redoslijeda i uzastopnosti.
7. uzastopnost pri uzimanju abdesta.
11

9
Vus||r, 251.
10
Vus||r, 211.
11
3lo zrac| re pre||dal| uz|rarje aodesla la|o da se prelrodr| d|o l|je|a |oj| je oprar re osus|,
lor Kudare, E|-Vugr|, l/192

30

Sunneti abdesta su:

1. izgovoriti Bismillah pri poetku abdesta;
2. ruke oprati tri puta;
3. oprati zube misvakom;
4. dobro izaprati usta i nos;
5. provui prste kroz bradu;
6. sve to se pere oprati dva ili tri puta, (dok pranje jedan ili
dva puta zadovoljava);
7. potrati unutranju i vanjsku stranu unih koljki;
8. pri pranju ruku i nogu protrljati izmeu prstiju. ;
9. prilikom pranja ruku i nogu, prvo oprati desnu pa onda
lijevu stranu;
10. poslije uzetog abdesta prouiti dovu.

KAKO SE UZIMA ABDEST?

1. Nijjet

Kada eli uzeti abdest, zanijeti ga srcem, jer se djela
vrednuju prema nijjetu.
Djela su prema namjerama.
12

Nijjet se ne izgovara rijeima, jer to nije od sunneta
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ve je to (novotarija) bidat
koga se dunost kloniti.

12
8urar|,1 ; | Vus||r, 190Z.

31
2. Izgovoriti Bismillah

Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kae: Nema
abdesta onaj ko prilikom
njegovog uzimanja nije
spomenuo Allahovo ime.
13
Ako
bi ovjek iz zaborava ispustio
izgovor bismille, abdest bi bio
valjan.
Imam Ahmed kao strunjak
hadisa kae: O ovom poglavlju
nije nita pouzdano preneseno.
ejh Usejmin zakljuuje da je
bismilla na poetku abdesta u
ovom sluaju sunnet, a da se
utvrdi pouzdanost predaje o ovoj
temi, bilo bi izgovaranje bismille obavezno
14

Stalna komisija za fetve meutim kae da je hadis
prenesen preko vie puteva koji jaaju jedni druge, te je po njima
izgovaranje bismille vadib. Allah, delle enuhu najbolje zna.
15

3. Oprati ake tri puta vodom, prvo desnu pa lijevu

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada
uzimate abdest, ponite sa vaom desnom stranom.
16

13
Eou _0avud, 101; lor -Vadze, 39Z; Arred, 9/202; a lor -ladzer ga ocjerjuje |ao da|l,
3u|ugu|-Veram, 18.
11
3ejr usejr|r, Felava er|ar||-ls|ar, slr. 215.21.
15
Felve sla|re |or|s|je, 5/219
1
lad|s je sar|r. Eou- 0avud, 1111; lor- Vadze, 102; Arred, 2/351.

32

Od Ebu - Hurejre, radijallahu
anhu, se prenosi da je kazao:
Vidio sam Aliju, radijallahu anhu,
kada je uzimao abdest.
Prao je ake sve dotle dok bi
postale iste... Na kraju je rekao:
elio sam da vam pokaem kako
je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, uzimao abdest.
17

4. Izaprati usta (desnom rukom) i
nos (lijevom rukom) tri puta
vodom, uzimajui vodu za usta i
za nos iz desne ake odjednom.
Prilikom ienja nosa uvui vodu u nos, a zatim izbaciti iz
nosa koristei pri tome lijevu aku.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada uzima
abdest, dobro isperi usta.
18

Isto tako kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,:
Upotpuni abdest i istrljaj izmeu prstiju i dobro isperi nos ako ne
posti.
19

5. Oprati lice tri puta od uha do uha i od korijena kose na elu
do vrha brade, i provui prste kroz bradu.

Uzvieni Allah kae:
... operite lica svoja (El-Maide, 6.)

1Z
lad|s je sar|r. Eou- 0avud, 101; El -T|rr|z|, 18 .
18
Eou- 0avud, 111; 8ejra||, 1/52; hasour-rae, '/'6.
19
Eou -0avud, 112; T|rr|z|, Z88; | |aze da je raser-sar|r, lor -luzejre, 150; lor -l|ooar,
1081.

33
Treba provui prste kroz bradu,
jer je Ammar Ibn Jasir, onome ko se
zaudio to to ini, rekao: ta mi
smeta da to i ja radim kada sam vidio
da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, provlai prste kroz svoju
bradu.?!
20

6. Oprati tri puta ruke od vrhova
prstiju do iza laktova, desnu pa lijevu.
Uzvieni Allah kae:

... i ruke svoje do iza lakata... (El-
Maide, 6.)

Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je rekao: Moji
sljedbenici e od tragova abdesta na
Sudnjem danu doi sa bijelim
oznakama na elu i bijelim rukama i
nogama. Zato, ko je od vas u stanju
prati i vie od onoga to se pere za
abdest, neka pere.
21

7. Potrati (mesh) glavu vlanom rukom jedanput, poevi
sprijeda nazad i obratno.

Uzvieni Allah kae: ... i glave svoje potarite... (El-Maide, 6.)

20
lad|s je sar|r. -3an|n.u-T|rm|z|, 29.
21
8urar|, 13; | Vus||r, 21.

34

Prilikom potiranja glave
mokrom rukom prvo poeti sa
prednjom stranom, jer u hadisu stoji
da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, svojim rukama
potrao glavu tako to je poeo
sprijeda glave i povukao ih do
potiljka, a zatim ih vratio nazad.
22

to se tie potiranja vrata, ne
postoji ni jedan vjerodostojan hadis
da je to Poslanik sallallahu alejhi ve
sellem inio, tako da se ne smije ni raditi. Postoje dva
neprihvatljiva hadisa o potiranju
vrata. Prvi prenosi imam Ahmed u
kojem se kae da je Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem, potirao
glavu toliko da je dostigao prostor
izmeu uiju na zadnjem dijelu glave
i dio vrata ispod toga. ak i ako bi se
prihvatio ovaj hadis, vrat se ne potire
posebno, nego je to samo u cilju
veeg obuhvatanja prilikom potiranja
glave. U drugom hadisu se kae :
Potiranje vrata je osiguranje od
okova . Meutim, Nevevi za ovaj
hadis kae da je mevdu (laan), a neka ulema kae da je daif.
23

8. Potrati ui jednim kaiprstom unutranjost i palcem vanjski
dio.

22
8urar|, 185; | Vus||r, 235.
23
Pog|edaj ' Nej|u|-Evlar, 1/191

35

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potrao je ui
tako to bi kaiprste stavio u ui, a paleve iza uiju.
24

Ruke se ne kvase posebno za potiranje uiju ve se istom
vodom od mesha glave potiru i ui.
Prenosi se od Ebu- Umame, radijallahu anhu, da je kazao:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo je abdest, pa je
umio lice tri puta, oprao ruke (iznad laktova) tri puta i potrao
glavu, a potom rekao:'Ui su dio glave.'
25

9. Oprati noge tri puta od vrhova prstiju do iza lanaka, desnu
pa lijevu.
Uzvieni Allah kae:

... i noge svoje do iza lanaka
(El-Maide, 6.)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je rekao: Kada uzima
abdest, istrljaj izmeu prstiju.
26

Sunnet je da se to ini malim
prstom lijeve ruke.
Prenosi se od El-Mustevreda Ibn
eddada, radijallahu anhu, da je rekao:
Vidio sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, da pere
prste nogu malim prstom njegove
ruke.
27

21
lad|s je sar|r. Eou- 0avud, 135.
25
lad|s je sar|r. El -T|rr|z|, 3Z.
2
lad|s je sar|r. El- T|rr|z|, 38 ; lor- Vadze, 118.
2Z
lad|s je sar|r. El -T|rr|z|, 10 ; lor- Vadze, 11.

36

Poslije uzetog abdesta prouciti:

Ehedu en la ilahe ilallahu vahdehu la erike lehu ve
ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu.
Allahummedalni minet-tevvabine vedalni minel-
mutetahhirine. (Svjedoim da nema Boga osim jednog jedinog
Allaha, koji nema nikakva sudruga i svjedoim da je Muhammed
Njegov rob i Njegov poslanik. Allahu, uini me od onih koji se
kaju i uini me od onih koji se iste.)
28

Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ko
lijepo i propisno uzme abdest, a zatim proui: Ehedu en la ilahe
illallah... i Allahummedalni minet-tevvabine... otvorit e mu se
svih osam dennetskih kapija da ue na koja god bude htio.
29

TA CE POKVARITI ABDEST

1. Sve to izade na analne otvore (prednji i zadnji):
mokraa, izmet, vjetar, zatim sperma, vedijja i mezija (Vedijja je
sluz /sekret prostate/ koja se ponekada pojavljuje poslije
napornog mokrenja, a mezija je sluz koja kod mukarca i kod
ene izlazi prilikom nadraaja i nije potrebno iza njih se kupati, ali

28
Vus||r o||jez| prv| d|o dove, 231, do| drug| d|o dove, |oja je sar|r, o||jez| El- T|rr|z|, 55 | lor-
Vadze, 1Z0.
29
Vus||r, 231 ; El -T|rr|z|, 55 ; lor -Vadze, 1Z0

37
je potrebno oprati tragove vedijje i mezijje sa tjela i odjee jer su
neisti. Ako se posumnja u putanje vjetra, to ne utie na
valjanost abdesta osim u sluaju da se uje zvuk ili osjeti miris.

2. Duboki san pri kome se izgubi svijest, osim u sluaju da
se zaspi u takvom poloaju, pri kome uope nije mogue da
ovjek izgubi abdest. Prenosi se od Enesa Ibn Malika gdje kae
da su ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
iekivali jaciju, pa bi im glave popadale (pridrijemali bi), a zatim
bi klanjali i ne bi se abdestili.
30
Ispravno je da samo duboki san
kvari abdest, a granica izmeu dubokog i lahkog sna je buenje
prilikom isputanja vjetra ili ako bi mu ispalo neto to dri u ruci i
to se primijeti, a Allah najbolje zna.

3. Gubljenje svijesti bez obzira da li se radilo o padanju u
nesvijest, pijanstvu ili ludilu, jer osoba kojoj je svijest
poremeena nije sigurna da nije izgubila abdest.

4. Dodirivanje polnog organa direktno dlanom ili prstima
ruke, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Neka onaj ko dodirne svoj polni organ ne klanja sve dok ponovo
ne uzme abdest.
26

5. Strastveno dodirivanje ene prema jaem (radih)
miljenju je da ne kvari abdest ukoliko ne doe do izluivanja
mezijja zbog uzbuivanja. Dokaz za ovaj stav je hadis Aie,
radijallahu anha, da ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
poljubio, a poslije nije uzimao abdest.
Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je kazala da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poljubio jednu od svojih
ena pa je izaao na namaz i nije se abdestio. Urve Ibn Zubejr

25
lad|s je sar|r. Eou -0avud, 200.
2
lad|s je sar|r. El -T|rr|z| ; 82, lor -Vadze, 1Z9.

38

(njen sestri) je rekao: Ko je ta ako nisi ti? Pa se ona,
radijallahu anha, nasmijala.
27

MEKRUHI ABDESTA

1. Pranje dijelova tijela vie od tri puta, jer se prenosi da
je neki beduin doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i pitao
ga o abdestu, to mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i
pokazao, preporuio po tri puta, a onda je rekao:Ovo je abdest,
pa ko neto na ovo doda, loe je postupio i zulum poinio.
28

2. Prosipanje vode, jer kada je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, proao pored Sa'da, radijallahu anhu, dok je uzimao
abdest rekao mu je: Ne rasipaj (vodu)! Sa'd je pitao: Zar i u
vodi ima rasipnitva? Odgovorio je: Da, ak i da je ispred tebe
rijeka.
29

KADA JE MUSTEHAB (PREPORUCENO) PROMIJENITI
ABDEST

1. Kada se ne moe kontrolisati mokraca i vjetar i
veinu svoga vremena ima nagon za mokrenjem i putanjem
vjetra, mustehab (lijepo) mu je za svaki namaz promijeniti
abdest.

2Z
lad|s je sar|r. Eou- 0avud, 189.
28
lad|s je raser-sar|r. Eou -0avud, 135; lor- Vadze, 122; Er- Nesa|, 110 .
29
lad|s je da|l, lor -Vadze, 125.

39
2. Onome ko je ogasulio i spremio umrlog ili ga nosio,
jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko
okupa umrlog, neka uzme gusul, a ko ga ponese, neka uzme
abdest!
30

Ovaj hadis ukazuje na to da je kupanje u tom sluaju
vadib. Meutim, iz rijei Ibn Omera vidi se da ashabi to nisu
tako razumjeli, nego su to smatrali mustehabom, lijepim i
preporuljivim to dokazuje sljedei hadis: Niste se duni
okupati kada okupate svoje umrle, jer oni nisu neisti. Dovoljno
vam je da operete ruke.
31
Od Ibn Omera, radijallahu anhu, se
prenosi: Kupali smo mrtvace, neki od nas su se nakon toga
kupali a neki nisu.
32

3. Prije spavanja, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, Bera Ibn Azibu rekao: Kada poe u postelju uzmi
abdest isto onako kao to ga uzima za namaz.
33

SAHIBI UZUR

Ko bude imao neki uzur (smetnju), (nemogunost dranje
mokrae, nekontrolisan izlazak vjetra ili istihazu), da bi bio ist za
namaz mora ispuniti slijedee uvjete:

30
Eou -0avud, 311; El-T|rr|z|, 993 | A|oar| u Ar|aru|-dzera|z, slr. 53.-51. Za rad|s |aze da
je raser.
31
E|- 8ejra||, 3/398 | E| -la||r, 1/39 | |aze da je sar|r po |r|le|j|ra 8urar|je, a Zereo| je lo
polvrd|o.
32
lad|s je sar|r. Ed- 0are|ulr|, 191.
33
8urar|, 21Z ; Vus||r, 2Z10.

40

oprati mokrau ili krv nakon nastupanja namaskog
vremena
zatititi se krpom koja e sprijeiti odlijevanje krvi, ili
zamotati polni organ neim to e sprijeiti izlazak
mokrae
kad nastupi namasko vrijeme uzeti abdest za dotini
namaz, a potom ne obraati panju hoe li neto istei ili
se ispustiti
s jednim abdestom moe se klanjati samo jedan farz-
namaz i vie sunneta. Ako se desi da bude izmeu dva
pojavljivanja mokrae ili krvi toliko vremena da se moe
oistiti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur
duan u tom vremenu oistiti se i klanjati.

U tom smislu, treba napomenuti da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, za enu koja poslije menstruacije ima
istihazu rekao: Ostavljat e namaz u danima dok joj traje
uobiajena menstruacija. Nakon toga e se okupati i za svaki e
namaz uzimati abdest, a postit e i klanjat e.
34

31
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 12 | lor- Vadze, 25.

41

MESH

MESH PO MESTVAMA, OBUCI, CARAPAMA

Mesh po mestvama, obui, arapama, i cipelama propisan
je Kuranom i Sunnetom. Kuranom je propisan u ranije citiranom
ajetu o abdestu (El-Maide, 6.), gdje su noge spomenute nakon
potiranja glave, tako da se po jednom mutevatir kiraetu tekst
ajeta moe razumjeti i u znaenju:

...a glave svoje i noge svoje do iza lanaka potarite!

Od Safvana Ibn Assala se prenosi: Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nareivao nam je kada smo na putu da ne
skidamo svoje mestve tri dana i tri noi, osim ako se
odunupimo, a ne u sluaju velike i male nude i spavanja.
31

Od Mugire Ibn ubeta, radijallahu anhu, prenosi se da je
opisujui abdest Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Bio
sam na putu sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je
obavio prirodnu potrebu, potom se abdestio. Polijevao sam mu
vodu, te je oprao lice i ruke, a zatim potrao po glavi i mestvama.
32

Od ashaba Mugire Ibn ubeta, radijallahu anhu, takoer
se prenosi da je rekao: Abdestio se Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, pa je potrao po svojim arapama i nanulama.
33

31
lad|s je raser. El- T|rr|z|, 9.
32
8urar|, 20 | Vus||r, 2Z1.
33
lad|s je sar|r. El- T|rr|z| | lor -Vadze, 559.

42

UVJETI ZA MESH

1. Da se obuju mestve, cipele ili arape na noge dok je
ovjek pod abdestom. Dokaz za to su Poslanikove, sallallahu
alejhi ve sellem, rijei, upuene Mugiri Ibn ubetu, kad mu je
ovaj htio pomoi da skine obuu kako bi oprao noge pri uzimanju
abdesta: Ostavi ih, obukao sam ih na iste noge, te je potrao po
njima.
34

2. Da su dovoljno duboke, tako da pokrivaju cijelu povrinu
noge koja se pere prilikom uzimanja abdesta.

3. Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem,ograniio je
duinu (valjanosti uzimanja mesha po obui, mestvama ili
arapama) na tri dana i noi za putnika, a na dan i no za onoga
ko je u svome mjestu. Alija, radijallahu anhu, je rekao: Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ograniio je mesh na tri dana i noi
za putnika, a dan i no za onoga ko nije putnik.
35
To se rauna
od trenutka kada je prvi put uinjen mesh, a ne od vremena kada
je uzet abdest za njega.

4. Da se obua (mestve, arape), poslije uzimanja mesha
ne skida. Ako se skine, noge se moraju oprati, u suprotnom,
abdest e biti pokvaren.
Napomena: U nudi, zbog hladnoe ili putovanja, umjesto
mesha po glavi dozvoljeno je uzeti mesh po turbanu i kiki
(pramenovima kose koji padaju na elo), jer Muslim biljei
predaju u kojoj se kae da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
uzimajui abdest, kada je jedne prilike bio na putu potrao
pramenove kose i turban.
36

31
8urar|, 20 | Vus||r, 2Z1.
35
Vus||r, 2Z;
3
8urar|, 205 | Vus||r, 2Z1.

43
Vezano za mesh po obui, pokrivau glave kao to je
turban i sl., potrebno je naglasiti da isti propisi vae i za enu i za
mukarca.
Od majke pravovjernih Ummu-Selleme prenosi se da je inila
mesh po pokrivau svoje glave.
37

Ibn-Tejmijje u djelu Velike fetve kae:
Ummu- Selleme je potirala po pokrivau svoje glave, a ona to
ne bi inila bez Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
dozvole.
38

KAKO SE UZIMA MESH ?

Mesh se uzima s gornje strane obue, potirui od prsta
prema zglobu, i to samo jedanput.
Od Alije, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: Kada bi
vjera bila po logici, potiranje s donje strane mestava bilo bi
prioritetnije od gornjeg. Meutim, vidio sam Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, da potire s gornje strane.
39

Ovo znai da se vjera uzima po onome to je Uzvieni
propisao, a ne po zakljucima i pretpostavkama.

3Z
3vojslva Pos|ar||ovog raraza slr. 32.
38
lo|d.
39
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 12.

44

GUSUL- KUPANJE

(Gusul je erijatom propisano ienje od dunupluka, hajda
(hajza) i nifasa, koje uz nijjet srcem obuhvata sapiranje
itavog tijela vodom.)

PROPISANOST GUSULA

Gusul (kupanje) je propisan Kuranom i Sunnetom.
Uzvieni Allah kae:

A ako ste dunupi, onda se okupajte! (El-Maide, 6.)

... i kada ste dunupi osim ako ste u prolazu - sve
dok se ne okupate. (En-Nisa, 43.)

Kada se dva spolna organa dodirnu, obavezno je kupanje
(gusul).
40
Tj. kada glava mukog polnog organa nestane u
enskom makar ne izala sperma ili kada se mjesta obrezivanja
kod mukarca i ene dodirnu.
41

Gusul-(kupanje) je obavezno u slijedecim slucajevima:

1. Kada je neko dunup, tj.kada iz njega izae sjeme,
radilo se o mukarcima ili enama u snu ili javi, te nakon spolnog

10
lad|s je sar|r, El-T|rr|z|, 108 | lor- Vadze, 08.
11
3la|ra |or|s|ja za lelve, 5/311.

45
odnosa ili dodira spolnih organa, bez obzira da li je dolo do
polucije (izlaska sperme) ili nije. Pod polucijom se podrazumijeva
izlazak sperme sa osjeajem slasti bez obzira da li se to desilo u
snu ili na javi, mukarcu ili eni, jer Uzvieni kae:

A ako ste dunupi, onda se okupajte! (El-Maide, 6.)

Isto tako, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada
sjedne izmeu njena etiri kraka, i mjesta obrezivanja se
dodirnu, kupanje postaje obavezno.
42

En-Nevevi u komentaru ovaga hadisa kae: Svi uenjaci
se slau da ono to obavezuje kupanje jeste ulazak glave od
ispravnog mukog polnog organa, toliko da se ona ne vidi.
43

2. Nakon prestanka hajza ili nifasa (kod ene), jer je
Uzvieni rekao:

Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog
pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se
okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio.
(El-Bekare, 222.)

Saekaj onoliko koliko ti je ranije trajao hajz (menstruacija), pa
se onda okupaj!
44

3. Prilikom primanja Islama, jer se osoba koja je ranije
bila nevjernik, pa nakon toga primila Islam, duna okupati. Dokaz
za to je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
naredio Sumami el-Hanefiju da se okupa kada je ovaj primio

12
Vus||r, 319.
13
3ar|ru|-Vus||r o| serr| Er Nevev|, 1/35.
11
8urar|, 325 | Vus||r, 331.

46

Islam.
45
Stalna komisija za fetve kae da je propis onome ko
primi Islam da se okupa, jer je to Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, Kajs Ibn Asimu naredio kada je primio Islam.
46

4. Nakon smrti, jer kada umre musliman dunost ga je
okupati. Dokaz za to je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kada mu je umrla kerka Zejneba, radijallahu anhu,
naredio da se okupa.
47

KADA JE PREPORUCENO (MUSTEHAB) OKUPATI SE

1. Kupanje petkom radi dume, jer je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kupanje petkom je dunost
svake punoljetne osobe.
48

2. Kupanje prije oblacenja ihrama za hadd ili umru, jer
je to praktikovao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i
drugima naredio da praktikuju. Prenosi Haride Ibn Zejd Ibn
Sabit od svoga oca da je vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da se okupao radi oblaenja ihrama.
49

3. Kupanje prije ulaska u Mekku i radi obavljanja vukufa
(boravka na Arefatu), jer je to inio i Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem. Od Ibn -Omera, radijallahu anhu, prenosi se da
nije ulazio u Mekku a da ne bi konaio kod bunara Zi Tuva, a

15
8urar|, 13Z2 | Vus||r, 1Z1.
1
Arred, 5/1; Eou-0avud, 1/98; El-T|rr|z|, 2/502-503; Ferve $ra|ne kom|s|e, 5/J44
1Z
8urar|, 1251 | Vus||r, 939.
18
8urar| 8ZZ | Vus||r, 811.
19
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 830 .

47
kada bi osvanuo okupao bi se i spomenuo da je to sunnet
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
50

4. Kupanje nakon opremanja mrtvaca, jer je, kako se vidi
iz ranije citiranog hadisa, preporueno okupati se onom ko je
spremio mrtvaca.

O FARZOVIMA, SUNNETIMA I MEKRUHIMA GUSULA

Farzovi gusula:

1. Nijjet, tj. srcem odluiti da se (zbog neke od navedenih
stvari) uzme gusul, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao :Djela se cijene prema namjerama, i svakom
pripada ono to je naumio.
51

2. Cijelo tijelo oprati vodom, tako to e se trljati ona mjesta
koja je mogue trljati, a saprati ona koja se ne mogu dohvatiti i
istrljati i to toliko sve dok se ne bude sigurno da je cijelo tijelo
oprano. Od Ummu- Selleme se prenosi da je rekla Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem,: Ja sam ena koja vrsto vee
pletenice kose, pa hou li ih rasplitati prilikom kupanja od hajza i
dunupluka? Odgovorio je: Ne, dovoljno je da se polije po
glavi tri puta, a zatim sapere itavo tijelo i time se oisti.
52

3. Posebno voditi rauna da se pokvasi koa izmeu
prstiju, ispod kose, pupak itd.

50
8urar|, 1198.
51
8urar|, 1 | Vus||r, 190Z.
52
Vus||r, 330.

48

Sunneti gusula:

1. poeti sa bismillom, jer je propisano njom poeti svako
vano djelo
2. na poetku oprati ruke prije nego to se zamoe u posudu
sa vodom
3. poeti prvo sa uklanjanjem neistoe
4. dijelove tijela koji se peru prilikom uzimanja abdest oprati
prije ostalih dijelova tijela
5. dobro izaprati usta, nos i unutranjost unih koljki
6. pri zavretku oprati noge

Od Ibn-Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da mu je
njegova tetka Mejmuna rekla: Primakla sam Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, vodu za kupanje, pa je oprao ake
dva ili tri puta, a tek onda je poeo zahvaati akom iz posude,
polijevajui desnom rukom svoje stidno mjesto a perui ga
lijevom. Zatim je lijevu aku dobro istrljao o zemlju, a iza toga se
abdestio kao to se abdesti za namaz. Potom je sa tri ake vode
polio svoju glavu, a onda oprao ostalo tijelo. Po zavretku se
pomjerio ustranu i oprao noge.

Mekruhi gusula su:

1. rasipati vodu. Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kupao se sa jednom mjericom vode (etiri pune
pregrti)
2. Kupati se na neistom mjestu, jer postoji bojazan da se
ovjek ne uprlja

3. Kupati se bez zastora ili zaklona na otvorenom, jer se od
Mejmune radijallahu anha, prenosi da je rekla: Pripremila

49
sam vodu Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
zaklonila ga, pa se (tako) kupao.
53
Ummu Hani bint Ebi
Talib, radijallahu anhu, je rekla: Otila sam Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, kad je osloboena Mekka, i
zatekla sam ga da se kupa, a Fatima ga je zaklanjala
zastorom.
54

To znai: da kupanje bez zastora ili zaklona nije bilo
mekruh (pokueno), ne bi Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, zaklanjala Mejmuna. U tom smislu su i
rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Uzvieni Allah je stidljiv i sakriven i kao takav voli
stidljivost. Zato, kada se neko od vas kupa, neka se zastre
i zakloni.
55

4. Kupati se u stajaoj vodi koja miruje i ne tee, jer je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neka se
nipoto niko od vas, kao dunup, ne kupa u stajaoj vodi!
56
Kategorika zabrana kupanja u stajaoj vodi u ovom
sluaju je blia haramu nego mekruhu, zbog tete koja se
uzrokuje tim inom, zatim to zabrana ukazuje na haram
osim, ako je drugi dokaz izvodi iz harama u mekruh, a ega
ovdje nema. Allah, subhanehu ve teala, najbolje zna.

53
8urar| 281.
51
8urar|, 280.
55
5
Vus||r, 2Z3.

50

KAKO SE UZIMA GUSUL?

Onaj ko uzima gusul:

1. Prvo e prouiti bismillu

2. Odluiti da gusul uzima radi uklanjanja dunupluka
(velikog hadesa, neistoe)

3. Zatim e tri puta oprati ake

4. Zatim e oko prirodnih otvora velike i male nude,
pranjem odstaniti neistou

5. Potom e uzeti abdest kao to se uzima i za namaz, s
tim to moe noge oprati odmah, uzimajui abdest, ili njihovo
pranje odloiti za kasnije, na kraju uzimanja gusula

6. Nakon toga, proi e prstima kroz kosu i politi je vodom,
i to tako da se prstima dohvati sami korijen kose. (Ovo se odnosi
samo na mukarca, za razliku od ene kojoj je dovoljno da se
samo po glavi polije sa tri pregrti vode, tako da voda doe do
korijena kose

7. ena ne mora raspletati pletenicu, jer je Ummu Selleme
rekla: Upitala sam: Allahov Poslanie, ja sam ena koja vrsto
stee pletenice. Moram li ih, kada se kupam radi dunupluka,
raspletati? rekao mi je: Ne, ne mora. Dovoljno ti je da se po
glavi polije sa tri pregrti vode.
57

8. Zatim e zajedno sa uima sa tri polijevanja vodom
oprati cijelu glavu

5Z
Vus||r, 330.

51

9. Potom e odozgo prema dolje saprati prvo desnu a
zatim lijevu stranu tijela, vodei rauna da se operu i manje
pristupana mjesta kao to su pupak, ispod pazuha, ispod
koljena itd.
U tom smislu, od Aie, radijallahu anha, prenosi se i da je
rekla: Kada bi se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
radi uzimanja gusula, zbog dunupluka, htio okupati, on bi prvo
oprao ake prije nego to ih zamoi u posudu s vodom. Nakon
toga bi oprao svoje stidno mjesto, a potom uzeo abdest kao to
se uzima abdest za namaz. Zatim bi vodom nakvasio kosu, zatim
oprao glavu tri puta , a potom saprao ostali dio tijela.
58

TA JE DUNUP OSOBI ZABRANJENO?

1. Uiti Kuran, osim istiaze (euzubillahimine i slino). Od
Alije, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nam je uio Kuran u svakoj situaciji,
osim kada je bio dunup.
59

2. Ulaziti u damiju, osim onom ko je prinuen da kroz nju
samo proe, jer u rijeima Uzvienog stoji:
... i kada ste dunupi-osim ako ste u prolazu. (En-Nisa, 43.)

3. Klanjati, bez obzira da li se radi o farzu ili nafili, jer u
rijeima Uzvienog stoji:

58
8urar|, 218 | Vus||r, 31.
59
El-T|rr|z|, la||r ga uoraja u sar|r r|vajele sa c|re se s|aze Zereo|..

52

...pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali
ta izgovarate, i kada ste dunupi - osim ako ste u prolazu,
sve dok se ne okupate. (En-Nisa, 43.)

Ako ovjek ne moe doi do vode ili je ne moe koristiti
zbog bolesti ili prijeke potrebe za njom tada e uzeti tejemmum i
klanjati, jer namaz ne smije propustiti.

4. Direktno dodirivati Mushaf, jer Uzvieni kae:

On je, zaista, Kuran plemeniti u Knjizi briljivo
uvanoj - dodirnut ga smiju samo oni koji su isti.
(El-Vakia,77.-79.)

to neki komentatori kau da se odnosi na iste od
dunupluka i drugih neistoa a Kuran se ovdje spominje u
znaenju Mushafa.
60
Prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne dodiruj Kuran, osim ako si
ist.
61
ejh Usejmin navodi ovaj hadis kao dokaz uoptenoj
zabrani dodirivanja mushafa kada je ovjek dunup i kada je bez
abdesta.
62

0
v|d| Tels|r lor - Kes|r s|racero |zdarje, 1120r. - 2000g. slr. 133
1
Ed-0are|ulr|, 1/121; la||r, 3/185. lor-ladzer ga je u Te|n|su, 1/198, oc|jer|o s|ao|r. 0vaj
rad|s se preros| u s||cr|r verz|jara |od Va|||a u ,Vuvellau' | Eou 0avuda u ,Veras||u', la|o da
je ojacar sa v|se predarja. lor Kes|r u svor Tels|ru |aze da o| se ovo luracerje lreoa|o
pr|rval|l|.
2
Felava Er|ar||-ls|ar, slr. 212.

53

TEJEMMUM

(Tejemmum je propisana radnja kojom se osoba, u sluaju
da nema vode za abdest ili gusul, ili je ima ali je ne moe koristiti
zbog bolesti ili zime, ili mu je potrebna za pie, priprema za
namaz i ostale ibadete u kojima je uslovljeno
erijatsko ienje.)

PROPISANOST TEJEMMUMA

Tejemmum je propisan Kuranom i Sunnetom. Uzvieni
kae:

A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas
obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a
ne naete vode, onda dlanovima istu zemlju dotaknite i lica
vaa i ruke vae potarite. (En-Nisa, 43.)

Tejemmum je propisan onome ko nema ili ne moe koristiti
vodu za abdest ili gusul iz opravdanog razloga. Koristi se za
obavljanje svih vrsta ibadeta za koje je potrebno erijatsko
ienje.

Zemljina povrina muslimanu moe posluiti za ienje makar
do vode ne doao ni za deset godina.
63

3
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 333 | El-T|rr|z|, 121.

