Rudolf Steiner

Kako se stjeu spoznaje viih svjetova ?

KAZALO
Predgovor hrvatsko izdanju !
Predgovor prvo izdanju "#
Predgovor peto izdanju "$
Predgovor za osa do jedanaest tisu%a "&
Kako se stjeu spoznaje viih svjetova? "!
'vjeti "!
'nutarnji ir (!
Stupnjevi posve%enja )*
Priprea $#
Prosvjetljenje $+
Kontrola isli i osje%aja ,(
Posve%enje &,
Praktina gledita !+
'vjeti za tajno kolovanje ++
O neki uin-ia posve%enja **
Projene u .ivotu snova tajnog uenika ")$
Postizanje kontinuiteta svijesti "$(
Ras-jep oso/nosti za vrijee duhovnog
kolovanja ",#
0uvar praga "&#
1ivot i srt2 3eliki uvar praga "&*
Pogovor za osa do jedanaest tisu%a "!+
PR456O3OR
Pred itatelje stoji prijevod knjige ije je prvo izdanje ugledalo svjetlo dana pred devedesetak godina7 8rojna
ponovljena izdanja 9stotine tisu%a prijeraka:2 prijevodi djela na sve svjetske jezike2 ukazuju na kontinuitet njene
itanosti kroz desetlje%a7 ;o je injeni-a koja tra.i podro/nije o/janjenje7 <er2 zadr.ati suvreenost kroz gotovo
-ijelo jedno stolje%e2 u do/a kad se preo/raz/e svih grana ljudskih djelatnosti deavaju tako /rzi tepo2 nije neto
to /i /ilo sao po se/i razuljivo7
=tovie2 naueni so da u ogu%nost neega takvog i posunjao7 3e% i sa naslov >Kako se stjeu spoznaje viih
svjetova?> djeluje od/ojno jedno dijelu naih suvreenika ili je podo/an da senza-ionalistiki po/udi zanianje
drugih2 skolonih fantasti-i2 neeu odvra%eno od .ivota7
3alja naglasiti da se pod ti >vii svjetovia> ne radi ni o kakvi drugi galaksijaa2 ve% o svjeto via koji su
sastavni-a naega svakodnevnog .ivota2 njena sr. i nezajetna osnova777 Rije je o putu odgonetavanja zagonetki
naega vlastitog .ivljenja koje predstavljaju upravo onaj neiz/je.ni ostatak naih gorostasnih tehnikih uspjeha u
nadvladavanju svijeta osjetilne na danosti7 Proirili so ga jedni su/prirodni i supraprirodni svijeto
ikroskopskih i teleskopskih vrijednosti7 ;i vie2 u odnosu na prola do/a2 odzvanja zov opoinju%i nas? 'poznaj
saog se/e@ 0ovjek sa kao zagonetka i klju odgonetke stoji kao zahtjev danas jo sud/onosnije nego prije7
Aa poetku (#7 stolje%a Rudolf Steiner proroki ukazuje na put koji ovjek u nutrini tre/a kroiti
.eli li iza%i iz /espu%a u koje upada noen iskljuivo svijeto tehnike7
Stoga se ova knjiga2 /olje reeno vje./eni-a2 ia uzeti kao tivo iz podruja duevne higijene2 profilakse za zdravo
.ivljenje2 a njeno itanje2 proradivanje kao rad na sao se/i u vidu vlastite preo/raz/e7 Preo/raz/e s dalekose.ni
sud/onosni posljedi-aa kozikih razjera7
Prevedena na noge jezike ova editativna vje./eni-a ia esto i podnaslov >Bni-ija-ija>2 te je tie svrstana u .anr i
one danas tako rasprostranjene okultne literature i njenih praktika7
Poprite /or/e za >via>2 svakodnevi-i teko dostupna znanja2 oduvijek je /io ovjek sa i preo/raz/a ustroja
njegovih duhovnoduevnih snaga7 Sve drevne kulture poznavale su2 prea duhu vreena koji su /ile noene2 vrlo
strog put unutarnjeg sazrijevanja pod vodstvo duhovnog vode2 hijerofanta2 gurua ili ajstora7 8ezuvjetna predanost
takvo vodstvu /ijae >-onditio sine Cua non> tog kolovanja7 >Kako se stjeu spoznaje777> ho%e ukazati na
revolu-ionarni o/rat u naoj vlastitoj /iografiji7 Do%e nas unijeti u svijet unutarnjeg izrastanja prea vie ovjeku u
naa2 svjetlu vlastitih ideala2 iskri vjenog2 a da pri toe nadasve -ijeni i uva nau individualnu slo/odu kao visoku
-iviliza-ijsku steevinu na pragu ("7 stolje%a7 ;ie duhovni put kolovanja postaje put prea vii spoznajaa gdje
znaaj gurua zajenjuje uitelj2 ija je uloga slina onoj koju ia profesor koji nas nastoji uvesti u svijet vie
alge/re7 On nas upu%uje2 daje na ukaze i gotovo sve je preputeno nae vlastito pregalako trudu7
Bstovreeno2 staza kojo kroi tragala- takve je naravi da je postavljena u vrevu zapadnjakog tepa .ivota E ona
ga ne odvra%a od njega2 ve% plodovi rada sazrijevaju du/oko u nutrini7 Aije potre/an >/ijeg> u askezu2 dapae2
svakodnevi-a je polje vje./anja i provjere2 a njega oralnih vrednota /ezuvjetnost koju zahtijeva sa put7 <edan
korak u duhovno sazrijevanju oraju uvijek pratiti tri koraka u sazrijevanju vlastita oralnog .ivota7
<o jedna odlika ovih prikaza koja ih razlikuje od nogo/rojnih praktika iznesenih u >srodnoj> literaturi? svaku
vje./u prati i kristalno jasna svijest uenika o toe kao vje./anje vodi7
' predgovoria prvi izdanjia knjige pisa- vrlo opirno o/janjava /rojne dvoj/e koje ogu nastati oko knjige2
kao i /rojne razloge saog pisanja7
6ledano danas2 devedesetak godina nakon prvog izdanja knjige2 u vreenu u kojeu je svijet do neslu%enih razjera
prodro pute tehnike u prostore >podprirode> 9npr7 svijet kopjutora i genetskog in.enjeringa:2 izgleda da tek sada
sud/onosno odzvanjaju rijei Rudolfa Steinera i da va.nost ove vje./eni-e tek do/iva svoje puno znaenje?
>777;o 9steevine prirodnoznanstvenog do/a2 op7 prev7: zahtijeva da ovjek iznaFe u do.ivljavanju spoznaju duha u
kojoj %e se uzdi%i isto tako visoko do nadprirode 9duhovni svijet2 op7 prev7: kao to podprirodni tehniki
djelatnostia uranja ispod prirode7 ;ie u svojoj nutrini stvara snagu da ne
potone7>
Rudolf Steiner? Antropozofske sjerni-e2
"(7 travnja "*(,7
Oprtalj2 ,7 studeni "***7 Gladen Galjkovi%
PR456O3OR PR3OG BZ5AA<'
Ovdje se u o/liku knjige o/javljuju oja izlaganja koja su prvo/itno kao pojedini lan-i tiskana pod naslovo >Kako
se stjeu spoznaje viih svjetova?> Zasada %e se u ovo izdanju iznijeti prvi dio2 sljede%i svezak sadr.avat %e
nastavak7 Ovaj rad o razvitku ovjeka radi dosizanja nadosjetilnih svjetova ne /i tre/ao stupiti pred svijet u novo
o/liku /ez ovih popratnih rijei7 Priop%enja o razvitku ljudske due2 iznesena u ovoj knjizi2 htjela /i poslu.iti
zadovoljavanju razliitih potre/a7 Prije svega2 ona %e pru.iti neto oni oso/aa koje privlae rezultati duhovnog
istra.ivanja i koje oraju postaviti pitanje? A odakle znanje onia koji tvrde da ogu neto govoriti o veliki
zagonetkaa .ivota? 5uhovna znanost govori neto o takvi zagonetkaa7 ;ko .eli proatrati injeni-e koje vode
ti iskazia2 ora se uzdi%i do nadosjetilne spoznaje7 Gora i%i pute koji se pokuava opisati u ovo spisu7 Bpak2
/ilo /i pogreno vjerovati da ova priop%enja duhovne znanosti neaju vrijednost za onoga tko nea sklonosti ili
ogu%nosti da sa krene ovi pute7 5a /i te injeni-e istra.io2 ovjek ora iati sposo/nosti da stupi u
nadosjetilne svjetove7 Ali ako su one istra.ene i ako su priop%ene2 onda se i onaj tko ih sa ne opa.a u dovoljnoj
jeri o.e uvjeriti u istinitost tih priop%enja7 3elik dio tih priop%enja ogu%e je2 u svako sluaju2 provjeriti tako da
se na njih priijeni o% zdravog rasuFivanja na nepristran nain7 Ae tre/a se doista dati poljuljati u svojoj
nepristranosti svi ogu%i predrasudaa2 toliko /rojni u ljudsko .ivotu7 Aa prijer2 o.e se lako dogoditi da
netko ustanovi kako se ovo ili ono ne sla.e s odreFeni suvreeni znanstveni rezultatia7 'istinu ne postoji
nijedan znanstveni rezultat koji proturjei duhovno istra.ivanju7 Bpak se lako o.e povjerovati da se poneka
znanstvena prosud/a ne sla.e s priop%enjia o vii svjetovia ukoliko se ti znanstveni rezultati ne ispituju
svestrano i nepristrano7 =to se nepristranije duhovna znanost usporedi upravo s pozitivni teevinaa znanosti2 to %e
se jasnije o%i uvidjeti njihovo potpuno slaganje7 Svakako2 jedan dio duhovnoznanstvenih priop%enja2 neka vie neka
anje2 ne%e o%i zadovoljiti puke razuske prosud/e7 Ali ste%i ispravan odnos prea to djelu ne%e /iti teko
onoe tko uvidi da suda-
# istini ne ora /iti sao razu2 nego i zdrav osje%aj7 Kad se ne dopusti da ti osje%aje upravlja sipatija ili
antipatija prea neko uvjerenju2 nego se uistinu prepusti da na njega nepristrano djeluju spoznaje viih svjetova2
razvit %e se i odgovaraju%a osje%ajna prosud/a7 E A za one ljude koji ne ogu ili ne .ele stupati stazo u
nadosjetilni svijet2 postoji jo " poneki drugi put za potvrdu istinitosti tih spoznaja7 Bpak2 i takvi ljudi ogu osjetiti
kakvu vrijednost te spoznaje iaju za .ivot i onda kad ih doznaju sao iz priop%enja duhovnih istra.ivaa7 Ae o.e
svatko u tren oka postati vidovit2 ali za svakog su ovjeka spoznaje vidovitog zdrava .ivotna hrana7 ' .ivotu ih2
naie2 svatko o.e priijeniti7 ;ko to ini2 /rzo %e uvidjeti to one znae u svi podrujia .ivota2 a to ovjek
gu/i ako ih iz svoga .ivota iskljui7 Spoznaje nadosjetilnih svjetova2 ispravno priijenjene na .ivot2 ne pokazuju se
nepraktinia2 ve% praktinia u najvie sislu7 Ako netko i ne .eli sa i%i to stazo vie spoznaje2 ipak o.e2
ako ia sklonosti prea injeni-aa koje se na njoj ogu zapa.ati2 upitati? Kako vidovit ovjek dolazi do tih
injeni-a? Oso/aa koje to zania ovaj /i spis htio dati sliku o toe to tre/a poduzeti da /i se stvarno upoznao
nadosjetilni svijet7 Ona /i htjela opisati put u taj svijet tako da i ovjek koji i sa njie ne poFe2 o.e ste%i
povjerenje u rijei onoga koji je njie iao7 ;ko sagleda postupke duhovnog istra.ivaa2 o.e ih satrati ispravni i
se/i re%i? Opisivanje te staze u vie svjetove ostavlja na ene takav doja da ogu razujeti zato i priop%ene
injeni-e izgledaju jasne7 5akle2 ovaj spis o.e slu.iti onia koji u svo sislu za istinu i svo osje%aju istine
prea nadosjetilno svijetu .ele osna.enje i sigurnost7 Ovaj spis htio /i takoFer ponuditi neto onia koji sai tra.e
put do nadosjetilne spoznaje7 Bstinitost svega to je ovdje prikazano naj/olje %e provjeriti one oso/e koje to ostvaruju
u se/i saia7 ;ko ia takvu najeru2 do/ro %e uiniti ako se/i uvijek nanovo ka.e da je kod prikazivanja razvitka
due potre/no vie nego takvo upoznavanje sa sadr.aje2 kako to nastoje pru.iti razni drugi prikazi7 Potre/no je
intino u.ivljavanje u ovo djeloH tre/a pretpostaviti da jednu stvar ne tre/a shvatiti sao na teelju onoga to je
reeno o njoj saoj nego i po nogo eu to se priop%ava o nee sasvi drugo7 ;ie se stjee predod./a da
ono /itno nije u jednoj istini2 ve% u suglasju svih istina7 ;ko .eli izvoditi vje./e2 ora o ovo sasvi oz/iljno
razisliti7 Aeka vje./a o.e /iti ispravno shva%ena pa i ispravno izvedena2 a ipak o.e djelovati neispravno ako joj
izvoFa ne pridru.i neku drugu vje./u koja %e jednostranost prethodne dovesti do sklada due7 ;ko ovaj spis ita
intino2 tako da u itanje /ude poput unutranjeg do.ivljaja2 ne%e se upoznati sao sa sadr.aje2 ve% %e2 dok ita2
na jedno jestu iati ovakav2 a na drugo onakav osje%aj7 ;ie %e spoznati kakvu va.nost za duevni razvitak
ia svaki pojedini osje%aj7 ;ako %e ustanoviti u koje /i o/liku ovu ili onu vje./u tre/ao kod se/e iskuati shodno
svojoj pose/noj individualnosti7 Ako2 kao ovdje2 u o/zir dolazi opis dogaFanja koje tre/a do.ivjeti2 pokazuje se
nu.ni da se ovjek uvijek iznova vra%a ovo sadr.aju2 naie2 uvjerit %eo se da %eo ponekad stvari tek tada
dovesti do zadovoljavaju%eg razuijevanja ako so pokuali i nakon pokuaja priijetili odreFene finese koje su
na prije orale proaknuti7
B oni itatelji koji ne najeravaju i%i ovdje o-rtani puto2 na%i %e u ovo spisu poneto korisno za svoj unutarnji
.ivot? .ivotna pravila2 upute kako se razrjeava ovo ili ono to se ini zagonetni i tako dalje7
B netko tko je tijeko .ivota tota iskusio2 tko je u izvjesno pogledu proao kroz neko .ivotno posve%enje2 o%i %e
ovdje /iti donekle zadovoljen ako u suodnosia naFe razjanjeno ono to u je pojedinano le/djelo pred oia2
neto to je ve% znao2 ali o.da nije ogao razviti do predod./e koja /i njega saog zadovoljila7
8erlin2 "(7 listopada "*#*7 Rudolf Steiner
P R 4 5 6 O 3 O R P 4 ; O G BZ 5 A A < '
Za ovo novo izdanje knjige >Kako se stjeu spoznaje viih svjetova?> tekst koji je napisan prije vie od deset godina
ponovno je o/raFen u svi pojedinostia7 Potre/a za takvo o/rado prirodno nastaje kada je rije o do.ivljajia
due i njeni putovia kako su prikazani u ovoj knjizi7 ' ti priop%enjia ne postoji nijedan dio s koji autorova
dua ne /i ostala intino povezana i koja ne sadr.e neto to trajno radi na toj dui7 Stoga je jedva ogu%e drugaije2
nego s ti duevni rado povezati nastojanje na ve%oj jasno%i i razuljivosti onoga to je dano u prikazia prije
vie godina7 Rezultat tog streljenja trudio sa se dati u ovo novo izdanju7 5odue2 svi /itni dijelovi ostali su
jednaki2 sve ono to je glavno2 ostalo je kao to je /ilo2 pa ipak su izvrene va.ne pojene7 Aeke sa pojedinosti
ogao tonije okarakterizirati7 ;o i se inilo va.ni7 Ako netko .eli priop%enja iz ove knjige priijeniti u oso/no
duhovno .ivotu2 va.no u je oogu%iti da uoi2 to je ogu%e tonije2 oso/itosti putova due o kojia je ovdje
rije7 Kod opisa injeni-a unutarnjih duhovnih z/ivanja ogu se u nogo ve%oj jeri nadovezati nesporazui nego
kod prikaza injeni-a fizikog svijeta7 Pokretljivost duevnog .ivota i nu.nost da se nikada ne izgu/i iz svijesti koliko
je on razliit od sveg .ivota u fiziko svijetu2 i jo nogo toga2 oogu%ava ovakve nesporazue7 ' ovo novo
izdanju usjerio sa pozornost na ona jesta u knjizi gdje /i oglo do%i do pogrenog razuijevanja i uoavaju%i ta
jesta potrudio sa se da to sprijei7
Kada sa pisao lanke od kojih je sastavljena ova knjiga2 o ponee sa orao govoriti drugaije nego sada2 ve%
z/og razloga to sa onda orao drugaije ukazivati na sadr.aj onoga to sa o injeni-aa spoznaje duhovnog
svijeta o/javio u posljednjih deset godina nego to se to poslije tih o/javljivanja oralo raditi7 ' ojoj >;ajnoj
znanosti>2 >5uhovno vodstvu ovjeka i ovjeanstva>2 >Putu do saospoznaje>2 a naroito u >Pragu duhovnog
svijeta>2 a i u drugi oji spisia opisana su duhovna z/ivanja na ije je postojanje orala2 dodue2 jo prije vie
od deset godina upu%ivati ova knjiga2 ali to je ipak uinjeno drugi rijeia2 a ne ovia koje sada izgledaju
prikladne7 ;ada sa orao drugaije ukazivati na sadr.aje o injeni-aa spoznaje duhovnog svijeta2 tada sa jo
orao re%i da se noge stvari ogu saznati tek >useni priop%enjia>7 Otada je o/javljeno noga toga od onog
to je iljeno u takvi napoenaa7 GeFuti2 to nije potpuno iskljuilo pogrena shva%anja itala-a7 Aa prijer2
o.da je netko tko te.i duhovno kolovanju2 iz prvog izdanja knjige oso/ni odnos s ovi ili oni uitelje ogao
do.ivjeti /itniji nego to /i tre/alo7 Aada se da sa sada2 u ovo izdanju2 naino prikazivanja nekih
pojedinosti2 uspio otrije istaknuti da se kod onoga tko duhovno kolovanje tra.i u sislu suvreenih duhovnih
uvjeta2 nogo vie radi o potpuno2 neposredno odnosu prea o/jektivno duhovno svijetu nego prea oso/i
pojedinog uitelja7 Ovaj %e i u duhovno kolovanju sve vie iati ulogu sao onakvog poo%nika kakvu uitelj u
skladu s novi shva%anjia ia u /ilo kojoj drugoj grani znanosti7 3jeruje da sa dovoljno ukazao na to da u
duhovno kolovanju uiteljev autoritet i vjerovanje u njega ne tre/a iati drugaiju ulogu nego to /i je iao na
/ilo koje drugo
podruju znanosti i .ivota7 0ini i se vrlo va.ni da se ispravno prosudi upravo taj odnos duhovnog istra.ivaa
prea ovjeku kojega zaniaju rezultati njegova istra.ivanja7 Stoga vjeruje da sa ovu knjigu nakon deset godina
ispravio na jestia gdje je tre/alo7
Aa ovaj prvi dio nastavit %e se drugi s daljnji opisia stanja due koja ovjeka vode do.ivljavanju viih svjetova7
Aovo izdanje knjige /ilo je ve% tiskano kada je zapoeo veliki rat koji ovjeanstvo sada pro.ivljava7 Ove napoene
ora pisati kada oju duu du/oko uz/uFuju ovi sud/onosni dogaFaji7
8erlin2 !7 rujna "*"$7 Rudolf Steiner
PR456O3OR
ZA OSAG 5O < 4 5 A A A 4 S ; ;BS ' I A
Pri ponovnoj o/radi teksta za novo izdanje ove knjige uinile su i se potre/nia sao neznatne izjene u sadr.aju7
5odao sa2 eFuti2 pogovor u koje sa se potrudio da jasnije nego ranije govori o onoe to se odnosi na
duevne teelje na kojia oraju poivati priop%enja ove knjige2 da /i ih se /ez nesporazua oglo prihvatiti7
3jeruje da /i sadr.aj toga pogovora ogao /iti pogodan i da poneko protivniku antropozofske duhovne znanosti
razjasni kako svoju prosud/u o.e odr.ati sao zato to on pod ovo duhovno znano%u se/i predstavlja neto
sasvi drugo od toga to ona jestH a ono to ona jest2 on uop%e ne uoava7
Svi/nja "*"+7 Rudolf Steiner KAKO S4 S;<40' SPOZAA<4 3B=BD S3<4;O3A ?