54

KOME JE PROPISAN TEJEMMUM

Tejemmum je propisan onome ko ostane bez vode i ko je
ni nakon traenja ne nae kako bi njome uzeo abdest. Isto tako,
tejemmum je propisan i onome ko ima vodu, ali je zbog bolesti ili
ne smije upotrijebiti, ili se boji da mu voda ne pogora bolest, ili
ne odgodi ozdravljenje. Onaj kome je bolestan neki od dijelova
koje treba oprati pri abdestu, te ga zbog te bolesti ne moe
oprati, nee uzimati tejemmum, nego e uzeti abdest, a po
bolesnom dijelu tijela koji ne smije kvasiti, uinit e mesh.
To isto vai i za onoga ko se ne moe kretati i nema nikoga
ko bi mu dodao vodu. Ako ovjek ima samo malo vode koju
koristi za pie, u tom sluaju je nee upotrebljavati za abdest,
ve e uzeti tejemmum, jer je ouvanje zdravlja i ivota pree, i
zato to abdest ima zamjenu, a ivot nema.

KAKO SE UZIMA TEJEMMUM?

1. Kada neko hoe uzeti tejemmum prvo e prouiti
bismillu

2. Srcem e odluiti da uzimanjem tejemmuma eli obaviti
ono to mu je prije njegova uzimanja bilo zabranjeno

3. Zatim e dlanovima dotaknuti povrinu zemlje, prainu,
pijesak, kamen, slano tlo i sl. Lijepo je poslije toga od praine
malo otresti ruke

4. Onda rukama jedanput potrati lice. Od Ammara Ibn
Jasira, radijallahu anhu, prenosi se da je kazao: Vjerovjesnik,

55
sallallahu alejhi ve sellem, me poslao zbog nekog posla.
Odunupio sam se i poto nisam imao vode ja sam legao sam
na zemlju i valjao se kao to se valja ivotinja. Kada sam se
vratio ispriao sam to Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem. pa on ree: Bilo bi ti dovoljno ovako, pa je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, dotakao svojim dlanovima zemlju, a
zatim je puhno u njih, pa je potrao sa njima svoje lice i ake.
64

to se tie hadisa o potiranju do laktova oni su veoma slabi, tako
da se ne mogu uzeti za dokaz.

TA KVARI TEJEMMUM?

1. Budui da je tejemmum zamjena za abdest, sve to
kvari abdest, kvari i tejemmum

2. Osim toga, tejemmum e onome ko je ostao bez vode
pokvariti i njen dolazak prije nego to je klanjao ili prije nego to
je zavrio namaz. to se tie onoga ko je ve klanjao sa
tejemmumom, pa poslije doao do vode, namaz obavljen sa
tejemmumom mu je ispravan i nije potrebno da ga ponavlja sa
abdestom, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Nemojte u istom danu dva puta klanjati (isti) namaz.
65

Ovo se odnosi na sluaj kada ne postoji razlog da se
namaz ponovi, jer e onaj ko je, npr. klanjao neki namaz sam pa
mu se poslije toga prui prilika da ga klanja u dema'tu, ponovo
klanjati zajedno s njima, s tim to e mu se kao to stoji u
drugome hadisu - taj namaz (u dema'tu) raunati kao nafila.
Osim toga, ovo je dokaz da onaj ko klanja namaz sa

1
8urar|, 31Z | Vus||r, 38.
5
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 5Z9; Er Nesa|, Z0 | Arred, 1/115.

56

tejemmumom ne treba ga ponavljati kada doe do vode, jer je
postupio shodno erijatskim propisima i time je skinuo obavezu
sa sebe.

PONAANJE PRILIKOM OBAVLJANJA NUDE

Prilikom obavljanja nude treba se pridravati slijedeih
pravila (adaba):

1. Kada se poe u nunik ne nositi sa sobom nita na
emu ima napisana rije Allah ili ajeti iz Kurana, jer se prenosi
da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio prsten na
kome je bilo ugravirano Muhammed Allahov poslanik i da ga je,
kada bi htio ui u zahod, skidao.
66

2. Pri ulasku u zahod zakoraiti lijevom nogom i to nakon
to se proui:

Bismillah! Allahumme inni euzu bike minel-hubusi vel-habaisi.
(U ime Allaha! Allahu, utjeem Ti se od neisti i prljavtine ili od
mukih i enskih dina). Buhari navodi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, prije ulaska u zahod uio navedenu
dovu.
67
Ovako treba da postupe i muko i ensko.

3. Prilikom obavljanja nude treba utjeti. Prenosi se od
Ibn-Omera, radijallahu anhu, da je proao neki ovjek pored
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je on,

lad|s je raser. El-T|rr|z|, 1Z1.

Z
8urar|, 112 | Vus||r, 3Z5

57
obavljao potrebu (nudu) i nazvao mu selam na to mu Poslanik
ne odgovori.
68
Ovaj hadis ukazuje na pokuenost spominjanja
Allahovog imena u stanju obavljanja nude, pa makar se radilo o
vadibu kao to je uzvraanje na selam. Musliman ne zasluuje
odgovor u ovom stanju.
69

4. Da potuje kiblu tako to joj se nee okretati ni sprijeda
ni leima nego e se okrenuti tako da mu ona bude s desne ili
lijeve strane, osim u sluaju kad je zaklonjen od kible neim u
neposrednoj blizini. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao: Nemojte se pri obavljanju velike i male nude okretati
prednjom i zadnjom stranom prema kibli.
70

5. Da bez nude ne mokri stojei, jer postoji mogunost
prskanja mokraom. Od Aie, radijallahu anhu, prenosi se da je
kazala: Ko vam bude priao da je Vjerovjesnik sallallahu alejhi
ve sellem. mokrio stojei, nemojte mu vjerovati. On je mokrio
samo kleei.
71
Od Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi se da je
kazao: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je doao do
smetljita i mokrio stojei. Donio sam mu vodu, potom se od
njega udaljio. On me zovnuo da stojim iza njegovih lea kako bih
ga zaklonio. Kada je zavrio, uzeo je abdest potirui po
mestvama.
72
Uenjaci smatraju da je Aia, radijallahu anhu, u
pravu sa njene take gledita, zato to ona prenosi ono to je
ona vidjela u kui, dok se iz Huzejfinog hadisa vidi da je to bilo
vani, gdje su bili samo Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i
on. Razliito postupanje Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, ukazuje da je dozvoljeno mokrenje i na jedan i na drugi

8
Vus||r, 3Z0 | El-T|rr|z|, 90
9
Nej|u|-Evlar, 99. slr
Z0
8urar|, 111 | Vus||r, 21.
Z1
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 12.
Z2
8urar|, 221 | Vus||r, 2Z3.

58

nain, pod uslovom da smo sigurni da se neemo uprskati
mokraom. Neki uenjaci smatraju da je ipak bolje unuti
prilikom mokrenja i to iz najmanje dva razloga:

manja je mogunost da se pri mokrenju oneistimo
poto nevjernici uglavnom mokre stojei, bilo bi
dobro da se i u tome razlikujemo od njih

6. Da se oisti lijevom rukom poslije nude, jer Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kae: Neka niko od vas dok mokri
desnom rukom ne dodiruje svoj polni organ i neka se poslije
nude ne brie desnom rukom.
73
U drugom hadisu se od Aie,
radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Deset stvari su uroena svojstva (fitra):
podrezivanje brkova, putanje brade, upotreba misvaka, ienja
nosa vodom, podrezivanje nokata, pranje nogu izmeu prstiju,
upanje dlaka ispod pazuha, uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta,
pranje vodom poslije nude.
74

7. Da iz zahoda izlazi desnom nogom, izgovarajui :

Gufraneke (Tvoj oprost traim - Allahu.)
75

Z3
8urar|, 153 | Vus||r, 28.
Z1
Vus||r, 21.
Z5
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 30 | El-T|rr|z|, Z.

59

N A M A Z

(Svrha i cilj bivstvovanja insana-ovjeka na dunjaluku je
svekoliko praktino iskazivanje pokornosti Allahu, delle enuhu,
kroz razne oblike ibadeta.)

ZNACENJE NAMAZA

Uzvieni Allah kae:

"Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi ibadet ine.
(Ez-Zarijat, 56.)

Ibadet je zajedniko ime za sve ono to voli Uzvieni Allah
i ime je zadovoljan od tajnih i javnih djela i rijei. Moe biti tajan
u srcu, kao to su ljubav, strah, poniznost Allahu i sl. i javan
jezikom kao to su zikr, dova, uenje Kurana, upuivanje na
dobro i odvraanje od zla i dr. Moe biti vanjskim organima kao
to je namaz, post, zekat, hadd, dihad, klanje rtve Allahu,
delle enuhu i dr.

Namaz zauzima centralno mjesto u tom ibadetu. Zgrada
vjere ne moe stajati bez namaskog stuba.

Prenosi se od Abdullaha Ibn Omera, radijallahu anhu, da je
rekao: uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
kako kae: Islam je izgraen na pet stvari: svjedoenju da nema
Boga osim Allaha, i da je Muhammed Njegov rob i poslanik,

60

obavljanju namaza, davanju zekata, hodoau Kabe i postu
mjeseca ramazana.
76

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoer kae.:
Glava svih stvari je Islam, a njegov stub je namaz...
77

Islam se temelji na pet temelja-ruknova. Ostali ruknovi,
osim namaza, ne moraju uvijek i u svakoj prilici biti prisutni u
praksi svakog muslimana. Naime, ima muslimana koji su
siromani i nisu duni ii na hadd, dijeliti zekat Ima ih
bolesnih, iznemoglih, putnika i sl., a ne moraju u tim
(ne)prilikama postiti itd. Dakle, ti ruknovi Islama ne moraju biti
uvijek u njihovoj praksi nego kad se ispune uvjeti za izvravanje.
Svi muslimani nisu u mogunosti da ih obavljaju i imaju erijatsko
opravdanje za to.
Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
takoer se prenosi da je rekao: ta mislite da je ispred kue
nekog od vas rijeka, pa da se u njoj okupa svaki dan pet puta, da
li bi ostalo od neistoe ita na njemu?
Kau: Ne bi, Poslanik kae: To je primjer pet namaza,
Allah njima brie grijehe.
78

Namaz je posebna vrsta ibadeta koji poinje tekbirom a
zavrava selamom. Rije salat (namaz) jeziki oznaava dovu.

Namaz je stub vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao
svoje robove. U poetku je bilo propisano po dva rekata, da bi
tokom Mirada (uzdignua Allahova poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, iznad sedam nebesa) Uzvieni Allah,
u direktnom obraanju svom Poslaniku sallallahu alejhi ve
sellem, propisao pet namaza. Enes, radijallahu anhu, prenosi:

Z
8urar|, 8 | Vus||r, 1.
ZZ
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 21, | lor-Vadze, 39Z3.
Z8
8urar|, 528 | Vus||r, Z.

61

U noi Mirada Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem,
propisano je pedeset (dnevnih) namaza. Zatim je to smanjeno do
granice od pet dnevnih namaza. Onda je oglaeno (od strane
Allaha, delle enuhu): 'Muhammede, ja ne poriem ono to
kaem! Imat e nagradu za ovih pet kao za pedeset.'
79

Svi muslimani su suglasni da onaj ko ostavlja namaz,
zanijekavi njegovu obaveznost, postaje nevjernik. Meutim, ko
priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti ili
lijenosti, prema miljenju jednog dijela uenjaka, ne prestaje biti
vjernik, ali postaje veliki grijenik i duan je da se pokaje.
Neki ashabi, kao i neki kasniji uenjaci, smatraju da
prestaje biti musliman onaj ko namjerno izostavi namaz ukoliko
proe cjelokupno namasko vrijeme.

Uzvieni Allah o ovakvima kae:

A njih (prave vjernike) zamijenie zli potomci, koji
namaz ostavie, i za poudama pooe, oni e sigurno
runu zavrnicu imati. (Merjem, 59.)

Uzvieni, takoer, kae:

Teko se klanjaima, koji su nemarni prema svome
namazu, koji se samo pretvaraju. (El-Maun, 4-6.)

Uzvieni Allah, govorei o ovim nesretnicima kae:

ta vas je dovelo u Sekar (Dehennem). Rekoe:
Klanjai nismo bili... (El-Muddessir, 42.-43.)
Onaj ko ostavi namaz i kao takav doe pred Allaha, delle
enuhu, bit e u drutvu Faraona, Hamana, i Ubejja Ibn Halefa

Z9
8urar|, 319 | Vus||r, 13.

62

(Ahmed, Ibn-Hibban), a oni su najgora stvorenja koja je Allah,
delle enuhu, stvorio.

Upozoravajui na opasnost ostavljanja namaza, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Ono to razdvaja roba od
irka i kufra jeste ostavljanje namaza.
80

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoer je
rekao:
Ugovor izmeu nas i njih je namaz, pa ko ga ostavi
nevjernik je.
81

Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, kae da ashabi Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu smatrali nijedno djelo
koje se ostavi kufrom (nevjerstvom), osim namaza.
82

Prenosi se da je Omer, radijallahu anhu, na samrtnim
mukama, nakon to je izboden noem, pozvan da klanja sabah-
namaz, pa je rekao: Nema udjela u Islamu onaj ko napusti
namaz, pa je klanjao a krv je curila iz njegovih rana.
83

Takoer, prvo za ta e ovjek polagati raun je namaz.
Ako proe taj ispit uspio je, a ako mu namaz ne bude ispravan,
upropaten je. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

Prvo za to e rob polagati raun na Sudnjem danu je
namaz, pa ako bude valjan bit e valjana i ostala djela, a ako ne
bude valjan nee biti valjana ni ostala djela.
84

80
Vus||r, 82.
81
lad|s je sar|r, El-T|rr|z|, 221; lor-Vadze.
82
3vojslva Pos|ar||ovog raraza slr. 9
83
lo|d.
81
lad|s je sar|r. Vuozm|uz-zeva|o, 1/291.-292.

63
Isto tako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Prvo
za ta e od djela svaki Allahov rob na Sudnjem danu raun
polagati jeste njegov namaz. Ukoliko mu bude dobar, on se
spasio i uspio, a ukoliko mu on bude lo, on je izgubio i propao
je.
85

Meutim, ukoliko mu neki farz bude manjkav, Uzvieni
Gospodar e rei:Vidite ima li moj rob kakvih dobrovoljnih
namaza, pa e se njima nadomjestiti manjkavost kod farzova?'
Potom e se na isti nain postupiti i sa ostalim njegovim
djelima.
86

Stoga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na smrtnim
mukama savjetovao svoje ashabe, rekavi: Namaz, namaz tj.
uvajte dobro svoje namaze, jer ta je muslimanu preostalo od
vjere ako ostavi namaz?!
Namaz je posljednje to e ostati od vjere. Kae Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem,: Kidat e se halke Islama, jedna po
jedna, pa kada se god koja prekine ljudi e se hvatati za
slijedeu, prvo to e se izgubiti je hilafet, a zadnje to e ostati
od vjere je namaz.
87

U predajama koja govore o noi Israa i propisivanju
namaza, spominje se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
vraajui se te noi kroz nebeske sfere, vidio nain ahiretskog
kanjavanja onih koji su ostavljali namaz.
Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao:
... da je (u noi Israa) doao do jedne skupine ljudi. Glave
im se razbijaju udarcem kamenine, pa kad god se razbiju budu
povraene u prvobitno stanje. Ta kazna se konstantno ponavlja.

85

8
lad|s je sar|r. El -T|rr|z|, 113 | lor -Vadze, 1125.
87
3vojslva Pos|ar||ovog raraza slr. 9.

64

Poslanik,a.s., je upitao: 'Dibrile, ko su ovi?' Odgovorio je: 'To su
oni kojima je bilo teko saginjati glavu i klanjati namaz...'
88

Namaz kojim nas je Uzvieni Allah zaduio sastoji se od
pet namaza u toku dana i noi i to u tano odreeno vrijeme.
Uzvieni Allah kae:

Vjernicima je propisano da u odreeno vrijeme namaz
obavljaju. (En-Nisa', 103.)

Sabah, podne i ikindija namazi su na poetku, u sredini i
pri kraju dana, dok su akam i jacija u prvim asovima noi.
Kae Uzvieni:

I obavljaj namaz poetkom i krajem dana i u prvim
asovima noi. (Hud, 114.)

Uzvieni Allah, takoer kae:

Pomozite sebi strpljenjem i namazom, a to je, zaista,
teko, osim poslunim, koji su uvjereni da ce pred
Gospodara svoga stati i da ce se Njemu vratiti. (El-Bekare,
46.)

I kae:
Redovno namaz obavljajte, naroito onaj srednji, i
pred Allahom ponizno stojte. (El-Bekare, 238.)

Ikindija je prema miljenju veine mufessira srednji namaz
koji se spominje u Kuranu.
Upitao je neki ovjek Allahova Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem.:
Koja je islamska naredba Allahu najdraa?

88
8asca raraza, slr. 12.

65

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori:: Namaz
u svom vremenu. Ko napusti namaz taj nema ni vjere. Namaz je
glavni stub vjere.
89

KAKO DOIVJETI NAMAZ ?

Poznato nam je da su prve generacije ispravnih
muslimana u pravom smislu doivljavali namaz, davali namazu
ivot, a tek onda su njihova srca osjetila pravu slast, oi bi im
bile sretne i u namazu bi osjetili pravo zadovoljstvo.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Od dunjalukih stvari su mi dragi miris i ene, a srea i
radost moga oka i moje zadovoljstvo jesu u namazu.
90

Namaz obavljen na pravi nain predstavlja ivot jednog
srca, tj. ono bez ega srce vjernika ne moe ivjeti.
ivot namaza jeste, ustvari, bogobojaznost koju ovjek
nosi u svome srcu.
Prenosi se od Huzejfe Ibn Jemana, radijallahu anhu, da je
rekao:
uvajte se licemjerne bogobojaznosti. Pa su ga upitali:
ta je to licemjerna bogobojaznost? Odgovorio im je: Da vidi
tijelo kako je bogobojazno, a srce nije bogobojazno.

89
8urar|, 528 | Vus||r, 80, a le|sl rad|sa |od 8urar|je je ova|av: P|lao sar Pos|ar||a,
sa||a||aru a|ejr| ve se||er, |oje je dje|o rajdraze A||aru? Re|ao je: 'Naraz, u rjegovo vr|jerel'
Pa |oje orda? Re|ao je: ' 0ooroc|rslvo prera rod|le|j|ral' Pa |oje orda? Rece: '0z|rad ra
A||arovor pulul'
90
lad|s je sar|r. Er- Nesa|, 3939.

66

Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je vidio ovjeka
kako je oborio vrat u namazu, pa mu je rekao: O vlasnie vrata,
(O ti koji si oborio vrat), podigni svoju glavu, jer bogobojaznost
nije u vratu, ve je u srcu.
Prenosi se od Sehla Ibn Sàda, radijallahu anhu, da je
rekao: Onaj ije se srce bude istinski bojalo, njemu se ejtan
nee moi primai.
Ibn-Kajjim el-Devzi, poznati uenjak, o nainu na koji e
ovjek doivjeti svoj namaz i kako e to postii i osjetiti kae:
Potpuna prisutnost srca u namazu tj. da srce bude isto, da
ga nita ne zapoljava mimo namaza, postie se tako da sva
briga bude o potpunoj prisutnosi u namazu i kako e obaviti svoj
namaz. Uspjeh u ovome zavisi od jaine imana u ahiret i
ovjekove nezaokupljenosti ovim svijetom.
im primijeti da ti srce nije prisutno u namazu, da ne
moe postii pravu prisutnost srca u namazu, znaj da je razlog
tome slabost tvog imana, i ti se potrudi da ga pojaa.
Da ovjek razumije i razmilja o onome to ui u namazu.
Moda srce ponekad bude prisutno samo u izgovoru (a to nije
dovoljno ve je potrebno da se obaziremo na znaenja onoga to
izgovaramo).
Velianje Allaha, delle enuhu, srcem i tijelom, potpuni
osjeaj prisutnosti tog velianja u srcu ovjeka i neprestani strah
od Allaha, delle enuhu

To se postie:

1. Spoznajom Allahove Uzvienosti i Moi

2. Da ovjek spozna kako je dua uinjena robom Allahu,
delle enuhu, te da je Allah, delle enuhu, taj Koji je tu duu
stvorio.

67
Iz ove dvije spoznaje nastat e druge dvije, a to su: nemo
pred Allahom, delle enuhu, potpuno predavanje Allahu, delle
enuhu, i bogobojaznost.
Od onoga to e prouzrokovati da se ovjek poboji Allaha,
delle enuhu, kako treba, jeste nada u Allahovu milost i oprost.
Zbog toga svaki ovjek mora imati dvoje pri obavljanju
namaza:

da obavljenim namazom eli nagradu od Allaha,
delle enuhu, i gledanje u Allahovo lice, koja je
jedna od najveih nagrada za vjernika
da se boji Allaha delle enuhu i da ne bude od
onih koji e biti nemarni prema svome namazu.

Teko klanjaima koji su nemarni prema svom
namazu. (El-Maun, .4-5.)

Ovi ljudi nisu napustili namaz, ve nisu obavljali vadibe
(dunosti) namaza, kao to je bogobojaznost srca, smirenost i
ispravnog injenja svakog pokreta u namazu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Najvei je
kradljivac onaj koji krade od svoga namaza. Boiji Poslanie, -
povikae prisutni - kako ovjek moe krasti od namaza? On
odgovori:
Ako ne upotpunjuje ruku, ili seddu, ili tesbih izmeu
rukua i sedde.
91

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ovjeku, koji je uao
u damiju i klanjao dva rekata, a zatim mu nazvao selam rekao:
Vrati se i ponovo klanjaj, jer nisi klanjao!

91
Arred, 5/210.

68

Nakon treeg upozorenja dotini ovjek je rekao: Tako mi
Onoga Koji te sa Istinom poslao, ja ne znam bolje, pa poui me!
Tada mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Kada stupi u namaz izgovori tekbir, onda proui iz
Kurana ono to ti je lahko. (Po drugoj verziji: Onda proui iz
Kurana ono to hoe.) Zatim se sagni na ruku` dok se potpuno
ne smiri, tada se podigni dok se na stajanju potpuno ne
ispravi, zatim se spusti na seddu dok se na njoj ne smiri i
onda se podigni na sjedenje tako da se potpuno smiri. Tako radi
u cijelom svom namazu!
92

Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u Buharijinom
i Muslimovom Sahihu navodi se da bi toliko dugo stajao na
kijamu u nonom namazu da bi mu noge znale otei, pa je upitan
zato to ini kada su mu unaprijed oproteni i raniji i kasniji
grijesi, odgovorio je: Zar da ne budem rob zahvalni?!
93

Mnogo je, naalost, dahila (neznalica), koji se nadaju da
e zasluiti visoke poloaje u Dennetu, uivanje u njegovim
blagodatima i vjeni boravak, a da prethodno, (tj. dok su na
dunjaluku) nisu nastojali da se priblie Uzvienom Allahu i da
steknu Njegovu naklonost, izvravajui pokorno Njegove
zapovjedi kojima ih je zaduio, i klonei se Njegovih zabrana, da
bi se vatre sauvali.
Takvi zaboravljaju da Allah, delle enuhu, estoko
kanjava, kao to kae u Kuranu:

Kazna Njegova nee zaobii narod grjeni. (El-Enam,
147.)

Onaj ko se i pored upornoga grijeenja nada oprostu jeste
svojevrsni prkosnik.

92
8urar|, 251 | Vus||r, 39Z.
93
8urar|, 1130 | Vus||r, 2820.

69
El-Hasan je esto imao obiaj rei: Neke su ljude zavele
puste elje za oprostom do te mjere da su i umrli, a da se nikada
nisu iskreno pokajali, govorei: Ja o svome Gospodaru imam
najljepe miljenje, a lae, jer da je o Njemu imao lijepo
miljenje, sluao bi Ga i radio dobra djela.

Od Ebu -Bekra el-Muzenija prenosi se da je rekao: Ako
hoe da ti namaz bude valjan i da od njega ima koristi, onda,
kada poe klanjati, pomisli: Moda vie neu imati priliku da
klanjam!

70

NAMASKI ARTOVI

artovi (uslovi) za obaveznost namaza su slijedeci:

1. Da je musliman

2. Da je pametan, jer luda osoba nije duna klanjati. Dokaz
za to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
Odgovornost je skinuta sa tri osobe: sa onoga ko spava dok se
ne probudi, sa djeteta dok ne postane punodobno i sa lude
osobe dok ne doe pameti.
94

3. Da je punodoban, jer djetetu dok ne postane punodobno
namaz nije obavezan. To ne znai da e ga proputati i prema
njemu se nestrasno odnositi. Stoga obaveza namaza postaje sa
punoljetstvom tako da e o namazu od tog vremena biti pitan, ali
ako ga bude obavljao kako treba prije toga imat e nagradu za
to. Dijete treba navikavati da klanja i prije nego to postane
punodobno, jer je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Traite od svoje djece da klanjaju kada napune sedam godina, a
od deset ih na namaz ako je potrebno- nagonite i batinama, i
razdvojite ih u postelji.
95

4. Da ena nije sa hajzom i nifasom, jer takva ena ne
klanja dok joj ne prestane hajz i nifas, kao to stoji u hadisu u
kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada ti se
pojavi hajz, prestani klanjati!
96

91
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 1123; Er Nesa|, 3132 | lor- Vadze, 2011.
95
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 195 | El-T|rr|z|, 10Z.
9
8urar|, 30 | Vus||r, 333.

71

artovi (uslovi) za ispravnost namaza su slijedeci:

1. Iskren nijjet (namjera) da se klanja u ime Allaha,
subhanehu ve teala

2. Da je osoba ista od malog i velikog hadesa (neistoe),
tj. da je sa abdestom ili gusulom kada je potrebno, te da joj je
isto tijelo, odjea i mjesto gdje klanja od materijalnih vidova
neistoe. Dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem,: Allah nee primiti namaz obavljen bez (propisne)
istoe.
97

3. Da je osoba propisno obuena, tako da su joj pokriveni
svi stidni dijelovi tijela. U tom smislu Uzvieni kae:

O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da
namaz obavite! (El-Earaf, 31.)

4. Spoznaja da je nastupilo namasko vrijeme, jer namaz se
ne moe klanjati prije nego to nastupi njegovo vrijeme, kao to
stoji u rijeima Uzvienog: ... vjernicima je propisano da u
odreeno vrijeme namaz obavljaju (En-Nisa, 103.)

5. Da se okrene prema kibli, jer Allah, subhanehu ve teala,
kae:

i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani
okrenite. (El-Bekare, 150.)

9Z
Vus||r, 221; lor-Vadze, 2Z2 | El-T|rr|z|, 1.

72

NAMASKI VAKTOVI

Kae Uzvieni Allah: ... vjernicima je propisano da u
odreeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa', 103.)

tj. kada nastupi njegovo odreeno vrijeme.
U tom smislu prenosi se da je Dibril, alejhis-selam, doao
i Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, poduio namaskim
vremenima, rekavi mu: Ustani i klanjaj! Kada je sunce prelo
malo preko polovine neba ustao je i klanjao podne. Zatim mu je
doao kada je nastupila ikindija i rekao mu: Ustani i klanjaj!
Ustao je i klanjao ikindiju kada je sjena predmeta postala onoliko
koliki su i oni sami. Zatim mu je doao kada je nastupio akam i
rekao: Ustani i klanjaj!
Ustao je i klanjao akam kada je sunce zalo. Zatim mu je
doao kada je nastupila jacija i rekao mu: Ustani i klanjaj! Ustao
je i klanjao jaciju kada je nestalo tragova crvenila na nebu. Zatim
mu je doao kada je nastupilo sabahsko vrijeme, u sami osvit
zore, (kada je klanjao sabah), zatim, ponovo sutradan u podne i
rekao mu: Ustani i klanjaj! Ustao je i klanjao podne kada je
sjena predmeta onolika koliki su i sami oni. Zatim mu je doao
kada je nastupila ikindija i rekao mu: Ustani i klanjaj! Ustao je i
klanjao ikindiju kada je sjena predmeta postala duplo vea od
njih samih. Zatim mu je doao u akam u isto vrijeme kao i
prethodni dan zatim u jacijsko doba iza ponoi ili kada je bila
prola polovina noi ili je rekao treina noi, pa je tada klanjao
jaciju. Zatim mu je doao kada se bilo dobro razvidilo i rekao mu:
Ustani i klanjaj! Ustao je i klanjao sabah, a zatim mu rekao:
Izmeu ove dvije granice je vrijeme namaza.
98

98
lad|s je raser-sar|r. Eou- 0avud, 393 | El- T|rr|z|, 119.

73

EZAN

(Ezan je najava poetka namaskog vremena za to
posebno namijenjenim rijeima.)

Prouiti ezan je pritvreni sunnet. Dokaz za to su
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Kada nastupi
vrijeme namaza, neka neko od vas proui ezan i neka najstariji
meu vama bude imam!
99

Prouiti ezan je sunnet i za musafira (putnika) i za onoga
ko ivi daleko od naseljenih mjesta. Dokaz za to su Poslanikove,
sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Kada se zadesi sa stadom ili u
pustinji i tamo bude uio ezan za namaz, dobro podigni glas,
jer glas mujezina nee uti niko od ljudi ni od dina niti bilo ko
drugi a da mu za to nee biti svjedok na Sudnjem danu.
100

Prema onome kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, poduio Abdullaha ibn Zejda, rijei ezana su:

Allahu ekber! Allahu ekber! Allahu ekber! Allahu ekber!

Ehedu en la ilahe illallah! Ehedu en la ilahe illallah!

Ehedu enne Muhammeden resulullah!

Hajje ales-salah! Hajje ales-salah!

99
8urar|, 28 | Vus||r, Z1.
100
8urar|, 09.

74

Hajje alel-felah! Hajje alel-felah!

Allahu ekber!Allahu ekber!

La ilahe illallah!
101

Napomena:

U ezanu za sabahnamaz poslije rijei: Hajje alel-felah!,
doda se jo: Es-salatu hajrun mine-n-nevm! Es-selatu hajrun
minen-nevm! (Bolje je klanjati nego spavati.)

DOVA POSLIJE EZANA

Za mujezinom se ponavljaju rijei ezana osim kada
mujezin ui hajje ales-salah i hajje alel-felah, ui se La havle
ve la kuvvete illa billah(Nema snage ni moi osim sa Allahom.)
Kada ujete mujezina, ponavljajte za njim ono to on izgovara, a
zatim na mene donosite salavat, jer ko na mene donese jedan
salavat, na njega e Allah donijeti deset. Potom zamolite Allaha
da mi podari El-Vesile mjesto u Dennetu koje e pripasti samo
jednom od Allahovih robova, a ja se nadam da u to biti ja, jer
onaj ko za mene bude molio El-Vesile, zasluio je moj
efaat.
102

Dova poslije ezana glasi:

101
lad|s je raser- sar|r. Eou-0avud, 199 | El-T|rr|z|, 189.
102
8urar|, 11, 11 | Vus||r.

75

ALLHUMME RABBE HAZIHID-DAVETIT-TAMMETI VES-
SALATIL-KAIMETI TI MUHAMMEDENIL-VESSLETE VEL-
FADLETE VEB-ASHU MEKMEN MAHMUDENIL-LEZI VEAT
TEHU.
(Moj Allahu, Gospodaru ovog potpunog poziva i namaza koji se
upravo uspostavlja podari Muhammedu, (sallallahu alejhi ve
sellem), Vesilet i svako dobro i proivi ga na pohvalnom mjestu
koje si mu obeao.)
Izmeu ezana i ikameta treba to vie uiti dove, jer se
prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:
Dova izmeu ezana i ikameta se ne odbija.
103

O EZANU NOCU

Dva su ezana kod sabaha i to prvi za sehur a drugi za
namaz.
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Bilal ui ezan nou, pa jedite i pijte sve dok ne ujete
ezan Ibn -Ummi-Mektuma
104

Bilal je uio ezan nou, tj. pred sehur da bi se svijet
probudio. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, upozorio da se jelo ne prekida kad se uje Bilalov ezan,
sve do ezana Ibn Ummi Mektuma. Ovo je jedan od
zapostavljenih sunneta koje bi kod nas trebalo oivjeti.

103
lad|s je sar|r. Eou- 0avud, 521 | El-T|rr|z|, 212.
101
8urar|, 11Z | Vus||r, 1092.

76

IKAMET

Ikamet je obavezni sunnet za svaki od pet dnevnih farz-
namaza, bez obzira da li se taj namaz klanja na vrijeme ili
naklanjava. U tom smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve
sellem, rijei: Nema te trojice koja zajedno ive svejedno, bilo
u naseljenom mjestu, ili pustinji pa ne klanjaju u dematu, a da
ih ejtan nee savladati. Zato se drite demata, jer vuk jede
ovce odvojene od stada.
105

S druge strane, od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da
je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,: Bilalu je nareeno
da rijei ezana izgovara parno, a ikamet neparno.
106

U hadisu koji prenosi Abdullah Ibn Zejd, radijallahu anhu,
ashab koji je usnio poznati san o ezanu, stoji da rijei ikameta
glase:

Ehedu en la ilahe illallah!


Hajje ales-salah!

Hajje alel-felah!

Kad kametis-salatu! Kad kametis-salah!


La ilahe illallah!
107

105
lad|s je raser. Eou-0avud, 51Z; Er -Nesa|, 81Z; lor -l|ooar, 2098.
10
8urar|, 05 | Vus||r, 3Z8.
10Z
lad|s je raser-sar|r. Eou-0avud, 119 | El-T|rr|z|, 189.

77

NACIN KLANJANJA NAMAZA PO
SUNNETU
ALLAHOVOG POSLANIKA, sallallahu alejhi ve sellem

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae.: Klanjajte kako mene
vidite da klanjam!
108

1. Da bi namaz bio primljen potrebno je ispravno uzeti
abdest na nacin kako ga je naredio Allah, delle enuhu:

O vjernici, kad hoete da namaz obavite, lica svoja i
ruke svoje do iza lakata operite a dio glava svojih potarite
i noge svoje do iza lanaka operite. A ako ste dunupi,
onda se okupajte, a ako ste bolesni ili na putu, ili ako ste
izvrili prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a
ne naete vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i
njima preko lica svojih i ruku svojih preite. Allah ne eli da
vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam
blagodat svoju upotpuni, da b ste bili zahvalni.
(El Maide, 6.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Allah nee primiti namaz obavljen bez (propisne) istoe.
109

108
8urar|, 31.
109
Vus||r, 221; El-T|rr|z|, 1 | lor-Vadze, 2Z2.

78

2. Okretanje klanjaca kibli

Kibla je pravac, ma gdje bili. Cijelim tijelom se okreemo
kibli namjeravajui klanjanje namaza. Uzvieni kae:

... i gdje god se nalazili, vi lica
svoja prema toj strani okrenite.
(El-Bekare, 150.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, u poduem hadisu kae: ...
kada ustane da klanja upotpuni
abdest, usmjeri se prema kibli, a
potom donesi tekbir.
110

Kada se nalazimo kod Kabe i
vidimo je, nuno je da se tano
okrenemo prema njoj. Kada smo dalje
i ne vidimo je oima, onda emo se
okrenuti u pravcu Kabe.

3. Nijjet

Nijjet je namjera srca i ne izgovara se jezikom, jer Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije nijjetio rijeima, a niti ashabi. On
kae: Djela se cijene prema namjeri.
111
ejhul Islam ibn-
Tejmijje kae: Nijjet za abdest, gusul, tejemmum, namaz,
hadd, zekat, iskupnine i ostale ibadete, ne donosi se rijeima

110
8urar|, 251 | Vus||r, 39Z.
111
8urar| 1, Vus||r, 190Z.

79
ve srcem po konsenzusu islamskih uenjaka. Nijjet rijeima je
uvedena stvar u vjeru. Tako neto nije nam preneseno od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti od njegovih ashaba.
Uprkos tome, ummet je danas uveliko iskuan ovom
runom novotarijom.
112

Ibn-Kajjim kae: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, prilikom stupanja u namaz okrenuo se prema kibli i
podigao ruke u visini uiju,
113
okreui dlanove sa rairenim
prstima prema kibli, izgovarajui: Allahu Ekber, a nije izgovarao
nijjet u smislu: Nevejtu en usallijeNanijetio sam da klanjam
tako i tako, okreui se prema kibli, etiri rekata farza tog i tog,
obavljajui ih radi Allaha, kao imam ili pristajui za ovim
imamom! Nije izgovarao nijednu jedinu rije od svega ovoga u
svim njegovim namazima, od prvog do posljednjeg. Ashabi,
radijallahu anhu, brino su prenijeli od Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, sve njegove pokrete, zadravanja i poloaje u
namazu, i podrhtavanje njegove brade (prilikom uenja), pa ak
da je samo jednom dok je klanjao drao u naruju svoju unuku
Umamu. Sve su to prenijeli i nita nisu previdjeli niti zanemarili,
pa kako da se onda desi da itava ta skupina ashaba, koji su
tako pomno pratili i prenosili sve detalje od prvog do posljednjeg,
ostave ovaj vaan detalj, koji je simbol ulaska u namaz, a da ga
ne spomenu. Tako mi Allaha, da je ijedna rije prenesena od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o ovome (izgovaranju
nijjeta) ashabi bi, bili prvi koji bi se za njom poveli i urno se
odazvali.
114

Veliki hanefijski uenjak, Ibn-Ebil-Ìzz, kae: Imami etiri
fikhsko-pravne kole su sloni da se nijjet donosi srcem i nije
nam od njih preneseno da su traili da se nijjeti rijeima.

112
v|d|; 3vojslva Pos|ar||ovog raraza, slr.1Z.
113
Vus||r, 391
111
Es-sa|alu ve ru|ru lar|||ra, slr. 2Z.-28.

80

ejh Ibn-Baz tvrdi slijedee: Izgovaranje nijeta rijeima je
novotarija, a sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
upuuje da se nijjet donosi srcem.
Nema pouzdanih dokaza od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, niti od ashaba, niti od imama (prvih
generacija) da su izgovarali nijjet rijeima.
115

4. Pregrada (perda)

Sunnet je postaviti perdu sutru ispred sebe kada se
klanja, radilo se o imamu ili onom koji sam klanja. U hadisu od
Ebu-Seida el-Hudrija stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Ko bude klanjao, neka klanja prema perdi
(pregradi) i neka joj se priblii. Neka ne dozvoli nikome da proe
izmeu njega i pregrade, a ako pokua uprkos tome, neka mu
zabrani koristei silu, zaista je to ejtan.
116

Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
pridavali su veliku panju koritenju zastora. Tako Enes,
radijallahu anhu, kae: Nakon to bi mujezin zavrio sa
akamskim ezanom, ashabi Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, ustali bi traei stubove po mesdidu da klanjaju
usmjereni prema njima.
117

115
v|d|: 3vojslva Pos|ar||ovog raraza; slr.1Z.
11
8urar|, 509 | Vus||r, 505.
11Z
8urar|, 83Z | Vus||r, 25.

81
Pregrada imama je ujedno pregrada onima iza njega.
Znai, nema prepreke za prolazak ispred safova ljudi u dematu
kada postoji potreba za tim.

5. Izgovaranje pocetnog tekbira ALLAHU EKBER

Dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem,: Klju namaza je istoa (tj. biti pod abdestom). Namaz
poinje sa izgovaranjem tekbira (ime postaje zabranjeno sve
to nije u vezi sa namazom), a zavrava se predavanjem selama
(ime ponovo postaje dozvoljeno ono to je klanjau dok klanja
bilo zabranjeno)
118
Isto tako, Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae:Nije ispravan namaz onoga ko se propisno ne
abdesti, a potom ne kae Allahu ekber.
119

Pogled klanjaa treba biti usmjeren prema mjestu gdje se
obavlja sedda. Dokaz za to je hadis koji prenosi Aia,
radijallahu anha. Jedne prilike Aia, radijallahu anha, pitala je
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o okretanju (glave) u
namazu, pa joj je odgovorio: To je kraa kojom ejtan krade od
namaza klanjaa.
120

118
lad|s je raser-sar|r. El-T|rr|z|, 3 | lor-Vadze, 2Z.
119
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 85Z.
120
8urar|, Z51 | Eou-0avud, 910.

82

6. Podizanje ruku prilikom tekbira

Okrenutih dlanova prema
kibli treba dii ruke u visini ramena
ili uiju prilikom izgovaranja
poetnog tekbira i tekbira za ruku
(pregibanja), te prilikom vraanja sa
rukua i kod ustajanja sa prvog
sjedenja. U tom smislu se od Ibn-
Omera, radijallahu anhu, prenosi da
je rekao: Kada bi stao da klanja,
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, podigao bi ruke u visini
ramena, a zatim izgovorio: Allahu
ekber!
Kada bi htio sageti se na ruku,
opet bi ih isto tako podigao. To bi uinio i kada bi digao glavu sa
rukua, izgovorivi: SemiAllahu limen hamideh! Rabbena ve
lekel-hamd!
121

Dizao bi ruke ispruene, (tj. nije spajao prste niti ih je puno
razdvajao).
122

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi
dizao ruke u visini ramena,
123
ponekada u visini svojih uiju,
124

tako da bi mu dlanovi bili u pravcu kible, a prsti nisu sakupljeni,
niti raireni. Ovdje treba ukazati na jednu nepravilnu pojavu;
naime, pojedini klanjai, nakon dizanja ruku pri poetnom
tekbiru, spuste svoje ruke, pa ih potom stave jednu po drugoj.
Ovo nema osnove u Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve

121
8urar|, Z35 | Vus||r, 390.
122
lad|s je sar|r. El-l|rr|z|, 210.
123
8urar|, Z35 | Vus||r, 390.
121
Vus||r, 391.

83
sellem, ve ih treba staviti jednu po drugoj odmah nakon
dizanja.
125

Poetni tekbir, dizanje ruku stupanja u namaz, je temeljni
dio namaza (rukn) bez koga nije ispravan, dok je sunnet dizanje
ruku pri odlasku na ruku, vraanju sa njega i ustajanju sa prvog
sjedenja.

7. Vezanje ruku na kijamu

Klanja na
kijamu (stajanju) u
visini prsa dri
svezane ruke, i to
tako da desna doe
preko lijeve. Od
Vaila Ibn Hudra,
radijallahu anhu, se
prenosi da je rekao:
...vidio sam
Poslanika,
sallallahu alejhi ve
sellem, da je stavio
desnu ruku po
lijevoj na prsa.
126

U tom smislu se od Sehla, radijallahu anhu prenosi da je
rekao: Ljudima je bilo nareeno da u namazu desnom rukom
obuhvate podlakticu lijeve ruke i tako klanjaju.
127

125
3vojslva Pos|ar||ovog raraza, slr. Z0.
12
Vus||r, 101 | lor-Vadze, 810.
12Z
8urar|, Z10.

84

Od Ibn-Mesuuda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
Jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
prolazio je pored mene i vidio je da sam stavio lijevu preko
desne, pa mi je Allahov Poslanik uzeo i desnu stavio preko
lijeve.
128

8. Prouciti dovu na pocetku namaza

Sunnet je uiti dove pri poetku namaza. Prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pouio Ebu-Hurejru,
radijallahu anhu, da nakon poetnog tekbira ui ovu dovu:

ALLAHUMME BAID BEJNI VE BEJNE HATAJAJE KEMA
BAÀTE BEJNEL - MERIKI VEL - MAGRIB, ALLAHUMME
NEKKINI MIN HATAJAJE KEMA JUNEKKAS SEVBUL -
EBJEDU MINED - DENES, ALLAHUMMEGSILNI MIN
HATAJAJE BI S-SELDI VE-MAI VEL-BERED. (Allahu moj,
odmakni me od mojih grijeha na razdaljinu kolika je od istoka do
zapada. Moj Allahu, oisti me od mojih grijeha kao to se oisti
bijela odjea od prljavtine. Gospodaru moj, operi me od grijeha
snijegom, kiom i ledom.)
129

128
lad|s je sar|r. lor-Vadze, 811.
129
8urar|, Z11 | Vus||r, 598.

85
Od Aie, radijallahu anhu, i Ebu-Seida Hudrija, radijallahu
anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoj
namaz poinjao rijeima:

SUBHANEKELLAHUMME VE BIHAMDIKE VE TEBAREKE-
SMUKE VE TEALA DEDDUKE VE LA ILAHE GAJRUKE.
(Tebi slava pripada, Allahu moj, i uvijek si hvaljen. Blagoslovljeno
je Tvoje ime, uzviena je Tvoja veliina i nema boga osim
Tebe.)
130

9. Ucenje euze i bismille

Na prvom rekatu svakog namaza u sebi prouiti euzubillu,
jer se navodi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da bi prije
uenja Kurana prouio: EUZU BILLAHI MINE-EJTANIR-
RADIM. (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana)

Dokaz za to su rijei Allaha, delle enuhu:

Kada hoe da ui Kuran, zatrai kod Allaha zatitu
od ejtana prokletog. (En-Nahl, 98.)

Potom bi prouio bismillu: BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM
(U ime Allaha Milostivog, Samilosnog.)

130
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 213 | lor-Vadze, 80.

86

10. Prouciti suru El El-Fatihu

EL-HAMDU LILLAHI RABBIL LEMN. ER - RAHMNR-
RAHIM. MLIKI JEVMID-DN. IJJKE NABUDU VE IJJAKE
NESTEIN. IHDINES-SIRTAL MUSTEKM. SIRTALLEZINE
ENAMTE ALEJHIM GAJRIL-MAGDUBI ALEJHIM VELED-
DLLN. MIN! (Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Milostivom,
Samilosnom, Vladaru Dana sudnjeg. Samo Tebe oboavamo i
samo od Tebe pomo traimo. Uputi nas na pravi put, na put
onih kojima Si blagodat Svoju darovao, a ne onih koji su protiv
sebe srdbu izazvali, niti onih koji su zalutali. Usliaj, Allahu!)

Prouiti suru El-Fatihu, jer prenosi se od Ubade Ibn
Samita, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve

87
sellem, rekao: Ne vrijedi namaz onome ko ne proui El-Fatihu u
njemu.
131

Izuzetak od ovoga ini samo muktedija (onaj ko klanja za
imamom) i to na onim namazima u kojima imam ui naglas. Ovo
zato to je rijeima Uzvienog:

A kada se ui Kuran, vi ga sluajte i utite! (El-Earaf,
204.)
Nareeno da se uti i slua uenje imama. U tom smislu su
i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Kada imam
donese tekbir, donesite ga i vi, a kada ui utite (i sluajte
njegovo uenje)!
132

Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, takoer se prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike, nakon to je
zavrio sa jednim od namaza u kome je uio naglas, upitao: Da
li je neko uio istovremeno sa mnom? Pa je jedan od ashaba
rekao: Da, ja o Allahov Poslanie. A Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je rekao: Pomislih, ko to eli da se natjee sa mnom
u uenju. Ibn-ihab Zuhri kae: Kada su to uli, prestali su uiti
zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na namazima
u kojima je uio naglas.
133

11. Poslije proucene El-Fatihe, izgovoriti Amin!

Amin znai usliaj (Boe) i izgovara se nakon prouene
El-Fatihe. Naime, od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada imam

131
8urar|, Z5 | Vus||r, 391.
132
Vus||r, 10; Eou-0avud, 01 | lor-Vadze, 81Z.
133
lad|s je sar|r. Eou-0avud, Z2 | El-T|rr|z|, 312.

88

kae amin recite i vi. Onaj ije se amin poklopi sa aminovanjem
meleka, bit e mu oproteni proli grijesi.
134

Ovo se odnosi na izgovor rijei amin u namazima kada
imam ui naglas, a to se tie namaza u kojima imam ui u sebi,
islamski uenjaci su sloni da se amin ne izgovara naglas.
Aia, radijallahu anha, takoer, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Ni na emu vam idovi ne zavide kao na
nazivanju selama i izgovaranju amiin u namazu.
135

Prenosi da je Abdullah Ibn Zubejr zajedno sa muktedijama
izgovarao amiin povienim tonom, tako da je mesdid
odzvanjao.
136

Imam Kurtubi kae: Moliti se Allahu, delle enuhu, tihim
glasom je bolje, zbog eventualnog rijaa (pretvaranja) koje bi se
moglo pojaviti. Meutim, samo prisustvovanje namazu u
dematu javni je oblik ispoljavanja ibadeta. Takoer, uenje
imama u namazu (preteno) biva naglas, samim tim i drugi dio
El-Fatihe, koji je dova, pa je sasvim logino da i amin, kao kraj te
dove ima isti hukm (propis), tj. da se izgovara naglas.
137

12. Ucenje Kurana poslije El-Fatihe

Poslije prouene El-Fatihe na prva dva rekata sabaha,
podne, ikindije, akama i jacije treba prouiti jo nekoliko ajeta iz
Kurana, tj. najmanje tri koliko sadri najkraa sura, ili vie ajeta,
suru ili vie njih.
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je uao
neki ovjek i klanjao, potom priao Poslaniku, sallallahu alejhi ve

131
8urar|, Z81 | Vus||r, 110.
135
13
8urar|, pog|av|je: lrar |zgovara ,ar|r' rag|as, pr|je rad|sa or. Z8.
13Z
v|d|: 3vojslva Pos|ar||ovog raraza, slr.105.

89
sellem, nazvao mu selam. On mu uzvrati na selam i ree: Vrati
se i klanjaj, jer ti, uistinu, nisi klanjao... Tako je uradio tri puta, a
onda mu ovjek ree: Tako mi Onoga Koji te je sa istinom
poslao, ja ne znam bolje od ovoga, pa me poui. On ree:
Kada stupi u namaz izgovori tekbir zatim proui neto iz
Kurana ...
138

Poslanik je uvijek ulazio u namaz elei da ga odulji, ali bi
ga nekad skratio kada bi uo pla djece.
139

13. Ruku

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi potom donio tekbir i
uinio ruku, stavivi svoje ruke na koljena rairenih prstiju.
Prenosi se da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
nakon to bi stavio ruke na koljena, rairio bi prste...
140

138
8urar|, 251 | Vus||r, 39Z.
139
8urar|, Z0Z | Vus||r, 1Z0.
110
Vus||r, 531.

90

obuhvativi njima svoja koljena...
141
i potpuno poravnao lea na
ruku'...
142
, tako kada bi se posulo vode po njegovim leima , ne
bi curila s njih...
143

Glavu ne bi sputao niti bi je dizao iznad ravnine lea, ve
bi je drao u istoj ravnini.
144

Pogled klanjaa na rukuu treba biti usmjeren u mjesto
sedde.
145

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, laktove bi rairio u
stranu.
146

Imam Tirmizi kae: Izbor islamskih uenjaka je da se ruke
(laktovi) razmaknu na rukuu i seddi.
ejh Muhammed Usejmin, r.h., kae da se ruke na ruku
razmiu u stranu, ali pod uslovom da se time ne ometaju drugi
klanjai.(Ovo se odnosi na namaz u dem'atu.)
147

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je potpuno
smirenje na rukuu i njegovo upotpunjavanje.
Dokaz za to nam je hadis kojeg prenosi Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, o ovjeku kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, vratio tri puta da ponovi namaz, a potom mu rekao:
Upotpuni svoj abdest prije namaza, potom se okreni
prema kibli i donesi tekbir, potom proui ta zna iz Kurana,
zatim donesi tekbir i uini ruku, stavivi ruke na koljena i ostani
na njemu dok se potpuno ne smiri. Potom se uspravi i reci:
Semi Allahu limen hamideh i ostani u tom poloaju dok se
svaka kost ne vrati na svoje mjesto, potom se spusti na seddu
donosei tekbir. Smiri svoje elo na zemlji, potom donesi tekbir i
digni glavu sa sedde, te se potpuno smiri u tom poloaju. Tako

111
112
8urar|, 828 .
113
lor-Vadze, 8Z2.
111
Vus||r, 198.
115
3la|re |or|s|je za lelve, Z/23.
11
'47

91
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao namaz sve
do kraja, a potom rekao: Nije potpun namaz onoga ko ne uini
tako.
148

Smiriti se, dakle, na rukuu i rei:

SUBHANE RABBIJEL-'AZIM (Slavljen je moj veliki Gospodar.)
ponoviti tri ili vie puta. Vadib (dunost) je jedanput, a tri puta je
najmanja potpunost.
Od Huzejfe, radijallahu anhu se prenosi da je klanjao sa
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je na rukuu
izgovarao: Subhane Rabbijel-'Azim a na seddi: Subhane
Rabbijel-Eala.
149

14. Vracanje sa rukua

Potom bi se Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ispravio stojei
i rekao:

SemiAllahu limen hamideh! (Allah uje
onoga ko Mu zahvaljuje!)
150

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae:
...a kada se podigne sa rukua, ispravi se
tako da se svaki prljen vrati u svoj

118
119
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 22 | Vus||r, ZZ2 sa (reslo) poduz|r le|slor.
150
8urar|, Z95 | Vus||r, 391.

92

poloaj.
151

Nakon to bi izgovorio semiAllahu limen hamideh, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, bi rekao:

Rabbena ve lekel-hamd, hamden kesiren tajjiben
mubareken fihi ! (Allahu, Gospodaru na, Tebi pripada svaka
hvala, mnogom lijepom blagoslovljenom hvalom!)
152

Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Imama treba slijediti, pa ne
odstupajte od toga. Kada uini ruku, uinite i vi, a kada kae
Semi Allahu limen hamideh, recite Allahumme rabbena lekel-
hamd, a kada uini seddu, uinite je i vi. Ako bude klanjao
sjedei, klanjajte i vi sjedei. Dobro poravnajte i popravite safove,
zaista, poravnavanje safova upotpunjava namaz.
153

15. Spustiti se na seddu

Pri poloaju sedde
treba da se dotie tlo sa
sedam dijelova tijela, a
to su: elo s nosom,
dlanovi ruku, koljena i
prsti nogu.
Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je

151
8urar|, 828.
152
8urar|, Z99.
153
8urar|, Z22 | Vus||r, 111.

93
rekao: Nareeno mi je da inim seddu sa sedam dijelova
tijela.
154

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,. kae: Ruke ine
seddu isto kao i lice, pa kada budete htjeli uiniti seddu
spustite svoje ruke, a kada se budete vraali dignite svoje
ruke.
155

Potom bi skupio rune prste, jedan do drugoga ...
156
okrenuvi
ih u pravcu kible...
157
a njegove ruke (dlanovi) bili bi paralelni sa
ramenima.
158

Svoje elo i nos pritisnuo bi dobro na zemlju.
159
Koljena bi
razmaknuo jedno od drugog. Ne bi naslanjao stomak na
natkoljenice,
160
a none prste bi usmjerio prema kibli.
161

Hafiz Ibn Hader kae: 'Sunnet je skupiti none prste, jer
ako bi se rairili jedan od drugog, tada neki prste ne bi bili
usmjereni prema kibli.
162
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, sastavio bi stopala dok bi inio seddu.'
163

Ruke bi razmaknuo od tijela, tako da se jasno vidjela
bjelina ispod pazuha,
164
a jagnje bi moglo proi ispod razmaknutih
ruku.
165

Prakticiranje ovog sunneta ponekada je oteano u
dematu, i tada nije pogreno ne initi tako.

151
8urar|, 812 | Vus||r, 190.
155
15
la||r, 1/22Z.
15Z
E|-8ejra||, 2/113.
158
lad|s je sar|r. Eou-0avud, Z31.
159
10
11
8urar|, 828.
'62
v|d| : 3vojslva Pos|ar||ovog raraza, slr.115.
13
lo|d.
11
8urar|, 195 | Vus||r, 235.
15
Vus||r, 19Z | Eou-0avud, 898.

94

Neki klanjai dok ine seddu sputaju svoje ruke (laktove)
na tlo, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to je zabranio
rekavi: Ispruite se dok inite seddu i nemojte sputati svoje
laktove na tle oponaajui tako psa.
166
Hadis aludira na to da se
trbuh odvoji od natkoljenica.
167
Takoer je rekao: Kada inite
seddu, spustite dlanove, a dignite laktove.
168

Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se sjedi u
poloaju kao to ui pas i da se ovjek na tlo oslanja laktovima
kao to ine krvolone zvijeri.
169
U ovom hadisu stoji da je
Resul, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se sjedi kao to
sjedi ejtan, a to je da razmakne stopala pored kukova i sjedne
na zemlju izmeu njih, dok je sputanje laktova na zemlju i
oslanjanje na njih zabranjen poloaj na seddi.

Na seddi prouiti:

SUBHANE RABBIJEL EALA. (Neka Si slavljen, moj
najuzvieniji Gospodaru),
170
ponavljajui tri i vie puta. Mustehab
(lijepo) je uz to dodati:

SUBHANEKELLAHUMME RABBENA VE BIHAMDIKE,
ALLAHUMME GFIR LI (Tebi slava pripada, Gospodaru na.
Molim Te hvaljenou Tvojom, oprosti mi.)
171

1
8urar|, 822 | Vus||r, 193.
1Z
Nevev|j|r |orerlar Vus||rovog 3ar|ra 1/1Z5-1Z.
18
Vus||r, 191.
19
lo|d, 198.
1Z0
Vus||r, ZZ2 | El-T|rr|z|, 22.
1Z1
8urar|, Z91 | Vus||r, 181.

95
Na seddi se obratiti Allahu, delle enuhu, sa dovom. U
tom smislu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:Doista
mi je zabranjeno da uim Kuran na rukuu i na seddi.
172

Rob je najblii Allahu kad je na seddi.
173

16. Sjedenje izmedu dvije sedde

Potom bi Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, digao svoju glavu sa sedde,
donosei tekbir.
174

Pouavajui ovjeka namazu
rekao je: ... potom izgovori tekbir i digni
glavu sa sedde.
175
... nije potpun
namaz onoga ko tako ne uradi...
176

Nakon toga bi Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, sjeo na svoju
lijevu nogu, a povio bi prste desne noge,
usmjerivi ih prema kibli.
177

U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnetu
navodi se i drugi nain sjedenja izmeu dvije sedde, tako da
prsti obje noge budu povijeni i usmjereni prema kibli (dok stopala
ostaju uspravljena i spojena kao za vrijeme sedde), a klanja
sjedne na poleinu svojih peta. Kada je Ibn-Abbas, radijallahu
anhu, upitan o sjedenju izmeu dvije sedde na ovakav nain,

1Z2
Vus||r, 1Z9.
1Z3
Vus||r, 182.
1Z1
8urar|, Z89.
1Z5
8urar|, 251 | Vus||r, 39Z.
1Z
lad|s je sar|r.. Eou-0avud, 858.
1ZZ
8urar|, 828 | Vus||r, 198.

96

rekao je: To je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnet.
178

Nakon to bi se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, digao
sa prve sedde u sjedei poloaj, rekao bi:
RABBI-GFIR LI (3 puta). (Gospodaru moj, oprosti mi.)
179

Moemo i prouiti:

ALLAHUMME - GFIR LI, VERHAMNI, VE - HDINI, VE
DBURNI,
180
VE AFINI, VERZUKNI, VERFANI
181
(Allahu moj,
oprosti mi i smiluj mi se. Uputi me i uini zadovoljnim (bogatim).
Sauvaj me i nafaku mi daj. Uzdigni me.)

17. Obaviti i drugu seddu izgovarajuci tekbir i uciniti je kao
i prvu.

18. Dici glavu sa sedde uz tekbir

Iza toga kratko sjesti kao na sjedenju izmeu dvije sedde.
Ovo se zove sjedenje predaha i mustehab je po najispravnijem

1Z8
Vus||r, 53.
1Z9
180
181
lad|s je raser. Eou-0avud, 850.

97
miljenju uleme. Ako se izostavi nema greke. Na njemu nema ni
zikra ni dove.

Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se ...a
kada bi digao svoju glavu sa druge sedde, sjeo bi (nakratko),
potom bi se oslonio na zemlju i ustao.
182

19. Ustajanje na drugi rekat

Potom bi se oslonio na zemlju i ustao.
183

Ako klanja ustane ne oslanjajui se rukama na zemlju, ispravno
je postupio, inaAllah, jer je takav nain dizanja prenesen od
Alije, Ibn- Mesuda, Ibn-Omera, Ibn-Zubjera i drugih ashaba
radijallahu anhum.
184

20. Prouciti El-Fatihu i poslije nje to je u mogucnosti iz
Kurana, te obaviti drugi rekat kao i prvi.

Nije dozvoljeno onom ko klanja za imamom da ga pretie,
jer je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio da to ne inimo,
a mekruh (pokueno) je initi pokrete istovremeno sa imamom.
Sunnet je da sve radnje obavljamo nakon to ih obavi imam,
tanije, da ih inimo nakon to imam izgovori rijei (kao, npr.
tekbir), jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Imam treba da se slijedi
185
... i ne diite se prije njega.
186

182
8urar|, 821.
183
lo|d.
'84
v|d| : 3vojslva Pos|ar||ovog raraza, slr.153.
185
8urar|, 89 | Vus||r, 11.

98

Kada klanjate poravnajte safove, zatim neka vam jedan od vas
imami i kada donese tekbir i vi ga donesite. Kada izgovori: gajril
magdubi alejhim veled-dalin, recite: amin, Allah e vas voljeti.
Kada izgovori tekbir i ode na ruku i vi donesite tekbir i uinite
ruku. Zaista imam ini ruku prije vas i podie se sa rukua prije
vas...
187

21. Teehud (prvo sjedenje u namazu)

Nakon obavljenog drugog rekata sjesti i obaviti teehhud,
onako kako se prenosi da je sjedio Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem. To je sjedenje pri
kome se sjedi na ispruenom
stopalu lijeve noge, pri emu se
stopalo desne noge dri uspravno.

Pri tome se dlan lijeve ruke,
ispruenih prstiju, dri na koljenu
lijeve noge, a prsti desne ruke, osim
kaiprsta, dre stisnutim.

Ispruenim kaiprstom desne
ruke pokazuje se dok se ui et-
tehijjatu, jer se od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, prenosi da bi, kada bi sjeo
na teehhud, desnu ruku stavio na
stegno desne noge, a lijevu na

18
Vus||r, 115.
18Z
Vus||r,101.

99
stegno lijeve i pri tome pokazivao kaiprstom desne ruke.
188

U drugim, sahih predajama, navodi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio vrh palca sa vrhom
srednjeg prsta, nainivi halku. Pokazivao je kaiprstom, a
pogled mu je bio usmjeren u njega tako da mu pogled ne bi
prelazio kaiprst.
189

Ponekad bi digao svoj kaiprst i pomjerao ga, dovei njime.
190

Od Ibn-Omera se prenosi da bi Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, dok bi klanjao pokazivao prstom i u njega gledao.
Dodaje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Zaista
je ovo (pomjeranje prsta pri dovi na teehhudu) za ejtana tee
od udaranja eljezom.
191

Imam Kurtubi kae: Pravnici su se razili da li se pomjera
prst ili se pokazuje njime. Oba naina su prenesena ispravnim
putevima od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te
se moe tako i prakticirati.
192

Na osnovu ovih predaja vidimo greku klanjaa koji poviju
svoj kaiprst vie ili manje dok pokazuju u pravcu kible, a neki i
krue njime. Ovaj postupak nije utemeljen u vjerodostojnom
Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ovdje treba napomenuti da pomjeranje prsta ne bude
nekontrolisano i prebrzo jer je to, kako kae ejh Muhammed Ibn
Usejmin, r.h., igranje u namazu koje nema svoje osnove, a hadis
Resula, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Njime je inio dovu, tj.
pomjerao ga je u skladu s uenjem.

188
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 989 | Vus||r, 5Z9.
189
lad|s je sar|r. lor-Vadze, 912 | Eou-0avud, 95Z
190
Eou-0avud, 95Z
191
Arred, 1/3 | Aodu|-0ar|jj e|-Va|d|s|jj, u Es-sunen, 2/12 - sa lad|s je raser. seredor.
A|oar|, ga la|oder, ocjerjuje |ao lad|s je raser., $|larus-sa|ar|, slr. 121.
192
v|d| 3vojslva Pos|ar||ovog raraza slr. 151.

100

Ukoliko se radi o
namazu sa dva rekata, kao
to je sabah, na tom sjedenju
e poslije et-tehijatu prouiti i
salavate sa dovom, a nakon
toga predati selam okreui
se prvo na desnu, a zatim na
lijevu stranu, izgovarajui:

Es-selamu alejkum ve rahmetullah pri svakom okretanju
glave.
Kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,: Klju namaza je
istoa, poinje sa tekbirom, a zavrava sa selamom.
193

Teehhud Ibn-Mesùda, radijallahu anhu, kojem ga je
pouio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, glasi:

ET-TEHIJJATU LILLAHI VES-SALAVTU VET-TAJJIBATU.
ESSELAMU ALEJKE EJJUHEN-NEBIJJU VE RAHMETU-
LLAHI VE BEREKTUHU.
ES-SELAMU ALEJNA VE ALA ÌBADILLHIS-SLIHN.