'vjeti
' svako ovjeku drijeaju sposo/nosti poo%u kojih o.e ste%i spoznaje o vii svjetovia7 Gisti-i2 gnosti-i2
teozofi govorili su uvijek o svijetu dua i # svijetu duhova2 koji je za njih jednako stvaran kao i ovaj svijet koji se
o.e vidjeti fiziki oia " opipati fiziki rukaa7 ;ko to slua2 u svako trenutku sije re%i? Ovo o eu ovaj
govori ogu i ja do.ivjeti ako u se/i razvije odreFene snage koje danas u eni jo drijeaju7 Pitanje je sao kako
tre/a zapoeti da /i se takve sposo/nosti razvile u naa7 'pute za to ogu dati sao oni koji u se/i ve% iaju takve
snage7 Otkad postoji ljudski rod2 uvijek je postojalo kolovanje u koje su oni koji su iali te vie sposo/nosti davali
upute onia koji su upravo takve sposo/nosti tra.ili7 ;akvo kolovanje naziva se tajno kolovanje2 a o/uka koja se tu
o/avlja zove se tajnoznanstvena ili okultna o/uka7 Prirodno je da takva oznaka izaziva nesporazu7 ;ko je uje2 lako
o.e /iti zaveden i pogreno povjerovati da oni koji su djelatni u takvo kolovanju .ele predstavljati neku naroitu2
viu klasu ljudi2 koja svoje znanje saovoljno uskra%uje drugi ljudia7 =tovie2 isli se da se o.da uop%e nita
va.no i ne krije iza tog znanja7 0ovjek dolazi u kunju da povjeruje kako nije /ilo potre/no od toga praviti tajnu7 <er2
ukoliko je to pravo znanje2 oglo /i ga se priop%iti javno i njegove prednosti uiniti pristupani svi ljudia7 Oni
koji su upu%eni u prirodu tajnog znanja2 ni najanje se ne ude to neupu%eni2 neposve%eni-i tako isle7 Sao onaj
tko je do izvjesnog stupnja sa iskusio posve%enje u vie tajne postojanja o.e razujeti u eu se sastoji tajna tog
posve%enja7 Sada se o.e postaviti pitanje? Kako neposve%enik u takvi okolnostia uop%e o.e ste%i /ilo kakvo
ljudsko zanianje za takozvano tajno znanje7 Kako i zato tra.iti neto o ijoj prirodi uop%e ne o.e stvoriti nikakvu
predod./u7 ;akvo pitanje poiva na sasvi pogrenoj predod./i o /iti tajnog znanja7 'istinu2 tajno znanje ipak nije
drugaije od nekog drugog ljudskog znanja i uije%a7 ;o tajno znanje za prosjenog ovjeka jednako je tako tajna
kao i uije%e pisanja za onoga tko ga nije uio7 B kao to svatko tko za to iza/ere pravi put o.e nauiti pisati2 tako
svatko o.e postati tajni uenik2 tovie2 tajni uitelj2 ako za to potra.i odgovaraju%e putove7 Ovdje su sao u
jedno pogledu odnosi drugaiji nego kod vanjskog znanja i uije%a7 'slijed siroatva i kulturnih prilika u kojia
je netko roFen2 o.e u /iti uskra%ena ogu%nost usvajanja vjetine pisanjaH za stje-anje znanja i uije%a u vii
svjetovia nea nikakve zapreke za onoga tko ih oz/iljno tra.i7
Gnogi isle da svugdje oraju tra.iti ajstore vieg znanja kako /i od njih do/ili o/janjenja7 GeFuti2 dvije stvari
su tone? prvo2 onaj tko oz/iljno te.i za vii znanje ne%e se plaiti nikakva napora ni zapreke da /i potra.io
nekoga tko ga o.e uvesti u vie tajne svijeta7 S druge strane2 svakoe o.e /iti jasno da %e ga posve%enje u
svako sluaju prona%i ako ia oz/iljnu i dostojnu te.nju za spoznajo7 Aaie2 za sve posve%ene postoji prirodni
zakon koji i nareFuje da nijedno ovjeku koji to tra.i2 ne uskrate ono znanje koje u pripada7 Ao postoji jo jedan
prirodni zakon koji ka.e da se ne o.e pru.iti neto od tajnog znanja nekoe tko za to nije pozvan7 Posve%enik je
utoliko savreniji2 ukoliko stro.e potuje o/a ova zakona7 5uhovna veza koja o/uhva%a sve posve%ene nije izvanjska2
ali o/a navedena zakona tvore vrstu sponu koja pridr.ava sastavne dijelove te veze7 S posve%eniko o.e .ivjeti u
prisno prijateljstvu2 ali ipak si od njegova /i%a odvojen tako dugo dok i sa nisi postao posve%en7 Go.e u.ivati u
sr-u2 u lju/avi posve%enog u puno sislu2 ali on %e ti povjeriti svoju tajnu tek kad za to /ude zreo7 Go.e u se
ulagivati2 o.e ga staviti na uke2 ne2 nita ga ne o.e navesti da ti oda /ilo to od onoga to zna da ti ne sije
odati2 jer ti na to stupnju razvitka jo ne zna u svojoj dui na pravilan nain prihvatiti tu tajnu7
;ono su odreFeni putovi koji ovjeka ine zreli za prianje neke tajne7 Ajihov sjer o/ilje.en je neiz/risivi
vjeni pisenia u duhovni svjetovia gdje posve%eni-i uvaju vie tajne7 ' stara2 pretpovijesna vreena
hraovi duha /ili su i izvanjski vidljiviH danas2 kad je na .ivot postao tako neduhovan2 oni se ne nalaze u svijetu koji
je vidljiv izvanjski oko7 Ali duhovno oni postoje posvudaH svatko tko ih tra.i2 o.e ih na%i7
Sao u svojoj vlastitoj dui ovjek o.e na%i sredstva koja %e otvoriti usta posve%enika7 ' se/i ora razviti izvjesna
svojstva do odreFenog stupnja2 tada u ogu pripasti najvia duhovna /laga7
Bzvjesno osnovno raspolo.enje ora o/likovati taj poetak7 ;ajni istra.iva to osnovno raspolo.enje naziva stazo
du/okog tovanja2 devo-ije prea
istini i spoznaji7 Sao onaj tko ia to osnovno raspolo.enje o.e postati tajni uenik7 ;ko je neto do.ivio na to
podruju2 taj zna kakve se sklonosti ve% u djetinjstvu ogu priijetiti kod ljudi koji kasnije postaju tajni ueni-i7 Ba
dje-e koja sa sveto strepnjo gledaju odreFene oso/e koje potuju7 Ona prea njia osje%aju strahopotovanje
koje i u najve%i du/inaa njihova sr-a za/ranjuje pojavljivanje /ilo kakve kritike isli2 suprotstavljanja7 ;akva
dje-a izrastaju u ladi%e i djevojke za koje je do/ro ako se ogu diviti neeu dostojno potovanja7 Bz redova
takve dje-e proizlaze nogi tajni ueni-i7 Ako si ikad stajao pred vratia jednog tovanja vrijednog ovjeka i ako si
priliko svog prvog posjeta osjetio svetu strepnju priti%u%i kvaku da /i stupio u so/u koja je za te/e >svetite>2 znai
da se u te/i pojavio osje%aj koji o.e /iti kli-a za tvoje kasnije stupanje u red tajnih uenika7 Sre%a je za svakog
ovjeka ako u do/a odrastanja2 u se/i kao osnovu nosi takve osje%aje7 Ae tre/a vjerovati da takve sklonosti stvaraju
kli-u potinjavanja i ropstva7 ;ek kasnije2 to %e djeje potovanje prea ljudia postati du/oko potovanje prea
istini i spoznaji7 Bskustvo ui da svoju slo/odu naj/olje znaju uvati oni ljudi koji su nauili tovati ono to je
tovanja dostojno7 A tovanje je na jestu uvijek ako proizlazi iz du/ine sr-a7
Ako ne razvijeo du/ok osje%aj da postoji neto vie nego to so i2 ne%eo so%i snage da se razvijeo u neto
vie7 Posve%enik je sao tie to je svoje sr-e uronio u du/ine strahopotovanja2 devo-ije2 stekao snagu da se
glavo vine do vie spoznaje7 3isina duha o.e se dose%i sao kada se stupa kroz dveri sjernosti7 Pravo znanje
o.e dose%i sao
ako si nauio to znanje -ijeniti7 0ovjek2 svakako2 ia pravo svoj pogled usjeravati prea svjetlostiH ali on to pravo
ora iz/oriti7 ' duhovno .ivotu isto tako postoje zakoni kao i u aterijalno7 Bstrljaj staklenu ipku
odgovaraju%o tkanino i ona postaje naelektrizirana2 to znai? ona zado/iva snagu kojo privlai sitna tijela7 ;o
je u skladu s prirodni zakono7 Ako je ovjek nauio alo fizike2 to zna7 <ednako tako2 ako su u poznata osnovna
polazita tajne znanosti2 ovjek zna da svaki u dui razvijen osje%aj istinske devo-ije razvija snagu koja o.e prije ili
kasnije dalje voditi u spoznaji7
;ko je sklon devo-iji ili tko ia sre%u da u je ona odgovaraju%i odgoje usaFena2 taj nogo donosi sa so/o kad
u kasnije .ivotu tra.i pristup vii spoznajaa7 ;ko takvu pripreu ne donosi sa so/o2 taj ve% na prvo stupnju
puta spoznaje nailazi na poteko%e ako saoodgoje energino ne pokua u se/i stvoriti ugoFaj devo-ije7 ' nae je
vrijee izuzetno va.no da se na to usjeri puna pozornost7 Aaa -iviliza-ija sklonija je kriti-i2 suFenju i osuFivanju
nego devo-iji i predano tovanju7 3e% naa dje-a nogo vie kritiziraju nego to pre
dano tuju7 Ali svaka kritika2 svaka osuda jednako
rastjeruje duevne snage za viu spoznaju kao to
ih svako predano strahopotovanje razvija7 ;ie se ne .eli nita re%i protiv nae -iviliza-ije7 Ovdje se ne radi o
kritiziranju nae -iviliza-ije7 'pravo kriti-i2 saosvjesnoj ljudskoj prosud/i2 to >provjeravaj sve i zadr.i naj/olje>2
zahvaljujeo veliinu nae kulture7 Aikad ovjek ne /i doao do znanstvenih otkri%a2 razvio proetne veze2
uspostavio pravne odnose kakve danas iao da nije posvuda kritizirao2 da nije svuda priijenio jerilo svoje
prosud/e7
Ali dostignu%a u vanjskoj kulturi orali so platiti odgovaraju%i gu/itko u vioj spoznji2 u duhovno .ivotu7
;re/a istaknuti da se kod vieg znanja ne radi o tovanju ljudi2 nego o du/oko potovanju prea istini i spoznaji7
5akako2 ora na /iti jasno da je onoe tko je vrsto ukorijenjen u potpuno izvanjskoj -iviliza-iji naih dana vrlo
teko prodrijeti u spoznaje viih svjetova7 On taj prodor o.e posti%i sao ako na se/i energino radi7 ' vrijee
kada su odnosi u aterijalno .ivotu /ili jednostavni2 lake je /ilo posti%i i duhovni razvitak7 Ono to je /ilo
dostojno potovanja2 to se satralo svetinjo vie je dolazilo do izra.aja od ostalih odnosa u svijetu7 ' do/a kritike
ideali se o/ezvrjeFuju7 Aa jesto tovanja2 strahopotovanja2 o/o.avanja i divljenja stupaju drugi osje%aji7 Aae do/a
sve vie potiskuje te osje%aje i stoga ih svakodnevni .ivot ljudia tek oskudno pru.a7 ;ko tra.i viu spoznaju2 ora
je ostvariti u se/i7 Sa je ora ulijevati u svoju duu7 ;o se ne o.e posti%i uenje7 ;o se o.e posti%i sao
.ivoto7 ;ko ho%e postati tajni uenik2 ora u se/i energino odgajati ugoFaj devo-ije7 Posvuda u svojoj okolini2 u
svoji do.ivljajia ora tra.iti ono to u njeu o.e po/uditi divljenje i iskazivanje potovanja7 Ako sretne
nekog ovjeka i kudi njegove sla/osti2 oduzia se/i ogu%nost za viu snagu spoznajeH pokua li se s lju/avlju
udu/iti u njegove vrline2 onda prikuplja takvu snagu7 ;ajni uenik tre/a neprekidno iati na uu da se ora
pridr.avati ove upute7 Bskusni tajni istra.ivai znaju kakvu snagu duguju toe to uvijek ponovno u svi stvaria
vide ono to je do/ro i suzdr.avaju se od osude7 GeFuti2 to ne sije ostati izvanjsko .ivotno pravilo2 nego ora
ovladati najdu/ljo /iti nae due7 5o ovjeka jest da sa se/e usavrava i da se s vreeno potpuno preo/razi7 Ali
taj se preo/ra.aj ora izvriti u saoj njegovoj nutrini2 u .ivotu njegovih isli7 Aije dovoljno da sao svoji
izvanjski ponaanje iskazuje potovanje prea neko /i%u7 ;o potovanje ora nositi u svoji islia7
;ajni uenik ora poeti s tie da u svoj isaoni .ivot unese devo-iju7 Svjesno ora paziti na isli nepotovanja i
negativne kritike7 B svakako ora nastojati da u se/i njeguje isli po/o.nog tovanja7
Svaki trenutak u koe ovjek zastane i potrudi se osvijestiti u se/i vlastite nepovoljne2 osuduju%e kritike prosud/e o
.ivotu i svijetu E svaki ga takav trenutak pri/li.ava vioj spoznaji7 8rzo %eo se uzdi%i ako u takvi trenu-ia
svoju svijest ispunio islia divljenja2 potovanja prea svijetu i .ivotu7 ;ko u toe ia iskustva2 zna da se u
svako takvo trenutku u ovjeku /ude snage koje /i inae ostale drijeati7 Aa taj nain ovjeku se otvaraju
duhovne oi7 On oko se/e poinje viFati stvari koje prije nije ogao vidjeti7 Poinje shva%ati da je ranije vidio sao
dio svijeta koji ga okru.uje7 0ovjek koji u pristupa sada u se pokazuje u sasvi drugaije liku nego ranije7
5odue2 poo%u ovog .ivotnog pravila jo uvijek ne%eo /iti u ogu%nosti vidjeti ono to se2 na prijer2 opisuje
kao ljudska aura7 Za to je nu.no jo vie kolovanje7 Ali do tog vieg kolovanja ovjek se o.e uzdi%i ako je
prethodno proao energino kolovanje u po/o.no tovanju2 devo-iji7J
J ' posljednje odloku oje knjige >;eozofija2 'vod u nadosjetilni pogled na svijet i ovjekovo odreFenje> na%i
%ete na pregledan nain opisan >put spoznaje>7 Ovdje
su u pojedinostia izlo.ena praktina gledita7
;ajni uenik tiho i za vanjski svijet neprijetno stupa na >stazu spoznaje>7 Aitko na njeu ne ora priijetiti neku
projenu7 On svoje du.nosti o/avlja kao i prijeH o svoji se poslovia takoFer /rine kao i prije7 Preo/ra.aj se
dogaFa sao na onoj unutarnjoj strani due koja se ne vidi fiziki oko7 Prije svega2 -ijeli ovjekov duevni .ivot
o/asjava osnovno raspolo.enje po/o.nog tovanja prea sveu to je uistinu dostojno potovanja7 Sav njegov
duevni .ivot nalazi u to jedno osnovno osje%anju svoje sredite7 Kao to Sun-e svoji zrakaa o.ivljava sve
.ivo2 tako kod tajnog uenika potovanje o.ivljava sve osje%aje due7
0ovjeku ispoetka ne%e /iti lako povjerovati da osje%aji kao to su uva.avanje2 iskazivanje potovanja i slino2 iaju
neke veze s njegovi spoznavanje7 'zrok le.i u toe to je ovjek sklon spoznaju poiati kao zase/nu sposo/nost
koja nije u vezi s nei to se inae dogaFa u dui7 Ali prito se ne razilja o toe da je dua ta koja spoznaje7 A
za duu su osje%aji ono to su za tijelo tvari od kojih se sastoji njegova hrana7 Ako tijelu dajeo kaenje ujesto
kruha2 njegova %e djelatnost zarijeti7 Slino je i s duo7 Za nju su tovanje i devo-ija tvari koje ju hrane2 koje ju
ine zdravo2 jakoH prije svega jako za djelatnost spoznavanja7 Aeuva.avanje2 antipatija2 pod-jenjivanje onoga
to je vrijedno priznanja izaziva uzetost i o/airanje spoznajne djelatnosti7 E Za duhovnog istra.ivaa ta je injeni-a
vidljiva na auri7 5ua koja je usvojila osje%aje tovanja i devo-ije izaziva projenu svoje aure7 Aestaju izvjesne
nijanse duhovne /oje koje o.eo oznaiti kao .uto-rvene2 sede-rvene2 a zajenjuju ih plavo-rvene7 ;ie se
otvara sposo/nost spoz
navanjaH upoznaju se injeni-e o svojoj okolini koje se prije nisu ni naslu%ivale7 Potovanje /udi u dui snagu
sipatije2 ie privlaio svojstva /i%a koja nas okru.uju2 a koja inae ostaju skrivena7
=to se posti.e devo-ijo /it %e jo uinkovitije ako se toe doda neka druga vrsta osje%anja7 Ajegova je /it u toe
da se ovjek naui sve anje predavati utis-ia vanjskog svijeta2 a ujesto toga razvija .iv unutarnji .ivot7 0ovjek
koji juri od jednog utiska vanjskog svijeta do drugoga2 koji stalno tra.i >razonodu>2 ne nalazi put k tajnoj znanosti7
;ajni uenik ne tre/a otupjeti za vanjski svijet2 ali u /ogat unutarnji .ivot ora oznaiti sjer u koje se on
predaje njegovi utis-ia7 Prolaze%i kroz lijep planinski kraj2 ovjek /ogat osje%ajia i du/oko duevan do.ivljava
ga drugaije nego netko siroaan osje%ajia7 ;ek ono to do.ivljavao u nutrini daje na klju za ljepote vanjskog
svijeta7 Aetko priliko plovid/e ore ne do.ivljava nogo2 alo se unutarnjih do.ivljaja provlai kroz njegovu
duuH drugi prito osje%a vjeni govor duha svijetaH njeu se otkrivaju tajne zagonetke stvaranja7 0ovjek ora
nauiti kako postupati s vlastiti osje%ajia2 predod./aa2 ako .eli razvijati sadr.ajan odnos prea vanjsko
svijetu7 3anjski je svijet u svi svoji pojavaa ispunjen /o.anski krasotaa2 ali ovjek to /o.ansko ora
najprije do.ivjeti u svojoj dui ako ga .eli prona%i u svojoj okolini7 E ;ajni uenik /it %e upu%en na to da u svo
.ivotu stvara trenutke u kojia se tiho i osaljeno udu/ljuje u se/e7 Ao ne tre/a se u takvi trenu-ia predavati
stvaria koje se tiu vlastitog ja7 ;o /i ialo suprotan uinak od onoga to se najerava posti%i7 =tovie2 u takvi
trenu-ia tre/a u punoj tiini sluati odjek onoga
ne .eli utje-ati ni na iju saostalnost7 Ae postoje /olji tovatelji i uvari ljudske saostalnosti od tajnih istra.ivaa7
Reeno je 9u prvo dijelu ovoga spisa: da je veza koja spaja sve posve%ene E duhovna i da dva prirodna zakona
ine spone koje dr.e zajedno sastavne dijelove ove veze7 Kada posve%enik iz duhovnog podruja koje ga okru.uje
istupi u javnost2 za njega odah dolazi u o/zir tre%i zakon7 On glasi? 'redi svaki svoj in2 svaku svoju rije tako da
tvoje posredovanje ne zadire u slo/odnu voljnu odluku nijednog ovjeka7
;ko je uvidio da je pravi uitelj duhovnog .ivota posve pro.et ti uvjerenje2 taj o.e znati da nita ne gu/i od
svoje saostalnosti ako postupa po praktini pravilia koja u se nude7
Prvo od tih pravila ogu%e je otprilike izraziti sljede%i rijeia? >Stvaraj se/i trenutke unutarnjeg ira i ui u ti
trenu-ia razlikovati /itno od ne/itnog>7 E Ovdje se ka.e neka ovo praktino pravilo ovako glasi >izra.eno rijeia
jezika>7 Bzvorno se2 naie2 sva pravila i nauavanja duhovne znanosti daju jeziko si/ola7 ;ko .eli upoznati -ijelo
njihovo znaenje i doet ora se/e prvo osposo/iti za razuijevanje ovoga si/olikog govora7 ;o razuijevanje
ovisi o toe je li dotini ve% uinio prve korake u tajnoj znanosti7 ;e korake o.e uiniti ako se tono pridr.ava
pravila koja su ovdje dana7 Put je otvoren svako tko oz/iljno .eli njie po%i7
<ednostavno je spoenuto pravilo u vezi s trenu-ia unutarnjeg ira7 <ednostavno je i njegovo izvravanje7 Ali ono
vodi -ilju sao ako se shvati jednako tako oz/iljno i strogo kao to je jednostavno7 E Zato ovdje /ez okolianja
tre/a re%i kako se ovo pravilo prijenjuje7
;ajni uenik tre/a se nakratko odvojiti od svoga svakodnevnog .ivota da /i se za to vrijee /avio nei sasvi
drugaiji od onoga to je predet njegova svakodnevnog zanianja7 B nain njegova /avljenja ora /iti sasvi
razliit od onoga koji ispunjava preostali dan7 GeFuti2 ono to u to izdvojeno vrijee radi ne tre/a shvatiti kao da
nea nikakve veze sa sadr.ajia koji u ispunjavaju dan7 Aaprotiv2 ovjek koji takve odvojene trenutke tra.i na
pravilan nain2 /rzo %e priijetiti da poo%u njih tek posti.e punu snagu za svoje dnevne zadatke7 Osi toga2 ne
tre/a isliti da pridr.avanje tih pravila nekoe oduzia vrijee za o/avljanje njegovih du.nosti7 Ako netko uistinu
ne /i iao na raspolaganju vie vreena2 dovoljno je pet inuta svakoga dana7 3a.no je sao kako so iskoristili
tih pet inuta7
Za to se vrijee ovjek tre/a potpuno istrgnuti iz svoga svakodnevnog .ivota7 Ajegov isaoni2 njegov osje%ajni .ivot
tre/a /iti drugaije o/ojen nego to je inae7 On svoje radosti2 svoje patnje2 svoje /rige2 svoja iskustva2 svoja djela
tre/a pustiti da prolaze ispred njegove due7 Prito se tre/a postaviti tako da sve to inae pro.ivljava proatra s
jednog vieg gledita7 Sjetio se sao kako u o/ino .ivotu ovjek sasvi drugaije gleda na ono to je uinio ili
do.ivio netko drugi nego to je sa do.ivio ili uinio7 ;o ne o.e /iti drugaije2 jer so s oni to sai
do.ivljavao ili inio usko povezani2 dok do.ivljaj ili in nekog drugog tek proatrao7 ' izdvojeni trenu-ia
tre/a nastojati vlastite do.ivljaje i djela gledati i prosuFivati tako kao da ih ovjek
nije uinio ili do.ivio sa2 nego kao da ih je do.ivio
i uinio netko drugi7 Predoio si da je netko do.ivio te.ak udara- sud/ine7 Koliko se drugaije on odnosi prea
svo sluaju nego kad isti takav udara- sud/ine do.ivi njegov naj/li.i7 ;a se razlika u do.ivljavanju ne o.e
satrati neopravdano7 Ona le.i u ovjekovoj prirodi7 A slino kao u takvi izvanredni sluajevia dogaFa se i u
svakodnevni .ivotni prilikaa7 ;ajni uenik ora potra.iti snagu da se izvjesno vrijee prea se/i postavi kao
tuFina-7 Gora nastupiti prea saoe se/i s unutarnji iro prosuFivanja7 Postigne li to2 vlastiti do.ivljaji
pokazuju u se tada u novo svjetlu7 Sve dok je ovjek u njih utkan2 dok u njia stoji2 spojen je kako s ne/itni
tako i s /itni7 Postigne li pregled nad njia u unutarnje iru2 /itno se odvaja od ne/itnoga7 <ad i radost2 svaka
odluka2 izgledaju drugaije kad ovjek tako stoji suoen sa sai so/o7 E ;o se o.e i ovako predoiti? 0ovjek
se -ijelog dana zadr.ava na jedno jestu i ono najanje i ono najve%e vidio je jednako /lizuH uveer se onda popne
na o/li.nji /re.uljak i odjedno zado/ije pregled nad -ijeli jesto7 ;ada se dijelovi tog jesta pojavljuju u
drugaiji eFuso/ni odnosia nego kad se ovjek nalazi eFu njia7 S neto do.ivljeni datostia sud/ine to
ne%e i ne ora uspjeti2 ali uenik duhovnog .ivota ora nastojati da to postigne s oni datostia koje su se dogodile
prije du.eg vreena7 E 3rijednost takvih unutarnjih saoproatranja ovisi nogo anje o onoe to prito
uoavao2 a nogo vie o toe da u se/i naFeo onu snagu koja razvija takav unutarnji ir7
Svaki ovjek2 naie2 u svojoj nutrini nosi osi svoga E nazovio ga tako E svakodnevnog ovjeka jo i jednog
vieg ovjeka7 ;aj vii ovjek ostaje skriven tako dugo dok ga se ne pro/udi7 A svatko tog vieg ovjeka o.e
pro/uditi u se/i jedino sa7
Sve dok taj vii ovjek ne /ude pro/uFen2 ostaju skrivene one vie sposo/nosti koje drijeaju u svakoe2 a koje
vode k nadosjetilni spoznajaa7
Sve dok ovjek ne osjeti plod unutarnjeg ira2 sao se/i ora re%i da se tre/a i dalje oz/iljno i strogo pridr.avati
navedenog pravila7 Za svakog tko tako postupi2 do%i %e dan kad %e oko njega sinuti duhovna svjetlost2 kada %e se oku
koje dotada u se/i nije poznavao otvoriti neki sasvi novi svijet7
Aita se ne ora ijenjati u vanjsko .ivotu tajnog uenika z/og toga to on poinje2 slijediti to pravilo7 On svoje
du.nosti o/avlja kao i prije2 on podnosi iste nevolje i do.ivljava iste radosti sada2 kao i prije7 Ai na koji se nain ne
o.e uslijed toga otuFiti od >.ivota>7 =tovie2 u preostalo dijelu dana o.e se potpunije /rinuti o to >.ivotu>
/udu%i da u svoji izdvojeni trenu-ia usvaja jedan >vii .ivot>7 ;aj >vii .ivot> postupno %e utje-ati na o/ian
.ivot7 Gir izdvojenih trenutaka iat %e svoj uinak i na svakodnevi-u7 Svekoliki ovjek postat %e irniji2 posti%i %e
sigurnost u svi svoji postup-ia2 vie ga ne%e o%i z/unjivati /ilo kakvi neoekivani dogaFaji7 Postupno %e takav
tajni uenik2 takore%i2 sve vie upravljati sai so/o2 a sve %e se anje preputati vodstvu okolnosti i vanjskih
utje-aja7 'skoro %e priijetiti kakav izvor snage za njega predstavljaju takvi izdvojeni trenu-i7 Prestat %e ga ljutiti
stvari koje su ga prije ljutileH ne/rojene stvari od kojih je ranije strahovao sada ga prestaju plaiti7 On usvaja sasvi
novo poianje .ivota7 Ranije je o.da neko poslu prilazio /oja.ljivo7 6ovorio /i se/i? >Oh2 nedostaju i snage da
to uini onako kako /ih .elio@> Sada u ta isao vie ne pada na paet2 ve% naprotiv2 sasvi druga7 Sada on2
naie2 se/i govori? >Skupit %u svu snagu da svoj posao izvri do/ro koliko god to ogu7> Potiskuje isao koja /i
ga ogla uiniti /oja.ljivi jer zna da /i u /a ta /oja.ljivost ogla /iti povod za lo uinak7 ' svako sluaju2 ta
/oja.ljivost ne o.e nita doprinijeti toe da /olje ini ono to u je du.nost initi7 B tako se u poianje .ivota
tajnog uenika jedna po jedna uvlae isli koje za .ivot ogu /iti plodne i poti-ajne7 One stupaju na jesto onih
isli koje su u setale i sla/ile ga7 Svoj .ivotni /rod poinje voditi sigurno i vrsto kroz valove .ivota to su ga
prije /a-ali na sve strane7
A takav ir i sigurnost povratno djeluju i na -ijelo ljudsko /i%e7 ;ie raste unutarnji ovjek2 a s nji rastu i one
unutarnje sposo/nosti koje vode prea vii spoznajaa7 Aapredak u to sjeru postupno dovodi tajnog uenika
do toga da sa odreFuje kako na njega siju djelovati utis-i vanjskog svijeta7 Aa prijer2 on uje rije kojo ga
netko .eli povrijediti ili naljutiti7 Prije nego to je postao tajni ueniko osje%ao /i se povrijeFeni ili /i se
naljutio7 Ali sada2 na stazi tajnog uenja2 u stanju je toj rijei oduzeti .ala- koji ranjava i ljuti jo prije nego to je ta
rije nala put u njegovu nutrinu7 Bli drugi prijer7 0ovjek lako postaje nestrpljiv kad ora ekati7 Kad stupa na stazu
tajnog uenika2 u svoji se trenu-ia ira toliko pro.ia osje%aje /esislenosti tog nestrpljenja da u se otada
pri svako do.ivljeno nestrpljenju odah pojavi taj osje%aj7 Aestrpljenje koje se ve% .eljelo pojaviti E nestaje2 a
vrijee koje /i inae /ilo izgu/ljeno predod./aa nestrpljenja2 /it %e o.da2 za vrijee ekanja ispunjeno neki
korisni proatranje7 5akleJ sada orao se/i predoiti dalekose.nost svega toga7 ;re/a uzeti u o/zir da se taj
>vii ovjek> u ovjeku stalno razvija7 Ali sao opisani ir i sigurnost oogu%it %e u pravilan razvoj7 3alovi
vanjskog .ivota pritjenjuju unutarnjeg ovjeka sa svih strana ako on ne vlada ti .ivoto2 nego ovaj vlada njie7
;akav je ovjek kao /iljka koja se ora razvijati u pukotini neke stijene7 Ona kr.ljavi sve dok joj ne stvorio
prostor7 ;oe unutarnje ovjeku prostor ne ogu stvoriti nikakve vanjske snage7 ;o o.e uiniti sao unutarnji
ir koji on stvara u svojoj dui7 3anjske okolnosti ogu ijenjati sao njegov vanjski .ivotni polo.aj2 ali one u
njeu ne ogu nikada pro/uditi >duhovnog ovjeka>7 E ;ajni uenik ora u se/i sao roditi novog2 vieg
ovjeka7
;aj >vii ovjek> postaje >unutarnji vladaro> koji sigurno ruko upravlja .ivotni prilikaa vanjskog ovjeka7
Sve dok taj vanjski ovjek vlada i vodi2 onaj njegov >unutarnji> jest njegov ro/ i zato ne o.e razvijati svoje snage7
Ako o nee drugo ovisi2 a ne o eni2 ho%u li se ljutiti ili ne2 znai da nisa svoj gospodar ili /olje reeno? jo
nisa pronaao >vladara u se/i>7 Gora u se/i razviti sposo/nost da utiske vanjskog svijeta puta djelovati na
se/e2 ali sao na nain koji sa odrediH tek onda ogu postati tajni uenik7 E Sao ukoliko tajni uenik oz/iljno
tra.i tu snagu2 o.e do%i do -ilja7 Ae radi se o toe koliko %e netko daleko doprijeti u odreFeno vreenuH va.no je
sao da on oz/iljno tra.i7 8ilo je vie takvih koji su se godinaa naprezali2 ne prije%uju%i na se/i vidljiv napredak2
a i nogo drugih koji nisu oajavali2 ve% su ostajali nepokole/ljivi2 a onda su sasvi iznenada postigli >unutarnju
po/jedu>7 Sigurno ia .ivotnih prilika u kojia je potre/na velika snaga da /i se stvorili trenu-i unutarnjeg ira7 Ali
to je ve%a snaga potre/na2 to je znaajnije ono to se posti.e7 S o/ziro na tajnoKuenje sve ovisi o toe da ovjek
energino s unutarnjo istino i krajnji potenje2 sa svi svoji postup-ia i djelia2 o.e prea sao se/i
stajati kao potpuni tudina-7
GeFuti2 roFenje vlastitog vieg ovjeka o/ilje.ava sao jednu stranu unutarnje djelatnosti tajnog uenika7 ;oe
tre/a pridodati jo neto7 Ako ovjek prea sao se/i stoji kao tudina-2 on ipak proatra
tek saog se/eH on gleda one do.ivljaje i postupke
s kojia je srastao uslijed svojega naroitog .ivotnog polo.aja7 On se ora izdi%i iznad toga7 Gora se uzdi%i do
neeg isto ljudskog2 to vie nea nieg zajednikog s njegovi pose/ni polo.aje7 Gora poeti proatrati one
stvari koje /i ga se ti-ale kao ovjeka i kad /i .ivio u sasvi drugi uvjetia2 u sasvi drugi okolnostia7 ;ie u
njeu za.ivljava neto to je iznad oso/nog7 On tie usjerava pogled u svjetove vie od onih s kojia ga
svakodnevi-a dovodi u dodir7 Aa taj nain ovjek poinje osje%ati2 do.ivljavati pripadnost takvi vii svjetovia7
;o su svjetovi o kojia u ne ogu nita re%i njegova osjetila2 njegov svakodnevni posao7 ;ek tako ovjek
prejeta sredite svoga /i%a u svoju nutrinu7 On u svojoj nutrini oslukuje glasove koji u govore u trenu-ia ira7
On u nutrini njeguje ophoFenje s duhovni svijeto7 Bzdvojen je iz svakidanji-e7 Za njega je /uka svakodnevnog
.ivota uuknula7
Oko njega je nastala tiina7 On od/ija sve to se
oko njega nalaziH on od/ija ak i sve ono to ga podsje%a na takve vanjske utiske7 ;iho2 spokojno
razatranje u nutrini2 dijalog sa sai duhovni svijeto ispunjava -ijelu njegovu duu7 E ;ajno ueniku takvo
tiho razatranje ora postati prirodna .ivotna potre/a7 On je2 prije svega2 sasvi utonuo u svijet isli7 Za tu tihu
isaonu djelatnost ora razviti .iv osje%aj7 Gora nauiti lju/iti ono to u navire iz duha7 'skoro prestaje osje%ati
taj svijet isli kao neto anje stvarno od onoga to ga svakodnevno okru.uje7 Sa svoji islia on se poinje
ophoditi kao sa stvaria u prostoru7 A tada u se pri/li.ava i trenutak u koje ono to u se otkriva u tiini
unutarnjeg isaonog rada poinje osje%ati kao neto nogo uzvienije2 stvarnije od stvari u prostoru7 On dolazi do
iskustva da se u to svijetu isli o/javljuje .ivot7 'vida da se u islia ne pojavljuju puke sjenke2 ve% u preko
njih govore skrivena /i%a7 Bz tiine u neto poinje govoriti7 Prije su zvui do njega dolazili sao preko njegova
uhaH sada dopiru preko njegove due7 Otvorio u se neki unutarnji govor E unutarnja rije7 Kada prvi put do.ivi taj
trenutak2 tajni se uenik osje%a /la.eni u najve%oj jeri7 Preko -ijeloga njegovog vanjskog svijeta izlijeva se neko
unutarnje svjetlo7 Za njega poinje drugi .ivot7 Kroz njega se izlijeva struja /o.jeg2 /o.anski /la.enog svijeta7
;akav .ivot due u islia2 koji se sve vie proiruje u .ivot u duhovno /i%u2 naziva gnoza2 duhovna znanost2
edita-ijo 9konteplativni iljenje:7 Gedita-ija je sredstvo za nadosjetilnu spoznaju7 E Ali tajni se uenik u
takvi trenu-ia ne sije rastapati u osje%ajia7 On ne sije u svojoj dui iati neodreFene osje%aje7 ;o /i ga sao
prijeilo da dopre do istinske duhovne spoznaje7 Ajegove se isli oraju o/likovati? jasno2 otro2 odreFeno7
Za to %e na%i oslona- ako se ne /ude slijepo pridr.avao onih isli koje u sae nadolaze7 Aaprotiv2 on se ora
pro.eti uzvieni islia koje su u takvi trenu-ia islili duho ve% nadahnuti ljudi7 Kao polaznu toku tre/a
uzeti spise koji su i sai iznikli iz takve o/jave u edita-iji7 ;akve %e spise tajni uenik na%i u dananjoj istikoj2
gnostikoj i duhovnoznanstvenoj literaturi7 ;u u se pru.aju sadr.aji za edita-iju7 Oni koji su tra.ili duh2 sai su u
ti spisia izlo.ili isli /o.anske znanostiH duh ih je o/javio svijetu preko svojih glasnika7
Poo%u takve edita-ije nastaje potpuni preo/ra.aj kod tajnog uenika7 On poinje stvarati sasvi nove predod./e
o stvarnosti7 Za njega sve stvari popriaju drugu vrijednost7 'vijek iznova potre/no je naglasiti? uslijed takve
projene tajni uenik ne postaje otuFen od svijeta7 Ai u koje sluaju ne%e se otuFiti od svojih svakodnevnih
du.nosti jer %e nauiti uviFati kako su i najneznatniji in koji ora izvriti2 najneznatniji do.ivljaj koji u se pru.a2 u
vezi s veliki /i%ia i dogaFajia svijeta7 ;ek kad u u njegovi konteplativni trenu-ia ta veza postane jasna2
on s novo2 ve%o snago prilazi svo svakodnevno polju djelovanja7 Sada zna? sve to radi2 sve to trpi2 radi i
trpi za lju/av velike duhovne povezanosti svijeta7 Snaga za .ivot2 a ne nearnost2 izvire iz edita-ije7
;ajni uenik sigurni korako kroi kroz .ivot7 =to god u on donio2 tajni uenik %e stupati uspravno7 Prije nije
znao zato radi2 zato patiH sada to zna7 ;re/a uvidjeti da takvo /avljenje edita-ijo /olje vodi -ilju ako se radi po
uputaa iskusnih ljudi7 ;o su ljudi koji sai >iz se/e> znaju kako se sve naj/olje o.e uiniti7 Zato tre/a postupati
prea
njihovu savjetu i uputaa7 ;ie ovjek uistinu ne gu/i slo/odu7 =to inae o.e /iti tek nesigurno tapkanje2 poo%u
takvih uputa postaje rad koji sigurno vodi -ilju7 ;ko potra.i one koji na to polju iaju znanja i iskustva2 nikad ne%e
poku-ati uzalud7 Potre/no je sao /iti svjestan da se ne tra.i nita drugo do savjet prijatelja2 a ne nado% nekoga tko
.eli vladatiJ7 'vijek %eo uvidjeti kako su oni koji su stvarni znal-i najskroniji ljudi i nita i nije stranije od
onoga to ljudi nazivaju pohlepo
za o%i7
;ko se edita-ijo uzdigne do onoga to ovjeka spaja s duho2 taj poinje u se/i o.ivljavati ono vjeno u njeu2
to nije ogranieno roFenje i sr%u7 ' neto takvo vjeno ogu sunjati sao oni koji to sai nisu do.ivjeli7
Gedita-ija je put koji ovjeka vodi spoznaji i uvidu u vjenu2 nerazorivu jezgru njegova /i%a7 Sao poo%u nje
ovjek o.e do%i do takvog uvida7 6noza2 duhovna znanost2 govore
# vjenosti te jezgre /i%a i o njeno opetovano raFanju7 0esto se postavlja pitanje? Zato ovjek nita ne zna o
svoji do.ivljajia koji su s onu stranu roFenja i srti? Ali ne /i tre/alo tako pitati ve% /olje? Kako se dolazi do
takvog znanja? ;aj put otvara se ispravno edita-ijo7 Poo%u nje o.ivljava sje%anje na do.ivljaje koji su s onu
stranu roFenja " srti7 Svatko o.e posti%i to znanjeH u svakoe postoje sposo/nosti za spoznavanje i saostalni
gledanje onoga to pouava prava istika2 duhovna znanost2 antropozofija i gnoza7 Potre/no je sao iza/rati
ispravna sredstva7 Sao ono /i%e koje ia ui i oi o.e zaje%ivati zvukove i /oje7 Ali ni oko ne o.e nita
opa.ati ako nedostaje svjetlo koje predete ini vidljivia7 ;ajna znanost pru.a
sredstva kojia se razvijaju duhovne oi i ui te pali duhovno svjetlo7 Sredstva duhovnog kolovanja ogu se
oznaiti kao tri stupnja?
"7 Priprea7 Ona razvija duhovna osjetila7
(7 Prosvjetljenje7 Ono pali duhovno svjetlo7
)7 Posve%enje7 Ono zapoinje ophoFenje s vii duhovni /i%ia7
S ; ' P A < 4 3 B P O S 3 4 I 4 A <A
Sljede%a priop%enja dijelovi su jednog duhovnog kolovanja ije %e ie i /i%e /iti jasno svakoe tko ih pravilno
priijeni7 Oni se odnose na tri stupnja kroz koja kola duhovnog .ivota vodi do odreFenog stupnja posve%enja7
GeFuti2 ovdje %e se na%i sao toliko o/janjenja koliko se o.e javno re%i7 ;o su nagovjetaji koji su izneseni iz
jednog nogo du/ljeg2 intinijeg uenja7 ' tajno se kolovanju slijedi sasvi odreFeni nastavni tijek7 Aeki
postup-i slu.e toe kako /i ovjekovu duu doveli do svjesnog ophoFenja s duhovni svijeto7 ;i postup-i odnose
se prea onoe to %e ovdje /iti reeno2 kao nastava koja se pru.a nekoe u nekoj strogo ureFenoj vioj koli2
prea poukaa koje se prigodno daju u nekoj pripravnoj koli7 Bpak2 oz/iljno i ustrajno izvravanje onoga to je
ovdje naznaeno o.e voditi stvarno tajno kolovanju7 Svakako2 nestrpljivi pokuaji /ez oz/iljnosti i ustrajnosti
ne ogu dovesti ni do ega7 E ;ajno kolovanje o.e /iti uspjeno sao ako se prije svega postupa onako kako je
ve% ovdje /ilo reeno i ako se dalje gradi na to teelju7
Stupnjevi koje navodi spoenuta predaja jesu sljede%i? "7 Priprea2 (7 Prosvjetljenje2 )7 Posve%enje7 'op%e nije
nu.no da se ta tri stupnja ni.u tako da se prvi potpuno svlada prije nego to se prijeFe na drugi pa onda drugi prije
nego to na red doFe tre%i7 6lede izvjesnih stvari ogu%e je postati sudioniko u prosvjetljenju ili2 tovie2 u
posve%enju2 iako se u odnosu na druge stvari ovjek jo nalazi u priprei7 Bpak %e /iti potre/no provesti odreFeno
vrijee u priprei prije nego to ikakvo prosvjetljenje o.e zapoeti7 B /ar za poneto ovjek ora /iti
prosvijetljen ako tre/a zapoeti s posve%enje7 ' opisivanju2 ipak2 radi jednostavnosti ta tri stupnja slijede jedan za
drugi7
Priprea
Priprea se sastoji u sasvi odreFeno njegovanju osje%ajnog i isaonog .ivota7 ;o njego duevno i duhovno
tijelo postaju o/dareni vii osjetilni oruFe i organia djelovanja onako kao to su prirodne snage opreile tijelo
organia iz neodreFene .ive tvari7
Poeti tre/a tako da se pozornost due usjeri na izvjesna dogaFanja u svijetu koji nas okru.uje7 ;a su dogaFanja s
jedne strane .ivot koji klija2 raste i napreduje2 a s druge strane sve pojave koje suovise s o-vjetanje2 uvenu%e2
uiranje7 Kao god ovjek pogleda2 nailazi na takva z/ivanja istovreeno7 Ona posvuda prirodno izazivaju u
ovjeku osje%aje i isli7 GeFuti2 ovjek se u o/ini prilikaa ne predaje dovoljno ti osje%ajia i islia7 Osi
toga2 on pre/rzo juri od jednog utiska do drugog7 3a.no je da sasvi svjesno2 intenzivno usjeri pozornost na te
injeni-e7 ;ao gdje opa.a -vjetanje i napredovanje neke sasvi odreFene vrste2 ora sve drugo odaganati iz svoje
due i nakratko se potpuno prepustiti to jedno doju7 'skoro %e se uvjeriti da osje%aj koji u je prije u takvi
sluajevia
projurio kroz duu2 sada /uja i popria sna.an i
energian o/lik7 Poto ora pustiti da taj o/lik osje%aja u njeu irno odzvanja7 Prito ora u svojoj nutrini
sasvi utihnuti7 Gora se zatvoriti u odnosu na vanjski svijet i pratiti sao ono to njegova dua govori o injeni-aa
-vjetanja i napredovanja7 Prito nikako ne tre/a isliti da ovjek dopire daleko ako svoja osjetila poneto otupi
prea svijetu7 Prvo tre/a stvari pogledati to je ogu%e .ivlje i tonije7 ;ek sada se tre/a duo predati o.ivljeni
osje%ajia2 islia koje naviru7 8itno je usjeriti pozornost na o/oje2 i to u potpunoj unutarnjoj ravnote.i7 Aade li
ovjek potre/an ir i preda li se onoe to u dui za.ivi2 onda %e nakon odreFenog vreena do.ivjeti sljede%e7 '
svojoj %e nutrini priijetiti kako nailaze nove vrste osje%aja i isli2 koje prije nije poznavao7 =to e%e /ude ovjek
na takav nain usjeravao pozornost na neto to raste2 -vjeta i napreduje2 a zati opet o/ratio pozornost na neto to
vene i oduire2 to %e u ti osje%aji postati .ivlji7 Bz osje%aja i isli to nastaju na taj nain2 grade se vidoviti organi
jednako kao to se prirodni snagaa iz o.ivljenih tvari izgraFuju oi i ui fizikog tijela7 Sasvi odreFeni o/lik
osje%aja ve.e se uz rast i nastajanje2 a drugi pak uz ono to vene i oduire7 GeFuti2 to se dogaFa sao onda ako se
nastoji da se ti osje%aji njeguju na opisan nain7 Gogu%e je otprilike opisati kakvi su ti osje%aji7 Svatko o.e o toe
stvoriti potpunu predod./u tek poto je iskusio te unutarnje do.ivljaje7 ;ko je esto o/ra%ao pozornost na pro-es
postajanja2 napredovanja i -vjetanja2 osjetit %e neto to je donekle slino utisku priliko izlaska sun-a7 Bz pro-esa
uvenu%a i oduiranja pojavljuje se do.ivljaj koji se jednako o.e usporediti s polagani izla.enje jese-a na
o/zoru7 O/a ova osje%aja dvije su snage koje uz odgovaraju%u njegu i sve intenzivniji razvoj vode najznaajniji
duhovni uin-ia7 ;ko se uvijek iznova2 planski i najerno predaje ti osje%ajia2 otvara se/i jedan novi svijet7
Pred nji poinje svitati
duevni svijet2 takozvani astralni plan7 Rast i nestajanje vie nisu injeni-e koje na njega ostavljaju takve neodreFene
dojove kao prije7 Aaprotiv2 oni se o/likuju u duhovne linije i o/like o kojia on prije nije nita niti slutio7 A te su
linije i o/li-i za razliite pojave razliitih o/lija7 8iljka u -vatu doarava njegovoj dui sasvi odreFenu liniju2
jednako kao i .ivotinja u fazi rasta ili neko drvo u fazi oduiranja7 Pred nji se polagano iri duevni svijet 9astralni
plan:7 ' ti linijaa i o/li-ia nea niega proizvoljnog7 5va tajna uenika koja se nalaze na odgovaraju%e
stupnju izo/raz/e2 vidjet %e pri isto z/ivanju uvijek iste linije i o/like7 Kao to je sigurno da %e dva ovjeka koji
iaju ispravan vid2 neki okrugli stol vidjeti okrugli2 a ne jedan od njih okrugli2 a drugi etverouglastiH jednako
%e se sigurno ispred dviju dua pri pogledu na neku /iljku u -vatu pojaviti isto duhovno o/lije7 E Kao to se o/li-i
/iljaka i .ivotinja opisuju u o/ino prirodopisu2 tako opisuje ili -rta prea rodovia i vrstaa poznavala- tajne
znanosti7
Ako je uenik toliko napredovao da o.e vidjeti takva duhovna o/lija pojava koje se fiziki pokazuju njegovo
izvanjsko oku2 onda ne%e /iti daleko od stupnja gledanja stvari koje neaju fiziki /itak2 dakle2 koje oraju ostati
potpuno skrivene 9okultne: onoe koji nije priio nikakvu pouku o tajno znanju7
;re/a istaknuti2 duhovni se istra.iva ne tre/a gu/iti u raziljanju to znai ova ili ona stvar7 ;akvi razuski
rado sao se udaljava od pravog puta7 On ora gledati u osjetilni svijet svje.2 sa zdravi osjetilia2 s otri
daro proatranja2 a onda se prepustiti svoji osje%ajia7 On ne sije odluivati
razuski udrovanje to te stvari znae2 nego tre/a prepustiti stvaria neka u sae govore7J 5aljnje do ega
se dolazi jest ono to se u tajnoj znanosti naziva orijenta-ija u vii svjetovia7 ;o se posti.e ako se ovjek potpuno
pro.e svije%u kako su osje%aji i isli stvarne injeni-e2 jednako kao to su to stolovi i stol-i u fizikoosjetilno
svijetu7 ' duevno i isaono svijetu osje%aji i isli djeluju jedni na druge onako kako osjetilne stvari djeluju u
fiziko7 Sve dok netko nije .ivio pro.et to svije%u2 ne%e vjerovati kako neka izopaena isao koju u se/i gaji
o.e na druge isli koje o.ivljavaju isaoni prostor djelovati tako razorno kao puano zrno2 nasu-e ispaljeno iz
puke2 na fizike predete koje pogodi7 ;akav ovjek o.da nikad ne%e se/i dopustiti da izvri neko fiziki vidljivo
djelo koje dr.i /esisleni7 Ali se ne%e ustruavati da gaji loe isli ili osje%aje7 Oni u2 naie2 izgledaju /ezopasni
za ostali svijet7 Aapredak je u tajnoj znanosti ogu% sao ako ovjek na svoje isli i osje%aje pazi jednako tako kao i
na svoje korake u fiziko svijetu7 Kad pred so/o vidio zid2 ne pokuavao protrati kroz njega2 ve% svoje
korake usjeravao pokraj njega7 3ladao se prea zakonia fizikog svijeta7 E ;akvi zakoni postoje i za
osje%ajni i za isaoni svijet2 sao to se oni ovjeku ne ogu naetnuti izvana7 Oni oraju sai pote%i iz .ivota
njegove due7 0ovjek to posti.e ako si u svako do/a /rani gajenje loih osje%aja i isli7
J ;re/a napoenuti da je ujetniki osje%aj spojen s tiho2
u se/i utonulo prirodo2 naj/olji preduvjet za razvitak
duhovnih sposo/nosti7 ;aj osje%aj prodire kroz povrinu
stvari i tie dopire do njenih tajni7 ' to vrijee ovjek ora se/i za/raniti svako proizvoljno raziljanje /ez reda2
svaku igru fantazije2 svako sluajno lelujanje osje%aja7 ;ie ne postaje siroaan osje%ajia7 On %e uskoro
priijetiti da postaje /ogatiji osje%ajia i stvarala- prave fantazije upravo2 ako na takav nain ureduje svoju nutrinu7
'jesto rastapanja u /eznaajni osje%ajia i poigravanja islia2 pojavljuju se znaajni osje%aji i plodonosne
isli7 ;i osje%aji i isli dovode ovjeka do orijenta-ije u duhovno svijetu7 On stupa u pravilan odnos prea
stvaria duhovnog svijeta7 ;o ia po njega sasvi odreFene posljedi-e7 Bsto tako kao to fiziki ovjek nalazi svoj
put izeFu fizikih stvari2 tako ga njegov put sada vodi izeFu rasta i oduiranja to ih je upoznao na ve% opisano
putu7 Sve to raste i napreduje te sve to vene i oduire2 on sada prati onako kako je potre/no za njegov napredak i
za napredak svijeta7
Aadalje2 tajni uenik tre/a se/i priutiti njegovanje svijeta zvukova7 Potre/no je razlikovati zvuk to ga je proizvelo
neto takozvano ne.ivo 9pad neke stvari2 neko zvono ili glaz/eni instruent: od onog koji potjee od neeg .ivog
9neke .ivotinje ili ovjeka:7 0uvi zvono2 njegov zvuk po/udit %e u naa ugodan osje%ajH uvi krik neke .ivotinje2
osi osje%aja u zvuku osjetit %eo i o/javu nekog unutarnjeg do.ivljaja .ivotinje E radosti ili /ola7 ;ajni uenik
tre/a krenuti od ove druge vrste zvukova7 Aeka svu svoju sposo/nost usjeri na to da u zvuk o/javljuje neto to je
izvan njegove vlastite due7 On se ora udu/iti u to tuFe7 Svoj osje%aj ora usrdno spojiti s /olo ili rado%u koju
u taj zvuk o/javljuje7 Gora u se/i prevladati ono to njeu taj zvuk znai2 da li u je ugodan ili neugodan2 pru.a li
u zadovoljstvo ili u je od/ojan7 Ajegovu duu ora ispuniti sao ono to se z/iva u /i%u od kojega taj zvuk
dolazi7 ;ko planski i proiljeno izvodi takve vje./e2 tie %e posti%i sposo/nost da se2 takore%i2 stopi s /i%e od
kojeg taj zvuk dolazi7 Guzikalno ovjeku takvo %e njegovanje duevnog .ivota /iti lake nego neuzikalno7 Bpak
ne sijeo isliti da ve% saa uzikalnost o.e nadojestiti to njegovanje7 Kao tajni uenik orao na taj nain
nauiti razvijati osje%aj prea -jelokupnoj prirodi7 E ;ako se u svijet osje%aja i isli sputa nova sposo/nost7 Sva
priroda poinje ovjeku svoji zvuanje doaptavati tajne7 =to je za njegovu duu prije /io nerazuljiv zvuk2 sada
postaje vrlo sislen govor prirode7 B tao gdje je nekad uo sao zvuk2 kad /i zazvualo takozvano ne.ivo2
prepoznaje sada novi govor due7 Aapreduje li u takvo njegovanju svojih osje%aja2 uskoro %e opaziti da o.e uti
neto o eu prije nije ni slutio7
On poinje sluati duo7
Ovoe tre/a pridodati jo neto da /i se na to podruju postigao potre/an vrhuna-7 E Za izo/raz/u tajnog uenika
pose/no je va.an nain na koji slua druge ljude kad govore7 On se ora naviknuti da to ini tako da prito njegova
vlastita nutrina u potpunosti uti7 Aaje%e se u nutrini sluatelja javlja suglasnost ili protivljenje7 Gnogi se ljudi
odah osje%aju ponukani izraziti svoje iljenje2 svoje odo/ravanje ili protivljenje7 ;ajni uenik ora zatoiti
svako odo/ravanje i svako protivljenje7 ;o ne znai da ora odjedno ijenjati svoj nain .ivota i stalno nastojati
posti%i takvu teeljitu unutarnju utnju7 ' poetku %e to initi sao u pojedini sluajevia koje unaprijed iza/ere2
a zati %e se sasvi polako i postupno2 kao sa od se/e u njegove navike uvu%i taj potpuno novi nain sluanja7 E
' duhovno se istra.ivanju ova vje./a izvodi planski7 'eni-i satraju svojo o/vezo da u odreFeno vrijee
vje./aju sluaju%i sasvi suprotne isli i prito uutkaju svako usuglaavanje2 a pose/no nepovoljne sudove7 Prito
tre/a uutjeti ne sao svako razusko prosuFivanje nego i svi osje%aji negodovanja2 od/ijanja pa i suglasnosti7
'enik stalno ora /ri.ljivo proatrati se/eH nisu li takvi osje%aji2 ako i ne na povrini2 ipak u najintinijoj du/ini
due7 Aa prijer2 ora sluati izjave ljudi koji su u /ilo koje pogledu ispod njega i prito ora potisnuti svaki
osje%aj sveznalatva ili nado%i7 E Svako %e /iti od koristi da na taj nain slua dje-u7 B najudriji o.e
neizjerno puno nauiti od dje-e7 E ;ako ovjek uspijeva rijei drugih sluati sasvi saozatajno uz potpuno
iskljuenje vlastite oso/nosti2 svog iljenja i naina osje%anja7 3je./aju%i tako sluanje /ez kritike i onda ako netko
iznosi sasvi suprotno iljenje njegovoe2 ako se pred nji odvije neto potpuno >krivo>2 on postupno ui kako se
potpuno stopiti s /i%e drugoga2 kako u se sasvi predati7 Prodiru%i kroz rijei2 oslukuje duu drugoga7 ;ek
ustrajno vje./o takve vrste zvuk postaje pravo sredstvo za opa.anje due i duha7 Svakako2 to zahtijeva najstro.e
saosvladavanje7 Ali to vodi visoko -ilju7 Ako se ta vje./a provodi u vezi s drugi2 zadani s o/ziro na
zvuanje u prirodi2 u dui se razvije novi osjet sluha7 Ona postaje sposo/na prije%ivati oitovanja duhovnog svijeta
koja ne nalaze svoj izraz u vanjski zvukovia to se opa.aju fiziki uho7 8udi se opa.anje >unutarnje rijei>7
;ajno se ueniku postupno o/javljuju istine iz duhovnog svijeta7 On na duhovni nain uje kako u
se govori7J E Sve vie istine spoznaju se ti
>unutarnji govorenje>7 B ono to o.eo uti iz usta istinskog tajnog istra.ivaa2 dano u je zahvaljuju%i toj vrsti
iskustva7 E ;ie se ne .eli re%i da je suvino /avljenje tajnoznanstveni spisia prije nego to ovjek postane
sposo/an da sa na takav nain raza/ere >unutarnje govorenje>7 Aaprotiv2 itanje takvih spisa2 sluanje uenja tajnih
istra.ivaa i sai su sredstvo za postignu%e saospoznaje7 Svaka reeni-a tajne znanosti koju ovjek uje2 pogoduje
da se pozornost2 svijest2 usjeri onao kao ora dospjeti da /i dua do.ivjela pravi napredak7 =tovie2 sveu
reeno tre/a pridodati predano prouavanje onoga to tajni istra.ivai priop%avaju svijetu7 ' svako tajno
kolovanju takvo pouavanje spada u pripreu7 ;ko god /i htio priijeniti sva ostala sredstva2 ne /i postigao
nikakav -ilj kad u se/e ne /i priio uenje tajnog istra.ivaa7 ;o uenje2 -rpljeno iz .ive >unutarnje rijei>2 iz >.ivog
govorenja>2 ia sao po se/i duhovni .ivot7 Ona nisu sao puke rijei7 Ona su .iva snaga7 B dok prati rijei tajnog
znal-a2 dok ita knjigu koja poiva na z/iljsko unutarnje iskustvu2 u tvojoj dui djeluju snage koje te ine
vidoviti jednako tako kako su snage prirode od .ivih tvari o/likovale tvoje oi i ui7 J Sao onoe tko nese/ini
sluanje postigne da stvarno
o.e priati iznutra2 tiho2 /ez pokretanja nekog oso/nog
nijenja ili oso/nog osje%aja2 sao njeu ogu govoriti
via /i%a o kojia se govori u tajnoj znanosti7 Sve dok
ovjek onoe to uje suprotstavlja /ilo kakvo iljenje2
/ilo kakav osje%aj2 /i%a duhovnog svijeta ute7
Prosvjetljenja
Prosvjetljenja proizlazi iz vrlo jednostavnih postupaka7 B tu se radi o toe da se razviju odreFeni osje%aji i isli to
drijeaju u svako ovjeku i koji se oraju pro/uditi7 Sao onaj tko s potpuni strpljenje strogo i ustrajno
provodi ove jednostavne postupke2 o.e2 zahvaljuju%i njia2 do%i do opa.anja unutarnjih pojava svjetla7 Poinje se
tako da se na odreFen nain proatraju pojedina /i%a prirode kao prijeri-e? neki proziran2 lijepo o/likovan kaen
9kristal:2 neka /iljka i neka .ivotinja7 Aajprije se sva pozornost usjerava na uspored/u kaena sa .ivotinjo7 ;o se
ini tako da isli koje se ovdje navode oraju prolaziti kroz duu pra%ene .ivi osje%ajia7 Aijedna druga isao2
nijedan drugi osje%aj ne sije se uijeati i setati intenzivno2 pozorno proatranju7 ;re/a re%i saoe se/i?