193

101
EHEDU EN L ILAHE ILLALLH
VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN
ABDUHU VE RESULUH. (Najljepa
poast Allahu, blagoslovi i dobra;
Selam tebi, Vjerovjesnie, i Allahova
Milost i Njegove blagodati. Mir nama i
dobrim Allahovim robovima. Svjedoim
da nema boga osim Allaha i svjedoim
da je Muhammed Njegov rob i Njegov
poslanik.)
194

Ukoliko se, pak, radi o namazu
sa vie od dva rekata, kao to su
podne, ikindija, akam i jacija, na
(prvom) sjedenju e prouiti samo et-
tehijjatu, nakon koga e, izgovarajui tekbir (Allahu ekber!) ustati
i diui ruke do visine ramena ili uiju, nastaviti sa klanjanjem
preostalih rekata, na isti nain na koji je klanjao i prva dva, samo
to poslije El-Fatihe na kijamu nee vie nita uiti iz Kurana .
Nakon toga, sjest e na posljednje (drugo) sjedenje i to
tako to e stopalo lijeve noge podbaciti ispod stegna desne
noge, a stopalo desne noge drati uspravnim i tako sjedne na tlo.
Na tom sjedenju e prvo prouiti et-tehijjatu, zatim salavate i
dovu:

ALLHUMME SALLI AL MUHAMMED.
VE AL ALI MUHAMMED. KEMA SALLEJTE AL IBRAHIM.
VE AL ALI IBRAHM INNEKE HAMDUMMEDID.

191
8urar|, 1Z98 | Vus||r, 10.

102

ALLAHUMME BRIK AL MUHAMMED. VE AL ALI
MUHAMMED. KEMA BREKTE ALA IBRAHIM. VE AL ALI
IBRAHM, INNEKE HAMIDUMMEDID. (Allahu moj, smiluj se
Muhammedu i njegovom potomstvu, kao to si se smilovao
Ibrahimu i njegovom potomstvu. Zaista, Ti si Hvaljen i Slavan.
Allahu moj, blagoslovi Muhammeda i njegovo potomstvo, kao to
si blagoslovio Ibrahima i njegovo potomstvo. Doista si Ti Hvaljen
i Slavan.)
Nakon salavata treba prouiti dovu. Ebu - Hurejre,
radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: Kada budete na teehhudu, utjeite se Allahu
od etiri stvari:

LLAHUMME INN EZU BIKE MIN AZBI DEHENNEM,
VE MIN AZBIL-KABR, VE MIN FITNETIL-MAHJ VEL-
MEMT, VE MIN ERRI FITNETIL-MESHID-DEDDL
(Allahu, prizivam Te da me sauva od kazne Dehennema i od
kaburske kazne, od ovosvjetskih i onosvjetskih kunji, te od zla
kunje Mesiha Deddala.)
195

22. Predavanje selama

Potom bi Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem,
predao selam na desnu i
lijevu stranu.Predavao je
selam na desnu i lijevu

195
8urar|, 13ZZ | Vus||r, 588 (sporerula verz|ja je Vus||rova)

103
stranu...
196
...toliko da mu je se vidjela bjelina obraza,
izgovarajui:

ES-SELAMU ALEJKUM VE RAHMETULLAH, ES-SELAMU
ALEJKUM VE RAHMETULLAH
197

ZIKROVI IZA FARZA NAVEDENI OD POSLANIKA,
SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, NAKON SELAMA

Poto bi predao selam, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, bi izgovorio:

1. Estagfirullah (tri puta), (Allaha za oprost molim)

Zatim bi prouio:

2. Allahumme entes-selamu ve minkes-selamu tebarekte ja
zel-delali vel-ikram.
(Allahu, Ti si Mir i Ti ga daje, blagodaran si Ti, Posjedovatelju
Veliine i Plemenitosti.)
198

Takoer bi prouio na kraju svakog propisanog namaza:

19
Vus||r, 582
19Z

198
Vus||r, 591.

104

L ILHE ILLALLAHU VAHDEH L ERKE LEH, LEHUL-
MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE AL KULLI EJIN
KADR. L HAVLE VE L KUVVETE ILL BILLHI; L ILHE
ILLALLHU, VE L NABUDU ILLA IJJHU, LEHUN-NIMETU
VE LEHUL-FADLU VE LEHUS-SENUL HASENU. L ILHE
ILLALLHU MUHLISNE LEHUD-DNE VE LEV KERIHEL-
KFIRN. (Nema Boga osim Allaha Jednoga. Koji druga nema.
Njemu pripada sva vlast i sva zahvalnost. On nad svaim ima
mo. Nema pomoi niti moi osim sa Allahovom pomou i mou.
Nema boga osim Allaha i nikoga mimo Njega ne oboavamo.
Njemu pripada blagodat, dobroinstvo i lijepa pohvala. Nema
Boga osim Allaha. Njemu iskreno vjeru ispovijedam, makar se
nevjernicima to i ne dopadalo.)
199

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio bi i sljedeu dovu:

L ILHE ILLALLHU VAHDEH L ERKE LEH, LEHUL-
MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ALA KULLI EJIN
KADR. ALLHUMME L MANIA LIM EATAJTE VE LA

199
Vus||r, 591.

105
MUTIJE LIM MENATE, VE L JENFEU ZEL-DEDDI
MINKEL-DEDDU. (Nema boga osim Allaha Jednoga. Koji
nema druga. Njemu pripadaju vlast i sva zahvalnost. On nad
svaim ima mo. Nema pomoi niti moi osim sa Allahovom
pomoi i moi. Allahu, niko ne moe sprijeiti ono to si Ti dao, a
niti dati ono to Ti ne daje. Nikome ne koristi njegova snaga
pored Tvoje snage.)
200

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poduio je
ashabe da na kraju svakog propisanog namaza po trideset i tri
puta proue:

3. Subhanallah , Elhamdulillah i Allahu ekber , (Slava Allahu i
svaka Mu hvala. Allah je najvei. )
201

To je ukupno devedeset i devet puta.
Kod Muslima stoji da se ovaj zikr upotpuni stotinom koja glasi:

} -\} v .> -\\! v _,. s_= : _\= = .=>\! -\ =\=\! -\ -\ =,_=

LA ILAHE ILLALLAHU VAHDEHU LA ERIKE LEH, LEHUL-
MULKU VE LEHUL-HAMDU VE
HUVE ALA KULLI EJIN
KADIR, (Nema boga osim Allaha
Jednoga. Koji nema druga. Njemu
pripadaju vlast i sva zahvalnost.
On nad svaim ima mo).

Onaj ko ovo izgovori bit e
mu oproteni (manji) grijesi makar
bili poput morske pjene.
202

200
8urar|, 811 | Vus||r, 593.
201
8urar|, 813.
202
Vus||r, 59Z.

106

Od Abdullaha Ibn Amr, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao:
Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zikr ini
svojom desnom rukom.
203

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoer je rekao: Ko
na kraju svakog propisanog namaza proui Ajetul-Kursijj (255.
ajet sure El-Bekare) ne dijeli ga od ulaska u Dennet nita osim
smrt.
204

Alija, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko proui Ajetul-Kursijj na
kraju svakog fard-namaza, bit e u Allahovoj zatiti sve do
narednog namaza.
205

4. Ajetul-Kursijj

ALLAHU LA ILAHE ILLA HUVEL-HAJJUL-KAJJUM, LA
TEHUZUHU SINETUN VE LA NEVM. LEHU MA FIS-
SEMAVATI VE MA FIL-ERD. MEN ZELLEZI, JEFE'U
'INDEHU ILLA BI IZNIH, JALEMU MA BEJNE EJDIHIM VE
MA HELFEHUM VE LA JUHITUNE BI EJIN MIN ILMIHI ILLA
BIMA AE, VESI'A KURSIJJUHUS-SEMAVATI VEL-ERD, VE
LA JEUDUHU HIFZUHUMA VE HUVEL-ALIJJUL-AZIM.
(Allah je nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! Ne obuzima Ga
ni drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je
na zemlji! Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez

203
201
Vudzr|uz-zeva|d, 10/128.
205
El-Taoerar| sa raser seredor, u E|-keo|ru | E| -evsaru

107
doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije njih i ta e biti
poslije njih, a od onoga to On zna drugi znaju samo onoliko
koliko On eli. Prijestol Njegov obuhvata i nebesa i zemlju, i
Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevinji,
Velianstveni!)

5. Sure El-Ihlas, El-Felek i En-Nas prouiti po jednom poslije
svakog namaza. Ukbe Ibn Amir, radijallahu anhu, kae: Naredio
mi je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da na kraju svakog
namaza uim sure El-Felek i En-Nas.
206
Taberani dodaje i
suretul-Ihlas.

6. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je takoer podsticao
ashabe da neposredno poslije selama sabaha i akam-namaza
po deset puta proue:

L ILHE ILLALLHU VAHDEH L ERKE LEH,
LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU BI JEDIHIL-HAJRU JUHJ
VE JUMTU VE HUVE AL KULLI EJIN KADR. (Nema
Boga osim Allaha Jednoga. Koji druga nema. Njemu pripada
vlast i hvala. U Njegovoj Ruci je svako dobro, oivljava i
usmruje. On nad svim ima mo.)
207

Ovo je potvreno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Postoji jo zikrova koji se navode da ih je Poslanik, sallallahu

20
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 1523 | El-T|rr|z|, 2903.
20Z
El-T|rr|z|, 31Z1 | |aze da je raser., gar|o, sar|r, a A|oar| ga ocjerjuje |ao da|l.

108

alejhi ve sellem, uio, a mogu se nai u zbirkama sunnetskih
dova i hadiskim djelima.

Poslije akama dodati:

l _.} ,\\! = \\ = \! . - \! \ , l _ . = _ .\! _\
ALLHUMME INNI ESELUKEL-DENNETE, ALLHUMME
EDIRNI MINEN-NR (prouiti sedam puta) Allahu moj molim te
za Dennet, Allahu moj, sauvaj me Dehenemske vatre.

DA LI SE ZIKR UCI ZAJEDNICKI ?

Nije zabiljeen nijedan pouzdan i jasan rivajet da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, inio sa ashabima zajedniki
dematski zikr, niti bilo ko iz najboljih generacija ili uleme kroz
dugi niz stoljea.
ejhul-Islam, govorei o zikru nakon namaza, kae: Nema
niko pravo da uvede neto od dova i zikrova nakon namaza osim
onoga to se navodi u Sunnetu, jer se to smatra uvedenim
stvarima u vjeri, a Allah, delle enuhu, to nije dozvolio.
Zajedniki zikr je zapostavljanje Sunneta Allahovoga
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A njime bivaju ometani oni
koji zakasne na namaz. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
to strogo zabranio.
Nije preneseno u hadisima da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, dizao svoje ruke u dovi na kraju namaza. Vidimo da
dematlije aminaju za imamom, ali ne uju njegovu dovu, a amin
(Boe usliaj) se kae na kraju dove kada se zna i uje ta dovi.
Potiranje lica nakon dove poslije namaza takoer nije
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnet. A tako ni uenje
El-Fatihe nakon svega toga nije zabiljeeno u hadiskim

109
zbirkama. Ovakav zikr vodi ka spajanju farda i sunneta (podne,
akama, jacije i dume-namaza), a Poslanik je to zabranio.
ejhul - Islam Ibn-Tejmijje kae: Sunnet je rastaviti
propisane od dobrovoljnih namaza, jer se prenosi od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, u ispravnim predajama da je zabranio
spajanje (fard) namaza sa (sunnet) namazom, osim ako se
izmeu njih neto progovori ili se klanja pomjeri s mjesta.
208

Muavija, radijallahu anhu, kae da je to Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, naredio da ne spajamo namaz sa drugim namazom
osim da izmeu toga progovorimo ili izaemo.
209
S obzirom na
ovo, oita je greka klanjaa koji spajaju sunnete sa selamom
fard-namaza, ne osvrui se na zabranu Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.
Suprotno je praksi Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da se iza sunneta zikri, jer se u osnovi oni klanjaju kod
kue. Uvoenje u obiaj onoga to nije radio Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ili mjenjanje njegova Sunneta je uvoenje u
vjeru neega to nije u osnovi propisano, a to je zabranjeno.
Propisano je dizanje glasa uei zikr poslije farz-namaza
(svakom klanjau za sebe) , po onome to je ispravno preneeno
od Ibn-Abbasa, radijallahu anhu, koji je rekao: U vrijeme
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ljudi su podizali glas pri
zikru nakon zavretka ljudi sa farz - namazom. Isto je tako
rekao:Znao sam po tome - kada bih uo - da su zavrili sa
namazom.'
210

Ovim se ne ometaju u namazu oni koji su kasnije prispjeli u
demat niti to pometa one koji zikre, jer se glasovi pomjeaju, pa
se ne raspoznaju, te se uje neto slino zujanju koje ne ometa
klanjaa i uae.

208
209
Vus||r, 883.
210
Felve 3la|re |or|s|je, Z/11.

110

SUNNETI PRIJE I SUNNETI POSLIJE FARZA

TABELA NAMAZA I REKATA

SUNNETI PRIJE
FARZA
NAMAZ
Pritvrdeni Nepritvrdeni
F
A
R
Z
SUNNETI
POSLIJE
FARZA
SABAH 2 -
2
-
PODNE 2 + 2 -
4

2

IKINDIJA - 2 + 2
4

-

AKAM - 2
3

2

NOCNI
NAMAZ
+ VITR JACIJA - 2
4
2
1-11
DUMA 2 TEHIJJETUL-MESDID
2

2 U KUCI ILI
2 + 2 DAMIJI

111

SABAHSKI SUNNETI

U hadisu kojeg prenosi Ummu-Habiba, radijallahu anhu,
dokaz je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, redovno
klanjao dva rekata prije sabaha. Prenosi se od Aie, radijallahu
anhu, da je rekla: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
klanjao je dva kratka rekata izmeu ezana i ikameta prije sabah-
namaza.
211
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na sabahskom sunnetu
uio sure El-Kafirun i suru El-Ihlas.
212

PODNEVSKI SUNNETI

U pouzdanim hadisima se navodi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, od podnevskih sunneta klanjao:

dva rekata prije podne-namaza i dva poslije;,
213

etiri prije i dva poslije;
214

etiri prije i etiri poslije.
215

Najbolji je drugi nain, tj. etiri rekata prije i dva poslije,
klanjajui dva po dva rekata, jer je to blie dokazima. A mogu se
klanjati etiri rekata i sa jednim selamom.
216

211
8urar|, 1159-0 | Vus||r, Z21.
212
Vus||r, Z2.
213
8urar|, 93Z | Vus||r, Z29.
211
215
lo|d
2'6
v|d| :F||rus-3urre, 1/110 | El-Turle 2/135.-13.

112

Osnova je da se podnevski sunneti sastoje od est rekata
koji ulaze u dvanaest pritvrenih sunneta u toku dana i noi, za
koje je obeana velika nagrada. U hadisima su spomenuta jo
dva naina koja su isto tako od Sunneta Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

IKINDIJSKI SUNNET

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ponekad klanjao
dva rekata prije ikindijskog farz - namaza.
217

Alija, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, klanjao etiri rekata prije ikindije.
218
Ibn-Omer,
radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Allah se smilovao osobi koja prije ikindije klanja
etiri rekata.
219

Ova etiri rekata se klanjaju po dva sa dva selama zbog
hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Namaz po noi i
danu je od po dva rekata.
220

Ovi sunneti su nepritvreni, tj. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ih je ponekad izostavljao za razliku od sabahskih i
podnevskih sunneta koje je redovno klanjao.

21Z
lad|s je raser. Eou-0avud, 12Z2.
218
lad|s je raser. El-T|rr|z|, 129.
219
lad|s je raser. Eou-0avud 2/23 ; El-T|rr|z|.2/295 ; Arred, 2/11Z.
220
lad|s je raser. Arred, 2/2,51 ; Eou-0avud, 2/5 (or. r. 1295) ; Nesa|, 3/22Z (or. r. 1) ;
El-T|rr|z|, 2/191 (or. r. 59Z) ; lor-Vadze, 1/119 (or. r 1322).

113
AKAMSKI SUNNETI PRIJE FARZA

Abdullah el-Muzeni, radijallahu anhu, prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Klanjajte prije
akama dva rekata. To je dva puta ponovio, a trei put je kazao
onaj ko hoe.
221

AKAMSKI SUNNETI POSLIJE FARZA

Ummu-Habiba, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko u toku dana i noi klanja
dvanaest (dobrovoljnih) rekata, sagradit e mu se kua u
Dennetu.
222
To su etiri rekata prije podne, dva poslije, dva
poslije akama, dva poslije jacije i dva prije sabah-namaza.
223

Aia, radijallahu anhu, kae: Klanjao bi Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, akam-namaz, a kada bi se vratio kui klanjao
bi jo dva rekata.
224

JACIJSKI SUNNET PRIJE FARZA

Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije
preneseno da je klanjao sunnete prije jacije - namaza, (iz jedne
predaje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se moe zakljuiti
da prije jacijskog farza ima namaz. Od Ibn-Mugaffela, radijallahu
anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

221
8urar|, 1183.
222
Vus||r, Z28.
223
221
Vus||r, Z30 | lor-Vadze, 111.

114

rekao: Izmeu svakog ezana i ikameta ima namaz, i to je
ponovio tri puta, a potom rekao: ... onome ko eli da klanja.
225

JACIJSKI SUNNET POSLIJE FARZA

Prethodno smo spomenuli hadis od Ummu-Habibe,
radijallahu anhu, koja prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Ko u toku dana i noi klanja dvanaest rekata,
sagradit e mu se kua u Dennetu. ... dva poslije jacije...
226

225
8urar|, 21 | Vus||r, 21.
22

115

PROPISI VEZANI ZA NAMAZ

NEMA RAZLIKE IZMEU NAMAZA ENE I MUKARCA

Sve to smo spomenuli od abdesta do zikra vrijedi isto za
enu kao i za mukarce. Naime, nema ispravnih erijatskih
dokaza u Kuranu i Sunnetu koji upuuju da se namaz mukarca,
po svojoj formi, razlikuje od namaza ene. Naprotiv, postoje
dokazi koji dokazuju suprotno tome i koji pobijaju takvo miljenje.
Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Klanjajte onako
kako vidite mene da klanjam,
227
openite su i vrijede za svakog
muslimana i muslimanku. Drugaije bi bilo samo ako bi doao
dokaz koji mijenja ovo pravilo.

Ibrahim Nehai kae: ena sjedi u namazu isto kao i
mukarac. Prenosi se od Ummi Derdaa da je sjedila u namazu
kao to sjede i mukarci, a bila je izraziti poznavalac fikhskih
propisa.
228

NAKLANJAVANJE PROLIH NAMAZA

Onaj ko zaboravi namaz ili ga prespava, obavezan ga je
klanjati kad se sjeti ili kad se probudi.
U tefsiru kuranskog ajeta se kae:

22Z
8urar|, 31
228
8urar|, 115, pog|av|je: Ka|o se sjed| ra leserrudu, pr|je rad|sa 828.

116

I namaz obavljaj, da bih ti uvijek na umu bio. (Ta-ha, 14.)
tj. klanjaj prilikom sjeanja na Mene.
Potvrda ovome su rijei koje su zabiljeene u dva
najispravnija Sahiha od Enesa, radijallahu anhu, koji kae da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko prespava namaz
ili ga zaboravi, otkup za njega je da ga klanja kada ga se sjeti.
Nema drugog otkupa za namaz.
229

Takoer se prenosi od Ebu-Katade da je rekao:
Spomenuli su Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, sluaj
kada su prespavali namaz, pa je rekao: Ne smatra se nemarom
ono to se u snu propusti. Nemar je u stanju budnosti. Ako neko
od vas zaboravi klanjati namaz ili ga prespava, neka ga klanja
kada se sjeti.
230

A od Enesa, Ibn Malika se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko zaboravi namaz, neka
klanja kada se sjeti.
231

Meutim, ko svjesno izostavi namaz, po miljenju veine
uenjaka, duan je naklanjati ga, iako grijeh ostaje, jer namaz
nije obavljen u njegovom vremenu. Proputeni namaz treba
odmah naklanjati. Prvo klanja proputeni namaz, pa tek onda
redovni namaz u ijem vaktu se ovjek nalazi.
Kada je rije o naklanjavanju namaza onda treba skrenuti
panju na jedno pogreno i veoma raireno shvatanje o ovom
pitanju. Radi se o uvjerenju velikog broja muslimana, da je
mogue naklanjati namaze koji su godinama bez razloga
proputani naklanjavajui pet dnevnih namaza u posebnim
prigodama kao to je ramazan, 27. no i sl.

229
8urar|, 59Z | Vus||r, 81.
230
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 1ZZ | lor-Vadze, 98.
231
8urar|, 59Z | Vus||r, 81.

117
Namaz se ne smije ostaviti ili odgoditi osim u erijatski
odreenim prilikama kao to smo ve spomenuli kada smo
govorili o propisima hajza, nifasa, putovanja itd.

Postoje dvije vrste Allahovih naredbi:

1. Vremenski neograniene openite naredbe koje se mogu
obavljati u bilo kojem vremenu;

2. Naredbe koje su ograniene vremenom koje se obavljaju u
samo za njih propisanom vremenu, a one se dijele na dvije
podvrste:

naredba ije vrijeme odreeno za njeno obavljanje
traje samo onoliko koliko traje izvrenje te naredbe,
kao to je post mjeseca Ramazana.
naredba ije vrijeme traje due od vremena
potrebnog za njeno obavljanje, kao to je namaz.

Odreeno vrijeme za obavljanje ovakvog vadiba je art
(uslov) da bi njihovo obavljanje bilo ispravno i prihvatljivo. Tako
se duma ne moe obaviti subotom jer to nije za nju odreeno
vrijeme, niti se hadd moe obaviti osim u mjesecima hadda,
niti se stajanje na Arefatu moe obaviti u nekom drugom danu,
osim 9-tog Zul-Hiddeta. Isto tako i pet dnevnih namaza ne
mogu se obaviti osim u odreenom vremenu za njih, izuzimajui
onoga ko namaz sluajno prespava ili ga zaboravi klanjati, te e
ga klanjati odmah nakon to se sjeti ili probudi. Meutim onaj ko
namaz ne klanja u njegovom vremenu, namjerno ga
izostavljajui, ne moe ga naklanjati nakon isteka namaskog
vremena, zbog toga to je klanjanje namaza u njegovom

118

odreenom vremenu ispred svih ostalih artova namaza. Tako,
onaj ko ne moe ispuniti neki od preostalih artova u namaskom
vremenu, npr., okretanje prema kibli, propisno odijevanje, istoa
itd., nee zbog toga odgaati namaz kako bi ispunio te artove,
nego e obaviti namaz onako kako moe, vodei rauna da ga
obavi u njegovom vremenu, bez obzira to nije ispunio ostale
artove. Dokaz za navedeno su rijei Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem.: Ko ostavi ikindiju, propala su mu djela.
232

Koga proe ikindija, pa kao da je unitio svoj imetak i
porodicu.
233
Da mu je ispravan namaz nakon njegovog
vremena, tj. ikindija u noi (akamsko vrijeme) ne bi se poredilo
sa gubitkom imetka i porodice i ne bi mu propala djela.

Isto tako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ko
klanja jedan rekat ikindije prije nego to sunce zae, stigao je
klanjati ikindiju, a ko klanja jedan rekat sabaha prije nego to
sunce izae, stigao je klanjati sabah.
234
Da je ispravan namaz
onoga ko ga namjerno izostavi, a zatim ga klanja izvan njegova
vremena, tj. ikindiju u noi, a sabah u danu, onda ovi hadisi ne bi
imali nikakva znaenja.
235
Ovdje treba imati na umu olakice
koje su dole u hadisima u vezi s klanjanjem podne u ikindijsko
vrijeme i akama u jacijskom vremenu, to je spomenuto u
poglavlju o spajanju namaza.

232
8urar|, 553.
233
8urar|, 552 | Vus||r, 2.
231
8urar|, 55 | Vus||r, 08.
235
lor-Kajj|r, Es-sa|alu ve ru|ru lar|||ra, slr. 93.-9Z.

119
ERIJATSKI SUD O ONOME KO OSTAVI NAMAZ

Svi islamski uenjaci se slau da onaj ko zanijee obavezu
obavljanja namaza da je time izaao iz vjere, makar ga i
obavljao.
Razilaenje, pak, nastaje po u pogledu onoga ko ostavlja
namaz bez poricanja njegove obaveznosti. U svjetlu dokaza iz
Kurana i Sunneta moe se zakljuiti da je ispravno miljenje o
ovom pitanju da je i to kufr, iako je jedan broj uleme zauzeo
drugaiji stav.
Stav imama Ahmeda, a to zastupa i imam Ibn-Kajjim je da
takva osoba, blii je dokazima, a od toga je:
Ono to razdvaja ovjeka od irka i kufra jeste ostavljanje
namaza. (Izmeu ovjeka i irka, ovjeka i kufra je ostavljanje
namaza)
236
Ugovor koji razdvaja nas i njih jeste namaz, pa ko
ga ostavi nevjernik je.
237
Ashabi nisu smatrali ostavljanje
nijednog nareenog djela kufrom, osim namaza.
238
Imam Ibn-
Hazm u svom djelu El-muhalla kae: Preneseno je od Omera,
Abdur - Rahman Ibn Avfa, Muaza Ibn Debela, Ebu - Hurejre i
drugih ashaba, da je kafir onaj ko namjerno ostavi jedan namaz,
te istekne njegovo vrijeme, i da je takav murted otpadnik od
vjere.
On kae da ne zna da se iko od ashaba suprotstavio ovom
miljenju.
239

Oni koji smatraju da se za ostavljanje namaza izvrava
smrtna kazna su: Sufjan es-Sevri, El-Evzaii, Abdullah Ibn
Mubarek, Hammad Ibn Zejd, Vekii Ibn el-Derrah, Malik Ibn
Enes, E -afiijj, Ahmed Ibn Hanbel, Ishak Ibn Rahuvejh.

23
Vus||r, 82.
23Z
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 221 | lor-Vadze, 1Z09.
238
239
lor-lazr, E|-rura||a, 1/212.

120

Dokazi koji govore u prilog navedenog

Rijei Uzvienoga:
... i ubijajte murike gdje god ih nadete, zarobljavajte
ih, opsjedajte i na svakom prolazu docekujte! Pa ako se
pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih na
miru... (Et-Tevba, 5.)

Tako je nareeno kao to se vidi u ajetu, da se murici
ubijaju sve dok se ne pokaju i ne ponu obavljati namaz i davati
zekat, a po tome se raspoznaje vjernik od nevjernika.

Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.:

Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne
posvjedoe da nema drugog boanstva osim Allaha i da je
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov poslanik, i
obavljaju namaz i daju zekat. Pa kada to uine, zatitili su svoje
imetke i svoje ivote (svoju krv) od mene osim pred pravom
Islama, a pred Allahom e za to odgovarati (je su li bili iskreni u
tome ili ne).
240

Ovaj hadis upuuje na propis o smrtnoj kazni na dva naina:

Da je Poslaniku nareeno da ratuje protiv njih dok
ne ponu obavljati namaz, da su njihovi imeci i
ivoti poslije toga zatieni osim pred pravom
Islama, a namaz je najvee pravo kojim nas Islam
obavezuje.
241

210
8urar|, 25 | Vus||r, 22.
24'
lor-Kajj|r, Es -sa|alu ve ru|ru lar|||ra, slr. 33.

121
Treba napomenuti da postoje uslovi pod kojima se izvrava
smrtna kazna nad onim koji ostavi namaz:

Da bi se protiv pojedinca podigla optuba, dovoljno
je da ostavi jedan namaz po miljenju: Es
Sevrija i Malika to je openito prihvaen stav u
afijskom i hanbelijskom mezhebu. Ovu kaznu
izvrava islamski vladar, a ne pojedinci samovoljno;

Da se onaj koji ostavi namaz prije izricanja presude
pozove na pokajanje.

Da se ne izvrava kazna dok se ne pozove na
obavljanje namaza, pa to odbije;

Da namaz kojeg je spojio ne bude od namaza koji
se moe spojiti sa sljedeim, kao to je podne sa
ikindijom i akam sa jacijom. Tako se ovaj propis ne
primjenjuje na njega dok ne istekne vrijeme i
drugog namaza, tj. ikindije u prvom i jacije u
drugom sluaju.

Kada se covjek smatra od onih koji su napustili namaz?

Kada se ovjek pozove na namaz, pa odbije da ga klanja
rijeima: Neu da klanjam! i ne obavi ga, tako da istekne
vrijeme pomenutog namaza, smatra se onim koji je odbacio i
napustio namaz.

Drugo miljenje je da se ovjek ne smatra od onih koji su
ostavili namaz sve dok se ostavljanje namaza ne ponovi vie

122

puta od nekog pojedinca i ustraje na neobavljanju namaza, a to
je ostavljanje najmanje tri namaza i ne pokaje se do isteka
vremena etvrtog namaza.
242

Ovaj propis se ne moe odnositi na nau situaciju, iz vie
razloga:

1. Izvravanje erijatskih kazni je iskljuivo pravo islamske
vlasti.

2. erijatske kazne se ne sprovode ukoliko postoji ubha
(sumnja) da optueni ima neki izgovor, a izgovori veine onih koji
ostavljaju namaz u naem podneblju su brojni, od ega je njihovo
nepoznavanje erijatskih propisa, a posebno nepoznavanje ovog
propisa.

O KLANJANJU U OBUCI

Od Sunneta je ponekad klanjati u obui. Prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Razlikujte se od
idova, oni ne klanjaju u papuama i mestvama.
243

Kada je Enes Ibn Malik upitan da li je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, klanjao u papuama, odgovorio je: Da.
244

Takoer se i od Abdullaha Ibn Amra, radijallahu anhu,
prenosi da je rekao: Vidio sam Allahova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, da klanja bos, a i u papuama.
245

212
lo|d, slr .11
213
211
8urar|, 38 | Vus||r, 555.
215

123

TA KVARI NAMAZ ?

Namaz kvari sljedece:

1. Izostavljanjeje nekih od sastavnih dijelova namaza, ukoliko se
on u toku namaza ili neposredno nakon zavretka namaza ne
nadoknadi. U tom smislu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, jednog ovjeka koji nije ispunio tadili erkan tj. da se nije
propisano uspravljao i zadravao, a to su ruknovi opominje
rijeima: Vrati se i ponovo klanjaj jer nisi klanjao (kako treba)!
246

2. Jelo i pie, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Zaista je u namazu zauzetost.
247

3. Izgovaranje bilo ega to nije vezano za namaz u svrhu
njegova popravljanja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: Ovom namazu ne prilii bilo ta od obinog govora
ljudi.
248

4. Smijeh u namazu. Pod ovim se misli na glasno smijanje a ne
na smijanje u sebi (osmijeh). U tom smislu se od Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je rekao: Osmijeh ne kvari
namaz, ali ga kvari smijanje naglas.(Taberani)
Glasno smijanje ne kvari abdest bez obzira bilo u namazu ili
izvan njega, jer nema ispravnog dokaza za to.
249

5. Vei i ei pokreti u namazu, jer su oni u suprotnosti sa
skruenou i smirenou u njemu. to se tie manjih pokreta

21
8urar|, 251 | Vus||r, 398.
21Z
8urar|, 1199 | Vus||r, 538.
218
Vus||r, 53Z.
219
Felve sla|re |or|s|je, Z/91.

124

kao to su namjetanje turbana, prelaska naprijed za jedan korak
da bi se popunila praznina u saffu ili jednog pokreta ruke, to ne
kvari namaz.

TA JE DOZVOLJENO (MUBAH) U NAMAZU?

1. Napraviti mali pokret zbog namjetanja odjee i sl., jer se u
vjerodostojnim predajama biljei da je to i Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, inio;

2. Nakaljati se u sluaju potrebe;

3. Izravnati saff, tako to e se onaj koji nije izravnao saff
pomjeriti naprijed ili nazad, ili onoga ko stoji do njega povui
malo naprijed, ako je izostao ili nazad, ako je maio ostale u
saffu, ili premjestiti nekoga na desnu stranu ukoliko je stao sa
lijeve. U tom smislu od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, prenosi se da je jednom prilikom, nou, stao da klanja,
pa je Ibn-Abbas, radijallahu anhu, stao da za njim klanja sa
njegove lijeve strane, na to ga je on uzeo i proveo na svoju
desnu stranu:
250

4. Zijevnuti i pri tome staviti ruku na usta. Od Ebu Hurejre,
radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik ,sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Zijevanje u namazu je od ejtana, pa ukoliko se
nekom od vas pone zijevati, neka se suzdri koliko moe.
251

250
8urar|, 99 | Vus||r, Z3 .
251
8urar|, 3289 | Vus||r, 2991.