>Kaen ia neki o/lik i .ivotinja ia neki o/lik7 Kaen ostaje iran na svo jestu7 1ivotinja ijenja svoje
jesto7 Aagon 9.udnja: je taj koji tjera .ivotinju da ijenja svoje jesto2 a .ivotinjsko o/lije takoFer slu.i
nagonia7 Ajeni organi2 njena oruFa izgraFeni su prea ti nagonia7 O/lik kaena nije nainjen prea .udnjaa2
ve% snago /ez .udnje7>J Ako se ovjek intenzivno unese u te isli i prito s napeto
J 0injeni-u koja se ovdje ia u vidu2 ukoliko se ona odnosi
na proatranje kristala2 iskrivljavali su na razne naine
oni koji su o njoj uli sao na izvanjski 9egzoterni : nain2
iz ega su nastali i takvi postup-i kao to su >gledanje
kristala> i tako dalje7 ;akve anipula-ije poivaju na
nesporazuia7 One su opisane u nogi knjigaa2 ali
nikada ne tvore predet istinske 9ezoterne: tajne nastave7
pozorno%u proatra kaen i .ivotinju2 onda u njegovoj dui o.ivljavaju dvije sasvi razliite vrste osje%aja7
Bz kaena struji u nau duu jedna vrsta osje%aja2
a iz .ivotinje druga7 ;o na u poetku vjerojatno ne%e uspjeti2 ali uz stalno strpljivo vje./anje ti %e se osje%aji
postupno pojaviti7 Potre/no je neprestano i stalno vje./ati7 ' poetku su ti osje%aji prisutni sao dok traje
proatranje2 kasnije djeluju i naknadno7 ;ada oni u dui postaju neto .ivo7 Potre/no je da se ovjek sao podsjeti? i
o/a %e se osje%aja uvijek pojaviti i /ez proatranja nekog vanjskog predeta7 E Bz tih osje%aja i iz isli povezanih s
njia o/likuju se vidoviti organi7 E 'kljuio li u proatranje i
/iljku2 priijetit %eo da je osje%aj koji proizlazi iz nje2 po svo svojstvu pa i stupnju2 u sredini izeFu onoga to
struji iz kaena i onoga to struji iz .ivotinje7 Organi koji se na takav nain stvaraju jesu duhovne oi7 Ajia ovjek
postupno ui gledati neto poput duevnih i duhovnih /oja7 ;ako dugo dok je ovjek usvojio tek ono to je opisano
kao >priprea>2 duhovni svijet sa svoji linijaa i o/li-ia ostaje taanH prosvjetljenje on postaje svijetao7 E
Aaravno2 rijei >taan> i >svijetao> kao i drugi upotrije/ljeni izrazi sao pri/li.no oznaavaju ono na to se isli2 ali
drugog iz/ora neao ako se .elio poslu.iti uo/iajeni jeziko7 ;aj jezik stvoren je sao za fizike okolnosti7
E ;ajna znanost oznaava kao >plavo> ili >plavo-rveno> ono to za vidoviti organ struji iz kaena2 a ono to se
osje%a od .ivotinje oznaava se kao >-rveno> ili >-rveno.uto>7 Zapravo su /oje koje se vide >duhovne vrste>7 8oja
koja dolazi od /iljke jest >zelena> i postupno prelazi u svijetlu2 etersko ru.iasto-rvenu7 8iljka je2 naie2 takvo /i%e
prirode koje u vii svjetovia u izvjesno sislu nalikuje svoe ustroju u fiziko svijetu7 GeFuti2 nije isto s
kaeno i .ivotinjo7 E ;re/a na /iti jasno da su sa spoenuti /ojaa navedene sao glavne nijanse u
kaeno2 /iljno i .ivotinjsko -arstvu7 ' stvarnosti postoje sve ogu%e edunijanse7 Svaki kaen2 svaka /iljka2
svaka .ivotinja ia svoju sasvi odreFenu nijansu7 Ovoe se pridru.uju sa svoji esto predivni2 a esto i
u.asni /ojaa2 /i%a viih svjetova2 koja se nikada fiziki ne utjelovljuju7 5oista2 /ogatstvo /oja je u vii
svjetovia neizjerno ve%e nego u fiziko svijetu7
Kad je ovjek jedno stekao sposo/nost gledanja >duhovni oia>2 on %e prije ili poslije susresti spoenuta via2
dijelo i ni.a /i%a od se/e2 a koja nikada ne stupaju u fiziku stvarnost7
Kad ovjek postigne onoliko koliko je ovdje opisano2 otvoreni su u putovi za nogo toga7 GeFuti2 nikoe se ne
savjetuje da ide dalje /ez ponog uva.avanja uputa duhovnog istra.ivaa ili onoga to je on inae priop%io7 B za sve
to je do sada reeno2 naj/olje je uva.avati takvo iskusno vodstvo7 'ostalo2 ako je ovjek sogao u se/i toliko
snage i ustrajnosti da dode do odgovaraju%ih navedenih eleentarnih stupnjeva prosvjetljenja2 onda %e takoFer
sasvi sigurno potra.iti i na%i pravo vodstvo7
Oprez je u svako sluaju nu.an2 i tko ga ne .eli priijeniti2 naj/olje %e uiniti ako odustane od svih koraka na putu
tajne znanosti7 Au.no je da onaj tko postane tajni uenik ne izgu/i nita od svojstava pleenita2 do/ra i za svu fiziku
stvarnost priljiva ovjeka7 5apae2 kao tajni uenik on neprestano ora pove%avati svoju oralnu snagu za vrijee
svog uenja2 svoju unutarnju isto%u i svoj dar proatranja7 Spoenio sao jedno? za vrijee osnovnih vje./i
prosvjetljenja uenik stalno ora uve%avati svoje suosje%anje sa svijeto ljudi i .ivotinja i svoj sisao za ljepotu
prirode7 'koliko se o toe ne /i /rinuo2 taj osje%aj i sisao stalno /i se otupljivali uslijed takvih vje./i7 Sr-e /i
otvrdnulo2 a osje%aji otupjeli7 ;o /i nu.no dovelo do opasnih posljedi-a7
Kako se dolazi do prosvjetljenja2 ako se u sislu gornjih vje./i preko kaena2 /iljke i .ivotinje uzdi.eo do
ovjeka2 i kako poslije prosvjetljenja jedno svakako dolazi do spajanja due s duhovni svijeto te se posti.e
posve%enje? o sveu toe /it %e govora2 koliko je to ogu%e2 u sljede%i poglavljia7
' nae vrijee nogi ljudi tra.e put do tajne znanosti7 Oni to ine na razne naine i iskuavaju vrlo opasne2 ak i
nedostojne postupke7 Zato oni koji satraju da znaju neto istinito o ti stvaria tre/aju drugia pru.iti ogu%nost
upoznavanja s ponei iz tajnog kolovanja7 Ovdje je priop%eno sao toliko koliko je u skladu s to ogu%nosti7
;re/a o/javiti istinito2 kako pogreno ne /i nanijelo veliku tetu7 Putovi koji su ovdje oznaeni nikoe ne ogu
nanijeti tetu ako ne sili7 ;ek se na jedno ora paziti? nitko ne sije na takve vje./e potroiti vie vreena i snage
nego to u stoji na raspolaganju s o/ziro na njegov .ivotni polo.aj i njegove du.nosti7 Aitko ne sije z/og svog
tajnog puta sjesta proijeniti /ilo to u svoji vanjski .ivotni okolnostia7 1elio li do%i do istinskih
dostignu%a2 orao iati strpljenjaH ovjek ora nakon nekoliko inuta /iti u stanju prestati s vje./o i irno
prije%i na svoj dnevni posao7 Aikakve isli o vje./aa ne siju se uijeati u dnevni posao7 ;ko nije nauio u
najvie i naj/olje sislu ekati2 nije sposo/an /iti tajni ueniko i nikad ne%e posti%i uinke znaajne
vrijednosti7
Kontrola isli i osje%aja
Ako netko tra.i put k duhovnoj znanosti na nain koji je opisan u prethodno poglavlju2 onda ne sije propustiti da
se tijeko itavog rada jaa jedno konstantno ilju7 Aaie2 on ora stalno iati u vidu da je nakon nekog
vreena o.da ve% postigao znaajan napredak2 ali da u se on ne pokazuje na nain kako je to o.da oekivao7
;ko to nea na uu2 lako %e izgu/iti ustrajnost i u/rzo odustati od svih pokuaja7 Snage i sposo/nosti koje ovjek
ora razvijati2 u poetku su vrlo krhke7 Ajihovo je /i%e neto sasvi drugo od predod./i koje je ovjek
# toe prethodno stvorio7 ;a on se /io navikao /aviti sao fiziki svijeto7 5uhovni i duevni svijet /ili su
nedostupni njegovu pogledu i njegovi pojovia7 Zato uop%e ne zauFuje to ne prije%uje duhovne " duevne
snage sada kada se one u njeu razvijaju7 E ' toe le.i ogu%nost za/lude za onoga tko se
uputi na tajnu stazu2 a ne pridr.ava se iskustava ko
ja su prikupili iskusni istra.ivai7 ;ajni istra.iva prepoznaje napredak koji uenik posti.e2 i to nogo prije nego to
je sa uenik svjestan tog napretka7 On zna kako se poalo o/likuju nje.ne duhovne oi prije nego to to uvidi
uenik7 Zato se velik dio uputa tajnog istra.ivaa sastoji upravo u toe da izrazi ono to uenika potie da ne izgu/i
povjerenje2 strpljenje i ustrajnost prije nego to doFe do vlastite spoznaje o svo napretku7 Aaravno2 tajni znala- ne
o.e svo pito-u dati neto to u ovoe2 na skriven nain2 ve% ne postoji7 On ga o.e sao navoditi na razvijanje
sposo/nosti koje u njeu drijeaju7 GeFuti2 ono to iz svojih iskustva priop%ava2 /it %e potre/no onoe tko iz
raka .eli prodrijeti do svjetlosti7
Gnogi naputaju put tajne znanosti2 ve% u/rzo nakon to na njega stupe2 jer i napredak nije odah vidljiv7 0ak i
kad za pito-a nastupe prva prijetljiva via iskustva2 on ih esto satra iluzijaa jer je se/i stvorio sasvi
drugaije predod./e o toe to tre/a do.ivjeti7 6u/i hra/rost jer prva iskustva satra /ezvrijedni ili pak u se ona
ine toliko neznatni da ne vjeruje da /i ga ona u neko predvidljivo roku ogla dovesti do /ilo ega znaajnog7
Ali hra/rost i saopouzdanje dva su svjetla koja se ne siju ugasiti na putu tajne znanosti7 ;ko se/e ne o.e
natjerati da ipak uvijek iznova ponovi neku vje./u2 koja je prividno /ez/roj puta /ila /ezuspjena2 taj ne%e sti%i
daleko7
Gnogo prije jasnog opa.anja napretka javlja se utan osje%aj da se nalazio na pravo putu7 A taj osje%aj ovjek
ora uvati i njegovati2 jer upravo on o.e postati sigurni vodie7 Prije svega tre/a iskorijeniti vjerovanje da su
potre/ni neki sasvi neo/ini2 tajanstveni postup-i kako /i se dolo do viih spoznaja7 Gora na /iti jasno da je
potre/no po%i od onih osje%aja i isli s kojia ovjek stalno .ivi te da ti osje%ajia i islia tre/a sao dati
drugaiji sjer od onoga na koji so naviknuti7 Saoe se/i tre/a re%i? u oje vlastito svijetu osje%aja i isli
skrivene su najvie tajne2 sao ih do sada nisa opazio7 Aapokon2 sve poiva na toe da ovjek sa so/o stalno
nosi tijelo2 duu i duh2 ali da je potpuno svjestan sao svoga tijela2 a ne due i duha7 ;ajni uenik postaje svjestan
due i duha kao to je svaki o/ian ovjek svjestan svoga tijela7
Z/og toga je va.no da se i isli pravilno usjere kako /i se razvila osjetljivost za opa.anje onoga to je u o/ino
.ivotu nevidljivo7 Aavest %eo jedan od naina kako se to radi7 ;o je opet sasvi jednostavno2 kao to je /ilo
jednostavno sve to je do sada priop%eno7 A uinak %e /iti najve%i ako sve ustrajno provodio i ako na uspije da se
toe predao s potre/ni intini raspolo.enje7
Stavio pred se/e alu sjeenku neke /iljke7 8it je u toe da pred ovo neznatno stvari intenzivno stvarao
prave isli i poo%u tih isli razvijao odreFene osje%aje7 Prvo na ora /iti jasno to oia zaista vidio7
Opiio se/i o/lik2 /oju i sva ostala svojstva sjeenke7 Zati razislio ovako? Posijeo li ovu sjeenku2 iz nje %e
izrasti /iljka raznolikih o/lika7 Predoio si tu /iljku7 Bzgradio je u svojoj ati7 A onda poislio? =to ja se/i
predoava u ati2 snage zelje i svjetla stvarno %e kasnije izaiti iz sjeenke7 Kad /ih pred so/o iao neku
ujetno o/likovanu stvar koja /i izgledo sasvi oponaala sjeenku2 tako da je oje oi ne /i ogle razlikovati
od prave2 nikakva snaga zelje i svjetla ne /i iz nje ogla izaiti /iljku7 Kou ta isao postane sasvi jasna2 tko
je unutarnje do.ivi2 taj %e i sljede%u o%i o/likovati s ispravni osje%aje7 Se/i %e re%i? ' ovoj sjeen-i ve%
skriveno poiva E kao snaga itave /iljke E ono to %e kasnije iz nje izrasti7 ' ujetno zrnu koje oponaa pravo2
ta snaga ne poiva7 Pa ipak su za oje oi o/a zrna jednaka7 ' pravoj sjeen-i ia neto nevidljivo to u ujetnoj
nea7 Aa to nevidljivoK tre/a sada usjeriti osje%aj i isli7J Predoio si?
J Ako /i netko prigovorio da /i se pri tonije ikroskopsko
pregledu ujetno zrno razlikovalo od pravog2 sao /i
pokazao da nije shvatio o eu se radi7 Ae radi se o toe
to ovjek stvarno ia pred so/o na osjetilni nain2
ve% da se na toe razvijaju duevnoduhovne snage7 ;o nevidljivo kasnije %e se preo/raziti u vidljivu /iljku koja %e
preda no stajati u svo o/liku i /oji7 Sasvi se predajo isli? Aevidljivo %e postati vidljivi7 Kada ne /ih
ogao isliti2 ne /i i se ni oglo ve% sada o/javiti ono to %e tek kasnije postati vidljivo7
;re/a pose/no jasno naglasiti? Ono o eu tu islio orao i intenzivno osje%ati7 Gorao u iru2 /ez prijesa
drugih isli koje /i setale2 u se/i do.ivljavati ovu jednu2 gore navedenu isao7 B tre/a si ostaviti vreena da se ta
isao i osje%aj koji se na nju nadovezuje2 takore%i urezu u duu7 E 'inio li to na pravi nain2 poslije nekog
vreena E o.da tek poslije nogo/rojnih pokuaja E osjetit %eo u se/i izvjesnu snagu7 A ta %e snaga stvoriti
nov nain gledanja7 Sjeenka %e se pojaviti kao okru.ena ali o/lako svjetla7 Aa osjetilnoduhovni nain osjetit
%eo neku vrstu plaena7 Prea sredini toga plaena iat %eo osje%aj kakav u naa /udi utisak lju/iaste /ojeH a
prea ru/u onakav kakav u naa /udi utisak plaviaste /oje7 E ;u se pojavljuje ono to ranije niso vidjeli i to je
stvorila snaga isli i osje%aja koje so u se/i pro/udili7 Ono to je osjetilno /ilo nevidljivo E /iljka koja %e tek
poslije postati vidljiva2 sada se o/javljuje na duhovnovidljiv nain7
Shvatljivo je da %e netko sve ovo satrati iluzijo7 Gnogi %e re%i? >=to %e i takve utvare i takve sa/lasti?> Poneki
%e otpasti i ne%e produ.iti ovi pute7 Ao u ovo teko trenutku ovjekova razvoja pose/no je va.no ne
zaijeniti atu za duhovnu z/ilju7 A osi toga tre/a iati hra/rosti pro/ijati se naprijed i ne postati /oja.ljiv i
aloduan7 S druge strane2 eFuti2 tre/a svakako naglasiti va.nost neprestanog njegovanja zdravog sisla2 koji
razlikuje istinu od o/ane7 Za vrijee svih tih vje./i ovjek nikada ne sije izgu/iti punu svjesnu vlast nad sai
so/o7 Onako sigurno kako isli o stvaria i z/ivanjia svakidanjeg .ivota2 tako ora isliti i ovdje7 8ilo /i loe
kad /i zapao u sanjarije7 ' svako trenutku on ora ostati /istra razuaH trezven7 Aajve%a /i pogreka /ila kad /i
ovjek uslijed takvih vje./i izgu/io ravnote.u i kad /i ga one sprjeavale da o stvaria svakodnevnog .ivota
prosuFuje zdravo i jasno kao prije7 ;ajni uenik uvijek se ponovno tre/a preispitivati nije li o.da ispao iz svoje
ravnote.e2 da li je ostao isti unutar okolnosti u kojia .ivi7 ' se/i ora sauvati vrsti ir2 jasan sisao za sve7
Svakako2 on ora do/ro paziti da se ne predaje svakojako proizvoljno sanjarenju niti svi ogu%i vje./aa7
Prav-i iljenja koji se ovdje iznose iskuani su i vje./ani u tajni kolaa jo od pradavnih vreena7 Ovdje se
priop%avaju sao takvi prav-i7 Onaj tko /i .elio priijeniti drugaije prav-e2 to ih sa stvara ili takve o kojia tu i
tao uje ili ita2 taj ora zavriti na stranputi-i te %e se uskoro na%i na stazi /ezgranine fantastike7
Sada %eo opisati vje./u kojo tre/a nastaviti prethodnu7 Postavio se nasuprot /ilj-i koja se nalazi na stupnju
punog razvoja7 Zati se pro.io ilju da %e do%i vrijee kada %e ova /iljka odurijeti7 3ie nita ne%e ostati od
onoga to sada vidi pred so/o7 Ali ta %e /iljka ve% tada iati razvijene sjeenke koje opet postaju novi
/iljkaa7 Ponovno prije%uje da u ovoe to vidi skrovito iruje neto to ja ne vidi7 Sasvi se ispunjava
ilju kako ovaj o/lik /iljke sa svoji /ojaa vie ne%e postojati u /udu%nosti7 Ali predod./a da ona
stvara sjee pouava e da ona ne%e nestati u nita7 Ono to je uva od nestajanja sada ne ogu vidjeti oia
jednako2 kao to prije u sjeen-i nisa ogao
vidjeti /iljku7 ' njoj2 dakle2 postoji neto to ne
ogu vidjeti oia7 Ako ostavi da ta isao u eni .ivi i ako se odgovaraju%i osje%aj u eni spoji s njo2 onda se
poslije odreFenog vreena u ojoj dui opet razvija snaga koja prelazi u novi nain gledanja7 Bz /iljke opet raste
neka vrsta duhovnog plaenog o/lika7 Aaravno da je ovaj razjerno ve%i od onoga koji je opisan ranije7 Plaen
o.eo u njegovu srednje dijelu osjetiti zelenkastoplavo2 a na njegovu izvanjsko ru/u .u%kasto-rveno7
Ovdje se ora izriito naglasiti da se ono to je ovdje oznaeno kao >/oja> ne vidi onako kako fizike oi vide /oje2
ve% se duhovni opa.anje osje%a neto slino onoe to iao pri fiziko utisku /oje7 5uhovno opa.ati >plavo>
znai iati osjet ili osje%aj slian onoe kada pogled fizikog oka poiva na plavoj /oji7 ;ko se stvarno postupno .eli
uzdignuti do duhovnog proatranja2 ora to uzeti u o/zir7 Bnae oekuje da %e u duhovno na%i sao ponavljanje
fizikog7 ;o /i ga oglo dovesti u veliku za/ludu7
Onaj koe je uspjelo da tako neto vidi duhovno2 nogo je postigao2 jer njeu se stvari ne otkrivaju
sao u sadanje postojanju ve% i u svoe nastajanju
i nestajanju7 On poinje posvuda gledati taj duh o koe osjetilne oi ne ogu nita znati7 ;ie je uinio prve korake
da /i postupno2 vlastiti gledanje doao do onoga to se nalazi s onu stranu roFenja i srti7 Za vanjska osjetila
neko /i%e nastaje roFenje2 a nestaje sr%u7 ;o je sao zato to ta osjetila ne opa.aju skriveni duh /i%a7 Za duh je
roFenje i srt
sao preo/ra.aj2 kao to je i razvijanje -vijeta iz pupoljka preo/ra.aj koji se odigrava pred fiziki oia7 Ako to
ovjek .eli upoznati vlastiti gledanje2 ora na spoenuti nain za to tek pro/uditi duhovno osjetilo7
5a /iso odah otklonili jo jednu prijed/u nekih ljudi koji iaju stanovita duevna 9psihika: iskustva2 orao
re%i ovo? 'op%e ne tre/a po/ijati da postoje kra%i2 jednostavniji putovi te netko o.e vlastiti viFenje upoznati
pojave roFenja i srti a da prije nije iskusio sve ono to je ovdje opisano7 Ba ljudi koji iaju znaajnu psihiku
prirodnu sklonost i potre/an i je sao ali poti-aj da /i se ona razvila7 Ali to su izuze-i7 GeFuti2 ovdje izlo.eni
put jest op%i i siguran7 0ovjek o.e ste%i stanovito znanje iz keije na jedno neuo/iajenu putu2 ali ako .eli postati
keiar2 ora po%i op%i2 sigurni pute7
;eki posljedi-aa ogla /i uroditi za/luda kad /i netko vjerovao da o.e lake2 udo/nije sti%i do -ilja tako to /i
opisanu sjeenku ili /iljku se/i sao predoio2 sao predstavio u ati7 ;ko tako postupi2 naravno2 takoFer o.e
do%i do -ilja2 ali ne tako sigurno kao na ve% izlo.eni nain7 3iFenje do kojeg se dolazi /it %e u ve%ini sluajeva sao
o/ana ate i tre/alo /i tek ekati na njegov preo/ra.aj u duhovno gledanje7 Aije stvar u toe da ja svoje viFenje
stvara iz puke saovolje2 ve% da ga stvarnost stvara u eni7 Bstina ora izvirati iz du/ine oje vlastite due2 a
nikako ne sije oje o/ino ja /iti aro/njak koji .eli izaiti istinu7 ;aj aro/njak oraju /iti /i%a iju duhovnu
istinu .eli gledati7
Ako je ovjek takvi vje./aa pronaao u se/i prve poetke duhovnog gledanja2 sije se uzdi%i i
do proatranja saog ovjeka7 ' poetku se oraju iza/rati jednostavne pojave u ljudsko .ivotu7 E Ali prije nego
to ovjek prijeFe na to2 potre/an je naroito oz/iljan rad na potpunoj isto%i vlastitog oralnog karaktera7 Gorao
odstraniti svaku poisao da na taj nain steenu spoznaju o.da upotrije/io u vlastitu korist7 0ovjek ora
raistiti sa so/o da nikada ne%e nad svoji /li.njia zloupotrije/iti o% koju o.da /ude stekao7 Zato svatko tko
vlastiti gledanje tra.i tajne o ljudskoj prirodi ora postupati prea ovo zlatno pravilu prave tajne znanosti7 A
zlatno pravilo glasi? ako pokua uiniti jedan korak naprijed u spoznavanju tajnih istina2 uini istovreeno tri koraka
naprijed u usavravanju svog karaktera7 E ;ko postupa prea to pravilu2 o.e izvoditi takve vje./e2 a jednu %eo
sada opisati7
Predoio si ovjeka kojeg so jedno proatrali kako .udi za neko stvari7 Pozornost tre/a usjeriti na tu
.udnju7 Aaj/olje je u se/i pro/uditi sje%anje na trenutak kada je ona /ila naj.ivlja i kada je /ilo prilino neizvjesno
ho%e li ovjek .udeno do/iti ili ne7 Zati se tre/a sasvi predati predod./i o onoe to se proatra u sje%anju7 '
vlastitoj dui tre/a uspostaviti najve%i ogu%i unutarnji ir7 Koliko god je to ogu%e2 tre/a /iti slijep i gluh za sve
drugo to se dogaFa u okolini7 Prito tre/a naroito paziti da se poo%u potaknute predod./e u dui pro/udi osje%aj7
Pustit %eo da se taj osje%aj u naa uzdi.e poput o/laka koji se di.e na inae sasvi prazno o/zorju7 Prirodno je
da %e ovo proatranje u pravilu /iti prekinuto zato to ovjeka na kojeg je usjerena pozornost niso ogli
dovoljno dugo proatrati u opisano duevno stanju7 3jerojatno %eo uiniti stotine i stotine uzaludnih pokuaja2
ali ne sijeo izgu/iti strpljenje7 Aakon nogo/rojnih pokuaja /it %e ogu%e u vlastitoj dui do.ivjeti osje%aj koji
odgovara duevno stanju ovjeka kojeg so proatrali7 Poslije nekog vreena priijetit %eo kako iz tog osje%aja
u naoj dui izrasta sna
ga koja postaje duhovno gledanje duevnog stanja
drugoga7 ' vidokrugu %e izroniti slika koju %eo osjetiti kao neto svijetle%e7 A ta slika koja duhovno svijetli jest
takozvano astralno utjelovljenje proatranog duevnog stanja .udnje7 B opet se ta slika o.e opisati kao osje%aj
slian plaenu7 ' sredini %e se pojaviti kao .uto-rvena2 a na ru/u %eo je do.ivjeti kao -rvenkastoplavu ili
lju/iastu7 3rlo je va.no da se s takvi duhovni gledanje pa.ljivo postupa7 Aaj/olje je ako u poetku o toe
nikoe ne govorio2 osi o.da svo uitelju2 ukoliko takvog iao7 Aaie2 pokua li ovjek takvu pojavu
opisati nevjeti rijeia2 naje%e se izla.e teki o/anaa7 'potre/ljava o/ine rijei koje ipak nisu
naijenjene za takve stvari i zato su pregru/e i nezgrapne7 Pokuavaju%i sau stvar zaodjenuti u rijei2 ovjek /iva
zaveden da u svoje istinito gledanje unese svakojake o/ane ate7 B opet jedno va.no pravilo za tajnog uenika?
Aaui utjeti o svoji duhovni viFenjia7 =tovie2 o toe uti i pred sai so/o7 Ae pokuavaj ono to ugleda
u duhu zaodjenuti u rijei ili dokuiti nevjeti razuo7 Predaj se naprosto svo duhovno gledanju i ne reeti ga
s nogo raziljanja7 ;i ora2 naie2 proisliti kako tvoje raziljanje u poetku uop%e nije doraslo tvo viFenju7
;o si raziljanje stekao u svo dosadanje .ivotu2 ogranieno tek na fizikoosjetilni svijet2 a to to sada stjee
nadilazi taj svijet7 Aeoj2 dakle2 nastojati na to novo2 vie2 prijenjivati jerilo staroga7 Sao onaj tko ve% ia neke
vrstine u proatranju unutarnjih iskustava o.e o toe govoriti i tie poti-ati svoje /li.nje7
3e% opisanoj vje./i o.eo dodati jo jednu koja je dopunjuje7 Aa jednak nain proatrat %eo kako se neko
ovjeku ispunila neka .elja2 neko oekivanje7 Priijenio li prito ista pravila i oprez kao u prvo sluaju2 do%i
%eo i do duhovnog viFenja7 Opazit %eo stvaranje duhovnog plaena koji u sredini osje%ao .uti sa zelenkasti
ru/o7
Ovakvi proatranje svojih /li.njih ovjek lako o.e poiniti oralnu pogreku7 Go.e postati krut2 /ezosje%ajan7
Potre/no je /oriti se svi ogu%i sredstvia da do toga ne doFe7 Proatrao li na ovaj nain2 svakako je nu.no
dosegnuti onu visinu gdje se dolazi do potpune izvjesnosti da su isli uistinu stvarnost7 Ae sijeo dopustiti da nas
o/uzu isli koje nisu u skladu s najdu/lji potovanje ovjekova dostojanstva i ovjekove slo/ode7 Ai u jedno
trenutku ne sije nas pro.eti isao da /i neki ovjek za nas ogao /iti sao o/jekt proatranja7 Ruku pod ruku sa
svaki tajni proatranje ljudske prirode2 saoodgoj ora dovesti do toga da se neogranieno -ijeni puna
vrijednost svakog ovjeka2 satraju%i ono to je u njeu nei sveti2 za nas nedodirljivi7 Ono to je u ovjeku ne
sijeo povrijediti ni u islia ni u osje%ajia7 Gora nas ispunjavati osje%aj svete plahosti pred svie to je
ljudsko2 ak i kad se zailja sao u sje%anju7
;a dva prijera sao nagovje%uju kako se dolazi do spoznaje ljudske prirode7 Aa njia so u najanju ruku ogli
pokazati put koji tre/a po%i7 ;ko nade onu neophodnu unutarnju tiinu i ir2 to je uvjet za takvo proatranje2
njegova dua ve% %e tie do.ivjeti velik preo/ra.aj7 ;o %e uskoro dovesti do toga da %e u unutarnje o/oga%enje
koje do.ivljava njegovo /i%e2 pru.iti sigurnost i ir i u njegovu vanjsko ponaanju7 A to preo/ra.eno vanjsko
ponaanje povratno %e djelovati na njegovu duu7 B tako %e dalje sa se/i poagati7 Prona%i %e sredstva i putove da o
ljudskoj prirodi sve vie otkriva ono to je skriveno vanjski osjetilia7 ;ako %e postati zreo za uvid u tajanstvene
odnose izeFu ljudske prirode i svega onoga to jo postoji u sveiru7 E Aa to putu ovjek se sve vie pri/li.ava
trenutku ostvarenja prvih koraka u posve%enje7 Ali prije nego to ih je ogu%e uiniti potre/no je jo neto7 ;o neto
tajni uenik isprva o.da ne%e satrati nu.no%u7 Ali kasnije ho%e7
Aaie2 uenik koji ulazi u posve%enje ora sa so/o donijeti u izvjesno sislu izgraFenu hra/rost i neustraivost7
;ajni uenik ora upravo tra.iti prilike u kojia se te vrline izgraFuju7 One /i se u tajno kolovanju tre/ale
o/likovati potpuno sustavno7 Ali i sa je .ivot u to sislu oso/ito do/ro tajno kolovanjeH o.da naj/olje7 Girno
gledati opasnosti u oi i htjeti /ez oklijevanja svladati teko%e E tie ora ovladati tajni uenik7 Aa prijer2 u nekoj
se opasnosti ora odah pri/rati da /i doao do osje%anja? oj strah nije od koristi ni u koje pogleduH ja ga uop%e
ne sije iatiH ora isliti sao na ono to tre/a initi7 On ora do%i do toga da prilike u kojia /i ranije /io
/oja.ljiv2 stanja kao >/ojati se>2 >gu/iti hra/rost>H njeu /are u sao2 najunutarnjije osje%anju postanu
neogu%a7 0ovjek2 naie2 saoodgoje u to sjeru u se/i razvija sasvi odreFene snage koje su u potre/ne da
/i ogao /iti posve%en u vie tajne7 Kao to je fiziko ovjeku potre/na .ivana snaga da /i se slu.io svoji
fiziki osjetilia2 tako je duevno ovjeku potre/na ona snaga koja se razvija sao u hra/ri i neustraivi
prirodaa7 E ;ko prodre u vie tajne2 vidi stvari koje o/ino ovjeku uslijed o/ana osjetila ostaju skrivene7 <er
iako na fizika osjetila ne doputaju gledanje viih istina2 ona su /a tie i ovjekovi do/rotvori7 Ona u skrivaju
ono to /i ga nepripreljenog oralo silno zaprepastiti jer ne /i ogao izdr.ati pogled na to7 ;ajni uenik ora /iti
dorastao to prizoru7 On gu/i odreFene prijanje oslon-e u vanjsko svijetu upravo zahvaljuju%i okolnosti to je /io
zahva%en o/ano7 ;o je stvarno i doslovno tako kao kad /i se nekoga upozorilo na opasnost koja je ve% odavno
nad nji le/djela2 ali o kojoj on nita nije znao7 Prije se nije /ojao2 a sada2 /udu%i da zna2 spopada ga strah2 iako se
opasnost tie nije pove%ala7
Snage svijeta jesu ruilake i gradivne? sud/ina fizikih /i%a jest nastajanje i nestajanje7 Znala- tre/a usjeriti pogled
u djelovanje tih snaga2 u tijek te sud/ine7 ;re/a skinuti veo koji u o/ino .ivotu prekriva duhovne oi7 B sa je
ovjek usko povezan s ti snagaa2 s to sud/ino7 ' njegovoj vlastitoj prirodi nalaze se i ruilake i gradivne
snage7 Kako se druge stvari razotkrivaju pred oko znal-a2 tako i njegova vlastita dua razotkriva se/e sau7 ;ajni
uenik ne sije izgu/iti snagu pred takvo saospoznajo7 A ona u ne%e uzanjkati sao onda ako je sa so/o
donese u izo/ilju7 Zato ora nauiti kako u teki .ivotni uvjetia sauvati unutarnji ir i sigurnostH ora u se/i
odgajati vrsto povjerenje u do/re o%i postojanja7 Osi toga2 ora /iti sprean na to da ga u .ivotu vie ne%e
voditi pokretake snage koje su ga do sada vodile7 Gorat %e uvidjeti da je do sada puno stvari inio i islio sao zato
to je zagli/io u neznanje7 Otpast %e razlozi koje je iao do sada7 =tota je inio iz tatine2 a uvidjet %e da je za znal-a
svaka tatina neizre-ivo /ezvrijedna7 Poneke stvari inio je iz grazivosti2 a uvidjet %e kako je svaka grazivost
ruilaka7 Gorat %e razvijati sasvi nove po/ude za djelovanje i iljenje2 a za to su potre/ne i hra/rost i
neustraivost7
Od oso/ite je va.nosti du/oko u nutrini saoga isaonog .ivota njegovati tu hra/rost i tu neustraivost7 ;ajni uenik
ora nauiti da z/og neuspjeha ne klone duho7 Gora /iti sposo/an ovako isliti? >1eli za/oraviti da i ovo opet
nije uspjelo2 ali pokuat %u ponovno2 kao da se nita nije dogodilo7> ;ako se pro/ija do uvjerenja kako u svijetu
postoji nepresuan izvor snaga iz kojih o.e -rpsti7 On uvijek iznova strei duhovno koje %e ga podi%i i nositi /ez
o/zira na to koliko se esto ono zealjsko pokazalo sla/i i /ez snage7 Gora /iti sposo/an .ivjeti ususret /udu%nosti
i ne sije dopustiti da ga u to streljenju oeta /ilo koje iskustvo iz prolosti7 E Ako je ovjek do izvjesnog
stupnja stekao ova opisana svojstva2 onda je zreo spoznati prava iena stvari2 koja su klju vieg znanja7 <er
posve%enje se sastoji u toe da ovjek ui stvari svijeta nazivati oni ienia koja one iaju u duhu njihovih
/o.anskih prauzroka7 ' njihovi ienia poivaju tajne ovih stvari7 Stoga posve%eni-i govore drugaiji jeziko
nego neposve%eni-i jer ovi prvi navode iena /i%a prea kojia su ona saa stvorena7 E Onoliko koliko se o.e
govoriti o sao posve%enju 9ini-ija-iji: slijedi u idu%e poglavlju7
P O S 3 4 I 4 A <4
Posve%enje je najvii stupanj o koje se u jedno spisu jo ogu dati sasvi razuljive napoene7 # sveu to je
iznad toga2 priop%enja su teko razuljiva7 Ali i k toe %e svatko na%i put ako je pripreo2 prosvjetljenje i
posve%enje prodro do ni.ih tajni7
Znanje i uije%e koji se posti.u posve%enje ovjek /i /ez njega ogao ste%i tek u vrlo dalekoj /udu%nosti E nakon
nogih utjelovljenja E na jedno sasvi drugaije putu2 a i u sasvi drugaije o/liku7 ;ko danas postane
posve%eniko2 do.ivljava neto to /i inae do.ivio nogo kasnije2 pod sasvi drugaiji okolnostia7
Stvarna iskustva o tajnaa postojanja ovjek o.e ste%i sao u onoj jeri koja odgovara stupnju njegove zrelosti7
Sao z/og toga postoje zapreke do viih stupnjeva znanja i uije%a7 0ovjek ne tre/a upotrije/iti puku prije nego to
ia dovoljno iskustva2 kako njeni rukovanje ne /i prouzroio nesre%u7 E Aekoe tko /i danas /ez dovoljno
pripree postao posve%en2 nedostajalo /i iskustvo koje %e jo ste%i kroz utjelovljenja u /udu%nosti2 kada ovlada
odgovaraju%i tajnaa u pravilno tijeku svoga razvoja7 Zato se ta iskustva pri prolazu kroz vrata koja vode u
posve%enje oraju zaijeniti nei drugi7 Stoga se kao zajena za /udu%a iskustva kandidatia za posve%ene
daju prve pouke7 ;o su takozvane >kunje> kroz koje ora pro%i i koje se javljaju kao redovna posljedi-a duevnog
.ivota ako pravilno slijede vje./e izlo.ene u prethodni poglavljia7
O ti se >kunjaa> esto govori i u knjigaa7 Aaravno da takvo opisivanje njihove prirode u pravilu
dovodi do krivih predod./i7 <er onaj tko nije proao kroz pripreu i prosvjetljenje2 taj uistinu nije nita iskusio od tih
kunji7 ;akav ih ovjek ne o.e ni prijereno opisati7
Onoe tko se posve%uje oraju se dogoditi odreFene stvari i injeni-e koje pripadaju vii svjetovia7 Ali on ih
o.e vidjeti i uti sao onda ako duhovno opa.a o/like2 /oje2 tonove i tako dalje2 o eu je /ilo rijei priliko
izlaganja o >priprei> i >prosvjetljenu>7
Prva se kunja sastoji u postizanju istinitijeg uvida u tjelesna svojstva ne.ivih tijela2 zati /iljaka2 .ivotinja i ljudi2 od
onoga koje ia prosjeni ovjek7 Prito se ne isli na ono to se danas naziva znanstveno spoznajo2 jer ne radi
se o znanosti2 nego o viFenju7 E ' pravilu se postupa tako da
onaj tko se posve%uje ui spoznavati kako se stvari prirode i .iva /i%a pokazuju duhovno uhu i duhovno oku7 ;e
stvari tada na neki nain stoje pred proatrae neuvijene E gole7 Svojstva koja se tako uju i vide skrivena su
osjetilno oku i uhu7 Za to osjetilno gledanje ona kao da su zastrta neki velo7 Za onog tko se posve%uje padanje
tog vela poiva na jedno dogaFaju koji se oznaava kao >pro-es duhovnog sagorijevanja>7 Zato se ta prva kunja
naziva >vatrena kunja>7
Za neke ljude ve% je i sa .ivot2 vie ili anje2 nesvjesni pro-es posve%enja pute vatrene kunje7 Radi se o ljudia
koji prolaze kroz /ogata iskustva te vrste2 tako da se njihovo saopouzdanje2 njihova hra/rost i njihova
nepokole/ljivost na zdrav nain uve%avaju te stoga patnje2 razoaranja2 neuspjeh onoga to poduziaju ue podnositi
s duevno veliino2 a oso/ito s iro i s nesaloljivo sna
go7 ;ko je proao kroz takva iskustva2 taj je esto2 a da toga sa nije svjestan2 ve% posve%enH a tada je potre/no
sao alo da u se otvore ui i oi2 i tako postane vidovit7 ;re/a upatiti? pravoj >vatrenoj kunji> nije -ilj
zadovoljiti radoznalost kandidata7 Svakako2 on upoznaje izuzetne injeni-e koje drugi ljudi ni ne slute7 Ali to
upoznavanje nije -ilj2 nego sao sredstvo za njegovo postizanje7 A -ilj je da kandidat2 spoznavaju%i vie svjetove2
stekne ve%e i istinitije saopouzdanje2 ve%u hra/rost i sasvi drugaiju duevnu veliinu i izdr.ljivost nego to je to
u pravilu ogu%e posti%i u ni.e svijetu7
Poslije >vatrene kunje> svaki se kandidat jo o.e vratiti7 Ojaan u fiziko i duevno pogledu nastavit %e svoj
.ivot2 a put u posve%enje nastavit %e vjerojatno tek u neko sljede%e utjelovljenju7 Ao u ovo .ivotu on %e postati
korisniji lan drutva nego to je /io ranije7 ' kakvi se god okolnostia naao porast %e njegova vrstina2 njegova
o/zirnost2 njegov povoljan utje-aj na svoje /li.nje2 njegova odlunost7
1eli li kandidat nakon izvrene >vatrene kunje> nastaviti tajno kolovanje2 tada u se ora otkriti jedan odreFen
piseni sustav kakav je uo/iajen u tajno kolovanju7 ' to piseno sustavu o/javljuju se prava tajna uenja7
Aaie2 ono to je u stvaria zaista >skriveno> 9okultno:2 ne o.e se neposredno izgovoriti rijeia o/inog jezika2
ni za/ilje.iti o/ini piseni sustavo7 Oni koji ue od posve%enika2 prevode uenje tajnog znanja na o/ian jezik
koliko je to ogu%e7 Okultno piso o/javljuje se dui kada je postigla duhovno opa.anje2 jer to je piso uvijek
zapisano u duhovno svijetu7 Ono se ne ui kao itanje nekog ujetno stvorenog pisa7 Ono je u nogo ve%oj
jeri prijereno urastanje u vidovitu spoznaju2 a za vrijee toga urastanja razvija se kao duevna sposo/nost jedna
snaga koja nagoni na deifriranje postoje%ih dogaFaja i /i%a duhovnog svijeta2 kao da su to znakovi nekog pisa7
Goglo /i se dogoditi da se ta snaga2 a s njo i do.ivljaj odgovaraju%e kunje s napredovanje duevnog razvoja
pro/ude sae od se/e7 Bpak se sigurnije sti.e -ilju ako se slijede upute iskusnih tajnih istra.ivaa2 upoznatih s
deifriranje okultnog pisa7
Znakovi tajnog pisa nisu proizvoljno siljeni2 nego odgovaraju djelatni snagaa svijeta7 Ovi se znakovia ui
jezik stvari7 'skoro kandidat uviFa da znakovi koje upoznaje odgovaraju o/li-ia2 /ojaa2 tonovia i tako dalje2
koje je nauio zapa.ati za vrijee pripree i prosvjetljenja7 Pokazuje u se da je sve prethodno /ilo sao kao
sri-anje slova7 ;ek sada poinje itati u vii svjetovia7 Sada u se u velikoj povezanosti pojavljuje ono to je
ranije /ilo sao pojedinani o/lik2 zvuk2 /oja7 ;ek sada uenik stjee pravu sigurnost u proatranju viih svjetova7
Prije nikad nije ogao sa sigurno%u znati da li je stvari koje je vidio doista tono vidio7 ;ek sada izeFu kandidata i
posve%enoga o.e do%i do pravilnog sporazuijevanja na podruju vieg znanja7 <er a kakvi odnosi vladali izeFu
posve%enog i nekog drugog ovjeka u o/ino zajedniko .ivotu? o vie znanju u neposredno o/liku
posve%enik o.e neto priop%iti sao na spoenuto jeziku znakova7
;i %e jeziko tajni uenik /iti upoznat i s odreFeni uputaa za .ivot7 'poznat %e neke du.nosti o kojia prije
nije nita znao7 A kada je upoznao ova pravila o toe kako se tre/a vladati2 tada o.e
izvesti stvari koje iaju takav znaaj kakav djela neposve%enog nikada ne ogu iati7 On djeluje iz viih svjetova7
'pute za takve postupke ogu se razujeti sao kada su dane spoenuti piso7
;re/a istaknuti da ia i ljudi koji takve postupke ogu izvoditi nesvjesno2 no unato toe nisu proli tajno
kolovanje7 ;akvi poagai >svijeta i ovjeanstva> djeluju /lagotvorno i /lagoslivljaju%i idu kroz .ivot7 Z/og
razloga koje ovdje ne tre/a navoditi njia su podarene sposo/nosti koje se doiaju natprirodni77 Razlika izeFu
njih i tajnog uenika sastoji se sao u toe to ovaj djeluje svjesno i s puni uvido u sve eFuodnose7
=kolovanje posti.e ono to su njia vie sile podarile za do/ro/it svijeta7 One kojia je 8og udijelio ilost tre/a
iskreno potovati2 ali zato ne tre/a rad na kolovanju satrati suvini7
Kada je tajni uenik nauio spoenuto znakovno piso2 tada za njega poinje sljede%a >kunja>7 Ajoe se ora
pokazati o.e li se on u vie svijetu kretati slo/odno i sigurno7 ' o/ino .ivotu ovjeka pokre%u na djelatnost
vanjski pokretai7 On radi ovo ili ono zato to u okolnosti nae%u ove ili one du.nosti7 E 6otovo je nepotre/no
napoinjati da tajni uenik ne sije zaneariti nijednu od svojih du.nosti u o/ino .ivotu z/og toga to .ivi u
vii svjetovia7 Aikakva du.nost u vie svijetu ne o.e nekoga prisiliti da ispusti iz vida /ilo koju du.nost u
o/ino .ivotu7 Postane li tajni ueniko2 ota- o/itelji ostaje jednako do/ar ota-2 ajka jednako do/ra ajka2 a
slu./enika u to sluaju nita ne sprjeava da /ude do/ri slu./eniko7 Bsto vrijedi za vojnika ili za /ilo koga
drugog kad postane tajni ueniko7 Aaprotiv2 sva ona svojstva koja u .ivotu odlikuju arljivog ovjeka kod
tajnog se uenika pove%avaju u takvoj jeri o kojoj neposve%enik nea niti poja7 A ako to neposve%eno2 ponekad
E ne uvijek2 tovie rijetko E i ne izgleda tako2 to potjee sao otuda to posve%enog ne o.e uvijek ispravno
prosuditi7 =to ovaj posljednji ini2 to esto drugi ne razuiju odah7 Ali i to je2 kao to je reeno2 prijetljivo sao u
pose/ni sluajevia7
Za onoga tko je postigao spoenuti stupanj posve%enja postoje du.nosti za koje nea vanjski poti-aj7 Ajega u ti
stvaria ne potiu vanjske okolnosti2 nego sao poduzianje onih jera koje su u o/javljene na >skrovito>
jeziku7 Sada u drugoj >kunji> ora pokazati da poduzianje jedne takve jere djeluje jednako sigurno i vrsto
kao neki slu./enik koji izvrava povjerene u du.nosti7 E ' tu svrhu kandidat %e se kroz tajno kolovanje osje%ati
postavljeni pred odreFen zadatak7 On tre/a izvriti neku radnju u vezi s opa.anjia koja ini na osnovi onoga to je
nauio na stupnju pripree i posve%enja7 A to to tre/a uiniti ora saznati poo%u spoenutog pisa koje je
nauio7 Spozna li svoju du.nost i postupi li ispravno2 proao je kunju7 'spjeh se prepoznaje po projenaa koje se
dogaFaju u opa.ajia duhovnih uiju i duhovnih oiju2 to ih kandidat pri izvrenju djela osje%a kao o/like2 /oje i
tonove7 ' napredovanju tajnog kolovanja /it %e sasvi tono navedeno kako ti o/li-i i tako dalje2 izgledaju i kako se
doiaju nakon izvrenog djela7 A kandidat ora znati na koji nain o.e posti%i takvu projenu7 E ;a se kunja
zove >vodena kunja> jer pri djelatnosti u ovi vii podrujia nedostaje oslona- vanjskih okolnosti2 kao to
nedostaje oslona- pri kretanju u vodi u kojoj se ne dose.e dno7 E Ovaj
se postupak ora ponavljati sve dok kandidat ne postigne potpunu sigurnost7
B kod ove kunje radi se o svojstvu koje ovjek stjee zahvaljuju%i iskustvu u vii svjetovia E i to za kratko
vrijee u vrlo visoko stupnju E dok /i za stje-anje tog svojstva u o/ino razvoju orao pro%i kroz noga
utjelovljenja7 A radi se o sljede%e7 5a /i2 naie2 u vie podruju postojanja izazvao navedene projene2 kandidat
sije initi sao ono to u se pokazuje na teelju njegova vieg zapa.anja i kao posljedi-a itanja skrivenog
pisa7 Kad /i za vrijee svoje djelatnosti u to uijeao /ilo koju od svojih .elja ili nijenja i tako dalje2 kad sao
na trenutak ne /i postupio po zakonia koje je upoznao kao ispravne2 nego po svojoj saovolji2 dogodilo /i se neto
sasvi drugaije od onoga to se tre/a dogoditi7 ' to /i sluaju kandidat odah izgu/io sjer prea -ilju svoga
djelovanja i nastupila /i poutnja7 E Zato ovjek ovo kunjo ia u najve%oj jeri priliku za saosvladavanje7 A
o toe se i radi7 Prea toe2 i kroz ovu kunju lake prolaze oni koji su prije posve%enja proli kroz .ivot koji je od
njih tra.io saosvladavanje7 ;ko je postigao sposo/nost slijeFenja visokih naela i ideala2 zanearuju%i oso/na
raspolo.enja i saovolju2 tko uije svoju du.nost izvriti i onda kada /i je njegova sklonost i sipatija vrlo rado
zao/ile2 taj je nesvjesno ve% u o/ino .ivotu posve%en7 ;akvo je ovjeku potre/no sao alo da /i uspjeno
proao kroz opisanu kunju7 =tovie2 ora se re%i da %e ve% u .ivotu u pravilu /iti potre/an odreFen nesvjesno steen
stupanj posve%enja da /i se izdr.ala druga kunja7 <er kao to nogi ljudi koji u ladosti nisu nauili do/ro pisati u
zreloj do/i to teko nadoknaFuju2 isto se tako teko posti.e potre/an stupanj saosvladavanja priliko uvida u vie
svjetove ako taj stupanj ve% prije nije /io postignut u svakidanje .ivotu7 Stvari fizikog svijeta ne ijenjaju se2 /ez
o/zira na nae .elje2 .udnje i /ez o/zira na naa nagnu%a7 GeFuti2 u vii svjetovia nae .elje2 prohtjevi i