125
5. Pomoi imamu ako ovaj pogrijei u uenju u namazu ili ga,
ukoliko je ta u namazu zaboravio, na to podsjetiti rijeima
SubhanAllah! U tom smislu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je rekao: Neka onaj kome se ta u namazu desi (pa
se pomete) kae SubhanAllah!
252

6. Zaustaviti i ne dozvoliti nikome da ispred njega prolazi dok
klanja. U tom smislu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Kada neko od vas odredi sebi neto za sutru
(stub, zid, ogradu i sl.) i tu stane da klanja, pa neko ispred njega
(tj. izmeu njega i sutre) htjedne proi, neka mu ne da proi, a
ako ovaj htjedne nasilu proi, neka ga sprijei silom, jer je to
ejtan.
253

7. Ubiti zmiju i korpiju ukoliko ove dok je on na namazu
pou prema njemu ili se pred njim isprijee. U tom smislu,
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao :Ubijajte
dvije crne ivotinje, ak i kad ste u namazu: zmiju i korpiju!
254

8. Rukom se poeati po mjestu koje svrbi, jer to budui da to
spada u sitne pokrete ne kvari namaz.

9. Iaretom dati znak rukom onome ko nazove selam, jer je to
inio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosi se od Ibn-
Omera, radijallahu anhu, da je rekao: Pitao sam Bilala: Kako je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzvraao na selam kada
bi mu ga nazvali dok je u namazu?' On je kazao: 'Pokretom
ruke.'
255

252
8urar|, 1231 | Vus||r, 121.
253
8urar|, 509 | Vus||r, 505
251
255
lad|s je sar|r. El-T|rr|z|, 38 | lor-Vadze, 101Z.

126

10. Dozvoljeno je eni da dri dijete kada je u namazu, s tim da
ga spusti pri ruku'u i seddi.

TA JE MEKRUH (POKUENO) U NAMAZU?

1. Okretati se i gledati u stranu, jer je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao da je to ono to ejtan krade od ovjekova
namaza
256

2. Dizati pogled u nebo, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: ta je to sa nekim ljudima pa u namazu bacaju
pogled u nebo?! Oni e, uistinu, ili sa tim prestati, ili postati
slijepi.
257

3. Podboavati se, tj. stavljati ruke na kukove u namazu. U tom
smislu, od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se
ovjek, dok klanja, podboava.
258

4. Zadizati razasutu kosu ili odjeu skupljati, jer je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao :Nareeno mi je da mi na
seddi sedam kostiju dodiruje tlo, da ne skupljam odjeu i ne
zadiem kosu.
259

5. Preplitati prste ili njima pucketati. Od Kaba Ibn Udreta se
prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada

25
8urar|, Z51.
25Z
8urar|, Z50 | Vus||r, 128.
258
8urar|, 1220 | Vus||r, 515.
259
8urar|, 81 | Vus||r, 190.

127
neko od vas uzme abdest onako kako ga treba uzeti, zatim izae
prema mesdidu, neka ne preplie prstima, jer je on ve u
namazu.
260

6. Uklanjati rukom pijesak, (trunje i prainu) sa vie od jednog
pokreta sa mjesta gdje se ini sedda. Prenosi se od Muajkiba
da je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o uklanjanju
kamenia u namazu (prilikom sedde), pa mu je rekao: Ako to
ba mora uiniti, onda samo jedanput.
261

7. Zabavljati se bilo im to odvraa panju i skruenost u
namazu, kao to je igrati se bradom i odjeom ili zagledati se u
are po ilimima i zidovima itd., jer se to kosi sa Poslanikovim
rijeima: Nemojte ustajati dok me ne vidite i budite smireni.
(Isto tako, zabranjeno je uriti u mesdid kada se uje ikamet.
Nareeno je da se na namaz ide smireno, jer urba prouzrokuje
zadihanost koja je suprotna smirenosti potrebnoj za namaz.)
262

8. Uiti Kuran na rukuu i seddi, jer se od Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je rekao: Zabranjeno mi je
da na rukuu i seddi uim Kuran.
263

9. Trpjeti malu i veliku nudu,

10. Klanjati gladan ako je jelo spremno i postavljeno. U tom
smislu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
Nema namaza kada se postavi hrana.
264

20
21
8urar|, 120Z | Vus||r, 51.
22
8urar|, 909.
23
Vus||r, 1Z9.
21
Vus||r, 50.

128

KADA JE ZABRANJENO KLANJATI

U sljedeih pet vremena zabranjeno je klanjati:

1. Nakon to se klanja sabah pa do izlaska sunca.

2. Od izlaska sunca pa dok sunce ne odskoi za duinu jednog
koplja (petnaest minuta).

3. Kada je sunce tano na sredini neba, pa dok ne pree malo
prema zapadu (sedam minuta).

4. Nakon klanjanja ikindije pa dok sunce ne pouti i izgubi jainu
sjaja.

5. I otkako pouti i izgubi jainu sjaja pa dok ne zae.

Dokaz za ovo su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
rijei: Nema namaza poslije ikindije sve dok sunce ne zae, niti
poslije sabaha sve dok sunce ne izae.
265
U drugoj predaji se
navodi: Zaista, ono izlazi izmeu ejtanskih rogova.
266
Od Ukbe
Ibn Amir el-Duhenija prenosi se da je rekao: Tri su perioda
kada nam je Poslanik zabranio da klanjamo u njima ili
ukopavamo mrtve: kada sunce izlazi sve dok se ne podigne,
kada stane na sredini neba sve dok se ne nagne prema zapadu
i kada se priblii zalasku sve dok ne zae.
267

25
8urar|, 581 | Vus||r, 828.
2
Vus||r, 828.
2Z
Vus||r, 831.

129
MJESTA NA KOJIMA NIJE DOZVOLJENO KLANJATI

To su:

mezarje (groblje)
crkva,
smetljite,
klaonica,
sredina puta,
torovi deva,
hammam (kupatilo),
iznad Kabe.

Prenosi se od Ebu-Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Cijela zemlja
je mesdid (mjesto injenja sedde i klanjanja) osim kupatila i
groblja.
268

zabranio klanjanje na sedam mjesta: na smetljitu, u klaonici, u
grobljima, nasred puta, u kupatilu, u oboru deva i na krovu
Kabe.
269
El-Bera' Ibn Azib, radijallahu anhu, prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne klanjajte u
oborima deva, jer su one od ejtana.
270
Ebu-Bekr Ibn El-Arebi,
u komentaru Tirmizijine zbirke, smatra da postoji ukupno trinaest
mjesta na kojima i prema kojima nije dozvoljeno klanjati. Pored
navedenih on je spomenuo jo est: prema mezarima,
nunicima, crkvama, sinagogama, slikama i kipovima i u
mjestima koja je zadesila Allahova kazna.

28
El-T|rr|z|, 31Z ; 0ar|r|, 1390 ; Eou-0avud, 192. 3ejr A|oar| ga ocjerjuje sar|ror u 3ar|r
sureru Eou-0avuda, 1/111.
29
lad|s je da|l. El-T|rr|z|, 31 - | lor-Vadze, Z1 .
2Z0
Eou-0avud, 193; 3ar|r surer Eo|-0avuda od sejr A|oar|ja, 1/111.

130

NAMASKI RUKNOVI
(sastavni dijelovi namaza)

To su osnovni dijelovi namaza bez kojih
namaz nije ispravan.

Onome ko je u stanju da stoji, dunost je stajati na nogama
kad klanja farzove, jer onome ko je u stanju stajati na nogama,
farz namaz obavljen sjedei nije ispravan. Ovo je zato to
Uzvieni Allah kae:

... i pred Allahom ponizno stojte! (El-Bekare, 238.)

1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao Imranu
Ibn Husajnu: Ako moe, klanjaj stojei, a ako ne moe, onda
sjedei, a ako ne moe ni sjedei, onda leei na strani.
271
To
znai ako je u stanju stajati onda nee sjedei klanjati namaz.

2. Zanijetiti, tj. srcem odluiti da se eli klanjati odreeni namaz.
Dokaz za to su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
Djela se mjere prema namjeri.
272

3. Poetni tekbir, tj. izgovoriti rijei Allahu ekber! Dokaz za to su
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Klju namaza je
istoa (tj. biti pod abdestom). On poinje sa izgovaranjem
tekbira, a zavrava se sa predavanjem selama.
273

2Z1
8urar|, 111Z.
2Z2
8urar|, 1 | Vus||r, 190Z.
2Z3
lad|s je raser- sar|r. Eou-0avud, 1 ; El-T|rrz|, 3 | lor-Vadze, 2Z5.

131
4. Prouiti El-Fatihu, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Onome ko ne proui El-Fatihu namaz nije ispravan.
274

Izuzetak od ovoga je samo muktedija (onaj ko klanja za
imamom) i to na onim namazima u kojima imam ui naglas, jer je
Uzvieni rekao:

A kada se ui Kuran vi ga sluajte i utite!
(El-Earaf, 204.)

Nareeno je da se uti i slua uenje imama. U tom smislu
su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Kada imam
donese tekbir, donesite ga i vi, a kada ui utite (i sluajte
njegovo uenje).
275
Meutim, kada imam ui u sebi, uit e
obavezno i onaj koji klanja za njim (muktedija).

5. Pregeti se u namazu (uiniti ruku).

6. Spustiti se na seddu.

7. Smiriti se na rukuu, seddi, kijamu i sjedenju, jer je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ovjeku koji nije propisno obavio
namaz, rekao: ... dok se potpuno ne smiri.
276
Ovo mu je
ponovio vezano za ruku, seddu i sjedenje, dok mu je vezano
za kijam rekao da na njemu bude uspravljen.

2Z1
8urar|, Z5 | Vus||r, 391.
2Z5
Vus||r, 101.
2Z
8urar|, 251.

132

8. Predati selam. Dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem.: Klju namaza je istoa. On poinje sa izgovaranjem
tekbira, a zavrava se predavanjem selama.
277

9. Sjediti na posljednjem sjedenju dok ne preda selam, jer se
namaz ne moe zavriti dok se ne preda selam, niti se selam
moe drugaije predati osim sjedei. Dokaz za ovo su
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: ... a zavrava se
predavanjem selama.
278

10. Pridravati se redoslijeda u izvravanju navedenih farzova,
tako da se, npr., ne ui El-Fatiha prije nego to se donese
poetni tekbir, ili da se ne ini sedda prije nego to se obavi
ruku itd., jer je forma obavljanja namaza u potpunosti
vjerodostojno prenesena od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
poduavajui svoje ashabe kako e klanjati, je rekao: Klanjajte
onako kako mene vidite da klanjam
279
Prema tome, u namazu se
svi sastavni dijelovi moraju obaviti na njihovo vrijeme, tj. nita se
ne smije obaviti prije ni poslije nego to je propisano. U
suprotnom, namaz nije ispravan.

2ZZ
lad|s je raser- sar|r. Eou-0avud, 1; El T|rrz|, 3 | lor-Vadze, 2Z5.
2Z8
lad|s je raser- sar|r. Eou-0avud, 1 ; El T|rrz|, 3 | lor-Vadze, 2Z5.
2Z9
8urar|, 31.

133

NAMASKI VADIBI

To su radnje koje se moraju uiniti u toku namaza,
a ako klanja izostavi neke od njih, u tom sluaju duan
je uiniti sehvi-seddu.

1. Poslije prouene El-Fatihe na sabahu, prva dva rekata podne,
ikindije, akama i jacije prouiti jo po jednu suru ili neto iz
Kurana. Dokaz za to je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kako se prenosi, na prva dva rekata podne-namaza iza
prouene El-Fatihe redovno uio jo po jednu suru. Ponekad bi
koji ajet prouio glasnije da i ashabi uju,
280
a na zadnja dva
rekata samo El-Fatihu.

2. Imam (onaj ko klanja) sam izgovora: SemiAllahu limen
hamideh Rabbena ve lekel-hamd, a onaj ko klanja za imamom
(muktedija) samo Rabbena ve lekel-hamd U tom smislu se od
Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je rekao: Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se uspravio poslije obavljenog
rukua prouio bi SemiAllahu limen hamideh (Allah uje onoga
ko Ga hvali). Potom bi, dok je jo na kijamu, izgovorio: Rabbena
ve lekel-hamd (Gospodaru na, Tebi pripada svaka hvala);
281

Takoer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Kada imam izgovori Semiallahu limen hamideh
vi recite Allahume, Rabbena ve lekel-hamd!
282

280
8urar|, Z59 | Vus||r, 151.
281
8urar|, Z89 | Vus||r, 392.
282
8urar|, Z35 | Vus||r, 111.

134

3. Na rukuu izgovoriti Subhane rabbijel-azim! (Neka je hvaljen
Gospodara moj Velianstveni),
283
a na seddi Subhane rabbijel-
eala! (Neka je hvaljen Gospodar moj Svevinji).

4. Izgovarati tekbir prilikom svakog sputanja i dizanja, kao to je
preneseno u hadisima.
284

5. Prvo sjedenje (teehhud) na kome se ui Et-Tehijjatu.

6. Prouiti rijei teehhuda.

7. U nonim namazima uiti naglas na prva dva rekata farz-
namaza a u ostalim rekatima farz-namaza kao i u dnevnim
namazima uiti u sebi. To je Sunnet.

8. Uiti u sebi na namazima za koje je propisano da se ui u
sebi. Ovo se odnosi na farz-namaze. to se tie nafila, na
dnevnim je Sunnet uiti u sebi, a na nonim naglas. Izuzetak su
samo none nafile na kojima bi uenje naglas moglo smetati
drugima, pa je u takvom sluaju mustehab (lijepo) uiti u sebi.

9. Na zadnjem sjedenju, poslije prouenog teehhuda, donijeti
salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Od Fedale Ibn
Ubejda, radijallahu anhu, se prenosi da je kazao: Jednog dana
dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jo sjedio u
damiji, doe neki ovjek i poe klanjati. im je sjeo, ree:
Allahu, oprosti mi! Allahu, smiluj mi se! Na to e Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Klanjau, pourio si. Kada
na namazu sjedne, prvo proui et-tehijjatu i salavate na mene,
pa tek onda upuuj dovu i moli. Potom je doao drugi ovjek, koji
je nakon to je klanjao i sjeo, prouio prvo et-tehijjatu i salavate

283
Vus||r, ZZ2 | El-T|rr|z|, 22
281
8urar|, Z85 | Vus||r, 392.

135
na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Njemu je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Klanjau, sada moli,
bit e ti usliano.
285

285
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 1181, El-T|rr|z|, 31ZZ | Er-Nesa|, 1281.

136

NAMASKI SUNNETI

To su radnje koje treba raditi u toku namaza, ali ako se
ne obave, namaz nije pokvaren. Ne treba uinitii
sehvi-seddu, ali je proputeno neto to je bolje.

Namaski Sunneti su:

1. Na poetku prouiti dovu koja glasi:

SubhanekAllahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve teala
dedduke ve la ilahe gajruke!
286
Tebi slava pripada, Allahu moj,
i uvijek si hvaljen. Blagoslovljeno je Tvoje Ime, uzviena je Tvoja
velicina i nema boga osim Tebe.

Moe se prouiti i neka druga dova koju je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, uio.

2. Na prvom rekatu svakog namaza u sebi prouiti euzubillu, a
na svakom rekatu bismillu. U tom smislu, Uzvieni kae:

Kada hoe da ui Kuran, zatrai od Allaha zatitu
od ejtana prokletog. (En-Nahl, 98.)

3. Okrenutih dlanova prema kibli dii ruke u visini ramena ili uiju
prilikom izgovaranja poetnog tekbira i tekbira za ruku, te

28

137
prilikom vraanja sa rukua i kod ustajanja sa prvog sjedenja. U
tom smislu se od Ibn-Omera, radijallahu anhuma, prenosi da je
rekao: Kada bi stao da klanja, Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, bi podigao ruke u visini ramena, a zatim izgovorio:
Allahu ekber. Kada bi htio sageti se na ruku, opet bi ih isto tako
podigao. To bi uinio i kada bi digao glavu sa rukua,
izgovarajui: SemiAllahu limen hamideh! Rabbena ve lekel-
hamd!
287

4. Poslije prouene El-Fatihe, izgovoriti Amin! U tom smislu od
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se prenosi da bi, kada bi
prouio gajril magdubi alejhim ve leddalin dugo oteui
izgovorio Amin!
288

Aia, radijallahu anha, takoer, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najvie na emu nam idovi
zavide je nazivanje selama i vae izgovaranje amin u
namazu.
289

5. Na sabahu i na podne namazu uiti due sure, s tim to se na
sabahu ui due nego na podne, na ikindiji i jaciji srednje a na
akamu krae. U komentaru Muslimova Sahiha En-Nevevi kae:
Vidljivo je razilaenje meu uenjacima o tome koliko iz Kurana
treba prouiti na kom namazu. Meutim, oni su kazali da je
Sunnet na sabahu i na podne uiti due sure, s tim to se na
sabahu ui due nego na podne, na ikindiji i jaciji srednje a na
akamu krae.
290

6. Izmeu dvije sedde prouiti dovu.

28Z
8urar|, Z3 | Vus||r, 390.
288
289
290
Korerlar Vus||rovog 3ar|ra, pog|av|je, 1/115.

138

7. Na sjedenju u namazu sjediti onako kako se prenosi da je
sjedio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

8. Na kijamu, u visini prsa,drati ruke desnu po lijevoj.

9. Na seddi se obratiti dovom Allahu, delle enuhu.

10. Na posljednjem sjedenju poslije prouenih salavata na
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prouiti dovu o zatiti od
Dehennema, kaburske kazne, od iskuenja u ivotu i na samrti i
od iskuenja Mesiha Deddala.

11. Poslije selama na desnu stranu predati selam na lijevu
stranu.

12. Poslije predanog selama pojedinano izgovoriti poznate
sunnetske dove i zikrove na nain kako je zabiljeeno od
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem (vidi str. 88-93)

139

SEHVI-SEDDA U NAMAZU

Da bi se poznavali propisi sehvi-sedde nuno je nauiti
ruknove namaza i njegove vadibe jer se propisi sehvi-sedde
upravo vezuju za njih.
To je jedan od osnovnih razloga zbog ega treba poznavati
razliku izmeu namaskih radnji, ruknova, vadiba i sunneta.
Sehvi-sedda je propisana u svim namazima osim na
denazi, prilikom sedde tilaveta i sehvi-sedde.

Sehvi-sedda se dijeli, obzirom na njene uzroke, na etiri vrste:

1. Kada klanjac doda neku radnju

Ako doda neku radnju koja je od namaza kao to je
peti rekat, trea sedda, drugi ruku i sl. U tom
sluaju klanja e uiniti sehvi-seddu nakon to
preda selam na obje strane, to jeste predat e
selam od namaza a zatim e uiniti jo dvije sedde
i ponovo predati selam bez ponavljanja teehhuda.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je klanjao podne-
namaz sa pet rekata pa su mu rekli: Je li se namaz poveao?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odgovorio: A zato? na
ta oni dodae, Klanjao si pet rekata! Pa je uinio dvije sedde i
predao selam.
291

291
8urar|, 122 | Vus||r, 5Z1.

140

Kada klanja doda neku radnju koja nije od namaza
kao to je koraanje, oblaenje, namjetanje kape i
turbana, eanje, obaziranje i sl.

Ako ta radnja bude iz potrebe, nee mu pokvariti namaz
makar izgledalo da je uinio puno pokreta. Meutim, ako to uradi
bez nude i potrebe, onda se gleda na koliinu i veliinu te
radnje, te da li je namjerno ili iz zaborava. Ako pokreti budu
mnogobrojni i namjerni, namaz je pokvaren. Po preferijajuem
miljenju namaz e biti pokvaren ako radnja bude mnogobrojna
pa makar i iz zaborava u tolikoj mjeri da onaj ko posmatra tog
klanjaa nema utisak da je on u namazu.
Ako, pokreti budu mali makar i namjerni, takav postupak je
pokuen ali namaz je ispravan, s tim da e mu nagrada za
namaz biti umanjena kao to je igranje sa satom ili nepotrebno
eanje.

2. Kada klanjac zaboravi neku namasku radnju

a) Zaborav namaskih ruknova

- ako je taj rukn poetni tekbir, u tom sluaju klanja nije ni
stupio u namaz, te ga mora obnoviti;
- ako zaboravi neki drugi rukn u namazu, onda imamo tri
situacije:
Prva situacija: Kada klanja se sjeti da je izostavio
taj rukn tek onda kada je poeo sa uenjem na
sljedeem rekatu. Onda je rekat na kojem je to
zaboravio neispravan, a na njegovo mjesto e
raunati rekat u kojem se nalazi.

141
Druga situacija: Ako klanja se sjeti da je
zaboravio neki rukn prije nego to pone sa
uenjem El-Fatihe na narednom rekatu, tada e se
vratiti da obavi taj zaboravljeni rukn i ponovit e sve
radnje iza njega do novog rekata. Npr., na seddi
se sjetio da je zaboravio prouiti El-Fatihu, obaveza
mu je da se odmah vrati na kijam, zatim proui El-
Fatihu, uini ruku, vrati se sa rukua i tek onda ode
na seddu i nastavi klanjati. Na kraju namaza e
uiniti sehvi-seddu prije selama.

Treca situacija: Kada se klanja sjeti da je
zaboravio neki rukn nakon to je predao selam.
Ukoliko se sjetio toga neposredno poslije selama
prije nego je izgubio abdest ili s nekim razgovarao
nevezano za namaz, onda e klanjati jedan rekat
koji e mu nadomjestiti propust i prije selama e
uiniti dvije sedde. Meutim, ako se toga sjeti
nakon to je izgubio abdest ili razgovarao nevezano
za namaz onda e obnoviti namaz.

b) Zaborav namaskih vadiba

Ako klanja zaboravi vadib onda se nee vraati
da ga nadoknadi, nego e samo uiniti sehvi-
seddu prije selama. Dokaz za ovo je hadis od
Abdullaha Ibn Buhajna: Klanjao nam je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, dva rekata a zatim ustao
na trei, nije sijedio, pa su i ljudi ustali za njim i
klanjali. Kada je bio na kraju namaza, dok smo

142

ekali da preda selam, donio je tekbir i uradio dvije
sedde prije selama, a onda predao selam.
292

c) Zaborav namaskih Sunnet

U tom sluaju nee initi sehvi-seddu, kao i u
sluaju da doda neku radnju koja je inae Sunnet u
namazu, ali na drugim rekatima, kao da doda suru
u etvrtom rekatu ili proui subhaneke na drugom
rekatu.

3. Kada klanjac posumnja u namaz

Ukoliko klanja posumnja da je neto zaboravio od ruknova
ili vadiba propis je sljedei:

a) Kada klanja posumnja u broj rekata koji je klanjao, raunat e
da je klanjao manje, jer je u to siguran pa ako sumnja da li je
klanjao dva ili tri rekata uzet e da je klanjao samo dva rekata i
na kraju namaza e uiniti seddu prije selama. Pripovijeda se
da je jedne prilike, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
poslije drugog rekata, preskoivi prvo sjedenje (et-tehijjatu),
ustao direktno na trei rekat i da je prije selama uinio sehvi-
seddu, dodavi kasnije: Kada neko od vas u namazu posumnja
da li je klanjao tri ili etiri rekata, neka odbaci sumnju tako to e
za osnovu uzeti ono u to je siguran (a to je manji broj), a potom,
prije selama, neka uini sehvi-seddu. Ako u takvom sluaju
bude klanjao pet (umjesto etiri) rekata, to e mu biti efaat za

292
8urar| 829, Vus||r 5Z0.

143
njegov namaz, a ako bude klanjao etiri, tano koliko i treba, to
e ostaviti ejtana pokunjena nosa.
293

b) Ako klanja posumnja da li je izostavio rukn. Tu imamo tri
situacije:

Prva situacija: Ako klanja posumnja da je izostavio
rukn na prethodnom rekatu, tad e rekat u kojem se
nalazi raunati umjesto prethodnog rekata u iju
ispravnost sumnja.

Druga situacija: Ako klanja posumnja da je
izostavio rukn na istom rekatu u kojem se trenutno
nalazi, tada e se vratiti do toga rukna i obavit e ga
kao i sve radnje poslije njega.

Ovdje je postupak isti kao i kod izostavljanja nekih radnji u
namazu, jer je osnovno pravilo u ovome da je u ono u to se
sumnja kao da je i izostavljeno.

Treca situacija: Ako se klanjau pojavila sumnja
nakon to je obavio namaz i izaao iz njega, u tom
sluaju nee se obazirati na svoju sumnju.

293
Vus||r, 5Z1.

144

4. Kada klanjac nije siguran da li je obavio rukn ili vadib, ali
preovladava mijenje da ga je ucinio

U tom sluaju klanja e upotpuniti namaz prema tom
preovladavajuem miljenju i uiniti e sehvi-seddu poslije
selama. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:
Kada neko od vas posumnja u namazu neka odabere ono
to smatra ispravnijim (u drugoj predaji: Neka odabere ono to
je blie istini). Neka uini sehvi seddu.
294
Kod Buharije jo
stoji: i neka uini sehvi seddu poslije selama.

NAPOMENA:

Pri injenju sehvi-sedde prije ili poslije selama nije
potrebno ponovo uiti Et-Tehijatu nego je ispravno neposredno
poslije sehvi-sedde predati selam kao to to biljei Buhar.
295

291
Vus||r,5Z2.
295
8urar|, 1228.

145

SEDDA-TILAVET
(Sedda prilikom ucenja Kurana)

Kada musliman proui neki od ajeta u kome se spominje
sedda ili uje da ga je neko drugi prouio, Sunnet mu je uiniti
seddu. To e uiniti tako to e donijeti tekbir (Allahu ekber) pri
sputanju na seddu i dizanju sa sedde. Na samoj seddi e
izgovariti:

SEDEDE VEDH LILLEZ HALEKAH VE SAVVEREH VE
EKKA SEMAH VE BESAREH BI HAVLIH VE KUVVETIH
FE TEBREKELLHU AHSENUL-HLIKIN! (Moje lice pada
na seddu Onome Koji ga je stvorio i oblikovao i Koji mu je
Svojom moi i snagom dao sluh i vid. Neka je uzvien Allah,
najljepi Stvoritelj.)
296

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o ovoj seddi
je rekao: Kada ovjek proui neki od ajeta sedde i uini
seddu, ejtan se povue u stranu i pone plakati i govoriti:
Teko meni! Nareeno mu je da uini seddu, pa ju je uinio i

29
Vus||r, ZZ1 | El-T|rr|z|, 580.

146

zasluio Dennet, za razliku od mene, kome je, takoer, bilo
nareeno da je uini, pa sam bio neposluan i tako zasluujem
Dehennem.'
297

Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, je kazao: inili smo sa
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, seddu u
(surama) 'Ikre` bismi rabbikellezi halek' i Izes-sema un
ekkat'.
298

29Z
Vus||r, 81 | lor-Vadze, 1052.
298
8urar|, Z | Vus||r, 5Z8.

147

NAMAZ MUSAFIRA I BOLESNIKA

SKRACIVANJE NAMAZA

Koji se namazi skracuju i kako?

Od pet dnevnih namaza skrauju se samo oni od etiri
rekata (podne, ikindija i jacija) i to tako da se umjesto etiri
klanjaju samo dva rekata na kojima se ui El-Fatiha i neto iz
Kur'ana. Akam i sabah se ne skrauju jer akam ima tri, a
sabah dva rekata.

Propisanost skracivanja

Skraivanje namaza (sa etiri rekata ) propisano je rijeima
Uzvienog:

''Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite, kada
se bojite da e vam nevjernici neko zlo nanijeti.''
(En-Nisa`,101.)

S druge strane, upitan o skraivanju namaza, Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: To je milostinja
koju vam Allah daje, pa primite Njegovu milostinju!
299

299
Vus||r, 8.

148

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, redovno je,
dok je sa svojim ashabima bio na putu, skraivao namaz sa etiri
rekata na dva, tako da se sa sigurnou to ubraja u pritvreni
Sunnet (sunneti-muekkede).

Udaljenost na kojoj je propisano skracivanje namaza

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije odredio
udaljenost putovanja na kome poinje skraivanje namaza, nego
su to poslije njega, na osnovu putovanja na kojima je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, skraivao namaz, procjenjivali ashabi,
tabiìni i imami islamskog prava i vjerozakona (fikha).
Ustanovili su da je to otprilike udaljenost od mjesta boravka koju
pjeak pree za etiri dana i noi ili najmanje oko 48 milja. Otuda
je onome ko kakvim poslom krene na put a udaljen je najmanje
48 milja i vie (81 km) Sunnet skraivati namaz od etiri rekata
(podne, ikindija i jacija) na dva.

Pocetak i kraj skracivanja namaza

Putnik (musafir) svoje namaze poinje skraivati od
momenta naputanja svoga mjesta boravka i skrauje ih sve dok
se ponovo ne vrati u svoje mjesto, ma koliko put trajao. Meutim,
u sluaju da u jednom mjestu odlui ostati due od etiri dana,
namaz nee skraivati dok se nalazi u tom mjestu, nego e ih
klanjati kao i kod kue. To zato to mu se u tom sluaju pruaju
uvjeti za odmor i prestaju opasnosti i zauzetosti brigama oko
putovanja zbog kojih je skraivanje namaza i propisano.
Dodue, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ostao
je na Tebuku dvadeset dana i za sve to vrijeme skraivao je

149
namaz.
300
Meutim, islamski uenjaci smatraju da je to uinio
zato to prvobitno nije imao namjeru ostati toliko dugo.

Nafile na putu

Dok je na putu, musliman moe izostavljati nafile koje
inae obavlja (pritvrene i nepritvrene namaze). Izuzetak su
jedino sabahski sunneti i vitr-namaz koje nije lijepo izostavljati.
Od Ibn-Omera se prenosi kada su ga upitali: Zato ne
klanja nafilu (na putovanju), da je rekao: Kada bih klanjao
nafile, klanjao bih itav namaz.
301

Meutim, ukoliko putnik hoe, bez ikakve bojazni da uini
bilo kakav mekruh, moe klanjati ta god hoe od nafila. U tom
smislu se pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, kao putnik klanjao duha-namaz od osam rekata, kao i to
da je, vraajui se sa puta kui, klanjao nafilu na leima svoje
jahalice.
Prenosi se od Abdullaha Ibn Amra, a ovaj prenosi od svoga
oca: Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako
klanja (nafile) na svojoj jahaoj ivotinji onako kako se ona
usmjerila.
302

Ovdje treba napomenuti:
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije nikada propustio
sabahski sunnet i vitre, bio na putovanju ili ne. Sabahski sunnet
je najvredniji od propisanih sunneta. U hadisu koji se prenosi od
Aie, radijallahu anha, stoji da Poslanik, sallallahu alejhi ve

300
301
Vus||r, 89.
302
8urar|, 1093.

150

sellem, nije nita vie uvao od nafila koliko je uvao sabahski
sunnet.
303

Od Aie se takoer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, kazao: Dva rekata sabahskog sunneta vredniji su od
dunjaluka i onoga to je na njemu.
304
Prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr na putu ne silazei sa
jahalice.
305
Od Dabira Ibn Abdullaha se prenosi i da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao nafilu jaui, a nije bio
okrenut prema kibli.
306

Skracivanje namaza je Sunnet za sve putnike

Propisi o skraivanju namaza vae za sve vrste putnika i u
tom pogledu nema nikakve razlike izmeu onoga ko putuje
pjeke, jae na jahaoj ivotinji, putuje nekim od modernih
prijevoznih sredstava kao to su: automobil, voz, avion i sl. Iz
ovog pravila se izuzima jedino mornar s obzirom da mu je brod u
jednu ruku neka vrsta doma. U tom sluaju ne samo da nije
Sunnet kratiti namaz, nego ga treba klanjati itava.

303
8urar|, 119 | Vus||r, Z21.
301
Vus||r, Z25.
305
8urar|, 999.
30
8urar|, 1091.

151

SPAJANJE NAMAZA

Propisnost spajanja namaza

Spajanje namaza je olakica koju je na putu dozvoljeno
koristiti. Izuzetak od ovog predstavlja spajanje podne i ikindije na
Arefatu i akama i jacije na Muzdelifi, jer je to Sunnet i tu nema
drugog izbora. U tom smislu se prenosi da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, na Arefatu sa jednim ezanom i dva
ikameta spojio i zajedno klanjao podne i ikindiju, te da je, kada je
stigao na Muzdelifu, isto tako sa jednim ezanom i dva ikameta
spojio i zajedno klanjao akam i jaciju.
307

Kako se spajaju namazi?