sklonosti iaju utje-aj na stvari7 Ako u to svijetu .elio na odgovaraju%i nain djelovati na stvari2 orao
potpuno vladati so/o2 orao slijediti jedino ispravne jere i ne sijeo se predavati nikakvoj saovolji7
Aa ovo stupnju posve%enja istie se jo jedno ovjekovo svojstvo2 a ono se sastoji u /ezuvjetno zdravoj i sigurnoj
o%i rasuFivanja7 Ona se ora izgraFivati ve% na svi raniji stupnjevia2 a na ovo se stupnju ora pokazati
vlada li kandidat njoe tako da je sposo/an za istinsku stazu spoznaje7 ;ajni uenik o.e napredovati sao ako je u
stanju razlikovati iluziju2 isprazne tvorevine ate2 praznovjeri-e i sve vrste priviFenja od istinske stvarnosti7 A to je
isprva te.e na vii stupnjevia /itka nego na ni.i7 ;u se tre/a oslo/oditi svake predrasude2 svakog oiljenog
nijenja glede stvari o kojia se ovdje radi2 a nit vodilja ora /iti jedino i sao istina7 Ovdje ovjek ora /iti
potpuno sprean odre%i se odah neke isli2 nekog shva%anja2 neke sklonosti ako to tra.i logiko iljenje7
Bzvjesnost se u vii svjetovia posti.e sao ako se nikad ne tedi vlastito nijenje7
Ljudi s naino iljenja skloni fantasti-i i praznovjerju na tajnoj stazi ne ogu posti%i nikakav napredak7 ;ajni
uenik tre/a svakako zado/iti drago-jeno /lago koje se sastoji u toe da u /ivaju oduzete sve sunje u vie
svjetove7 Oni se njegovu pogledu otkrivaju u svoji zakonitostia7 Ali on ne o.e iz/oriti to do/ro tako dugo dok
doputa da ga zavaravaju o/ane i iluzije7 Zlo /i /ilo po njega kad /i u razu /io pro.et fantazijo i
predrasudaa7 Sanjali-e i fantasti za tajnu su znanost isto tako nepogodni kao i praznovjerne oso/e7 ;o sve ne o.e
se dovoljno istaknuti7 <er u sanjarijaa2 fantasti-i i praznovjerju vre/aju najgori neprijatelji na putu k spoznajaa
viih svjetova7 Ali prito nitko ne tre/a isliti da tajni uenik gu/i poeziju .ivota2 sposo/ost za oduevljavanje2 zato
to nad vratia koja vode k drugoj kunji posve%enja stoje rijei? >Sve predrasude oraju od te/e otpasti> i to ve% na
ulazni vratia za prvu kunju ora proitati? >8ez zdravog ljudskog razua uzaludni su svi tvoji kora-i>7
Kada je na ovaj nain kandidat dovoljno napredovao2 eka ga tre%a >kunja>7 ' njoj on ne osje%a nikakav -ilj7 Sve je
polo.eno u njegove vlastite ruke7 On se nalazi u stanju u koje u nita ne daje povoda za djelovanje7 Gora sasvi
sa iz se/e na%i svoj put7 ;u nea ni stvari ni oso/a koje /i ga na neto pokretale7 Aita i nitko osi njega saog
sada u ne o.e dati snagu koja u je potre/na7 Kad tu snagu ne /i pronaao u se/i saoe2 uskoro /i se opet
naao tao gdje je /io i prije7 Bpak se ora re%i da je ali /roj onih koji ne%e na%i tu snagu ako su proli prethodne
kunje7 0ovjek ili zaostane ve% prije ili izdr.i i ovdje7 Sve to je potre/no sastoji se u toe da se /rzo izaFe na kraj sa
sai so/o2 jer ovdje ovjek ora u najistinskije sislu na%i svoje >vie ja>7 Gora /rzo odluiti da u svi
stvaria slua nadahnu%e duha7 Ovdje vie nea vreena za /ilo kakvo preiljanje2 dvouljenje i toe slino7
Svaka inuta oklijevanja /ila /i sao potvrda poanjkanja zrelosti7 Gora se odluno prevladati sve to sprjeava
sluanje duha7 Radi se o toe da se u ovi okolnostia tre/a dokazati prisutnost duha7 A i to je takoFer oso/ina za
koju se pretpostavlja da se na ovo stupnju razvoja ora u potpunosti o/likovati7 Prestaje svako iskuenje da se
djeluje pa ak i isli onako kako je ovjek prije navikao7 5a ne /i ostao nedjelatan2 ovjek ne sije izgu/iti saoga
se/e7 <er sao u se/i saoe on o.e na%i onu jedinu vrstu toku koja u pru.a uporite7 Aitko tko ovo ita2 a da
stvari nije /olje upoznao2 ne /i tre/ao osjetiti antipatiju prea ovo oslanjanju na se/e saog7 <er ako ovjek izdr.i
opisanu kunju2 to za njega znai najljepe /la.enstvo7
Kao i u prethodni sluajevia2 za noge je ljude ve% i o/ian .ivot tajno kolovanje7 Za oso/e koje su postigle
sposo/nost da iznenada stavljene pred nadolaze%e .ivotne zadatke2 /ez oklijevanja i velikog preiljanja donesu /rzu
odluku E za njih je .ivot jedno takvo kolovanje7 Prikladne su one situa-ije gdje uspjeno djelovanje odah postaje
neogu%i ako ovjek /rzo ne djeluje7 ;ko je sprean /rzo reagirati ako je na poolu neka nesre%a koja /i se
dogodila z/og nekoliko trenutaka oklijevanja i tko je takvu sposo/nost /rzog odluivanja uinio svojo stalno
oso/ino2 nesvjesno je stekao zrelost za tre%u >kunju>7 <er ona se sastoji u /ezuvjetnoj prise/nosti7 E ' tajni
kolaa to se
zove >zrana kunja> jer se kandidat prito ne o.e osloniti niti na vrsto uporite vanjskih povoda niti na ono to
proizlazi iz /oja2 o/lika i tako dalje E a to je upoznao u priprei i prosvjetljenju E nego iskljuivo na se/e
saoga7 Ako je tajni uenik uspjeno izdr.ao ovu kunju2 tada sije stupiti u >hra viih spoznaja>7 E Sve to se o
toe jo o.e re%i /it %e sao najoskudnije naznake7 E O onoe to sada tre/a uiniti o.e se re%i sljede%e? tajni
uenik tre/a polo.iti >prisegu> da od tajne znanosti ne%e nita >odati>7 Bpak izrazi >prisega> i >odati> nikako nisu
prikladni i u prvi ah ak dovode u za/ludu7 Ae radi se o nekoj >prisezi> u o/ino sislu rijei2 nego tovie2 o
toe da se na ovo stupnju razvoja stjee jedno iskustvo7 0ovjek ui kako se prijenjuje tajno uenje2 kako se ono
stavlja u slu./u ovjeanstva7 ;ek sada poinje valjano razuijevati svijet7 Ovdje nije rije o toe da tre/a
>preutjeti> vie istine2 naprotiv2 tre/a ih zastupati na pravilan nain i s odgovaraju%i takto7 Ono o eu ovjek
ui >utjeti>2 to je neto sasvi drugo7 Ovu divnu oso/inu prisvaja u odnosu na nogo toga o eu se ranije
govorilo2 naie2 na nain kako se govorilo7 8io /i lo posve%enik onaj tko do.ivljene tajne ne /i stavio u slu./u
svijeta koliko god je to ogu%e7 Za priop%enja na ovo podruju nea nikakve druge zapreke osi nerazuijevanja
onoga tko ih tre/a priiti7 Svakako2 vie tajne nisu prikladne da se o njia govori kako je koe drago7 Ali onoe
tko je postigao opisani stupanj razvoja nita nije >za/ranjeno> re%i7 Aijedan drugi ovjek ni neko drugo /i%e ne
propisuju u u to sislu >prisegu>7 Sve je preputeno njegovoj vlastitoj odgovornost7 Ono to ui jest da u svakoj
situa-iji potpuno iz saog se/e iznaFe ono to tre/a uiniti7 A >prisega> ne znai nita drugo nego da je ovjek sazrio
da o.e snositi takvu odgovornost7
Ako je kandidat zreo za ovo to je opisano2 tada pria ono to se si/oliki oznaava kao >napitak za/orava>7 On
se2 naie2 posve%uje u tajnu kako ovjek o.e djelovati a da ne dopusti da u ni.e pa%enje stalno seta7 ;o je
posve%enou prijeko potre/no jer uvijek ora iati puno povjerenje u neposrednu sadanjost7 On ora /iti u stanju
raskinuti koprene sje%anja koje se prostiru oko ovjeka u svako trenutku .ivota7 Ako neto to se danas pojavljuje
preda no prosuFuje po neeu to sa do.ivio juer2 izlo.en sa viestruki za/ludaa7 Aaravno2 tie se ne
isli da se ovjek tre/a odre%i iskustva steenog u .ivotu7 Ono tre/a uvijek /iti prisutno koliko je god to ogu%e7 Ali
kao posve%enik on ora iati sposo/nost da svaki novi do.ivljaj prosudi iz se/e saog i da neoptere%en prolo%u
pusti da on na njega djeluje7 Gora u svako trenutku /iti sprean na to da i svaka stvar ili /i%e o.e pru.iti
neku novu o/javu7 Ako prosuFuje o to novo polaze%i od onog starog2 tada podlije.e za/ludi7 Sje%anje na staro
iskustvo /it %e i najkorisnije ako e osposo/ljava da vidi novo7 Kad ne /ih iao odreFeno iskustvo2 o.da uop%e
ne /ih vidio oso/inu neke stvari ili nekog /i%a koje i prilazi7 Ali iskustvo tre/a poslu.iti upravo toe da se vidi
novo2 a ne da se novo prosuFuje polaze%i od starog7 ' odnosu na to posve%enik stjee sasvi odreFene sposo/nosti7
;ie u se otkrivaju noge stvari koje neposve%eno ostaju skrivene7
5rugi >napitak> koji se pru.a posve%no jest >napitak sje%anja>7 Ajie on posti.e sposo/nost da u duhu stalno ia
prisutne vie tajne7 Za to ne /i /ilo dovoljno o/ino pa%enje7 0ovjek ora u potpunosti postati jedno s vii
istinaa7 Ae sao da ih ora znati nego2 to je sao po se/i razuljivo2 ora njia u .ivo djelovanju sasvi
raspolagati2 isto tako kao to o/ian ovjek jede i pije7 One u oraju postati vje./a2 navika2 sklonost7 Ae sije u
uop%e /iti potre/no da o njia razilja na uo/iajen nain2 one oraju do%i do izra.aja kroz njega saoga2 oraju
te%i kroz njega kao .ivotne funk-ije njegova organiza7 ;ako on u duhovno sislu od se/e ini sve vie ono to je
u fiziko sislu od njega uinila saa priroda7 P R A K ; B0 A A 6 L4 5 B= ; A
Kad ovjek svoje o/razovanje s o/ziro na osje%aje2 isli i raspolo.enja proraFuje tako kako je to opisano u
poglavljia o priprei2 prosvjetljenju i posve%enju2 tada u svojoj dui i svoe duhu ini slino ralanjivanje kakvo
je priroda izvrila u njegovu fiziko tijelu7 Prije toga o/razovanja dua i duh su neralanjene ase7 3idoviti ih
zapa.a kao spiralne agliaste vrtloge koji zahva%aju jedan u drugi i koji se osje%aju kao sla/o tinjanjeH najprije u
-rvenkastoj i -rvenkastoseFoj ili takoFer u -rvenkasto.utoj /oji7 Poslije tog o/razovanja oni poinju duhovno sjati
/ojo slinoj .u%kastozelenoj2 zelenkastoplavoj2 te pokazuju pravilnu gradu7 0ovjek posti.e takvu pravilnost2 a tie
i vie spoznaje2 ako svoje osje%aje2 isli i raspolo.enja dovede u onakav red kakav je stvorila priroda u njegovi
tjelesni funk-ijaa2 tako da o.e gledati2 sluati2 pro/avljati2 disati2 govoriti i tako dalje7 E ;ajni uenik
alopoalo ui duo disati i gledati2 duho sluati i govoriti7
Ovdje tre/ao tonije izlo.iti jo sao nekoliko praktinih gledita koja pripadaju vie odgoju due i duha7 Ona su
takva da ih se zapravo o.e pridr.avati svatko2 ne o/aziru%i se na druga pravila2 te poo%u njih posti%i odreFen
napredak u tajnoj znanosti7
0ovjek ora pose/no nastojati razviti strpljenje7 Svaka pojava nestrpljenja koi2 tovie2 djeluje urtvljuju%e na vie
sposo/nosti koje drijeaju u ovjeku7 Ae sije se zahtijevati da na se od danas do sutra otvore neizjerni uvidi u
vie svjetove jer se u pravilu oni tada sasvi sigurno ne%e otvoriti7 Zadovoljstvo s najanji to se postigne2 ir i
oputenost2 tre/aju
sve vie ovladati duo7 E Razuljivo je da onaj tko ui2 nestrpljivo iekuje rezultate7 Ali on ipak nita ne posti.e
sve dok ne svlada to nestrpljenje7 Aita ne poa.e ako sao na uo/iajen nain suz/ija nestrpljenje7 ;ada ono sao
postaje jai7 0ovjek se zavarava da ga nea2 no u du/ini due ono postaje sna.nije7 On %e neto posti%i sao ako se
uvijek iznova predaje sasvi odreFenoj isli2 ako je uini potpuno svojo7 ;a je isao? ><a2 dodue2 ora uiniti
sve za razvoj svoje due i duha2 ali %u sasvi irno ekati dok e vie o%i ne /udu satrale dostojni odreFenog
prosvjetljenja7> Kad ta isao /ude u ovjeku toliko o%na da postane oso/ino njegova karaktera2 ovjek je tada na
pravo putu7 ;a karakterna oso/ina dolazi do izra.aja i na vanjsko planu7 Pogled oka postaje iran2 kretnje
sigurne2 odluke jasne2 a sve ono to se zove nervozo2 postupno se odie od takvog ovjeka7 Prito dolaze u o/zir
prividno /eznaajna ala pravila7 Aa prijer2 netko nas je uvrijedio7 Prije naeg tajnog kolovanja i /iso svoje
osje%aje usjerili protiv onoga tko nas je uvrijedio7 ' naa /i /uknula srd./a7 Ali u tajno se ueniku u takvoj
zgodi odah javlja isao? >;akva uvreda ne ijenja nita od oje vrijednosti>H i tada on protiv uvrede poduzia
ono to je potre/no2 s iro i spokoje2 a nikako sa srd./o7 Aaravno2 ne radi se o toe da se svaka uvreda
jednostvano otrpi2 nego o toe da u reagiranju na uvredu vlastite oso/e ovjek /ude tako iran i siguran kao to /i
/io u sluaju da je uvreda nanesena neko drugo2 koga on ia pravo o/raniti7 E 'vijek tre/a iati na uu da se
tajno kolovanje ne odvija u gru/i vanjski z/ivanjia2 nego u istanano2 irno preo/ra.avanju osje%ajnog i
isaonog .ivota7 Strpljenje privlai /laga vieg znanja7 Aestrpljenje ih od/ija7 ' vii podrujia postojanja nita
se ne o.e posti%i .ur/o i neiro7 Prije svega2 pri.eljkivanja i .udnje oraju zautjeti7 ;o su oso/ine due od
kojih se zaziru%i povla-i svako vie znanje7 Koliko god /ila vrijedna svaka via spoznaja2 ne sijeo je zahtijevati7
;ko je ho%e saovoljno posjedovati2 taj je nikada ne%e ste%i7 E A to prije svega zahtijeva da ovjek /ude u dnu due
istinit prea saoe se/i7 Ai u eu se o sao se/i ne sije o/anjivati7 0ovjek ora s unutarnjo
istinolju/ivo%u gledati u li-e vlastiti pogrekaa2 sla/ostia2 nesposo/nostia7 E ' trenutku kad saoe se/i
oprata /ilo koju sla/ost2 se/i si postavio kaen spoti-anja na put koji te tre/a voditi navie7 ;akvo kaenje o.e
odstraniti sao nastojanje da sa sai so/o izaFe na ista-7 Postoji sao jedan put za otklanjanje vlastitih
pogreaka i sla/osti2 a taj je? tono ih spoznati7 Sve drijea u ljudskoj dui i o.e /iti pro/uFeno7 B svoj razu i svoj
u ovjek o.e unaprijediti ako si u iru i spokoju o/jasni uzroke zato je u izvjesno pogledu sla/7 Aaravno2
takva je saospoznaja teka jer je iskuenje da sai se/e o/aneo neizjerno7 ;ko se navikne na istinu o saoe
se/i2 otvara si velika vrata vieg uvida7
Kod tajnog uenika ora ieznuti svaka radoznalost7 On se ora koliko god je to ogu%e oduiti od pitanja o
stvaria o kojia ho%e znati sao radi zadovoljenja svoje oso/ne te.nje za znanje7 Pitati tre/a sao ono to vodi
usavravanju njegova /i%a u slu./i razvoja7 Prito u njeu nikako ne sije splasnuti radost i predanost znanju7 Sve
to slu.i to -ilju tre/a po/o.no oslukivati i tra.iti svaku priliku za takvu po/o.nost7
Za tajno o/razovanje naroito je potre/an odgoj .ivota .elja7 Ae tre/ao se liiti .elja7 <er sve to tre/ao posti%i2
tre/ao i .eljeti7 A .elja %e se uvijek ispuniti ako iza nje stoji jedna oso/ita snaga7 ;a snaga dolazi iz ispravne
spoznaje7 <edno je od zlatnih pravila za tajnog uenika? >Aikako ne tre/a .eljeti prije nego to se na odreFeno
podruju ne spozna ono pravo7> Gudra- upoznaje najprije zakone svijeta2 a zati njegove .elje postaju snage koje se
ostvaruju7 E Aavedio prijer koji %e to pojasniti7 Sigurno nogi .ele vlastiti gledanje ste%i neko iskustvo o
.ivotu prije svoga roFenja7 ;akva je .elja potpuno /esislena i neostvariva sve dok dotini studije duhovne
znanosti nije spoznao zakone2 i to u njihovoj najfinijoj2 najintinijoj oso/itosti E o /itku vjenoga7 A stekne li zaista
ovu spoznaju i ho%e li poto dalje napredovati2 to %e onda /iti s njegovo opleenjeno2 prosvjetljeno .eljo7
Aita ni ne koristi re%i? 5a2 ja upravo ho%u zado/iti pregled nad oji prethodni .ivoto i upravo %u s ti -ilje
uiti7 Gnogo je va.nije da je ovjek u stanju potpuno napustiti tu .elju2 potpuno je iskljuiti i najprije uiti sasvi /ez
te najere7 Gora se razvijati radost2 predanost onoe to se nauilo2 uz iskljuenje navedene najere7 Sao se na taj
nain ui iati odreFenu .elju2 koja istovreeno povlai za so/o i svoje ostvarenje7
Ako sa srdit ili se ljuti2 tada oko se/e gradi /ede u duevno svijetu2 tako da i ne ogu pri%i snage koje
tre/aju razviti oje duevne oi7 Ljuti li e2 na prijer2 neki ovjek2 tada on alje u duevni svijet odreFenu duevnu
struju7 ;u struju ja ne ogu vidjeti sve dok sa u stanju ljutiti se7 Goja i ljutnja prikriva tu struju7 Ao ne sije
isliti da %u odah do.ivjeti neku duevnu 9astralnu: pojavu i se prestane ljutiti7 <er da /i se to dogodilo2
potre/no je da se u eni najprije razvije duevno oko7 A ogu%nost da se takvo oko razvije2 postoji u svako
ovjeku7 Ono je nedjelatno sve dok je ovjek sklon ljutnji2 ali se ne o.e ni odah razviti i se ljutnja alo
potisne7 0ovjek ora uvijek strpljivo i neprestano napredovati u suz/ijanju ove ljutnjeH tada %e jednog dana
priijetiti da se to duevno oko razvilo7 Svakako2 ljutnja nije jedino to orao suz/ijati s o/ziro na taj -ilj7 Gnogi
postaju nestrpljivi ili sunjiavi poto su godinaa suz/ijali neka duevna svojstva2 a vidovitost se ipak ne
pojavljuje7 Oni su zapravo usavravali neke oso/ine2 a druge ti vie zaputali7 5ar vidovitosti javlja se tek onda
kada se potisnu sve oso/ine koje ne doputaju da se oituju odgovaraju%e sposo/nosti koje drijeaju7 Svakako2
poe-i gledanja 9ili sluanja: pojavljuju se ve% ranijeH ali to su nje.ne /ilji-e koje lako podlije.u svi ogu%i
varkaa te lako oduiru ako se dalje /ri.no ne uvaju i ne njeguju7
Oso/ine koje se2 na prijer2 oraju suz/ijati2 osi /ijesa i ljutnje2 jesu plaljivost2 praznovjerje i sklonost
predrasudaa2 astolju/lje i tatina2 radoznalost i nepotre/no2 pretjerano povjeravanje2 razlikovanje ljudi prea
polo.aju2 prea spolu i podrijetlu i tako dalje7 ' nae vrijee vrlo je teko shvatiti da suz/ijanje takvih oso/ina ia
veze s pove%anje sposo/nosti spoznaje7 Ali svaki duhovni znanstvenik znade da o takvi stvaria ovisi nogo
vie nego o proirenju inteligen-ije i o uvoFenju ujetno stvorenih vje./i7 Aaroito lako o.e nastati nesporazu
ako netko isli da se tre/a praviti ludo hra/ar jer tre/a /iti neustraiv2 da tre/a zatvoriti oi pred ljudski razlikaa
jer u se/i tre/a suz/ijati predrasude prea stale.ia2 rasaa i slino7 Aaprotiv2 ovjek ui ispravno spoznavati onda
kada vie nije zaslijepljen predrasudaa7 3e% je u o/ino sislu tono da e strah pred neko pojavo sprjeava
da o njoj ispravno prosuFuje2 da i predrasuda o rasaa prijei gledanje u duu nekog ovjeka7 ;aj o/ini sisao
ora tajni uenik razviti do velike istananosti i otrine7
Kaen spoti-anja na putu tajnog uenika ovjeku postaje i sve to ka.e2 a to nije teeljito proistio u svoji
islia7 B prito ora do%i u o/zir neto to se ovdje o.e o/jasniti na jedno prijeru7 Kada i2 na prijer2 netko
neto ka.e2 a ja na to tre/a odgovoriti2 onda se ora potruditi da vie pazi na iljenje drugoga2 na njegovo
osje%anje pa i na njegovu predrasudu2 nego na ono to u to trenutku sa .eli re%i o predetu o koje se govori7
;ie se ukazuje na jedno fino o/razovanje takta2 kojeu se tajni uenik ora /ri.ljivo posvetiti7 ' se/i ora stvoriti
sud o toe koliko je sugovorniku va.no ako svoje vlastito iljenje suprotstavi njegovoe7 Ae tre/a z/og toga svoje
nijenje zadr.avati za se/e7 O toe ni izdaleka ne o.e /iti govora7 Ali drugoga tre/a to je ogu%e pozornije
sasluati te iz onoga to so uli o/likovati ono to %eo u uzvratiti7 ' takvo sluaju u tajno ueniku uvijek
nanovo raste jedna isaoH i on je na pravo putu ako ta isao u njeu tako .ivi da postane osnovo njegova
karaktera7 ;o je isao? >Ae radi se o toe da ja ia drugaije iljenje nego drugi2 nego o toe da ovaj drugi u
svoje vlastito iljenju pronaFe ono to je ispravno ako ja toe neto doprinese7> ;akvi i slini islia
karakter i nain djelovanja tajnog uenika preplavljuje /lagost2 koja je glavno sredstvo svakog tajnog kolovanja7
Krutost rastjeruje oko te/e one duevne tvorevine koje tre/aju pro/uditi tvoje duevno okoH /lagost ti otklanja
zapreke i otvara tvoje organe7
S /lago%u %e se u dui uskoro o/likovati i jedna druga oso/ina? irno o/ra%anje pozornosti na sve tanine duevnog
.ivota u okolini uz potpuni uk vlastitih duevnih pokreta7 Ako ovjek to postigne2 tada duevni pokreti njegove
okoline djeluju na njega tako da njegova vlastita dua raste i rastu%i se grana kao to /iljka napreduje na sunevoj
svjetlosti7 8lagost i utljivost u istinskoj strpljivosti otvaraju dui svijet dua2 a duhu zaviaj duhova7 E >'straj u
iru i izdvojenosti2 zatvori osjetila za ono to su ti prenosila prije tvog tajnog kolovanja2 uiri sve isli koje su u
te/i /ile uz/urkane z/og tvojih ranijih navika2 /udi sasvi iran i utljiv u svojoj nutrini i ekaj strpljivo7 ;ada vii
svjetovi poinju izgraFivati tvoje duevne oi i duhovne ui7 Ae sije oekivati da %e odah vidjeti i uti u
duevno i duhovno svijetu7 <er ono to radi sao doprinosi izgraFivanju tvojih viih osjetila2 a ti %e duevno
vidjeti i duhovno uti isto onda kad /ude iao ta osjetila7 Kada si neko vrijee ustrajao u iru i izdvojenosti2
onda prijeFi na svoje uo/iajene dnevne poslove2 poto si prethodno jo du/oko u se/e usadio isao? <edno2 kad
sazri za to2 dogodit %e i se ono to i se tre/a dogoditi7 B strogo se uzdr.avaj od toga da neto od viih o%i
privue svojo saovoljo7> ;o su
upute koje svaki uenik na poetku svoga puta do/iva od svog uitelja7 Ako ih se pridr.ava2 tada usavrava se/e7 Ae
pridr.ava li ih se2 tada je svaki rad uzaludan7 One su teke sao onoe tko nea strpljenja i postojanosti7 Ae postoje
nikakve druge zapreke osi onih koje si svatko sa postavlja na put2 a koje svatko o.e iz/je%i ako to uistinu ho%e7
;o se uvijek nanovo ora naglasiti jer nogi stvaraju sasvi pogrenu predod./u o teko%aa na duhovnoj stazi7 '
izvjesno sislu2 lake je uiniti prve korake na toj stazi nego /ez tajnog kolovanja svladati teko%e u najo/inije
svakodnevno .ivotu7 E Osi toga2 ovdje su se sjele priop%iti sao takve stvari koje ni na koji nain nisu pra%ene
/ilo kakvi opasnostia za tjelesno i duevno zdravlje7 Ba i drugih putova2 koji /r.e vode -ilju2 ali ono to se ovdje
isli nea s njia nikakve veze2 jer ovi na ovjeka ogu iati odreFena djelovanja kojia ne te.i iskusni tajni
znala-7 8udu%i da uvijek iznova poneto o takvi putovia ipak prodre u javnost2 ovdje se ora izriito upozoriti da
njia ne tre/a i%i7 Z/og razloga koje o.e razujeti sao posve%enik2 ovi putovi ne ogu nikada /iti o/javljeni u
svo istinsko liku7 A fragenti koji se ovdje E ondje pojave2 ne ogu voditi nieu uspjeno2 nego ovjeku
sao ogu naruiti zdravlje2 sre%u i duevni ir7 ;ko se ne .eli sasvi povjeriti rani o%ia2 o ije pravo
/i%u i podrijetlu ne o.e nita znati2 neka iz/jegava uputati se u takve stvari7
Go.e se jo poneto re%i i o okolini u kojoj tre/a poduziati vje./e tajnog kolovanja jer o toe tota ovisi7 Bpak je
to gotovo kod svakog ovjeka drugaije7 ;ko vje./a u sredini ispunjenoj sao se/ini interesia2 na prijer2
oderno /or/o za opstanak2 taj ora /iti svjestan da ti interesi ne ostaju /ez utje-aja na izgradnju njegovih
duevnih organa7 5odue2 unutarnji zakoni tih organa toliko su jaki da taj utje-aj ne o.e postati sasvi tetan7 Kao
to ljiljan2 u kako god neprikladnoj okolini rastao2 ne o.e postati iko2 tako ni duevno oko ne o.e postati nita
drugo nego ono za to je predodreFeno2 pa a koliko na njega utje-ali se/ini interesi odernoga grada7 Ali u
svako je sluaju do/ro ako tajni uenik s vreena na vrijee za svoju okolinu oda/ere tihi ir2 unutarnje
dostojanstvo i ilinu prirode7 Oso/ito je povoljna okolnost za onoga koji svoje tajno kolovanje o.e u potpunosti
o/avljati okru.en zelenilo /iljnog svijeta ili edu sunani /regovia i u ozraju ljupke jednostavnosti7 ;o tjera
unutarnje organe na klijanje u haroniji kakva nikada ne o.e nastati u oderno gradu7 ' neto je /olje
polo.aju od gradskog ovjeka ve% i onaj tko je /ar u svoe djetinjstvu udisao zrak jela2 gledao snje.ne vrhun-e i
iao ogu%nosti spokojno proatrati kretanje uskih .ivotinja i insekata7 Ali nitko od onih koji oraju .ivjeti u
gradu ne sije propustiti da svoji duevni i duhovni organia2 koji su se poeli o/likovati2 pridonese kao hranu
inspirirane pouke duhovnog istra.ivanja7 Onaj ije oko ne o.e svakoga prolje%a iz dana u dan proatrati ue u
njihovu zelenilu2 tre/ao /i svo sr-u pru.iti uzviena uenja 8hagavad6ite2 Bvanova evanFelja2 ;oe Kepenskog i
prikaze postignu%a duhovne znanosti7 Ba nogo putova do vrhun-a spoznaje2 ali je ispravan iz/or neizostavan7 E
;ajni znala- o.e nogo re%i o takvi putovia2 to neposve%eno izgleda udno7 Aa prijer2 netko o.e vrlo
daleko uznapredovati na tajnoj stazi7 Go.e
stajati2 takoreku%2 neposredno pred otvaranje duevnog oka i duhovnog uhaH a onda ia sre%u da poFe na plovid/u
irni ili o.da uz/urkani ore2 pri eu u spadne povez s duevnih oijuH odjedno postane vidovit7 E
5rugi je opet isto tako daleko dospio da u jo sao taj povez tre/a spastiH to se dogodi uslijed nekog sna.nog
udar-a sud/ine7 Kod nekog drugog ovjeka takav /i udara- osla/io njegovu snagu2 potkopao njegovu energijuH za
tajnog uenika on postaje povodo za prosvjetljenje7 E ;re%i strpljivo ekaH godinaa je tako ekao /ez vidljiva
ploda7 Odjedno2 dok irno sjedi u tihoj so/i2 duhovno se svjetlo javlja oko njega2 zidovi iezavaju2 postaju
duevno prozirni i jedan se novi svijet rasprostre pred njegovi oko koje je postalo vidovito2 ili zazvui njegovu
duhovno uhu koje je proulo7
'3<4;B ZA ;A<AO =KOLO3AA<4
'vjeti za pristup tajno kolovanju nisu takvi da /i ih /ilo tko svojevoljno postavljao7 Oni proizlaze iz /iti tajnog
znanja7 Kao to slikaro ne o.e postati ovjek koji nea volje uzeti kist u ruku2 tako ni u tajno kolovanje ne o.e
/iti priljen nitko tko ne%e ispuniti ono to su tajni uitelji naznaili kao nu.an zahtjev7 ' /iti tajni uitelj ne o.e
dati nita osi savjeta7 Stoga sve to on ka.e tre/a shvatiti u to sislu7 On je proao pripreni putovia spoznaje
viih svjetova2 pa iz iskustva zna to je potre/no7 Potpuno ovisi o slo/odnoj volji pojedin-a ho%e li i%i ti isti
putovia ili ne%e7 Kad /i netko zahtijevao da ga uitelj uputi u tajno kolovanje2 a ne /i htio ispuniti nu.ne uvjete2 to
/i upravo sliilo zahtjevu? 'i e slikanju2 ali e oslo/odi toga da dirne kist7 E ;ajni uitelj isto tako nikada ne
o.e neto pru.iti ako u ususret ne dolazi slo/odna volja onoga koji pria7 Ao tre/a naglasiti da nije dovoljna
op%enita te.nja za vii znanje7 ;akvu %e .elju naravno iati nogi7 ;ko ia sao tu .elju2 a nea volju
prihvatiti pose/ne uvjete tajnog kolovanja2 ne o.e nita posti%i7 O toe tre/aju razisliti oni koji se .ale da i
tajno kolovanje nije lako7 ;ko ne o.e ili ne .eli ispuniti stroge uvjete2 za neko se vrijee zapravo ora odre%i
tajnog ko
lovanja7 5odue2 ti uvjeti jesu strogi2 ali nisu surovi2
jer njihovo ispunjenje ne sao da tre/a /iti slo/odan in nego ak i ora to /iti7
;ko o toe ne razisli2 zahtjevi duhovnog kolovanja lako u se ogu priiniti kao duevna prinuda ili prinuda nad
savje%u7 <er kolovanje2 dakako2 poiva na izo/raz/i unutarnjeg .ivotaH duhovni uitelj2 ora2 dakle2 davati savjete
koji se odnose na taj unutarnji .ivot7 GeFuti2 kao prinuda ne o.e se shvatiti nita od onoga to tre/a /iti izraz
slo/odne odluke7 E Kad /i od uitelja netko zahtijevao? priop%i i svoje tajne2 ali i ostavi oje osje%aje i
predod./e na koje sa navikao2 upravo tada /i zahtijevao neto sasvi neogu%e7 On ne .eli nita vie nego
zadovoljiti svoju radoznalost i te.nju za znanje7 S takvi se stavo nikada ne o.e ste%i tajno znanje7
Sada tre/a redo opisati uvjete za tajno kolovanje7 ;re/a naglasiti da se ni kod jednog od tih uvjeta ne zahtijeva
potpuno ispunjenje2 nego sao da se te.i za takvi ispunjenje7 Aitko ne o.e potpuno ispuniti ove uvjeteH ali
svatko o.e po%i pute njihova ispunjenja7 Radi se sao o volji i najeri da se krene ti pute7
Prvi uvjet jest? usjeriti svoju pa.nju na unapreFenje tjelesnog i duhovnog zdravlja7 Koliko %e ovjek /iti zdrav2
naravno2 ne ovisi ponajprije o njeu2 ali svatko o.e te.iti za ti2 truditi se u to prav-u7 Sao iz zdravog ovjeka
o.e proiste%i zdrava spoznaja7 ;ajno kolovanje ne od/ija ovjeka koji nije zdravH ali ono zahtijeva da uenik ia
volju za zdravi .ivoto7 E ' toe ovjek ora posti%i najve%u ogu%u saostalnost7 5o/ri savjeti drugih E
naje%e netra.eni E u pravilu su sasvi suvini7 Svatko se ora potruditi da sa pazi na se/e7 E ' fiziko
pogledu radi se nogo vie o spreavanju tetnih utje-aja nego o neeu drugo7 5a /iso ispunili svoje du.nosti2
esto orao o/avljati neto to ne unapreFuje nae zdravlje7 0ovjek ora znati kada %e staviti du.nost iznad /rige
o zdravlju7 Ali to li se sve ne proputa kad postoji /ar alo do/re volje@ 5u.nost ora u nogi sluajevia stajati
iznad zdravlja2 esto ak i iznad .ivotaH kod tajnog uenika u.itak nikada ne sije /iti iznad zdravlja i .ivota7 '.itak
u o.e /iti sao sredstvo za zdravlje i .ivot7 Zato je neophodno da ovjek /ude prea se/i sasvi poten i iskren7
Aita ne koristi voditi asketski .ivot ako ga pokre%u isti otivi koji pokre%u i druge u.itke7 Aekoe asketiza o.e
/iti jednako ugodan kao drugoe konzuiranje alkohola7 Ali on se ne o.e nadati da %e u taj asketiza koristiti za
viu spoznaju7 E Gnogi su skloni prividne prepreke na putu napredovanja pripisati svo .ivotno polo.aju7 Oni
ka.u ? ><a se u svoji .ivotni okolnostia ne ogu razvijati7> Gnogia o.e2 u neko drugo sluaju2 po.eljno
izgledati projena .ivotnog polo.ajaH u svrhu tajnog kolovanja to nitko ne tre/a initi7 ' to -ilju tre/a ovjek
upravo u polo.aju u koje se nalazi2 uiniti sve to je ogu%e za svoje tjelesno i duevno zdravlje7 Svaki posao o.e
slu.iti -jelini ovjeanstvaH i ljudska je dua uzvienija ako uvidi kako je neki sitan2 o.da i ru.an posao potre/an za
tu -jelinu2 nego kad isli? >;aj je posao za ene suvie lo2 ja sa pozvan za neto drugo7> E Za tajnog uenika
naroito je va.no nastojanje da /ude duhovno potpuno zdrav7 Aezdrav duevni i isaoni .ivot u svako sluaju
odvodi od puta prea vii spoznajaa7 ;eelj duhovnog zdravlja ini jasno2 irno iljenje2 sigurni osjeti i
sigurno osje%anje7 Za tajnog uenika nita ne sije /iti stranije od sklonosti fantasti-i2 od uz/uFenosti /i%a2 nervoze2
egzalta-ije2 fanatiza7 On tre/a usvojiti zdrav pogled na sve .ivotne okolnostiH tre/a se sigurno snalaziti u .ivotuH
tre/a irno pustiti da u stvari govore i da na njega djeluju7 Gora se truditi da svuda2 gdje god je to potre/no2 /ude u
skladu sa .ivoto7 '
svo prosuFivanju i osje%anju tre/a iz/jegavati sve to je pretjerano i jednostrano7 Kad ne /i ispunjavao ove uvjete2
tajni /i uenik ujesto u vie svjetove2 stigao u svijet svoje vlastite uo/raziljeH ujesto istine2 kod njega /i
zagospodarilo njegovo oiljeno nijenje7 Za tajnog je uenika /olje da /ude >trijezan> nego egzaltiran i fantast7
5rugi je uvjet osje%ati se dioniko -jelokupnog .ivota7 Bspunjavanje ovog uvjeta ukljuuje nogo toga2 ali svatko ga
o.e ispuniti sao na svoj vlastiti nain7 Ako sa ja odgajatelj2 a oj uenik ne odgovara onoe to ja .eli2 tada
svoj osje%aj ne tre/a najprije usjeriti protiv uenika2 nego protiv se/e saoga7 Gora osje%ati kako sa jedno sa
svoji ueniko toliko da si postavi pitanje? >Aije li to to ueniku nedostaje posljedi-a og vlastitog djela?>
'jesto da svoj osje%aj upravi protiv njega2 /olje je da razisli kako /ih se ja tre/ao ponaati da /i uenik
u/udu%e /olje odgovarao oji zahtjevia7 ;akav stav postupno ijenja -jelokupan ovjekov nain iljenja7 ;o
jednako vrijedi za ono najanje kao i za ono najve%e7 ;akvi stavo2 na prijer2 proatra jednog zloin-a
drugaije nego da ga nea7 'zdr.ava se od svoje prosud/e i se/i govori? ><a sa sao ovjek2 kao to je i on7
Sao e o.da odgoj2 koji i je uslijed okolnosti pripao2 sauvao od njegove sud/ine7> ;ako %u vjerojatno do%i i do
poisli kako /i ovaj oj su/rat postao netko drugi da su uitelji svoj trud koji su ulo.ili u ene2 pru.ili njeu7
Poislit %u da je eni pripalo neto to je njeu uskra%eno2 kako ja za svoje do/ro zahvaljuje upravo okolnostia
koje su njeu uskra%ene7 Onda i vie ne%e /iti daleko ni predod./a da sa tek jedan lan -ijelog ovjeanstva i da
sa suodgovoran za sve to se dogaFa7 Ovdje nije reeno da se takva isao tre/a odah pretvoriti u vanjsku
agita-iju7 Ali tiho u dui tre/a ju njegovati7 ;ada %e se ona alopoalo upisivati i u vanjsko ovjekovo ponaanje7
GeFuti2 s reforo u takvi stvaria svatko o.e otpoeti jedino na saoe se/i7 ' ovo je sislu neplodno
postavljati ovjeanstvu op%e zahtjeve7 Kakvi /i ljudi tre/ali /iti? o toe se lako stvori prosud/aH ali tajni uenik radi
u du/ini2 a ne na povrini7 8ilo /i zato sasvi pogreno kad /i se ovdje naznaeni zahtjev tajnih uitelja doveo u
vezu s /ilo kakvi vanjski2 o.da ak i politiki zahtjevo2 s ie tajno kolovanje ne o.e iati nikakve veze7
Politiki agitatori u pravilu >znaju> to tre/a zahtijevati od drugih ljudi2 dok se kod njih anje govori o zahtjevia
prea saia se/i7
S ti je u neposrednoj vezi tre%i uvjet tajnog kolovanja7 'enik se ora uzdi%i do gledita da njegove isli i
osje%anja iaju za svijet isto toliko znaenje koliko i njegova djela7 ;re/a spoznati da je jednako pogu/no ako svojeg
/li.njeg rzi kao i kad ga tue7 Zati dolazi i do spoznaje da ne radi neto sao za se/e ako se usavrava2
nego da tie ini neto i za svijet7 Od ojih istih osje%aja i isli svijet izvlai istu korist kao i od ojeg do/rog
vladanja7 ;ako dugo dok nisa uvjeren u znaaj og unutarnjeg .ivota za svijet2 nisa podo/an /iti tajni
ueniko7 Bsto tada ispunjen sa vjero u znaaj svog unutarnjeg .ivota2 svoje due2 kad na ovo duevno
radi tako kao da je ono /ar isto tako stvarno kao i sve vanjsko7 Gora /iti svjestan da oj osje%aj ia jednako
djelovanje kao i /ilo koja radnja oje ruke7
;ako je ve% izgovoren i etvrti uvjet? stje-anje shva%anja da ovjekovo pravo /i%e nije u vanjsko2 nego u
unutarnje7 ;ko se/e satra sao proizvodo vanjskog2 rezultato fizikog svijeta2 ne o.e nita posti%i u tajno
kolovanju7 Se/e osje%ati kao duevnoduhovno /i%e2 jedna je od osnova tajnog kolovanja7 ;ko prodre do takvog
osje%anja2 postaje sposo/an uoiti razliku izeFu unutarnje o/veze i vanjskog djelovanja7 On ui spoznavati da se
prvo ne o.e neposredno jeriti po drugoe7 ;ajni uenik ora prona%i pravu sredinu izeFu onoga to propisuju
vanjski uvjeti i onoga to on satra svoji ispravni ponaanje7 Svojoj okolini ne tre/a naetati neto za to ona
ne o.e iati razuijevanja2 ali on takoFer ne sije /iti opsjednut tie da radi sao ono to ta okolina priznaje7
Priznanje za svoje istine ora tra.iti iskljuivo u glasu svoje potene due koja te.i spoznaji7 Ali od svoje okoline
tre/a uiti koliko je god to ogu%e da /i iznaao to joj je potre/no i korisno7 ;ako %e u sao se/i razviti ono to
se u tajnoj znanosti zove >duhovna vaga>7 Aa jednoj strani vage jest >otvoreno sr-e> za potre/e vanjskog svijeta2 a na
drugoj >unutarnja vrstina i nepokole/ljiva ustrajnost>7
;o nas upu%uje na peti uvjet? postojanost u izvravanju jedno donesene odluke7 ;ajnog uenika nita ne sije
odvratiti od jedno donesene odluke2 osi uvida da je zapao u za/ludu7 Svaka je odluka neka snaga2 pa ako ta snaga
i ne posti.e neposredan uspjeh u onoe na to je prvenstveno /ila usjerena2 ona na svoj nain djeluje7 'spjeh je
odluuju%i sao ako se neki posao o/avlja iz .udnje2 ali sve radnje izvrene iz .udnje /ezvrijedne su u odnosu na vii
svijet7 ;u odluuje sao lju/av prea neko djelovanju7 ' toj lju/avi tre/a /iti sadr.ano sve ono to tajnog uenika
pokre%e na djelovanje7 ;ada on nikad ne%e posustati da neku odluku uvijek nanovo pretvara u djelo2 a koliko puta
u toe do.ivio neuspjeh7 Aa taj %e nain prestati iekivati tek vanjski uinak svojih djela2 a zadovoljstvo %e na%i u
saoj radnji7 Aauit %e da svoja djela2 tovie -ijelo svoje /i%e2 .rtvuje svijetu2 /ez o/zira na to kako svijet pria
njegovu .rtvu7 Onaj tko ho%e postati tajni ueniko ora izjaviti sprenost za takvu .rtvenu slu./u7
=esti je uvjet? razvoj osje%aja zahvalnosti prea sveu to ovjeku prilazi2 to u je dodijeljeno7 ;re/a znati da je
njegovo vlastito postojanje dar -ijelog sveira7 =to li je sve potre/no da svatko od nas prii i odr.i svoj opstanak@
=to sve zahvaljujeo prirodi i drugi ljudia@ ;akvi islia oraju /iti skloni oni koji ho%e tajno kolovanje7
;ko se njia ne o.e predati2 nije sposo/an u se/i razvijati onu svelju/av koja je potre/na da /i se dolo do vie
spoznaje7 Ono to ne lju/i ne o.e i se ni o/javiti7 A svaka e o/java ora ispuniti zahvalno%u jer njoe
postaje /ogatiji7
Svi navedeni uvjeti oraju se o/jediniti u sedo? .ivot neprekidno shva%ati onako kako zahtijevaju ovi uvjeti7 ;o
ueniku oogu%uje da svo .ivotu dade jedinstven peat7 Pojedine anifesta-ije njegova .ivota /it %e u eFuso/noj
haroniji2 a ne u proturjeju7 'enik je pripreljen za ir koji ora posti%i u prvi kora-ia tajnog kolovanja7
Ako netko ia oz/iljnu i potenu volju da ispuni navedene uvjete2 onda se o.e odluiti za duhovno kolovanje7
;ada %e se osjetiti spreni slijediti navedene savjete7 Aekia se ak o.e nogo toga u ovi savjetia priiniti
kao neto izvanjsko7 Aetko od njih o.da o.e re%i kako je oekivao da /i se to kolovanje oralo odvijati u anje
strogi o/li-ia7 Ali sve unutarnje ora se izraziti u nee vanjsko7 B isto kao to neka slika nije jo ostvarena
ako postoji sao u glavi slikara2 tako ni tajno kolovanje ne o.e /iti /ez vanjskog izraza7 Ove stroge o/like ne
potuju sao oni koji ne znaju da unutarnje ora do%i do izra.aja u vanjsko7 Bstina2 radi se o duhu neke stvari2 a ne
o fori7 Ali kao to je o/lik /ez duha nitavan2 tako /i i duh /io nedjelotvoran kad se/i ne /i stvorio neki o/lik7
Postavljeni uvjeti pogodni su da tajnog uenika uine dovoljno sna.ni kako /i ispunjavao i daljnje zahtjeve koje u
tajno kolovanje ora postaviti7 Ako u ovi uvjeti nedostaju2 uenik %e oklijevati pred svaki novi zahtjevo7
8ez njih ne%e o%i iati potre/no povjerenje u ljude7 A na povjerenju i na istinsko ovjekolju/lju ora se graditi
sva te.nja za istino7 Ona ora /iti izgraFena na njia2 iako ne o.e izvirati iz njih2 ve% sao iz snage vlastite due7
A lju/av prea ovjeku ora se postupno proiriti u lju/av prea svi /i%ia2 tovie prea -jelokupno
postojanju7 ;ko ne ispunjava navedene uvjete2 ne%e iati niti istinske lju/avi prea sveu onoe to se gradi2 prea
sveu to se stvara2 niti %e /iti sklon okaniti se svakog razaranja2 svakog unitavanja7 ;ajni uenik ora postati
takvi ovjeko koji nikada neto ne unitava z/og unitavanja2 ne sao djelovanje2 ve% ni rijeia2 ni
osje%ajia2 ni islia7 ;re/a ga ispunjavati radost u nastajanju i postajanjuH i u unitavanju sije sudjelovati sao
onda ako je njie u stanju potaknuti novi .ivot7 ;ie se ne isli da tajni uenik tre/a irno gledati /ujanje neeg
loegH ali ak i u to loe ora tra.iti ono poo%u kojeg to loe o.e pretvoriti u do/ro7 8it %e u sve jasnije da
najispravnije suz/ijanje loeg i nesavrenog jest stvaranje do/rog i savrenog7 ;ajni uenik zna da se iz niega ne
o.e stvoriti neto2 ali zna i to da se neto nesavreno o.e preo/raziti u savreno7 ;ko u se/i razvije sklonost prea
stvaranju2 uskoro postaje sposo/an da se ispravno ponaa prea ono loe7