Spajanje namaza se vri tako to e putnik klanjati podne i
ikindiju zajedno: ili na poetku podnevskog vremena ili na
poetku ikindijskog vremena, a akam i jaciju zajedno: ili u
akamsko vrijeme ili u jacijsko vrijeme.
U tom smislu se i od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem, prenosi: da je jednog dana na Tebuku odgodio podne
namaz, pa je podne klanjao zajedno sa ikindijom, te akam i
jaciju zajedno. Bilo je to za vrijeme njegova pohoda na Tebuk.
308

U sluaju jake kie, mraza ili vjetra, ukoliko bi im se zbog
toga bilo teko vratiti u damiju da tamo klanjaju jaciju,
stanovnicima naseljenog mjesta je dozvoljeno u akamsko
vrijeme spojiti i zajedno klanjati akam i jaciju. Dokaz je predaja

30Z
Vus||r, 1218.
308
lo|d, Z0.

152

od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz koje
saznajemo da je prilikom jedne hladne kine noi naredio
mujezinu da kae: Klanjajte u svojim boravitima.
309

Takoer je bolesniku, ukoliko klanjanje svakog namaza u
tano njegovo vrijeme teko moe izdrati, dozvoljeno spojiti i
klanjati podne sa ikindijom i akam sa jacijom. Osnovni razlog za
spajanje namaza je upravo teko podnoenje. Zato je svakome
ko ima opravdanu tekou dozvoljeno spojiti spomenute
namaze. Dakle, ukoliko se muslimanu ak i u mjestu njegova
boravka isprijei kakva nuda, tekoa, strah ili opravdana
opasnost po ivot, ast ili imetak, dozvoljeno mu je spojiti i
zajedno klanjati navedene namaze. Ovo tim prije to je i Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike spojio namaze
kada nije bio ni na putu niti je padala kia. U tom se smislu, od
Ibn-Abbasa, radijallahu anhu, prenosi da je rekao: Jedne je
prilike Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini je
klanjao sedam, a drugi put osam rekata, spojivi podne sa
ikindijom i akam sa jacijom.
310

NAMAZ BOLESNIKA

Ako bolesnik ne moe klanjati stojei, oslonjen na neto,
klanjat e sjedei. Ako ne moe klanjati ni sjedei, klanjat e
leei na boku, a ako ne moe ni tako, onda e klanjati leei na
leima ispruenih nogu prema kibli. Pri tome treba paziti da mu
je sedda nia od rukuà, a ako ih nije u stanju uiniti onda e ih
uiniti iaretom. U svakom sluaju, namaz se ne moe izostaviti i
mora se klanjati onako kako se moe. U tom smislu se od

309
8urar|, .
310
8urar|, 513 | Vus||r, Z05 - sva|a|o sa jedr|r ezaror | dva ||arela.

153
Imrana Ibn Husajna, radijallahu anhu, prenosi da je rekao: Imao
sam hemoroide, pa sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem, upitao o namazu, (tj. kako da klanjam), pa mi je rekao:
Klanjaj stojei, a ako ne moe onda sjedei. Ako ni tako ne
moe, onda leei na boku!
311

U svakom sluaju, Allah nikoga ne zaduuje preko njegovih
mogunosti.

NAMAZ U PRIJEVOZNOM SREDSTVU
(VOZ, AUTO, AVION I BROD)

Ispravan je namaz u prijevoznom sredstvu, bez
pokuenosti u zavisnosti od mogunosti klanjaa. Od Ibn-Omera,
radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: 'Upitan je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, o namazu na brodu?' Rekao je:
'Klanjaj na njemu stojei, osim ako se boji potopa.'
312

Od Abdullaha Ibn Ebi-Utbe se prenosi da je rekao:
''Putovao sam sa Dabirom Ibn Abdullahom, Ebu-Seidom el-
Hudrijem i Ebu-Hurejrom na brodu, pa su klanjali stojei u
dematu. Imamili su im neki od njih a mogli su klanjati na
kopnu.''
313

311
8urar|, 111Z.
312
Ed-0are|ulr|. la||r po sarlov|ra 8urar|je | Vus||ra.
313
3e'|d lor Versur

154

VRSTE NAMAZA

DUMA-NAMAZ

Duma-namaz je vadib (stroga obaveza) propisana
rijeima Uzvienog:

O vjernici, kada se u petak na namaz pozove,
kupoprodaju ostavite i poite da namaz obavite. El-
Dumua, 9.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Ili e ljudi
prestati izostavljati dumu, ili e Allah zapeatiti njihova srca tako
da e postati nehajni.
314

Pripreme za dumu-namaz:

1. Okupati se, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Okupati se petkom obaveza je svake punoljetne
osobe.
315

2. Obui isto odijelo i namirisati se. Od Ebu-Seida prenosi se
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kupanje
petkom je vadib svake punoljetne osobe, i da opere zube i da

311
Vus||r, 85.
315
8urar|, 8Z9 | Vus||r, 81.

155
se namirie ako ima mirisa. Jedan od ravija hadisa Amr Ibn
Sulejm kae: ''to se tie kupanja, svjedoim da je vadib, a to
se tie zuba i mirisa, Allah najbolje zna da li je vadib ili nije, ali
tako stoji u hadisu.
316

3. Poraniti i otii u damiju prije poetka namaskog vremena. U
tom smislu su Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Ko
se okupa u petak onako kao to se uzima gusul, zatim u prvom
satu ode u damiju, imat e nagradu kao da je za kurban zaklao
devu.
Ko ode u drugom satu imat e nagradu kao da je za
kurban zaklao kravu, a ko ode u treem satu imat e nagradu
kao da je za kurban zaklao rogatog ovna. Ko ode u etvrtom
satu, imat e nagradu kao da je za kurban zaklao koko, a ko
ode u petom satu, imat e nagradu kao da je rtvovao jaje, a
kad imam izae, meleki prisustvuju sluajui hutbu.
317

4. Kada se ue u damiju klanjati dva rekata tehijjetul-mesdida.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: Nijedan ovjek se
nee okupati petkom i to bolje moe oistiti, a da mu Allah ne
oprosti to je izmeu te i slijedee dume.
318

Prije dume-namaza ne postiji propisana nafila odreena
brojem rekata, osim tehijjetul-mesdida, pa je mustehab da
ovjek ispuni to vrijeme od ulaska u mesdid do poetka hutbe
namazom, uenjem Kurana i zikrom.
to se tie nafile poslije dumanskog farza Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je samo dva ili etiri rekata.
Od Ibn-Omera,radijallahu anhu, prenosi se da Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije klanjao poslije dume dok ne bi

31
8urar|, 880.
31Z
8urar|, 881 | Vus||r, 850.
318
8urar|, 883.

156

doao kui, gdje bi klanjao dva rekata.
319
Od Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik., sallallahu alejhi ve
sellem, kazao: Kada neko od vas klanja dumu, neka iza toga
klanja etiri rekata.
320

Nema proturjenosti izmeu ova dva hadisa. Jedan
ukazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
preporuio klanjanje u damiji, a drugi da je klanjao kod kue
dva. Tako ako ovjek klanja u damiji ovu nafilu, klanjat e etri
rekata, dva po dva, a ako klanja kod kue klanjat e dva rekata.
to se pak tie miljenja koje je raireno kod naeg naroda
da pored dume klanjaju i podne radi toga to sumnjaju u
ispravnost dume bez halifinog imenovanja imama. Ovakav
nain razmiljanja je neosnovan i neispravn sa erijatskog
stanovita, jer ovjek ne smije obavljati namaz, ukoliko je
nesiguran u njegovu ispravnost. Osim toga, petkom nije
propisano klanjanje podne-namaza za onoga ko klanja dumu,
nego samo za onoga ko ne klanja dumu kao to su ene i
putnici. Ovo je jo jedna od novotarija protiv kojih se trebamo
boriti, poduavajui ljude ispravnim islamskim lahkim propisima,
jer ovjek ne samo da nema nagradu klanjajui podne poslije
dume s ovakvim uvjerenjem, nego postoji opravdana bojazan
da e time grijeh zaraditi.

5. Kada se imam pojavi prekinuti svaki razgovor i nepotrebne
radnje kao to je igranje prstima ili poigravanje sa resama na
sedadi i sl., jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Ako na dumi, dok imam govori, makar i svome
najbliem drugu do tebe kae: uti!- uinio si besmislicu.
321

319
8urar|, 93Z | Vus||r, 882.
320
Vus||r, 881.
321
8urar|, 931 | Vus||r, 851.

157
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoer kae: Ko za
vrijeme dume bude razgrtao kamenie uinio je besmislicu
322

6. Ako je guva kada se ue u damiju ne gurati se, ne gaziti
preko svijeta i ne razdvajati ih u safovima, jer je to mekruh. U
tom smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
Sjedi i ne ezijjeti (ne uznemiravaj) druge!
323
Ne razdvajaj
dvojicu u saffu!
324
Ove rijei su upuene ovjeku kojeg je vidio
da gazi preko ljudi.

7. Uoi petka ili u petak prouiti suru El-Kehf, jer je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko u petak proui
suru El-Kehf od te do slijedee dume e ga pratiti i obasjavati
svjetlo.Ebu-Seid el-Hudrijj, radijallahu anhu, kae da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko na dan dume proui suru
El-Kehf, osvjetlit e ga svjetlo (nur) izmeu dvije dume.
325

8. Petkom to vie uiti dove, jer u tom danu ima as u kojem e,
ako se zadesi da se u njemu Allahu uputi dova, Allah sigurno
usliati dovu i dati ono to se zamoli. Dokaz za to su rijei
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Petkom ima jedan as u
kome, ako ga nae vjernik, Allaha, delle enuhu, nee ni za
kakvo dobro zamoliti, a da mu ga Allah nee dati i usliati
dovu.
326

U vezi sa spomenutim asom po jednom miljenju se
navodi da je to vrijeme od momenta kada se imam popne na
minber dok se ne zavri namaz, (tj. ne preda selam), a po
drugom, poslije ikindije.

322
Vus||r, 85Z.
323
lad|s je sar|r, Eou-0avud, 118.
321
8urar|, 911.
325
Nesa| | la||r.
32
8urar|, 935 | Vus||r, 852.

158

O EZANU ZA DUMU

Od Saiba Ibn Jezida prenosi se da je rekao: U vrijeme
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu-Bekra i
Omera, ezan se uio onda kada se imam popne na minber i kod
uspostavljanja namaza (tj. ikamet). Kada je (na vlast) doao
Osman, on je uveo i trei ezan koji je uen na Ez-Zevrau.
327

U vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,,
Ebu-Bekra i Omera petkom se za dumu-namaz uio samo
jedan ezan, i to u damiji, nakon to se imam popne na minber, i
ikamet prije klanjanja dumanskih farzova. Kada je Osman
postao halifa, on je uveo jo jedan ezan koji je uen izvan
damije u Ez-Zevrau, a prije ranije ustanovljenog ezana.
Buharija smatra da je Ez-Zevra mjesto u medinskoj ariji
nedaleko od Poslanikove damije.
Ibn-Bettal smatra da je Ez-Zevra jedan ovei kamen koji
se nalazio na ulazu u Poslanikovu damiju.
Ibn-Made biljei predaju u kojoj stoji da je: Osman uveo i
trei ezan koji je uen na jednoj kui (u Medini) koja se zvala Ez-
Zevra.
Osman je, ustvari, uveo drugi ezan, koji je uen kao prvi i
to izvan damije. U ovoj predaji je spomenut kao trei zato to je
neki ravija hadisa i ikamet zbog njegove slinosti nazvao
ezanom.
Ovo ne znai da je Osman, radijallahu anhu, uveo
novotariju u vjeru, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Ko bude ivio poslije mene vidjet e mnoga
razilaenja. Drite se moga Sunneta i Sunneta pravednih
upuenih halifa (Ebu-Bekra, Omera, Osmana i Alije)...
328

Ezan ima svoju osnovu od vremena Resula, sallallahu
alejhi ve sellem, a to to je Osman, radijallahu anhu, uveo jo

32Z
8urar|, 912.
328

159
jedan ezan da se ui prije nastupanja namaskog vremena imalo
je praktinu korist kako bi ljudi na vrijeme doli u damiju kada su
se vie bavili dunjalukom i trgovinom nego njihovi prethodnici.
Ovaj Sunnet bi trebalo danas oivjeti na pravi nain, jer su
ljudi danas vie zauzeti dunjalukom, nego to su bili u vrijeme
Osmana, radijallahu anhu.

VITR NAMAZ

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Neka va zadnji namaz u noi bude vitr.
329

U predaji od Dabira, radijallahu anhu, stoji da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko se boji da e prespavati
neka klanja vitr na poetku noi (tj. neposredno poslije jacije-
namaza), a ko moe ustati na kraju noi da ga klanja, neka to
uini. Zaista u to vrijeme meleki prisustvuju namazu, a to je
bolje.
330
.
Ebu-Ejjub Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Vitr namaz je obaveza, pa ko
eli neka ga klanja pet rekata, ko eli tri, a ko eli neka klanja
jedan rekat.
331

Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije klanjao vie od
jedanaest rekata, bilo u ramazanu ili nekom drugom mjesecu.
Klanjao bi etiri rekata, a ne pitaj o njihovoj ljepoti i duini, jo
jednom etiri pa onda tri rekata, pa sam mu rekla: Allahov

329
8urar|, 998 | Vus||r, Z51.
330
Vus||r, Z55
331
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 1122 | lor-Vadze, 1190.

160

Poslanie, hoe li spavati prije nego klanja vitr? On je
odgovorio: Aia, moje oi spavaju ali moje srce ne spava.
332

Ona, takoer, prenosi da bi ponekad klanjao jedanaest
rekata, predavajui selam na svaka dva rekata i klanjajui na
kraju jedan rekat vitra.
333

Jedan od pouzdano prenesenih naina klanjanja vitr-
namaza jeste da se prvo klanjaju dva rekata, kako je ve opisano
potom preselami, a zatim klanja jo jedan rekat, ovaj se rekat
klanja isto kao i poetni rekat s tim to se poslije rukua vrati na
kijam (stajanje) dignu ruke i proui dova, poslije koje se ide na
seddu i zavri namaz na propisani nain.
Ubejj Ibn Kab, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr sa tri rekata, uei na
prvom rekatu Sebbihisme Rabbikel-Eala (suretul - Eala), na
drugom rekatu Kul ja ejjuhel-kafirun (suretul - Kafirun) a na
treem Kul huvallahu ehad (suretul-Ihlas) i kunut prije rukua.
334

Et-Tirmizi dodaje da je na treem rekatu osim Kul
huvallah uio i Kul euzu bi rabbil-felek i Kul euzu bi rabbin-
nas.
335
Nakon kunuta i selama bi rekao :Subhanel-Melikil-
Kuddus (Slavljen je Vladar Sveti), oteui trei put. (Nesai, Ibn-
Made, s tim to se kod njega na treem rekatu uz suretul-Ihlas
dodaje suretul-Felek i suretun-Nas, Ebu Davud)
Ibn-Omer, radijallahu anhuma i Ebu-Hurejre, radijallahu
anhu, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
inio kunut-dovu poslije rukua.
336

Hasan Ibn Ali, radijallahu anhu, prenosi da ga je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pouio dovi koja se ui na
kunutu vitr - namaza:

332
8urar|, 1139 | Vus||r, Z38.
333
Vus||r, Z3.
331
lad|s je sar|r. Er-Nesa||, 199.
335
lad|s je sar|r. 13.
33
8urar| ; Vus||r

161

ALLAHUMMEHDIN FMEN HEDEJTE, VE FIN FMEN
FEJTE, VE TEVELLEN FMEN TEVELLEJTE, VE BARIK L
FMA EATAJTE, VE KINI ERRE MA KADAJTE FE INNEKE
TAKD VE LA JUKDA ALEJKE, INNEHU LA JEZILLU MEN
VLEJTE (VE LA JEIZZU MEN DEJTE) TEBREKTE
RABBENA VE TEALEJTE. (Allahu, uputi me meu one koje si
ve uputio. Oprosti mi s onima kojima si ve oprostio. Preuzmi
panju nada mnom s onima nad kojima si je ve preuzeo.
Sauvaj me od zla odluka koje si ve donio, jer Ti propisuje
stvari, a ne obratno. Ne uzdie se onaj koga si Ti ve odbacio.
Blagoslovljen si, Gospodaru na i Uzvien.)
337

Sunnet je da se kunut dova ui iza rukua zbog sahih
hadisa koji su preneseni o tome.
338

Hadisi u kojima se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, uio kunut dovu kada bi digao glavu sa rukua na
posljednjem rekatu i rekao Semiallahu limen hamideh rabbena
ve lekel hamd, su mnogobrojni.
339

33Z
lad|s je sar|r. Er-Nesa|, 1Z15; Eou-0avud, 1125 | lor-Vadze, 11Z8.
338
Felve 3la|re |or|s|je, Z/18.
339
R|vajel| o |urulu ra larz raraz|ra: 8urar|, 5/35,1Z1, 1/193, 8/155 (or. r. 801, 100, 2932,
338, 150, 1598, 200, 393, 910); Vus||r, 1/1Z.-18. (or. r. Z5 |1Z); Arred 2/255, 33Z,
1Z0; Eou-0avud, 2/111.-112. (or. r. 1110, 1112); Nesa|, 2/201.-202. (or. r. 10Z3, 10Z1, 10Z5);
El-T|rr|z|, 5/22Z.-228. (or. r. 3001, 3005) ; 8ejre|| 2/198.

162

TRAVIH-NAMAZ

Teravija je Sunnet za mukarce i ene. Od Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Ko klanja uz ramazan (teravih- namaz), vjerujui i
nadajui se (nagradi), bit e mu oproteni (mali) grijesi koje je
poinio.
340

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je teraviju u damiji, a za njim
je klanjalo mnogo svijeta. Potom je klanjao i druge noi, pa se
broj klanjaa poveao. Tree noi su se okupili, ali Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ne izae meu njih. Ujutro im je
rekao: Vidio sam da ste se okupili i nita drugo me nije sprijeilo
da vam se pridruim osim bojazni da vam se teravija ne propie
kao farz'.
341

Od Aie, radijallahu anha, takoer se prenosi, da Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ni u ramazanu, niti u nekom drugom
mjesecu klanjao vie od jedanaest rekata.
342

Meutim, pouzdano se zna da su ashabi u vrijeme hilafeta
Omera, Osmana i Alije klanjali dvadeset rekata teravije, to je
miljenje veine pravnika hanefijske, hanbelijske i afijske kole.
Od nekih islamskih uenjaka prenosi se da je Sunnet klanjati
teraviju i vitre jedanaest rekata, a ostatak do dvadeset rekata je
mustehab To je miljenje i hanefijskog pravnika imama Kemala
Ibnul-Humama, koji to obrazlae na ovaj nain: Dokazi
presuuju da je Sunnet u dvadeset rekata ono to je bilo u praksi
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ostatak je mustehab
(lijepo). U Buharijinom i Muslimovom ''Sahihu'' zabiljeeno je da
je to jedanaest rekata s vitrama. Prema tome, Sunnet je po usulu

310
8urar|, 3Z | Vus||r, Z59.
311
8urar|, 2012 | Vus||r, Z1.
312
Vus||r, Z38.

163
naih (hanefijskih) ejhova osam rekata, a ostatak (od 12 rekata)
je mustehab
343

Osnova je, da je Sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, mustehab initi, dok su u ovom sluaju ostali
rekati takoer mustehab po Sunnetu Hulefair-raidina koje nam
je naredio Resul, sallallahu alejhi ve sellem, da slijedimo.
Noni namaz teravije u ramazanu dozvoljeno je klanjati u
dematu. Kod veine islamskih pravnika vrednije ga je klanjati u
dematu.
Nije posebno odreeno ta e se uiti na teraviji. Meutim,
prenosi se da su ashabi dugo uili na teraviji, oslanjajui se na
tapove zbog dugog kijama u namazu. Nisu izlazili iz damije do
pred zoru, kada bi pourili s pripremanjem sehura da ne proe
vakat. Uili bi suretul-Bekare na osam prvih rekata (to je 48 prvih
stranica iz Kurana), a ako bi se to uilo na dvadeset rekata,
brojali bi to kao olakicu. Muslim prenose od Aie, radijallahu
anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao deset
rekata predajui selam na svaka dva i zavravajui s jednim
rekatom vitr-namaza.
344

BAJRAM-NAMAZI

Ramazanski bajram i Kurban-bajram su kao vadib
pritvreni sunneti. Uzvieni Allah ih je zapovijedio rijeima:

Mi smo ti, uistinu, mnogo dobra dali, zato se
Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji! (El-Kevser,1-2.)

313
,Rarazars|| Posl' Vurarer 3lu|arov|c slr.12
311
Vus||r, Z3.

164

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne samo da ih
je redovno klanjao, nego je i drugima nareivao da ih klanjaju,
pozivajui na njih ak ene i djecu, tim prije to su to dva obreda
Islama i manifestacije kroz koje se pokazuju iman,
bogobojaznost i snaga muslimana.

Kako se klanja bajram-namaz?

Bajram namaz se klanja tako to e svijet, uei tekbire,
rano ujutro izai na musallu (otvoreni prostor), gdje e, kada
sunce odskoi za nekoliko metara, izai imam i bez ezana i
ikameta klanjati dva rekata bajram-namaza.
Od Ibn-Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je kazao:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu-Bekr i Omer
bajram-namaze su klanjali prije hutbe, a potom bi odrali
hutbu.
345

Od Dabira Ibn Semure, radijallahu anhu, prenosi se da je
kazao:
Sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, vie puta
sam bajrame klanjao bez ezana i bez ikameta.
346

Na prvom rekatu imam e zajedno sa poetnim donijeti ukupno
sedam tekbira koje e za njim demat ponavljati. Na drugom
rekatu e zajedno sa tekbirom za kijam donijeti ukupno pet
tekbira.
Prenosi Amr Ibn Avf el-Muzeni da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, u oba bajrama izgovarao sedam tekbira prije
uenja na prvom, i pet tekbira prije uenja na drugom rekatu.
347

315
8urar|, 93 | Vus||r, 888.
31
8urar|, 90 | Eou-0avud, 111Z.
31Z
lad|s je lad|s je raser. Eou-0avud, 1151.

165
Od Numana Ibn Beira, radijallahu anhu, prenosi se da je
kazao: Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, je na bajramima i
dumi uio Sebbihisme rabbikel-eala i Hel-etake hadisul-gaije.
Nekada bi se (bajram i duma) zadesili u jednom danu i on bi ih
na njima uio.
348

NAMAZ PRILIKOM POMRACENJA SUNCA I MJESECA

Namaz koji se klanja pri pomraenju Sunca i Mjeseca je
pritvreni sunnet kako za mukarce, tako i za ene. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uspostavio ga je rijeima:
Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka koji se ne pomrauju ni
radi ije smrti, niti roenja. Kada vidite da se pomrae,
klanjajte!
349

Namaz pri pomraenju Sunca i Mjeseca klanjat e se tako
to e se svijet bez ezana i ikameta sastati u damiji. Kada se
svijet sabere i pomraenje Sunca pone, imam e sa prisutnima
klanjati dva rekata, pri emu e za svaki rekat obaviti po dva
kijama na kojima ui Kuran i dva rukua, uei due i
zadravajui se na rukuu i seddi due nego obino.
Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: U doba
Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dolo je do
pomraenja Sunca, pa je Vjerovjesnik ustao i sa svijetom klanjao
namaz. Uenje Kurana je oduio, pa se sageo na rukuu i oduljio
ga, podigao glavu i Kuran opet dugo uio, ali krae od uenja na
prvom stajanju. Zatim se opet sageo na rukuu i ostao dugo na
rukuu, ali neto krae od prvog rukua, ispravio glavu, uinio
dvije sedde, ustao na noge i na drugom rekatu uio isto.
350

318
319
8urar|, 1011 | Vus||r, 901.
350
8urar|, 1011 | Vus||r, 901.

166

Na kraju (namaza) ustao je na noge i rekao: Do
pomraenja Sunca i Mjeseca ne dolazi zbog neije smrti, niti
neijeg ivota, nego su to dva oita Allahova znaka koje
pokazuje svojim robovima, pa kada to vidite, traite utoite u
namazu.
351

DUHA NAMAZ

Vrijeme ovog namaza poinje kad sunce odskoi za jedno
koplje tj, petnaest minuta nakon izlaska sunca i traje do zevala,
tj. kada sunce bude na pola neba prije podne namaza to traje
nekih sedam minuta, a najbolje je kada se sunce jo vie od
jednog koplja podigne i ugrije. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: Namaz pobonih je kada ugrije sunce izjutra.
352

Duha-namaz se sastoji od najmanje dva, a najvie osam
rekata.
Ebu-Zerr, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Svako jutro na svaki va zglob se daje
sadaka, svaki tesbih je sadaka, svako (izgovoreno)
elhamdulillah je sadaka, svako (izgovoreno) la ilahe illallah je
sadaka, svaki (izgovoren) tekbir je sadaka, nareivanje dobra je
sadaka, odvraanje od pokuenog je sadaka, a sve to
zamjenjuje dva rekata duha-namaza.
353

Kome proe vitr-namaz pa ga ne klanja po noi, onda e klanjati
jedan rekat duha-namaza vie nego to klanja vitr-namaz.

351
8urar|, 101Z | Vus||r, 901.
352
Vus||r, Z18.
353
Vus||r, Z20.

167
ISTIHARA-NAMAZ

Ko ima namjeru uiniti neku dozvoljenu radnju, a dvoumi
se da li je to za njega dobro ili nije, Sunnet mu je da klanja dva
rekata mimo farza, u bilo koje doba noi ili dana i na njima ui ta
hoe nakon El-Fatihe. Poslije toga se obrati Allahu dovom u
kojoj e Ga moliti da mu ukae na ono to je bolje.
Prenosi se da je Dabir, radijallahu anhu, rekao: Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poduavao nas je istihari u
svim poslovima, kao to nas je poduavao kakvoj suri iz Kurana.
Govorio je: Kad neko od vas hoe neto uraditi neka klanja dva
rekata mimo farza, a zatim neka zamoli:

ALLAHUMME, INNI ESTEHIRUKE BIILMIKE VE
ESTAKDIRUKE BIKUDRETIKE, VE ESELUKE MIN
FADLIKEL-AZIMI, FE INNEKE TAKDIRU VE LA AKDIRU, VE
TALEMU VE LA EALEMU, VE ENTE ALLAMUL-GUJUB!
ALLAHUMME, IN KUNTE TALEMU ENNE HAZEL-EMRE
(SPOMENUTI DJELO) HAJRUN LI FI DINI, VE MEAI VE
AKIBETI EMRI FA KDURHU LI VE JESSIRHU LI SUMME
BARIK LI FIHI, VE IN KUNTE TALEMU ENNE HAZEL-EMRE
(SPOMENUTI GA) ERRUN LI FI DINI VE MEAI, VE
AKIBETI EMRI, FASRIFHU ANNI, VASRIFNI ANHU, VA-
KDUR LIJEL-HAJRE HAJSU KANE, SUMME RADDINI BIHI !

168

(Allahu , traim izbor znanjem Tvojim i traim pomo, pomou
Tvojom i traim da me obaspe velikom dobrotom Tvojom, jer Ti
si sve kadar, a ja nisam. Ti zna, a ja ne znam i Ti sve tajne
dobro zna. Allahu, ako je prema Tvom znanju ovo pitanje
(spomenuti ga) za mene, u pogledu moje vjere, moga ivota i
moga svretka dobro, ti mi ga odredi, olakaj i uini sretnim i
blagoslovnim, a ako je prema Tvom znanju pitanje (spomenuti
ga) za mene loe u pogledu moje vjere, moga ivota i moga
svretka, onda ga od mene otkloni, odvrati me od njega i odredi
za mene dobro gdje god to bilo i zadovolji me s tim!)
354

Svoju potrebu (elju) treba spomenuti kod rijei enne
hazel-emre/da je ovo pitanje ...
Istihara se klanja samo u pogledu stvari koje su dozvoljene
(mubah), a ni u kom sluaju u vezi s onim to je nareeno ili
zabranjeno, jer musliman ne moe praviti izbor kad su u pitanju
stvari koje su mu nareene ili zabranjene.
Nije uslov da se nakon klanjanog istihara-namaza mora neto
vidjeti u snu, ve ponekad ovjek ako nita ne sanja osjeti u sebi
elju i volju za neim ili odbojnost prema tome.

DENAZA-NAMAZ

Kada musliman umre, farz-kifaje je klanjati mu denazu,
isto kao i okupati ga, umotati u efine i ukopati ga. Ako to uradi
jedna grupa muslimana, sa ostalih je spala obaveza. Sam
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je denazu umrlim
muslimanima.
Denaza-namaz se klanja tako to e se prvo zanijjetiti
srcem, a ne rijeima (za jednu ili vie osoba) i diui ruke

351
8urar|, 382 | El-T|rr|z|, 180.

169
izgovoriti tekbir (Allahu ekber). Poslije tekbira prouiti El-Fatihu,
zatim donijeti drugi tekbir diui ruke, nakon kojeg e se donijeti
salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, :

ALLAHUMME SALLI ALA MUHAMMED.
VE ALA ALI MUHAMMED. KEMA SALLEJTE ALA IBRAHIM.
VE ALA ALI IBRAHIM INNEKE HAMIDUMMEDID.
ALLAHUMME BARIK ALA MUHAMMED. VE ALA ALI
MUHAMMED. KEMA BAREKTE ALA IBRAHIM. VE ALA ALI
IBRAHIM, INNEKE HAMIDUMMEDID.
355

Potom izgovoriti trei tekbir diui ruke, nakog kojeg e se
prouiti dova za umrlog, a zatim donijeti etvrti tekbir. Poslije
etvrtog tekbira ako hoe prouit e dovu ili e odmah predati
selam samo na jednu stranu i to desnu.

to se tie dova koje se ue, prenosi se u hadisu od Ebu-
Abdur-Rahmana Avf Ibn Malika, radijallahu anhu, koji kae:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je klanjao
denazu, pa sam od dove koju je prouio zapamtio slijedee
rijei:

355
8urar|, 33Z0 | Vus||r, 10.

170

(ALLAHUMMEGFIR LEHU VERHAMHU VE ÀFIHI VA`FU
ANHU, VE EKRIM NUZULEHU VE VESI` MUDHALEHU
VAGSILHU BIL MAI VES-SELDI VEL-BERED VE NEKKIHI
MINEL - HATAJA KEMA NEKKAJTES-SEVBEL EBJEDA
MINED-DENES, VE EBDILHU DAREN HAJREN MIN DARIHI
VE EHLEN HAJREN MIN EHLIHI VE ZEVDEN HAJREN MIN
ZEVDIHI VE EDHILHUL- DENNETE VE EI`ZHU MIN
AZABIL-KABRI VE AZABIN-NARI.) 'Gospodaru na, oprosti
mu, smiluj mu se, sauvaj ga (kazne) i grijehe mu izbiri! Podari
mu lijepo mjesto u Dennetu i kabur mu uini prostranim! Oisti
ga vodom, snijegom i ledom. Obaspi ga Svojom neizmjernom
milou i uini ga od grijeha istim kao to oisti bijelu odjeu
od prljavtine. Oprosti mu sve grijehe! Zamijeni mu kuu boljom
od njegove kue, obitelj boljom od njegove porodice, enu
boljom od njegove! Uvedi ga u Dennet i sauvaj ga od
kaburskog azaba i (dehenemske) vatre!'
Ravija kae: Poelio sam (zbog ove dove) da sam ja taj
mejjit!
356

35
Vus||r, 93.

171
NAMAZ U STRAHU

Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u
toku borbe, a nain njegova obavljanja spomenut je u Kuranu:

Kada ti bude meu njima i bude zajedno namaz
obavljao, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje
oruje uzmu; i dok budete obavljali namaz neka drugi budu
iza vas, a onda neka dou oni koji jo nisu obavili namaz pa
neka i oni obave namaz sa tobom, ali neka dre oruje svoje
i neka budu oprezni... (En-Nisa', 102.)

Od Ibn-Omera se prenosi: Bio sam sa Poslanikom,
sallallahu alejhi ve sellem, u pohodu prema Neddu, pa smo se
susreli sa neprijateljom, te smo zauzeli polaaje prema njima.
Zatim je ustao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da
klanjamo, te je ustala jedna grupa i klanjala s njim, a druga je bila
okrenuta prema neprijatelju.
S prvom je klanjao jedan rekat (a drugi rekat su klanjali
sami), a potom su se povukli na mjesto onih koji nisu klanjali, a
ovi su doli na mjesto njih i klanjali sa njim jedan rekat. Zatim je
on, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam, a oni su ustali i
svako za sebe klanjao jo jedan rekat.
357

Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kible, jedna skupina
e klanjati s imamom, jedan ili dva rekata zavisno od toga da li je
namaz dvorekatni ili etverorekatni, a potom e ga napustiti i
sami upotpuniti namaz. Nakon to oni zavre i stanu nasuprot
neprijatelja, doi e druga skupina, a imam koji ih je ekao na
namazu, klanjat e s njima ono to mu je ostalo od namaza, te
e oni, nakon njegovog selama, upotpuniti svoj namaz.
Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Ka'be, svi e klanjati
zajedno, ali e na seddu za imamom ii samo prva skupina, dok

35Z
8urar|, 912.

172

e druga pratiti neprijatelja. Kad se oni vrate sa sedde, tek tada
e druga skupina ii na seddu, i tako cijeli namaz.
Ima jo nekih oblika namaza u strahu.
Kada se strah jo vie pojaa i bojni redovi se poremete,
svako e klanjati onako kako moe: idui, jaui okrenut u
pravcu Ka'be ili ne, sputajui se na ruku i seddu koliko mogne.
Ruknovi koje ne mogne obaviti spadaju s njega.

KIJAMUL-LEJL (NOCNI NAMAZ)

Noni namaz je veoma poeljan s obzirom da Allah, delle
enuhu, pohvaljuje one koji obavljaju noni namaz i ubraja ih u
Svoje odabrane robove, te kae:

I oni koji provode noi, pred Gospodarom svojim
seddu inei i stojei. (El-Furkan, 64.)
Od Aie, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je nou toliko da
bi mu ak stopala naticala, pa sam mu rekla: Zato to radi, o
Allahov Poslanie, kad ti je oproteno ono to si poinio i to e
poiniti? On mi je odgovorio: Zar da ne budem zahvalan
rob?
358

Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Najbolji post poslije
ramazana je u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz
nakon farzova je noni namaz (kijamul-lejl).
359

Noni namaz nema precizirani broj rekata.

358
8urar|, 1130 | Vus||r, 2819.
359
Vus||r, 113 | El T|rrz|, Z10.

173
Najbolje je slijediti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
koji u ramazanu ni izvan njega nije klanjao vie od jedanaest
rekata, kao to prenosi Aia, radijallahu anha.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je takoer podsticao
na noni namaz. Od Abullaha Ibn Selama, radijallahu anhu,
prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao :O
ljudi, nazivajte selam, dijelite hranu, i klanjajte nou dok svijet
spava, ui ete u Dennet u miru.
360

Prve generacije obiavale su klanjati sa dugim rekatima, pa
su tako na jednom rekatu uili i do dvjesto ajeta.Noni
dobrovoljni namaz se moe klanjati pojedinano i u dematu.

TESBIH - NAMAZ

Prenose Ebu Davud, ibni Made i ibni Huzejme rivajet o
ovome namazu koji se sastoji od etri rekata sa posebnim
zikrovima na kijamu, ruku'u, seddama i izmeu njih, za koji se
obeava oprost svih grijeha. U njemu se preporuuje njegovo
klanjanje svaki dan ili jednom u mjesecu ili jednom u godini ili
jednom u ivotu.
Kae hafiz Abdul-Azim ibni Abdil-Kavijj El-Munziri u svojoj knjizi
Et-Tergibu vet-Terhib (poticaji i upozorenja) koja je prevedena i
na na jezik, na str.114. Ako je ispravan haber (vijest), u srcu
ostaje neto u pogledu ovog lanca prenosilaca. udno je kako
je ova reenica izostavljena u prijevodu, kada ona ukazuje na
sumnju samog autora ovog djela u ispravnost ovog predanja.
Dalje nastavlja autor i kae: Prenosi ga Ibrahim ibnul Hakem od
svog oca od Ikrime kao mursel (daif) i ne spominje ibn Abbasa.

30

174

Kae Hafiz Ibni Hader: Prenosi se ovaj hadis mnogim
putevima, a i od jedne skupine ashaba, a najbolji je ovaj Ikrimin
(daif) hadis. I kae: A istina je da su svi putevi kojima je
prenesen slabi, a hadis Ibni Abbasa je blizak uslovima hasena
(dobrog), ali je nastran zbog jaine (ferdijjeta) osamljenosti u
njemu i nepostojanja nekoga da ga prati (mutabia), niti da mu
svjedoi (ahid) sa prihvatljive strane i suprostavljanja njegovog
naina obavljanja obliku ostalih namaza. Iako je Musa ibni Abdul
Aziz, prenosilac hadisa, iskren (sadik), dobar(salih) neprihvatljiva
je od njega ova osamljenost. Daifom ga smatra Ibnu Tejmije i El-
Mizzi, a Ez-Zehebi je zastao kod njega, kako prenosi Ibni Abdul
Hadi od njih u svom Ahkjamu (Es-Sujuti, El-Lealiul Masnuah fil
Ehadisil Mevduah, 2/37)
Kae Ebu Bekr ibni Ebi Davud: uo sam svog oca (Ebu
Davuda) da kazuje: -Nema o tesbih namazu sahih hadis do
ovoga. A Muslim ibni El-Haddad kae: Ne prenosi se o
ovom hadisu bolji lanac prenosilaca od ovog. to znai da je
ovo najbolji postojei rivajet, a on je slab. Kae imam Ahmed:
Nije sahih (nije ispravnog lanca prenosilaca) od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Kae ejhul Islam Ibni
Tejmijje: Taj hadis je la na Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i nije ga niko od imama ubrajao u pohvaljene
radnje.
Poznati islamski uenjak ejh Muhammed ibni Salih El-Usejmin
kae: Ko razmisli o njemu nai e nastranost ak i u pogledu
erijata, poto je ibadet ili koristan srcu i nuan je ispravnosti
srca pa je propisan u svakom vremenu i svakom mjestu, ili nije
koristan pa nije ni propisan, a spomenuto u hadisu o njemu da se
klanja svaki dan ili svake sedmice ili svakog mjeseca ili jednom u
ivotu, ne postoji u erijatu neto slino ovome, to ukazuje na
njegovu nastranost u lancu prenosilaca i tekstu i u pravu je onaj
koji kae, kao to je rekao ejhul Islam, da je la. (El-Usejmin,
El-Hilafu bejnel Ulemai, 24/25)

175
Pored reenog, nemogue je da neto tako vano ne bude
opepoznato i prihvaeno meu ashabima, kada znamo njihovu
privrenost Islamu i njegovim propisima.
Nije ispravno raditi po ovakvom slabom predanju, jer je ono u
vezi s propisom vjere koji se moe uzeti samo iz prihvatljivih
rivajeta.
Allah, subhanehu ve teala, najbolje zna.

176

M E S D I D

ADABI MESDIDA

Od onoga im je Uzvieni Allah poastio ovaj ummet je i to
to mu je zemlja istom i mesdidom (tj. da na njoj moe klanjati)
uinjena.
Dakle, musliman e obaviti namaz gdje god se naao, osim
na mjestima gdje je zabranjeno klanjati.

Ebu Zer radijallahu anhu, kae: Pitao sam: O Allahov
Poslanie! Koji je prvi mesdid na Zemlji? Odgovorio je:
Mesdidul-haram. (Ka'ba u Mekki). Pitao sam: Koji poslije?
Odgovorio je: Mesdidul-aksa (u Kudusu). Pitao sam: 'Koliko je
vremena izmeu njih prolo?' Odgovorio je: etrdeset godina.
Zatim je rekao: Gdje god te namaz zadesi klanjaj, tu ti je
mesdid. U drugoj predaji: Sva je ona (tj. zemlja) mesdid.
361

U hadisu od Osmana, radijallahu anhu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko radi Allaha
mesdid izgradi, elei time Allahovo zadovoljstvo, Allah e mu
napraviti kuu u Dennetu.
362

31
8urar|, 335 | Vus||r, 521.
32
8urar|, 150 | Vus||r, 533.

177
VRIJEDNOSTI ODLASKA I BORAVKA U MESDIDU

Uzvieni Allah kae:

Allahove mesdide odravaju oni koji vjeruju u Allaha
i Sudnji dan. (Et-Tevbe, 19.)
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko ode u mesdid i vrati se, za
svaki odlazak i povratak, Allah mu pripremi mjesto u
Dennetu.
363

Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se takoer prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Jedan od vas je
neprestano u namazu dok god ga namaz zadrava. Ne
sprjeava ga da se vrati svojoj porodici nita drugo do namaz.
364

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Meleki donose salavat na
jednog od vas dok god je u mesdidu na mjestu gdje je klanjao
sve dok ne izgubi abdest ili dok ne ustane, (govorei) : 'Allahu,
oprosti mu', 'Allahu smiluj mu se.'
365

TEHIJJETUL-MESDID

Tehijjetul-mesdid je namaz pozdrava (potovanja)
mesdidu. Prenosi Ebu-Katade da je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: Kada neko od vas doe u mesdid neka klanja
dva rekata prije nego to sjedne.
366

33
8urar|, 22 | Vus||r, 9.
31
8urar|; Vus||r; Eou-0avud, 1Z0.
35
8urar|; Vus||r; Eou-0avud, 19.
3
8urar|, 111 | Vus||r, Z11

178

Ovaj namaz se klanja prilikom svakog ulaska u bilo koji
mesdid prije nego se sjedne. Nije ogranien samo na prvu
posjetu u ivotu dotinom mesdidu, kako to neki misle. Isto tako
nema smetnje da se klanja tehijjetul mesdid iza ikindije jer je to
namaz sa povodom.

NAJVREDNIJI MESDIDI

Dabir, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Namaz u Mesdidul-Haramu (Ka'bi u
Mekki) ima nagradu sto hiljada namaza, a namaz u mome
Mesddidu (u Medini) ravan je hiljadu namaza, a u Mesdidul-
aksau (u Kudusu) kao pet stotina namaza. (Bejheki)
rekao: Namaz u mome Mesdidu je bolji od hiljadu namaza u
nekom drugom mesdidu, osim Mesdidul-Haramu. Namaz u
Mesdidul-Haramu je bolji od sto hiljada namaza u nekom
drugom Mesdidu
367

rekao: Ne priprema se jahalica, (ne priprema za put), osim radi
tri mesdida: Mesdidul-haram, ovaj moj Mesdid i Mesdidul-
Aksa.
368

To znai da se ne ide na put da bi se mahsus posjetile
neke damije osim ove tri, jer su sve ostale na istom stepenu.
Odreivanje neke damije da se naroito posjeti znai
smatrati je boljom i vrednijom od drugih za to nema dokaza u
Allahovoj, delle enuhu, vjeri i to predstavlja uvoenje
novotarija. Osnova u svim vjerskim poslovima je da moraju imati
dozvolu da se rade.

3Z
38
8urar|, 1189 | Vus||r, 139Z.

179
Ovim mesdidima se dodaje Mesdidu Kuba, jer ga je
naroito posjeivao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i
preporuio da se posjeuje. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae: Namaz obavljen u damiji Kubi vrijedi kao umra.
369

Ibn Omer, radijallahu anhu, je rekao: Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je svake subote pjeke ili na jahalici
dolazio u damiju Kuba.
370

Ovdje treba izvesti jasan zakljuak, a to je da kada nije
dozvoljeno posebno obilaziti druge damije mimo spomenutih,
kako bi bilo dozvoljeno posebno i mahsus obilaziti, i to u naroito
odreeno vrijeme, druga mjesta koja ljudi veliaju i uzdiu i na taj
nain ih uspostavljaju kao svetkovine i praznike.
To je pokuena stvar i novotarija u vjeri, te u njoj nije
dozvoljeno uestvovati. Primjer za to je godinji odlazak na
Ajvatovicu, u Karie, Lastavicu, ivie, Konju i sl.

UKRAAVANJE MESDIDA

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Nee nastupiti Sudnji dan sve dok se
ljudi ne ponu nadmetati mesdidima.
371

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: Nije mi nareeno uzdizanje (visoko podizanje)
mesdida.
372

39
3Z0
8urar|, 1191 | Vus||r, 1399.
3Z1
3Z2
lad|s je sar|r.Eou-0avud, 118.

180

Ebu-Davud dodaje da je Ibn Abbas rekao: Sigurno je, i
nema nikakve sumnje da ete ukraavati mesdide kao to
ukraavaju idovi i krani svoje bogomolje.
373

Ibn Huzejme, radijallahu anhu, prenosi da je Omer,
radijallahu anhu, naredio gradnju mesdida, govorei: Zatiti
ljude od kie, a uvaj se da ga farba (boji) u crveno ili uto pa
da ih tako dovede u iskuenje.

ODRAVANJE MESDIDA

Mesdidi su kue ibadeta i zato se moraju uvati od
neistoa i neugodnih mirisa. Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, je rekao: Zaista ovim mesdidima ne dolikuje mokrenje i
neistoa. Oni su da bi se u njima Allahu zikr inio i za uenje
Kurana.
374

Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je
jedne prilike drao hutbu vidio ispljuvak na zidu mesdida prema
kibli, pa se naljutio. Zatim je to obrisao i zatraio da mu donesu
afrana (miris), te njime to premazao i rekao: Allah je ispred vas
dok klanjate, pa nemojte pljuvati ispred sebe.
375

Od Dabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko bude jeo bijeli ili crveni luk,
prasu, neka se ne pribliava naem Mesdidu. Zaista meleka
uznemirava ono to uznemirava ovjeka.
376

3Z3
3Z1
8urar|, 219 | Vus||r, 285.
3Z5
Vus||r, 518 | Eou-0avud, 1Z9.
3Z
8urar|, 851 | Vus||r, 51.

181

UKOPAVANJE UMRLIH U DAMIJSKE HAREME

Jedan od obiaja koji se udomaio u naim krajevima u
prolosti, a iji tragovi su i danas prisutni jeste ukopavanje umrlih
u haremima damija i mesdida, tj. u njihovom dvoritu i oko njih.
To je u suprotnosti sa erijatskim propisima i samim tim je
neispravno. Mjesta za klanjanje moraju biti odvojena od mezarja
i kaburova. Dokazi o zabrani klanjanja na takvim mjestima
spomenuti su u podnaslovu o mjestima na kojima nije dozvoljeno
klanjati.
377
Izgleda da su oni koji su to radili imali namjeru odati
posebnu poast pojedinim ljudima time to su ih ukopavali uz
damije, a samim tim i da bi ih se ivi vie sjeali i neto im
prouili. Kako Islam nije po nahoenju ljudi, niti namjera
opravdava neispravan postupak, jasno je da su time pogrijeili i
uinili erijatski nedozvoljeno djelo. Isti je sluaj sa gradnjom i
podizanjem turbeta. Stvar je jo gora kada su neki ljudi prinueni
u posebnim prilikama, zbog tjeskobe prostora, da klanjaju u
damijskom haremu prema i na kaburovima. U najmanju ruku
kaburovi bi se morali odvojiti od damije i mesdida zidom kako
bi predstavljali zasebnu cjelinu. Tako se ne bi direktno vidjeli iz
damije ili iz harema, a oni koji su u pravcu kible nuno je da se
izmjeste na druga mjesta. Postupak koji je najispravniji i ne
ostavlja bilo kakve sumnje jeste da se svi kaburovi oko damija i
mesdida izmjeste na mezarje. Za to nema erijatske smetnje
kada se za tim ukae potreba kao to je ova.

3ZZ
v|d| slr.129.

182

POKUENOST TRAENJA IZGUBLJENOG, KUPOPRODAJE
I RECITIRANJE STIHOVA U DAMIJI

Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko uje ovjeka
kako trai ono to je izgubio u mesdidu neka kae: Allah ti to
ne vratio, jer, zaista, mesdidi nisu za to izgraeni.
378
.
Hadis ukazuje na zabranu koritenja mesdida za
oglaavanje takvih svari, iako ne mora biti da je to izgubio u
mesdidu, ve moe biti na bilo kojem mjestu.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio recitiranje
stihova u mesdidu. Zabranio je kupoprodaju i zabranio je halke
(da ljudi sjede u halci radi uenja ili dersa) prije dume.
379

PODIZANJE GLASA U MESDIDU

Zabranjuje se podizanje glasa u mesdidu, tako to to
moe uznemiriti klanjaa, makar se radilo i o uenju Kurana. Iz
ovoga se izuzima predavanje i hutba.
Od Ibn-Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, izaao ljudima dok su oni klanjali, a
svoje glasove su bili podigli uei Kuran, pa je rekao: Zaista
klanja doziva (moli) svoga Gospodara, pa neka gleda ime
doziva i ne podiite glasove jedni nad drugima uei Kuran.
Od Ebu-Seid el-Hudrija prenosi, da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, bio u itikafu u mesdidu, zatim je uo da neki
povisuju svoj glas uei Kuran, pa je otkrio zastor i rekao: Zar
svaki od vas ne moli svoga Gospodara? Ne uznemiravajte jedni

3Z8
Vus||r, 58.
3Z9
lad|s je raser. El-T|rr|z|, 322.

183
druge i neka niko od vas ne podie glas iznad drugog uei
Kuran.
380

GOVOR U MESDIDU

Kae En-Nevevi: Dozvoljen je govor u Mesdidu govorom
koji je mubah o onome to je u vezi s dunjalukom, a i o drugim
stvarima u granicama dozvoljenog. Pa ak ako doe i do
smijeha.
U hadisu koji prenosi Dabir Ibn Semure, radijallahu anhu,
kae se: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi
ustao sa mjesta na kojem je klanjao sabah sve dok sunce ne bi
izalo, a kada bi izalo ustao bi. Nastavlja Dabir, pa kae:
'Govorili bismo o dahilijjetu i smijali bismo se.'
381

PREPLITANJE PRSTIJU

Pokueno je preplitanje prstiju prilikom izlaska u mesdid i
u mesdidu prilikom ekanja namaza, a nije pokueno mimo
ovoga.
Od Ka`ba se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao :Kada neko od vas uzme lijepo abdest, zatim
izae, namjeravajui da ode u mesdid, neka ne preplie
prstima, jer je on u namazu.
382

380
Eou-0avud; Nesa|.
381
Vus||r, Z0.
382
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 52 | El-T|rr|z|, 38

184

OBAVEZA KLANJANJA FARZ NAMAZA U DEMATU
PUNOLJETNIM MUKARCIMA

Kae Allah, delle enuhu,:

Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji
klanjaju i vi klanjajte. (El-Bekare, 43.)

Ovaj ajet govori o obavezi klanjanja namaza u dematu i
uestvovanju zajedno s onima koji ga klanjaju u obavljanju istog.
Da se hoe ovim ajetom ukazati samo na obavljanje namaza, ne
bi stajalo naglaeno i jasno na kraju ajeta Obavljajte ga
zajedno sa onim koji ga obavljaju.

O samoj naredbi namaza u dematu govori se na poetku
102. ajeta sure En-Nisa:

Kada ti bude meu njima i kad odlui da zajedno s
njima klanja, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka
svoje oruje uzmu; i dok budete na seddi, neka drugi budu
iza vas, a onda neka dou oni koji jo nisu obavili namaz pa
neka i oni klanjaju s tobom, ali neka budu oprezni i neka
dre oruje svoje.

Po logici stvari, ako bi ikome bilo odobreno izostavljanje
zajednikog namaza, zbog vjerovatnoe da se na njih okomi
neprijatelj, prvi bi na to polagali pravo oni u redovima okrenutim
neprijatelju. Ali poto ni njima nema te olakice, vie je nego
jasno da je obavljanje namaza u dematu jedna od bitnih
dunosti i da nema dozvole da se od toga izostane.
Neki slijepac je doao Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, traei dozvolu za nedolaenje u demat. Rekao je da
mu je kua daleko i da nema vodia, a na putu ima divljih zvijeri,
te je spomenuo jo opravdanja. Poslanik, sallallahu alejhi ve

185
sellem, ga je upitao: uje li ezan? On odgovori: Da Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: Odazovi se! U drugoj predaji
stoji: Ne nalazim za tebe opravdanje.
383

Osman Ibn Affan, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko klanja jaciju-namaz u
dematu, kao da je proveo pola noi u dobrovoljnom namazu. Ko
klanja sabah u dematu, kao da je itavu no klanjao.
384

Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Najtei namazi za munafike su jacija i sabah-namaz. Da
znaju kakva se vrijednost krije u njima, dolazili bi na njih makar
puzei. Htio sam jednom (narediti da se klanja), da odredim
nekoga ko e predvoditi namaz ljudima, a da se ja zaputim sa
nosaima drva do onih koji ne dolaze u demat, pa im popalim
kue.
385

Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Zaokuplja me misao da naredim namaz, da se ui ikamet,
te da odredim ovjeka da klanja ljudima kako bih poao sa
ljudima koji bi ponijeli breme drva i zapalili kue onim ljudima koji
ne prisustvuju zajednikom namazu.
386

Od Abdullaha Ibn Mesuda, radijallahu anhu, prenosi se da
kae: Koga veseli da se sutra sa Allahom sretne kao musliman
neka vodi rauna o ovim namazima na koje se poziva. Allah je
vaem Poslaniku propisao uputu i njene zakone, a vi, ako biste
klanjali u svojim kuama kao ovaj neposlunik u svojoj kui,
napustili biste Sunnet svog Poslanika i zalutali biste. Koji god
ovjek upotpuni svoj abdest, a potom se uputi u jednu od
damija, Allah mu za svaki korak upie dobro djelo, uzdigne ga

383
Vus||r, 53.
381
Vus||r, 5 | Eou-0avud, 555.
385
8urar|, 5Z | Vus||r, 51.
38
8urar|, 11 | Vus||r, 5.

186

za stepen i tim korakom mu izbrie jedan od grijeha. U moje
vrijeme od njega (zajednikog namaza) je izostajao samo
licemjer, ije je licemjerstvo bilo opepoznato. ovjeka su dvojica
unosili sve dok ne stane u saff.
U drugoj predaji stoji: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
nas je poduavao sunnetskim uputama, a jedna od njih je namaz
u damiji iz koje se uje ezan.
387

U tom smislu su i Poslanikove sallallahu alejhi ve sellem
rijei: Nema te trojice koja zajedno ive svejedno, bilo u
naseljenom mjestu, ili pustinji pa ne klanjaju u dematu, a da ih
ejtan nee savladati. Zato se drite demata, jer vuk jede ovce
odvojene od stada.
388

Zajedniki namaz je vrijedniji od pojedinanog za dvadeset
i sedam stepeni, a u nekim predajama za dvadeset i pet stepeni.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Zajedniki namaz
nadmauje pojedinani za dvadeset i pet stepeni.
389

U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae: ''ovjekov namaz obavljen u dematu vredniji je od
njegovog namaza obavljenog u kui ili radnji za dvadeset i
nekoliko dereda (stepenova). Kada neko od vas lijepo i paljivo
uzme abdest, pa samo zbog namaza u dematu i ni radi ega
drugog krene u damiju, Allah za svaki njegov korak sve dok ne
ue u damiju, za jedan stupanj uzdigne njegov poloaj i oprosti
po jedan manji grijeh, tako da kada ue u damiju tretira se da je
u namazu sve dok radi namaza u njoj boravi. Uz to, sve dok ste
na mjestu na kome ste klanjali, meleki vas ne prestaju blagosiljati
i moliti Allaha rijeima:'Allahu, oprosti mu grijehe! Allahu smiluj
mu se!' ''
390

38Z
Vus||r, 51.
388
lad|s je raser. Eou-0avud, 51Z; Er-Nesa|, 81Z.
389
8urar|, 19 | Vus||r, 50.
390
8urar|, 1Z | Vus||r, 19.

187
ENE I DEMAT

Ukoliko ne postoji bojazan da e svojim prisustvom izazvati
pometnju (fitnu) meu mukarcima ili da bi mogle doivjeti kakvu
neugodnost, enama je dozvoljeno klanjati u damiji.
U tom smislu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao: Ne zabranjujte Allahovim robinjama da odlaze u
damiju. Ako ve odlaze u damiju, neka onda ne koriste miris.
U suprotnom, ako se neka od njih namirie, nije joj
dozvoljeno klanjati u (dematu) u damiji.
391

Drugom prilikom Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve
sellem je rekao: Koja god od ena klanja s nama jaciju neka se
ne mirie!
392

Openito, eni je najbolje klanjati u njenoj odaji. U tom
smislu su i rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,:
Za njih su najbolje njihove odaje.
393

ena moe biti imam drugim enama, s tim to ona kao
imam ne prolazi naprijed nego staje u sredinu. Dokaz za to je
injenica da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
dozvolio Ummi-Vereki, Nevfelovoj kerci, da moe imati
mujezina i kao imam klanjati svojim ukuanima.
394

Da li e ene prouiti ikamet kada htjednu zajedniki
obaviti namaz u enskom dematu ?
Ezan i ikamet nisu propisani enama ve samo
mukarcima. Ako proue ikamet, ne smeta, a ako ga ne proue,
nisu grijene, jer su ezan i ikamet vadib samo mukarcima.
395

391
8urar|, 85 | Vus||r, 112 | Eou-0avud, 55.
392
Vus||r, 113.
393
391
J95
3ejr lor-usejr|r, Felve o zers||r p|larj|ra, slr. .

188

KAKO NAUCITI DJECU NAMAZU

Prenosi Amr ibn El-As da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Naredite svojoj djeci namaz u sedmoj
godini, a udarite ih zbog namaza u desetoj godini i rastavljajte ih
u postelji.
396

Prije svega roditelj treba da ini dovu Allahu, subhanehu ve
teala, za svoje dijete kao to je to inio Ibrahim a.s.: Gospodaru
moj, ucini me uspostavljacem namaza a i potomke moje,
Gospodaru na, Ti usliaj molbu moju.
397
a na drugom
mjestu u Kur'anu Allah, delle enuhu, kae: I oni koji govore:
Gospodaru na, podari nam od ena naih i djece nae
radost i ucini nas predvodnicima bogobojaznih.
398
Ovo znai
da oni mole Allaha, subhanehu ve teala, da im iz njihove kime
izvede djecu koja e Njemu biti pokorna, oboavati Njega
Jedinog, Koji nema druga.
...ucini nas predvodnicima bogobojaznih. tj. voama za
kojim e se povoditi u dobru i koji e voljeti da njihov ibadet
bude povezan sa ibadetom njihove djece i njihovih potomaka i da
njihova uputa bude takva da koristi drugima, jer time se postie
najvea nagrada, najljepe stanite i utoite. U ovom pogledu
prenosi se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: Kad ovjek umre, prestaju mu se biljeiti njegova djela
osim u tri sluaja; ako iza sebe ostavi dobro dijete, ili nauku, ili
kakvo drugo dobro djelo iz koga e proisticati korist drugima.
399

39
Eou 0avud, r. 195.
39Z
3ura lorar|r, ajel 10.
398
3ura E|-Fur|ar, ajel Z1.
399
Vus||r, vas|jjel, 11. Eou 0avud, vesaja, 11. T|rr|z|, Ar|jar, 3.

189
Do sedme godine djeca praktino vide svoje roditelje
kako uzimaju abdest i klanjaju namaz. Kada vide svoje roditelje
kako licem padaju na seddu svome Gospodaru, kako skrueno
stoje u namazu, potpuno predani Allahu i odvojeni od svega to
je oko njih, to ima veliki uticaj na djecu. Na taj nain oni spoznaju
veliinu Allaha, subhanehu ve teala, i ue se nainu obavljanja
namaza kojeg zavole. Djecu koja razaznaju moemo voditi u
damiju gdje e upoznati uene i biti u prisustvu onih koji
praktino primjenjuju propise namaza kako bi im se srca vezala
za Allahove kue. Pored toga, elja za oponaanjem starijih
prirodna je tenja kod djece koja smatraju da je ispravno sve ono
to rade stariji, a roditelji su kod njih najbolji i iznad svih drugih
ljudi. Posavjetovat emo ih kako e se ponaati u damiji i ta ne
smiju raditi.

Kad napuni sedam godina onda mu se namaz nareuje i
to bez prisile, na osnovu hadisa Resulullaha, sallallahu alejhi ve
sellem, u kojme kae: Naredite svojoj djeci namaz u sedmoj
godini, Tada mu se nareuje i ono to prethodi namazu kao to
je taharet i pokrivanje stidnih djelova tijela. Povremeno roditelj
treba da ukae na vrijednost namaza navodei dokaze iz Kur'ana
i Sunneta kako bi se kod djece formirala predstava o vanosti
namaza.
Nema nita loe u tome da roditelj ponekad nagradi dijete
zbog redovnog obavljanja namaza, ali to ne treba stalno initi.
Pokloni koje daje mogu biti raznoliki.
Roditelj treba omiljene stvari kod djece da povee sa
namazom, kao na primjer da e vrijeme izleta odrediti u
odreenom namaskom vremenu. Isto tako dobro je vezati sve
termine sa djecom za odreeno namasko vrijeme kako bi nauili
da rasporede svoje obaveze na osnovu namaskih vremena.

190

Nakon desete godine dijete treba navikavati da pored
farzova obavlja i propisane sunnete, da tei ka obavljanju
nonog namaza, makar on bio i kratak.
Ukoliko dijete od desete godine proputa namaze, i pored prije
preduzetih mjera uenja i navikavanja i podsticanja, roditelj je
duan da ga opomene, posavjetuje i da mu navede erijatske
dokaze o namazu.
Roditelj e postupiti sa djetetom na nain kako bi ga
privolio i ohrabrio u obavljanju namaza. Ukoliko bi dijete nekada
propustilo namaz, na lijep nain e mu se ukazati na greku.
Ukoliko bude ustrajno u proputanju namaza, roditelj e ga tajno
ukoriti pokazujui nezadovoljstvo na svom licu. Ako ni to ne bude
koristilo, tada e roditelj pribjei novoj kaznenoj mjeri i ukoriti
dijete pred ostalim lanovima porodice i njegovim drugovima, ali
nee ga poniavati ili vrijeati.
Ako dijete i nakon toga ustraje u proputanju namaza, tad
e roditelj biti stroiji prema njemu. Ukorit e ga, nee govoriti sa
njim, nee sjediti sa njim, niti se aliti, a zabranit e mu neke
omiljene stvari. Ukoliko takva kazna ne urodi plodom, tada e
roditelj upotrijebiti fiziku kaznu na osnovu hadisa: A udarite ih
zbog namaza u desetoj godini. Donijet e prut i staviti ga na
vidljivo mjesto.

Kazna udarcima moe biti pod slijedeim uslovima:
da ne udara dijete zbog svake sitnice prije desete
godine,
da odgajatelj zna da su batine sredstvo kojim se eli
poboljati stanje djeteta, a ne sredstvo za poniavanje,
omalovaavanje, duevno izobliavanje i osvetu kojom
roditelj eli isprazniti iz sebe srdbu i na taj nain se
duevno rasteretiti. Batine su samo nunost u odgoju
ime se eli dobro djetetu, a roditelj je duan da ne
pribjegava toj vrsti kazne dok je u stanju srdbe,

191
udarac ne smije biti jak i da ostavlja posljedice. Zbog
toga e se upotrijebiti prut ili slino.Treba izbjegavati
udarce u lice i osjetljve dijelove tijela i udarce na jedno
mjesto, ostavljajui vremenski razmak izmeu dva
udaraca kako bi prola bol od prvog udarca,
potrebno je da kazna odgovara veliini greke i njenoj
vrsti,
da se ne ponavlja kazna kako ne bi izgubila svoj efekat i
prestala da ima ikakva uticaja na dijete;
u sluaju da dijete zatrai pomo od Allaha i zatitu od
Njega Uzvienog roditelj je duan prekinuti kanjavanje.
U sluaju da roditelj ne pone da navikava dijete na namaz od
njegove sedme godine, nee ga udariti nakon njegove desete
godine zbog proputenja namaza, ve e prvo poeti da ga ui
namazu i da ga navikava na njega.

KO PREDVODI NAMAZ U DEMATU

Od Ebu-Mesuuda el Bedrija se prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neka ljude u namazu predvodi
onaj koji najbolje ui Kuran, a ako su u uenju isti, onda onaj koji
najbolje poznaje Sunnet, pa ako su u poznavanju Sunneta isti,
onda koji je prije uinio hidru, a ako su i u tome isti, onda onaj
koji je prije primio Islam (a u drugoj predaji: onaj koji je stariji).
Neka nijedan ovjek ne predvodi drugoga u namazu u njegovoj
vlasti (kui, damiji u kojoj je on imam) i neka u njegovoj kui ne
sjeda na njegovo mjesto osim da mu dozvoli.
400

Iz prethodnog hadisa zakljuujemo da e demat predvoditi
onaj koji najbolje poznaje Kuran i najbolje ga ui, zatim onaj koji
najbolje poznaje propise vjere i tako dalje.

100
Vus||r, Z3.

192

Ova dva prva kriterija presudna su uz starosnu dob ako su
isti u poznavanju Kurana i propisa, kao to stoji u hadisu: Neka
vam imam bude stariji od vas. U drugoj predaji: a bili smo
priblini u uenju Kurana.
401

Ovo se odnosi na obavljanje namaza u demaatu van
mesdida u kojima su imenovani imami, a u tom sluaju oni su
najprei da predvode demat, makar se meu prisutnima naao
neko ko bolje poznaje Kuran i propise vjere.
Kada su u pitanju propisi vezani za imama treba
napomenuti da imam ne smije biti na mjestu koje je uzvienije od
mjesta na kojem klanjaju muktedije. U tom smislu je hadis od
Huzejfe, radijallahu anhu, kada je podsjeao Ammara Ibn Jasira
na ovaj propis: Zar nisi uo Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kada je rekao: Kada neko od vas predvodi demat neka
ne staje na vie (uzdignutije) mjesto od onoga na kojem su oni.
402

Jo je vano napomenuti da namaz nije dozvoljeno klanjati
za onima za koje znamo da praktikuju one novotarije koje izvode
iz vjere (kao to su bidati havarida, iija i sufija u ijem
vjerovanju i ibadetu ima irka; vjerovanje da je Allah na svakom
mjestu svojim biem, upuivanje dova Poslaniku i nekim evlijama
u kaburima i turbetima ili ivim ejhovima.)
Meutim, dozvoljeno je klanjati za grijenikom i onim ije
nam je stanje nepoznato. Nismo duni prije namaza o tome
raspitivati.
Pod grijenikom se smatra svako onaj ko je uinio neki od
velikih grijeha ili ustrajava na nekom od malih grijeha. Onima koji
postavljaju i imenuju imame haram je da na ovo odgovorno
mjesto postavljaju takve ljude.

101
lo|d, Z1.
102

193
PRISPIJEVANJE U DEMAT

Pristajanje za imamom u bilo kojem poloaju da ga
zateknemo.
Kada dematlija ue u damiju i vidi da je namaz ve
poeo, duan je odmah pristupiti za imamom u namaz, ma u
kojem poloaju u namazu bio; rukuu, seddi, sjedenju ili kijamu.
To e uiniti tako to e donijeti poetni tekbir i onda poeti
slijediti imama u dotinom namazu gdje ga je zatekao. U tom
smislu su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei :Kada
neko od vas ue u damiju i zatekne imama na namazu, neka
odmah za njim pristane i neka ini ono to ini imam!
403

Pristajanje za imamom na rukuu

Ako muktedija stigne imama na ruku, rauna se da je
stigao na dotini rekat, s tim to e donijeti prvo poetni tekbir, a
zatim tekbir za ruku`. Potvrda za to su Poslanikove, sallallahu
alejhi ve sellem, rijei: Kada pristignete na namaz dok sam na
seddi, idite na seddu i nemojte to ni u to od rekata raunati, a
ko stigne na rekat stigao je na namaz.
404

Naklanjavanje proputenog nakon to imam preda selam

Kada imam preda selam, muktedija e ustati i naklanjati
ono to je propustio, s tim to moe birati izmeu dvije
mogunosti:

103
101

194

Prvo, da mu proputeno bude kraj namaza, postupajui po
Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima: Klanjajte ono
to ste stigli, a dopunite onim to ste propustili!
405
(Ukoliko je
npr. na akamu prispio na trei rekat, nakon to imam preda
selam, ustat e i zavriti namaz klanjajui jo dva rekata, pri
emu e na prvom rekatu prouiti El-Fatihu i jednu suru, zatim
sjesti i prouiti et-tehijjatu, a potom ustati na trei rekat. Na
drugom e prouiti samo El-Fatihu, poslije ega e obaviti
sjedenje i predati selam).

Drugo, da mu proputeno bude poetak namaza,
postupajui po Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijeima:
...a ono to vam je prolo naklanjajte!
406

Ukoliko je npr., na akamu prispio na drugi rekat, nakon to
imam preda selam, ustatat e i naklanjati prvi rekat koji je
propustio i na njemu naglas prouiti El-Fatihu i jednu suru, a
nakon toga obaviti sjedenje i predati selam.
Kod veine uenjaka je ovo miljenje radih (jae) i praktinije.
Bitno je naglasiti da se naklanjavanje ili upotpunjavanje
prilikom prispijevanja u demat vri na nain da se uskladi sa
krajem namaza tako da, ako su nam ostala dva rekata s poetka
akam-namaza onda emo, nakon to imam preda selam,
klanjati ta dva rekata, s tim to emo sjesti na svakom od njih
kao da klanjamo zadnja dva rekata akama. Ako smo propustili
tri rekata etverorekatnog namaza, onda emo klanjati jedan
rekat i sjesti i prouiti et-tehijjatu, a potom klanjati jo dva rekata.

105
8urar|, 35 | Vus||r, 02.
10
Vus||r, 02

195
UCENJE IZA IMAMA

Onaj ko klanja za imamom ne treba uiti kada uje imama
da ui naglas. Dokaz za to su rijei Uzvienog Allaha:

A kada se ui Kuràn, vi ga sluajte i utite da biste
bili pomilovani. ( El-E'araf, 204.)

Ahmed, Seid Ibn Musejjeb, Hasan, Ibrahim, Muhammed
Ibn Ka`b i Zuhri smatraju da je ovaj ajet objavljen za namaz. Zejd
Ibn Eslem i Ebu- Alije kau: ''Ashabi bi uili iza imama pa je
objavljeno:

'A kada se ui Kuràn, vi ga sluajte i utite da biste bili
pomilovani.' ( El-E'araf, 204.)
Prenosi Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Imam treba da se
slijedi. Kada donese tekbir donesite ga i vi, a kada ui utite.
407

Ebu-Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, zavrio namaz, pa je rekao: Da li je iko od vas uio u
vrijeme moga uenja? Pa je jedan ovjek odgovorio: Da,
Allahov Poslanie. Zatim je rekao: ta ja to vidim da se
nadmeemo u Kurànu? - pa su ljudi prestali uiti dok je Allahov
Poslanik uio naglas u toku namaza, nakon ovoga.
408

U dnevnim namazima kada imam ui u sebi tada e i
muktedija uiti, jer nije ispravno da cijelo vrijeme stajanja u
namazu uti kada ne uje i ne zna ta imam ui, a namaz je
uspostavljen radi spominjanja Allaha i uenja a ne da se uti.
Vidjeli smo rivajete da bi ashabi uili i za vrijeme glasnog
uenja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,, pa je to
zabranjeno i ostalo je da ue u sebi kada i imam ui u sebi.

10Z
Vus||r, 101.
108
lad|s je sar|r. Eou-0avud, 82 ; El-T|rr|z|, 312.

196

utnjom se ne postie skruenost koja je neophodna u namazu,
ve uenjem i razumijevanjem onoga to se ui i razmiljanjem o
tome.

GREKE KLANJACA PRILIKOM NAMAZA

Poto je namaz stub Islama i prvo za to e ovjek biti
pitan na Sudnjem danu pa e se prema tome i ostala ljudska
djela mjeriti, potrebno je ukazati na neke greke klanjaa kako
bi se otklonile i namaz postigao svoj cilj. Od tih greki je:

Izgovaranje nijjeta rijeima to nije radio Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, te je novotarija koje se nuno kloniti.
Nijjet je u srcu i mislima.
Nerazmiljanje u namazu o onome to se ui i lutanje
mislima, a ovjeku se upisuje od njegovog namaza onoliko
koliko je prisutan mislima u njemu.
Brzo klanjanje i nezadravanje na rukuu i seddi, te
izmeu njih ime se ne uspostavlja tadili erkan tj. smirenost, to
je rukn jedan od temelja namaza, te se ne ostvaruje
skruenost u namazu.
Svoenje namaza na formalnost i nemarnost u pogledu
naina i kvaliteta klanjanja tako da se ue uvijek jedne te iste
sure i ajeti i uopte se ne vodi rauna o duhu namaza i osjeaju
da ovjek stoji pred Gospodarem svih svjetova i da se Njemu
Uzvienom obraa.
Namjetanje odjee prilikom klanjanja ili eanje i
nepotrebne i suvine radnje koje smanjuju skruenost.
Odgaanje klanjanja namaza do pred kraj njegovog isteka,
a potrebno ga je odmah klanjati kada on nastupi.

197
Klanjanje pod pritiskom prirodne potrebe; prije namaza
treba promijeniti abdest ukoliko je to potrebno.
Razgledanje oko sebe, a treba gledati u mjesto sedde.
Nepregibanje dovoljno na rukuu kao i pretjerano
pregibanje drei se za cjevanice; ispravno je da lea budu
poravnata, a glava u visini lea i da se rukama dri za koljena.
Sputanje laktova na zemlju prilikom sedde, a oni moraju
biti podignuti.
Nesputanje nosa zajedno sa elom na seddi, a treba
spustiti oboje.
Nesputanje dlanova ruku u potpunosti na zemlju prilikom
sedde, a potrebno ih je spustiti zajedno sa prstima ruku.
Nesavijanje prstiju nogu prilikom sedde ili njihovo
podizanje, a potrebno je saviti ih okrenute u pravcu kible i ne
podizati ih sa zemlje.
Prilikom sjedenja stavljanje jedne noge preko druge ili
sjedanje izmeu nogu na zemlji; potrebno je sjesti na lijevu
nogu, a prste desne noge podviti okrenute prema kibli.
Zatvorenih oiju klanjati, a potrebno je da budu otvorene.
utiti iza imama kada ui u sebi na dnevnim i nonim farz
namazima, a potrebno je uiti Fatihu i neto iz Kurana na prva
dva rekata, a Fatihu na rekatima poslije njih, jer je namaz
uspostavljen radi spominjanja Uzvienog Allaha, a ne da se u
njemu uti. Kada imam ui naglas muktedija uti i slua uenje
imama.
Klanjanje sunneta odmah iza farzova i ne odvajanje jednih
od drugih, a potrebno je meu njima napraviti vremenski
razmak sunnetskim zikrom ili odlaskom na drugo mjesto.
Izbjegavanje namaza u dematu bez opravdanog razloga
za odsustvo mukaraca, a obaveza je klanjati u dematu u
damiji ili bar u dematu na drugom mjestu prema mogunosti.
Nespajanje nogu klanjaa kada klanjaju u dematu, a
ejtan prolazi izmeu njih kada postoji razmak izmeu nogu

198

jednih i drugih klanjaa. Noge jednog klanjaa ne trebaju biti
previe sastavljene niti previe rastavljene.
Raditi bilo koju radnju prije imama nije dozvoljeno, a raditi
je u isto vrijeme sa imamom je pokueno. Potrebno je sve
radnje u namazu vriti iza imama nakon to ih on uradi.
Izgovaranje i muktedije (klanjaa) iza imama (semiallahu
limen hamideh) nakon to to imam izgovori, a potrebno je rei
iza izgovaranja imama (rabbena lekel hamd), a ako doda
ovome jo rijei hamden kesiren tajjiben mubareken fihi, to je
jo bolje.
Prolazak ispred klanjaa dok ovaj klanja i nepostavljanje
sutre tj. pregrade kao zaklona od prolaska ljudi ispred njega.
Pucketanje prstima u toku namaza.
Neprekidanje klanjanja kada neko izgubi abdest u toku
namaza zbog stida i ustruavanja od ljudi, a potrebno je odmah
otii i uzeti abdest i iznova se prikljuiti dematu, te naklanjati
ono to je prolo.
Ustajanje onoga koji je zakasnio u demat od poetka da
naklanja ono to ga je prolo iza imama prije nego to imam
preda selam, a treba to uraditi nakon to imam preda selam.
Uljepavanje svog namaza radi ljudi i njihove pohvale nije
dozvoljeno i ponitava sevab za dotino djelo. Namaz mora biti
samo u ime i radi Uzvienog Allaha elei i nadajui se
Njegovoj nagradi i zadovoljstvu.
Nepoznavanje propisa u vezi s namazom, kao to je sehvi
sedda i kada i kako se ona ini, prispijevanje u demat i kako
naklanjati proputene rekate nakon to imam preda selam, koji
su namaski ruknovi, artovi, vadibi, sunneti i sl.
Ovo se moe nauiti i proitati u knjigama koje govore o
namazu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao
to su prevedene hadiske zbirke (Buharija, Muslim, Tirmizija),
Put pravog muslimana, Namaz Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, Namaz u Islamu i druge.

199

Musliman ne smije biti nemaran i nezainteresovan u pogledu
poznavanja svoje vjere i rada po njoj.

Neka nam Uzvieni Allah pomogne na putu Njegovog
zadovoljstva.

Ovim su, u kratkim crtama, sa Allahovom, subhanehu ve
teala, pomou, zavrena predviena poglavlja o namazu koje
smo eljeli objediniti na jednom mjestu i olakati
zainteresovanima. Molimo Uzvienog Stvoritelja da ovo skromno
djelo primi od nas, da nam oprosti slabosti i propuste i pomogne
nam na putu istine. Amin!

200

TUMAC ARABIZAMA I DRUGIH MANJE POZNATIH
RIJECI IZ ORIJENTALNIH JEZIKA

Abdest - vjersko pranje odreenih dijelova tijela prije stupanja u
namaz
Ashab - Resulullahov, Allah ga blagoslovio i spasio,
sljedbenik koji je ivio i vidio ga u njegovo vrijeme.
Azab - patnja, kazna
Bismilla - Skraenica od Bismillahir-rahmanir-rahim (U ime Allaha,
Milostivog, Samilosnog!) Reenica kojom poinje svako
poglavlje Kurana, osim sure Beraet (Et-Tevbe)
Dova - molba Bogu
Damija - muslimanska bogomolja
Dehennem - pakao, vatra
Demat - skupina, podruje jedne damije, skupno obavljanje
namaza
Dennet - raj
Dunup - neist, neokupan nakon polnog odnosa ili ejakulacije u
snu
Ensarija - Muhammedov, sallallahu alejhi ve sellem, pristalica iz
Medine
Ezan - obznana o nastupu namaskog vremena; poziv na
skupno obavljanje namaza
Fadilet - vrijednost, odlika, vrlina
Fard (d) - farz, obligatna dunost
Fardi-ajn - obligatna prvostepena dunost koja se odnosi na svaku
osobu
Fardi-kifaje - obligatna dunost koja se odnosi na skupinu
Gaflet - nemar, nehat, ravnodunost
Gusul - Kupanje iz pokornosti Uzvienom Allahu, delle enuhu,
nakon ejakulacije ili polnog odnosa kao priprema za
namaz, uenje Kurana, Tavaf...
Hadd - hodoae u Mekku u odreenom periodu

201
Haram - strogo zabranjeno
Hilafet - vladavina halife
Hutba - govor, predavanje petkom i bajramom
Ibadet - pobonost, boguugodna radnja
Ibn - sin, skraeno b.
Ikamet - oglaavanje stupanja u namaz
Imam - voa, starjeina, osoba koja predvodi skupinu klanjaa u
damiji ili zajednikom klanjanju
Istihaza - vanredno krvarenje kod ene koje se javlja nakon
zavretka mjesenog ili poroajnog ciklusa
Iaret - znak, pokret, gest
Kibla - Ka'ba, strana prema kojoj se muslimani okreu u
namazu
Kijam - stajanje u namazu
Kafir - nevjernik, bezbonik, nezahvalnik
Kiraet - uenje Kurana
Kunut-dova - posebna dova koja se ui u nekim namazima kao, npr.,
na vitr-namazu
Mekruh - pokueno, odvratno
Melek - duhovna bia koja su u pokornosti Uzvienom
Stvoritelju
Mendub - pohvalno, lijepo
Meni - sperma
Mesh - potiranje mokrom rukom
Mezheb - pravac, pravni sistem u erijatskom pravu
Mezi - svijetla sluz koja se javlja iz polnog organa uslijed
nadraaja, a prije sjemena
Misvak - vrsta etke za zube od posebnog drveta
Mujezin - osoba koja ui ezan i ikamet
Mustehab - lijepo, pohvalno
Muktedija - osoba koja klanja za imamom
Mumin - iskreni, ispravni vjernik, musliman
Musafir - putnik
Musalla - mjesto za klanjanje
Murik - idolopoklonik, mnogoboac
Nafila - dobrovoljni ibadet
Namaz - klanjanje
Nijjet - namjera, nakana, naum
Odunupiti - postati neist usljed ejakulacije ili polnog odnosa
Rekat - dio namaza, koji se sastoji od stajanja, uenja, rukua i
dvije sedde

202

Rivajet - predaja
Rukn - sastavni, temeljni dio
Ruku - pregibanje preko polovine tijela u namazu
Sadaka - milostinja
Saff - red klanjaa postrojenih radi namaza
sallallahu alejhi ve
sellem -Kae se nakon spominjanja Poslanika i znai: Allah ga
blagoslovio i spasio
Salavat - blagoslov, milost, izgovaranje rijei: Allahumme salli ala
Muhammedin ve ala ali Muhammed
Sahabijka - ena koja je ivjela u Poslanikovo vrijeme, vidjela ga i
bila muslimanka
Sedda - dio namaza kada se licem, nosom i elom, prstima nogu,
koljenima i dlanovima sputa na zemlju
Sedda-tilavet -sedda koja se obavlja nakon to se proui ajet iz
Kurana u kojem se nareuje injenje sedde.
Sehur - jelo pred zoru, ruak uz ramazan
Sehvi-sedda - sedda koja se ini na kraju namaza radi nekog propusta
ili greke uinjene u njemu
Sened - lanac prenosilaca hadisa-rijei, djela, odobravanja i
opisa Allahovog poslanika Muhammeda ,sallallahu alejhi
ve sellem
Selam - pozdrav, rijei: Es-selamu alejkum ve rahmetullah,
zavrni in namaza
Sunnet - praksa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Sve
ono to je on govorio, radio i odobrio
Sevab - nagrada
Sura - poglavlje Kurana (ima ih 114)
Sutra - tap ili neki drugi vii predmet postavljen pred osobu
koja klanja na otvorenom prostoru.
art - uslov
efaat - zauzimanje, zagovor na Sudnjem danu
ehadet - oitovanje, svjedoenje, izgovaranje rijei Ehedu en la
ilahe illallah ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve
resuluhu
ejh - uenjak, uitelj
erijat - Islamski zakon utemeljan na Kuranu i Sunnetu
Tadili erkan - lagahno sputanje tijela na ruku i seddu i propisno
uspravljanje i zadravanje izmeu njih
Tavaf - obilazak oko Kabe
Tefsir - tumaenje, objanjenje, komentar Kurana

203
Tehijjetul-mesdid - dva rekata dobrovoljnog namaza koji se klanja u poast
damiji uvijek prilikom ulaska u nju i prije sjedenja
Tejemmum - ienje zemljom ili zemljinom tvari usljed nedostatka
vode, umjesto abdesta ili kupanja
Tekbir - Rijei Allahu ekber (Bog je najvei)
Teehhud - sjedenje u namazu koliko se moe prouiti Et-tehijjatu.
Ulema - Islamski uenjaci
Ummet - pristalice, sljedbenici Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem
Umra - posjeta Ka'bi uz izvravanje propisanih radnji u svako
doba, osim u doba redovnog hadda
Vadib - prvostepena dunost kao i farz, prema miljenju veine
uenjaka. Prema Ebu-Hanifi to je drugostepena dunost
koja dolazi nakon farza
Vedijj - Sluz /sekret prostate/ koja se ponekad pojavljuje poslije
napornog mokrenja.
Vesilet - najljepe mjesto u Dennetu
Zeval - podne, vrijeme kada sunce proe
Zikr - izgovaranje Allahovih imena i drugih pobonih rijei

204

LITERATURA

Abdul-Medid Aziz ez-Zindani, El-Iman (Prijevod: Hamza Subai, bez
izdavaa, Sarajevo, 1998.)
Abudul-Medid Aziz ez-Zindani, Jednoa Stvoritelja (Prijevod:
Sabaheta eman, Visoki Saudijski Komitet za pomo BiH, Sarajevo,
1997)
Ahmed Ferid, Bistro more pobonosti i suptilnosti (Prijevod: Ebu-
Muhamed es-Serid, Organizacija aktivne islamske omladine, Zenica,
1999.)
Ali Ibn Ferid el-Hindi, Skraena zbirka fikhskih propisa (Prijevod:
Hasan Maki, Organizacija preporoda islamske tradicije Kuvajt,bez
mjesta izdanja,bez godine. )
Besim Korkut, Prevod Kurana na Bosanski jezik, (Mudeme'u
Hadimu-l-Haremejni, Medina, 1991.)
Buharijina zbirka hadisa (Prijevod: Hasan kapur, islamska zajednica
u Republici Bosni i Hercegovini - Behrambegova medresa, Tuzla,
1994.)
Ebu-Abdullah Musned el-Kahtani, etrdeset koristi namaza u
dematu (Prijevod: Sabahuddin Skeji,bez izdavaa, bez mjesta
izdanja, 1997.)
Ebu-Bekr Dabir el-Dezairi, Put pravog muslimana (Prijevod: Ebu
Muhamed Es-Serid, Organizacija aktivne islamske omladine, Zenica,
2000.)
Et-Tantavi Ali, Opi prikaz islamske vjere (Prijevod: Enes Ljevakovi i
Ibrahim Husi, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo,
1996.)
Grupa autora, islamsko znanje (Visoki saudijski komitet za pomo
BiH, Sarajevo,1998.)
Grupa autora, Samo Allahu, delle enuhu, pripada iskreno
ispovijedanje vjere, (Prijevod: Nedad Balkan, Organizacija za
afirmaciju islamskih znanosti, bez mjesta izdanja, 2000.)

205
Hasan Kjafi Pruak, Baa Namaza (Prijevod: Muharem tulanovi,
Sarajevo, 1999.)
Ibn-Kesir, Skraena verzija Tefsira Kurana (Prijevod: Grupa
prevodilaca,Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2000.)
Imad El-Misrij, Shvatanja koja trebamo ispraviti, (Organizacija aktivne
islamske omladine, bez mjesta izdanja,bez godine.)
Muhammed el-Musnid, Fetve o enskim pitanjima (Prijevod: Muhamed
Mehanovi, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 2000.)
Muharem tulanovi, Ramazanski Post, (Prijevod: Demil Aboud
Muhamed, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 1996.)
Muhjuddin Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-Salihina (Prijevod: Fuad
Sedi i drugi, Visoki Saudijski Komitet za pomo BiH, Zagreb 1995.)
Safet Kuduzovi, Svojstva Poslanikovog namaza, Amman, Jordan,
2001
Said el-Kahtani, Hisnul Muslim (Prijevod: Muhamed Mrahorovi,
Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo, 1997.)
Salih Kurdi, Knjiga Hilal islamske Teme, (Prijevod: Muhamed uliman
i Husejn Ebu-Idris, Visoki saudijski komitet za pomo BiH Be-Austrija,
1998 .)
Tirmizijina zbirka hadisa (Prijevod i komentar: Mahmud Karali, Eli
Ibrahim-Paina Medresa Travnik, Zenica, 1999.)

206

DODATAK

Transkripcija tri posljednje: Sure El-Ihlas, El-Felek i
En-Nas:

El-Ihlas

KUL HUVALLAHU EHAD!
ALLAHUS-SAMED!
LEM JELID VE LEM JULED!
VE LEM JEKULLEHU KUFUVEN EHAD!

Iskrenost

Reci: On Allah je Jedan!
Allah je utoite svakom!
Nije rodio i roen nije,
I niko Mu ravan nije!

207

El-Felek

KUL EZU BI RABBIL FELEK
MIN ERRI MA HALEK,
VE MIN ERRI GSIKIN IZ VEKAB,
VE MIN ERRIN-NEFFSTI FIL-UKAD,
VE MIN ERRI HSIDIN IZ HASED!

Svitanje

Reci: Utiem se Gospodaru svitanja
od zla onoga to On stvara,
i od zla mrkle noi kada razastre tmine,
i od zla onih koji u vorove puu,
i od zla zavidljivca kad zavist ne krije!

208

En-Nas

KUL EZU BI RABBIN-NS,
MELIKIN-NS,
ILAHIN-NS,
MIN ERRIL-VESVASIL-HANNS,
ELLEZI JUVESVISU FI SUDURI-N-NS
MINEL-DINNETI VEN-NS!

Ljudi
Reci: Traim zatitu Gospodara ljudi,
Vladara ljudi,
Boga ljudi,
Od zla ejtana napasnika
koji zle misli unosi u prsa ljudi-
od dina i od ljudi!

209

Ciljevi izdavaca!

I s l a m s k a o m l a d i n a B e

zalae se za oivljavanje izvornog Islama utemeljenog na
Kur'anu i Sunnetu

bori se protiv svake novotarije u vjeri

slijedi put ehli-Sunneta i Demata, a uzor su joj prve najbolje
generacije ovoga ummeta

slijedi islamsku ulemu koja svoje stavove zasniva na Kur'anu i
Sunnetu

zauzima stav da je Islam vjera koja svojim plemenitim
propisima obuhvata cjelokupni ljudski ivot, ivot pojedinca i
zajednice, i nije ograniena samo na ibadete (obrede)

bori se za oivljavanje i praktikovanje Allahovih propisa u svim
porama ivota, to je prioritetni zadatak nae generacije

bori se za pruanje pomoi pripadnicima Allahove vjere Islama
i njihovom vraanju ispravnom slijeenju Kur'ana i Sunneta

zagovara princip da je islamsko bratstvo put ka prosperitetu
muslimana i njihovom zauzimanju vodeeg poloaja koji im i
pripada u svijetu

sarauje sa svim muslimanima u mjeri njihovog pridravanja
Kur'ana i Sunneta, zalaui se za brisanje partijskih i
meshebskih razlika meu muslimanima i

zalae se za sticanje i irenje erijatskog znanja kojim se
prepoznaje ispravan put ka uspjehu na dunjaluku i ahiretu.

"Na naem putu do uspjeha, drimo se Kur'ana i Sunneta"

210

S A D R A J

UVOD PRVOM IZDANJU ...3
UVOD DRUGOM IZDANJU.. 5
UVOD TRECEM IZDANJU.. ..6
AKIDA OSNOVA SVAKOG RADA...7
VJEROVANJE U ALLAHA, DELE ENUHU.....7
RAZUM....................................................................................................11
OSJEAJ ................................................................................................17
FITRA ( Priroda ovjeka) .........................................................................20
PRIPREMA ZA NAMAZ .....23
IENJE.. 23
IME SE POSTIE ISTOA .24
VRSTE VODE .25
ABDEST ...28
PROPISANOST I VRIJEDNOST ABDESTA ..28
O FARZOVIMA I SUNNETIMA ABDESTA .....29
KAKO SE UZIMA ABDEST ..30
TA E POKVARITI ABDEST .
MEKRUHI ABDESTA ...38
KADA JE MUSTEHAB (PREPORUENO) PROMIJENITI ABDEST ..38
SAHIBI UZUR .39
MESH .41
MESH PO MESTVAMA, OBUI, ARAPAMA ....41
UVJETI ZA MESH ..42.
KAKO SE UZIMA MESH ..43
GUSUL- KUPANJE ..44
PROPISANOST GUSULA ..
KADA JE PREPORUENO (MUSTEHAB) OKUPATI SE ...46
O FARZOVIMA, SUNNETIMA I MEKRUHIMA GUSULA 47
03
05
06
07
07
11
17
20
23
23
24
25
28
28
29
30
36
38
38
39
41
41
42
43
44
44
46
47

211
KAKO SE UZIMA GUSUL .50
TA JE DUNUP OSOBI ZABRANJENO .51
TEJEMMUM ..53
PROPISANOST TEJEMMUMA ..53
KOME JE PROPISAN TEJEMMUM ..54
KAKO SE UZIMA TEJEMMUM ..............................................................54
TA KVARI TEJEMMUM....................................................................... 55
PONAANJE PRILIKOM OBAVLJANJA NUDE ......................................47
N A M A Z ...59
ZNAENJE NAMAZA ..59
KAKO DOIVJETI NAMAZ ...................................................................65
NAMASKI ARTOVI ..70
NAMASKI VAKTOVI 72
EZAN ..73
DOVA POSLIJE EZANA ...74
O EZANU NOU ......................................................................................75
IKAMET ...................................................................................................76
NACIN KLANJANJA NAMAZA PO SUNNETU . 77
ZIKROVI IZA FARZA NAVEDENI OD POSLANIKA, .....103
DA LI SE ZIKR UI ZAJEDNIKI ........................................................108
SUNNETI PRIJE I SUNNETI POSLIJE FARZA.......................................110
TABELA NAMAZA I REKATA 110
SABAHSKI SUNNETI 111
PODNEVSKI SUNNETI ..111
IKINDIJSKI SUNNET ..112
AKAMSKI SUNNETI PRIJE FARZA 113
AKAMSKI SUNNETI POSLIJE FARZA .113
JACIJSKI SUNNET PRIJE FARZA 113
JACIJSKI SUNNET POSLIJE FARZA ..114
PROPISI VEZANI ZA NAMAZ ................................................................115
NEMA RAZLIKE IZMEU NAMAZA ENE I MUKARCA .....................115
NAKLANJAVANJE PROLIH NAMAZA 115
ERIJATSKI SUD O ONOME KO OSTAVI NAMAZ .119
O KLANJANJU U OBUI 122
TA KVARI NAMAZ ...............................................................................123
TA JE DOZVOLJENO (MUBAH) U NAMAZU ....................................124
TA JE MEKRUH (POKUENO) U NAMAZU ...................................... 126
KADA JE ZABRANJENO KLANJATI 128
MJESTA NA KOJIMA NIJE DOZVOLJENO KLANJATI 129
NAMASKI RUKNOVI 130
NAMASKI VADIBI ..133
NAMASKI SUNNETI 136
SEHVI-SEDDA U NAMAZU. 139
SEDDA -TILAVET.. 145
50
51
53
53
54
54
55
56
59
59
65
70
72
73
74
75
76
77
103
108
110
110
111
111
112
113
113
113
114
115
115
115
119
122
123
124
126
128
129
130
133
136
139
145

212

NAMAZ MUSAFIRA I BOLESNIKA ..147
SKRAIVANJE NAMAZA 147
SPAJANJE NAMAZA ..151
NAMAZ BOLESNIKA ..............................................................................152
NAMAZ U PRIJEVOZNOM SREDSTVU .153
VRSTE NAMAZA .....................................................................................154
DUMA-NAMAZ ..... 154
O EZANU ZA DUMU.. 158
VITR NAMAZ .. 160
TRAVIH-NAMAZ .163
BAJRAM-NAMAZI .165
NAMAZ PRILIKOM POMRAENJA SUNCA I MJESECA .. 167
DUHA NAMAZ 169
ISTIHARA-NAMAZ 170
DENAZA-NAMAZ .......... 172
NAMAZ U STRAHU . 174
KIJAMUL-LEJL (NONI NAMAZ) .......................................................... 176
TESBIH-NAMAZ ...................................................................................
M E S D I D ...........................................................................................178
ADABI MESDIDA ................................................................................... 178
VRIJEDNOSTI ODLASKA I BORAVKA U MESDIDU .. 179
TEHIJJETUL-MESDID ..............179
NAJVREDNIJI MESDIDI 180
UKRAAVANJE MESDIDA .. 181
ODRAVANJE MESDIDA ..182
UKOPAVANJE UMRLIH U DAMIJSKE HAREME .
POKUENOST TRAENJA IZGUBLJENOG, KUPOPRODAJE I
RECITIRANJE STIHOVA U DAMIJI 183
PODIZANJE GLASA U MESDIDU ..183
GOVOR U MESDIDU 184
PREPLITANJE PRSTIJU. 184
OBAVEZA KLANJANJA FARZA NAMAZA U DEMAATU
PUNOLJETNIM MUKARCIMA.. 185
ENE I DEMAT 188
KAKO NAUITI DJECU NAMAZU...........................................................
KO PREDVODI NAMAZ U DEMAATU 189
PRISPIJEVANJE U DEMAAT ..191
UENJE IZA IMAMA 193
GREKE KLANJAA PRILIKOM NAMAZA..
TUMA ARABIZAMA ................................................................................195
LITERATURA ...........................................................................................199
DODATAK 201
CILJEVI IZDAVAA.................................................................................. 204
SADRAJ.................................................................................................... 205.
147
147
151
152
153
154
154
158
159
162
163
165
166
167
168
171
172
173
176
176
177
177
178
179
180
181

182
182
183
183

184
187
188
191
193
195
196
200
204
206
209
210

Namaz

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Namaz

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

a nasem jutu da usj/e/a drtma se 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta 'ur'ana t 5unneta

Vus||r, 3 ; Eou-0avud, 1123; El-T|rr|z|, 1Z28.

lad|s je raser. El-T|rr|z|, 1Z1.

You might also like