;ko se upusti u tajno kolovanje ora /iti naisto da se poo%u njega tre/a graditi2 a ne razarati7 Gora se usjeriti
na poten2 predan rad2 a ne na kritiku i razaranje7 On tre/a /iti sposo/an za predanost2 jer uiti tre/a ono to se jo ne
zna7 Prea onoe to se otkriva tre/a gledati s predano%u7 Rad i predanost su osnovni osje%aji koje tre/a zahtijevati
od tajnog uenika7 Pojedini ovjek orat %e iskusiti da u kolovanju ne napreduje2 unato toe to je prea svoje
uvjerenju vrlo radin7 ;o je zato to rad i predanost nije shvatio u pravo sislu7 Aajanji %e uspjeh iati onaj rad
koji se poduzia z/og rezultata i najanji napredak pokazat %e ono uenje koje se o/avlja /ez predanosti7 Aaprijed
vodi jedino lju/av prea radu2 a ne prea uspjehu7 A ako uenik tra.i zdravo iljenje i siguran sud2 ne tre/a u
z/og sunje i nepovjerenja uzanjkati predanost7
0ovjek ne ora zapasti u ropsku ovisnost u prosuFivanju ako neko priop%enju koje prii ne pristupi s vlastiti
iljenje2 ve% s irni povjerenje i predano%u7 Oni koji su neto postigli u spoznaji znaju da sve ne zahvaljuju
svojeglavo oso/no sudu2 nego irno sasluavanju i proraFivanju7 E 'vijek tre/a iati u vidu da se vie ne
tre/a uiti ono o eu se ve% o.e prosuFivati7 5akle2 ako ovjek ho%e sao prosuFivati2 onda vie uop%e ne o.e
uiti7 A u tajno se kolovanju radi upravo o uenju7 ;u ovjek tre/a potpuno /iti pro.et voljo za uenje7 Ae
o.e li se neto razujeti2 tada neka se radije ne prosuFuje2 nego da se osuFuje7 Razuijevanje nek se ostavi za
kasnije7 E =to se ovjek vie uspinje stepeni-aa spoznaje2 to u je potre/nije ovo irno i predano oslukivanje7
Svaka spoznaja istine2 sav .ivot i djelovanje u svijetu duha2 postaju u vii regijaa suptilni i fini u uspored/i s
djelatno%u o/inog razua i .ivoto u fiziko svijetu7 =to se vie ire ovjekovi krugovi2 to finije postaju
djelatnosti koje ora poduzeti7 E ;o je razlog zato ljudi glede viih podruja dolaze do tako razliitih >gledita> i
>stavova>7 GeFuti2 i o vii istinaa postoji zapravo sao jedno iljenje7 5o tog jednog iljenja ovjek o.e
do%i onda kada se rado i predano%u uzdigao do stvarnog gledanja istine7 <edino onaj tko nije dovoljno pripreljen2
tko prosuFuje prea svoji oiljeni predod./aa2 prea svoji uo/iajeni islia i tako dalje2 o.e do%i do
gledita koje odstupa od onog ispravnog7 Kao to postoji sao jedno gledite o neko ateatiko pouku2 tako je
i sa stvaria viih svjetova7 Ali ovjek se najprije ora pripreiti da /i ogao do%i do takvog >gledita>7 Kad /i se
to htjelo iati u vidu2 tada uvjeti tajnog uitelja ne /i ni za koga sadr.avali neto iznenaFuju%e7 Potpuno je tono da
istina i vii .ivot pre/ivaju u svakoj ljudskoj dui i da ih svatko sa o.e i ora na%i7 Ali oni le.e du/oko i ogu se
izvu%i iz njihovih du/ina sao kada se odstrane zapreke7 Kako se to posti.e2 o toe o.e dati savjet sao onaj tko
ia iskustva u tajno znanju7 ;akav savjet daje duhovna znanost7 Ona nikoe ne nae%e neku istinu2 ona ne
o/javljuje nikakvu dogu2 ali pokazuje put7 5odue2 taj /i put svatko ogao i sa prona%i E ali o.da tek poslije
nogih utjelovljenja7 Ono to se2 eFuti2 posti.e tajni kolovanje2 jest skra%enje toga puta7 ;ako ovjek /r.e
dolazi do toke na kojoj o.e suraFivati u oni svjetovia gdje se ljudsko do/ro i ljudski razvoj ogu unaprijediti
duhovni rado7
;ie su napoenute najpree stvari koje tre/a priop%iti o stje-anju viih iskustava svijeta7 ' sljede%e poglavlju ova
%e se izlaganja nastaviti ukazivanje na ono to se dogaFa u vii lanovia ljudske prirode 9u organizu due ili
astralno tijelu te u duhu ili isaono tijelu: za vrijee toga razvoja7 ;ie %e se ova priop%enja pokazati u novo
osvjetljenju2 pa %e se tako u njih o%i prodrijeti u jedno du/lje sislu7 O A4KBG '0BALBGA
POS34I4A<A
<edno od naela prave tajne znanosti jest da onaj tko te.i za posve%enje ini to s puno svije%u7 'enik ne tre/a
poduziati nita2 nikakve vje./e za koje ne zna kakvo djelovanje iaju7 ;ajni uitelj2 daju%i neki savjet ili uputu2
uvijek %e istovreeno re%i kakav %e uinak oni izazvati u tijelu2 dui i duhu onoga koji te.i za vio spoznajo7
Aavest %eo neka djelovanja na duu tajnog uenika7 ;ek onaj tko je upoznat s ovdje navedeni sadr.aje o.e u
punoj svijesti pristupiti vje./aa koje vode spoznavanju nadosjetilnih svjetova7 Sao on o.e /iti pravi tajni
uenik7 Svako tapkanje u raku u pravo tajno kolovanju strogo se od/a-uje7 ;ko se ne .eli kolovati otvorenih
oiju2 o.e postati edijH do vidovitosti u sislu tajne znanosti ne o.e dospjeti7
;ko izvodi vje./e opisane u prethodni poglavljia 9u -ilju stje-anja nadosjetilnih spoznaja: prvo %e do.ivjeti
odreFene projene u takozvano duevno organizu7 Ovaj organiza o.e zapa.ati sao vidoviti7 Go.eo ga
usporediti sa svjetle%i duhovnoduevni o/lako u ijoj se sredini nalazi ovjekovo fiziko tijelo7J ' to su
organizu duhovno vidljivi nagoni2 po.ude2 strasti2 predod./e i tako dalje7 Osjetilne po.ude2 na prijer2 osje%aju se
u njeu kao tano-rvenkasta zraenja odreFenog o/lika7 Aeka ista2 pleenita isao nalazi svoj izraz kao
-rvenkastolju/iasto zraenje7 Otro izgraFen poja koji stvara neki logiki islila- osje%a se kao
J O/janjenje se nalazi u autorovoj knjizi >;eozofija>7
.u%kasti lik sasvi odreFenih o/risa7 Z/rkana isao utne glave pojavljuje se kao lik neodreFenih o/risa7 Gisli ljudi
jednostranih2 netolerantnih nazora2 pojavljuju se u otri nepokretni o/risia2 a isli ljudi koji prihva%aju i
gledita drugih vide se u pokretni2 projenjivi o/risia i tako dalje i tako dalje7J
=to vie ovjek napreduje u duevno razvoju2 to se pravilnije ralanjuje njegov duevni organiza7 ' ovjeku s
nerazvijeni duevni .ivoto on je z/rkan i neralanjen7 Ali i u takvo neralanjeno organizu vidoviti o.e
priijetiti tvorevinu koja se jasno odvaja od okoline7 Ovo se prote.e od unutranjosti glave do sredine fizikog tijela2
a ponaa se kao neka vrsta saostalnog tijela koje ia odreFene organe7 ;i organi2 o kojia %e se najprije govoriti2
duhovno se zapa.aju u /lizini sljede%ih dijelova tijela? prvi eFu oia2 drugi u /lizini grkljana2 tre%i u predjelu sr-a2
etvrti u /lizini takozvane .eluane jai-e2 peti i esti iaju sredite u donje dijelu tijela7 ;ajni znal-i te tvorevine
zovu >kotai> 9akre: ili lotosovi -vjetovi z/og slinosti s njia7 <asno je2 eFuti2 da takav izraz ne pogaFa /it2 kao
to ni izraz >plu%na krila> ne odgovara sasvi organu plu%a7 Kao to je jasno da se ne radi o >krilia>2 tako u
navedeno sluaju orao isliti
J Kod svih sljede%ih prikazivanja ora se paziti na to da se kod >viFenja> neke /oje isli na duhovno viFenje
9gledanje:7 Ako vidovita spoznaja govori? >vidi -rveno>2 to u duevnoduhov
no sislu znai da ia do.ivljaj slian fiziko do.ivljaju -rvene /oje>7 ;aj izraz je u upotre/i sao zato to je
vidovitoj spoznaji u neko takvo sluaju sasvi prirodno re%i >vidi -rveno>7 ;ko ovo ne uzia u o/zir ogao /i
lako neku viziju u /ojaa zaijeniti s pravi vidoviti do.ivljaje7
sao na uspored/u7 ;i su >lotosovi -vjetovi> u nerazvijenih ljudi tanih /oja i irni2 nepokretni7 ' vidovitih su oni
u pokretu te svjetle%ih nijansiranih /oja7 B kod edija se dogaFa neto slino2 no na drugaiji nain7 Ovdje ne%e
podro/nije /iti govora o toe7 Kad tajni uenik zapoinje vje./e2 prvo >lotosovi -vjetovi> postaju svjetliji2 a kasnije
se poinju okretati7 Kad nastupi ovo potonje2 poinje sposo/nost vidovitosti2 jer ti su >-vjetovi> osjetilni organi
due7J Ajihovo je okretanje izraz sposo/nosti zapa.anja u nadosjetilno7 Aitko ne o.e gledati neto nadosjetilno
prije nego to su se u to sislu o/likovala njegova astralna osjetila7
5uhovni osjetilni organ koji se nalazi u /lizini grkljana oogu%uje vidovito gledanje naina iljenja nekog drugog
duevnog /i%a7 On doputa i du/lji uvid u prave zakone prirodnih pojava7 E Organ u /lizini sr-a otvara vidovitu
spoznaju o vrsti oralnog stava druge due7 ;ko ga je izgradio2 o.e prepoznati i odreFene du/lje snage u .ivotinja i
/iljaka7 Preko osjetila u /lizini takozvane .eluane jai-e stjee se znanje o sposo/nostia i talentia duaH a o.e
se i prozreti kakvu ulogu u prirodi igraju .ivotinje2 /iljke2 kaenje2 etali2 atosferske pojave i slino7
Organ u /lizini grkljana ia esnaest >-vjetnih lati-a> ili >./i-a na kotau>2 onaj u /lizini sr-a dvanaest2 a u /lizini
.eluane jai-e deset7
' vezi s nastajanje tih osjetilnih organa jesu odreFene duevne radnje i onaj tko ih vri na tono odreFen nain2
doprinosi izgradnji dotinih duhovnih
J B u vezi s ti zapa.anje >okretanja>2 pa i saih >lotosovih
-vjetova>2 vrijedi ono to je reeno u prethodnoj napoeni
o >viFenju /oja>7
osjetilnih organa7 Od >esnaestolatinog lotosova -vijeta> ve% je o/likovano osa lati-a na ranije stupnju ovjekova
razvoja u pradavnoj prolosti7 ;oj izgradnji sa ovjek nije nita doprinio7 Priio ih je kao dar prirode dok je jo /io
u stanju snene2 priguene svijesti7 Aa tadanje stupnju razvoja ovjeanstva one su /ile i djelatne2 ali ta je vrsta
djelatnosti odgovarala sao stanju priguene svijesti7 Kad se poslije svijest rasvijetlila2 potanjeli su ti listovi i
zaustavili svoju djelatnost7 Ostalih osa lati-a ovjek o.e svjesni vje./aa sa o.ivjeti7 ;ako %e -ijeli ovaj
lotosov -vijet zasjati i postati pokretan7 O razvoju svake od ovih esnaest lati-a ovisi stje-anje odreFenih sposo/nosti7
Bpak2 kao to je ve% o/janjeno2 ovjek ih o.e svjesno razviti sao osaH ostalih osa zasvijetlit %e sae od se/e7
Razvoj tee na sljede%i nain7 5a /i ih razvio2 ovjek ora skrenuti pozornost i /rigu na odreFene duevne postupke
koje inae izvodi /ez /rige i pozornosti7 ;akvih je postupaka osa7 Prvo je nain na koji ovjek usvaja predod./e7 '
to se ovjek o/ino sasvi preputa sluaju7 0uje ovo ili ono2 vidi jedno ili drugo i poto o/likuje svoje pojove7
5ok tako postupa2 njegov esnaestolatini lotosov -vijet ostaje sasvi nedjelatan7 ;ek kad ovjek u to sjeru uze
saoodgoj u svoje ruke2 lotosov -vijet postaje djelatan7 5a /i to postigao2 ora paziti na svoje predod./e7 Svaka
predod./a za njega ora do/iti znaaj7 On u njoj ora vidjeti odreFenu poruku2 o/avijest o stvaria vanjskog
svijeta7 Ae sije se zadovoljiti predod./aa koje neaju takvo znaenje7 0itavi svoji pojovni svijeto ora
upravljati tako da on postane vjerni ogledalo vanjskog svijeta7 Ajegova te.nja ora /iti usjerena na to da iz
svoje due ukloni netone predod./e7 E 5rugi se duevni postupak2 u slino sislu2 odnosi na ovjekove odluke7
On ora donijeti odluku na osnovi uteeljena i -jelovita proiljanja2 ak i o naj/eznaajniji stvaria7 Svako
neproiljeno djelovanje i /esislene radnje tre/a dr.ati daleko od svoje due7 Za sve tre/a iati do/ro osiljene
razloge7 Ono za to ne postoji valjan razlog tre/a izostaviti7 E ;re%i se postupak odnosi na govorenje7 S usana tajnog
uenika tre/a dolaziti sao ono to ia sisla i to je znaajno7 Svako govorenje sao radi govorenja udaljava
uenika od njegova pravog puta7 ;re/a iz/jegavati uo/iajen nain razgovora2 kad se govori nasu-e2 aroliko i
izijeano2 to ne znai da se ora iskljuiti iz op%enja s drugi ljudia7 'pravo preko op%enja njegov govor tre/a
zado/iti znaaj7 ;ajni je uenik raspolo.en za svaki razgovor2 ali ga o/avlja proiljeno i razlo.no7 Aikad ne govori
neuteeljeno7 Odjerava i koliinu rijei7 Ai previe2 ni prealo7 E 0etvrti postupak due jest ureFenje vanjskog
djelovanja7 ;ajni uenik usjerava svoje djelovanje tako da se ono sla.e s postup-ia drugih ljudi i s dogaFanjia u
njegovoj okolini7 Ae ini nita to /i setalo drugia ili to je u proturjeju s oni to se oko njega dogaFa7 Aastoji
da se njegov rad skladno uklapa u njegovu okolinu2 u njegov .ivotni polo.aj i slino7 6dje je na djelovanje potaknut
nei drugi2 /ri.no %e razotriti kako na naj/olji nain udovoljiti zahtjevu7 ;ao gdje djeluje iz se/e2 odvagnut %e
posljedi-e svog naina djelovanja7 E Peti se postupak odnosi na ureFenje -jelokupnog .ivota7 ;ajni uenik pokuava
.ivjeti prijereno prirodi i duhu7 Ae prenagljuje se i nije spor2 prezaposlenost i near jednako su u daleki7 1ivot
shva%a kao sredstvo rada i prea toe se ravna7 O svoje zdravlju2 navikaa i ostalo /rine se tako da iz njih
proizlazi skladan .ivot7 E =esto se odnosi na ljudsko streljenje7 ;ajni uenik ispituje svoje sposo/nosti2 svoje
ogu%nosti i ponaa se u skladu s to saospoznajo7 Ae pokuava uiniti neto to je iznad njegovih snaga2 ali ni
ne propu
ta uiniti to je unutar tih snaga7 S druge strane2
postavlja se/i -iljeve koji su u vezi s idealia2 s veliki ovjekovi du.nostia7 On se ne uklapa /ez raziljanja2
kao neki kota2 u ljudski ehaniza2 nego nastoji shvatiti svoje zadatke i usjerava pogled iznad svakidanji-e7
Svoje o/veze nastoji izvravati sve /olje i potpunije7 E Sedo se u njegovu duevno .ivotu odnosi na nastojanje
da od .ivota to vie naui7 Pokraj njega ne prolazi nita to u ne /i dalo povoda za skupljanje korisna .ivotnog
iskustva7 Ako je uinio neto neispravno i nepotpuno2 to %e /iti povodo da kasnije u slini prilikaa uini neto
tono i potpuno7 Kad vidi druge kako rade2 proatra ih sa slini -ilje7 On nastoji skupiti /ogato /lago iskustva i
stalno iz njega /ri.ljivo -rpsti savjete7 B nita ne ini a da se prito ne osvr%e na do.ivljaje koji u ogu /iti od
poo%i pri odlukaa i djelovanju7 E Aa kraju2 oso je ovo? tajni uenik ora s vreena na vrijee usjeravati
pogled u svoju nutrinuH uranjati u se/e2 pa.ljivo se posavjetovati sa so/o2 stvarati i preispitivati svoja .ivotna
naela2 u islia razotriti svoja znanja2 pro-jenjivati svoje du.nosti2 raziljati o sadr.aju i sislu .ivota i tako
dalje7 O sveu toe ve% je /ilo govora u prethodni poglavljia7 ;o se ovdje na/raja sao z/og veze s razvoje
esnaestolatinog lotosova -vijeta7 ;akvi vje./aa lotosov -vijet postaje sve savreniji i savreniji7 Aaie2 o
takvi vje./aa ovisi stvaranje dara vidovitosti7 =to su ovjekove isli i govor u ve%e suglasju s dogaFajia
vanjskog svijeta2 to se /r.e razvija taj dar7 Aeistinite isli ili govor u/ijaju neto u kli-i esnaestolatinog lotosova
-vijeta7 Bstinitost2 iskrenost2 potenje u ovo su odnosu gradivne snageH la.ljivost2 hi/enost2 nepotenje su razorne
snage7 ;ajni uenik ora znati da nije /itna >do/ra najera>2 nego stvaran in7 Ako isli i ka.e neto to se ne
sla.e sa stvarno%u2 onda u svo duhovno osjetilno organu neto razara2 ak i ako prito isli kako su i
najere do/re7 ;o je kao s djeteto koje se opee ako dodirne vatru2 preda se to dogodilo z/og neznanja7 E
Opisani duevni pro-esi ine da esnaestolatini lotosov -vijet zasja u divni /ojaa i ia zakonito kretanje7 E Bpak
tre/a uzeti u o/zir da naznaeni dar vidovitosti ne o.e nastati prije nego to se postigne odreFeni stupanj izo/raz/e
due7 Sve dok je potre/an napor da ovjek vodi svoj .ivot u to prav-u2 taj se dar ne pokazuje7 5ok jo ora oso/ito
paziti na opisane postupke2 ovjek nije zreo7 ;ek kad toliko uznapreduje da se navikne .ivjeti na ovaj nain2 pokazuju
se prvi tragovi vidovitosti7 Sve to ne sije vie priinjavati uku2 nego ora postati sa po se/i razuljiv nain
.ivljenja7 Aije potre/no neprekidno proatrati saog se/e i prisiljavati se na takvo .ivljenje7 Sve ora postati
naviko7 E Postoje stanovite upute po kojia se esnaestolatini lotosov -vijet o.e razviti i na drugi nain7
Bstinska tajna znanost od/a-uje sve takve upute jer one vode razaranju tjelesnog zdravlja i oralno propadanju7
Ajih je lake provoditi nego ovdje opisane7 Bako je opisani pro-es dugotrajan i
ukotrpan2 on2 eFuti2 sigurno vodi -ilju i o.e sao oralno osna.iti7
Posljedi-e iskrivljenog razvoja lotosova -vijeta nisu sao iluzije i fantastine predod./e nego i za/lude te
preputanje sveu u o/ino .ivotu7 ;akvi izo/lieni o/likovanje lotosova -vijeta ovjek o.e postati
plaljiv2 zavidan2 tat2 ohol2 saovoljan i tako dalje2 dok ranije nije iao ta svojstva7 E 3e% so rekli da je osa
lati-a esnaestolatinog lotosova -vijeta /ilo razvijeno u pradavnoj prolosti i da se one priliko tajnog kolovanja
opet sae pojave7 ;ajni uenik sada ora svu svoju pozornost usjeriti na razvijanje onih drugih osa lati-a7 Ako je
kolovanje pogreno2 te ranije razvijene lati-e lako se pojave sae2 ali nove2 koje se tek tre/aju razviti2 ostaju
zakr.ljale7 ;o se naroito dogaFa ako se priliko kolovanja prealo pazi na logino2 raz/orito iljenje7 Od
najve%e je va.nosti da je tajni uenik razuan ovjek koji se dr.i jasna iljenja7 Aadalje2 va.no je da se trudi
govoriti s najve%o jasno%o7 Kad ovjek pone naslu%ivati neto nadosjetilno2 rado %e o toe razgovarati2 ali tie
%e koiti svoj pravilan razvoj7 =to se anje o toe govori2 to /olje7 6ovoriti tre/a tek kad je postignut odreFen
stupanj jasno%e7 E ' poetku kolovanja tajni se
ueni-i nerijetko ude kako duhovno kolovani ljudi pokazuju alo >znati.elje> za priop%enja o njihovi
do.ivljajia7 Aaj/lagotvornije /i2 eFuti2 /ilo kad /i o svoji do.ivljajia potpuno utjeli i kad ni o eu
drugoe ne /i razgovarali nego o toe koliko do/ro ili sla/o uspijevaju u izvoFenju svojih vje./i i koliko su u stanju
slijediti upute7 5uhovno kolovani ljudi ne prosuFuju njihovo napredovanje prea priop%enjia2 ve% prea sasvi
drugi izvoria7 Osa lati-a esnestolatinog lotosova -vijeta koje uenik sa tre/a razviti2 ovakvi
priop%avanje uvijek poneto otvrdnu2 iako /i tre/ale ostati ekane i gipke7 Kao o/janjenje2 z/og ve%e jasno%e2
navest %eo jedan prijer iz o/ina .ivota7 Re-io2 uje neku vijest i o toe odah stvori svoj sud7 '/rzo
poslije toga o istoj stvari do/iva drugu vijest2 koja se ne sla.e s prvo2 pa sa prioran ijenjati ve% o/likovani
sud7 ;o nepovoljno utjee na oj esnaestolatini lotosov -vijet7 8ilo /i drugaije da sa se u poetku >suzdr.ao> od
prosuFivanja i govorenja sve dok za prosuFivanje nisa zado/io sigurnu osnovu7 O/azrivost u stvaranju i izri-anju
sudova postupno postaje pose/no o/ilje.je tajnog uenika7 Aasuprot toe2 raste njegova osjetljivost za dojove i
iskustva koja utke puta da prolaze pored njega ne /i li tako stvorio to vie uporita do trenutka kad /ude tre/ao
prosuFivati7 ;aj oprez stvara plaviasto-rvenkaste i ru.iasto-rvene nijanse lotosova -vijeta2 dok se u suprotno
pojavljuju tano-rvene i naranaste nijanse7 Aa slian nain kao esnaestolatini2J u /lizini sr-a razvija se i
dvanaestolatini lotosov -vijet7 Polovina njegovih lati-a postojala je i /ila djelatna ve% na jedno ranije ovjekovu
razvojno stupnju7 Zato se tih est lati-a ne ora naroito razvijati priliko tajnog kolovanjaH one
J Znala- %e u uvjetia za razvoj >esnaestolatinog loto
sova -vijeta> prepoznati upute koje je 8udha dao svoji
ueni-ia za tu >stazu>7 Gi ovdje ne prouavao /udiza2
nego sao prikazujeo uvjete razvoja koji proizlaze iz
sae duhovne znanosti7 0injeni-a da se neke upute pod
udaraju s 8udhini uenje ne znai da one >po se/i>
nisu ispravne7
se sae pojavljuju i poinju se okretati ako se radi na ostalih est7 E 5a /i unaprijedio taj razvoj2 ovjek ora
odreFeni duevni radnjaa svjesno dati odreFeni prava-7
Gora na postati jasno da opa.anja pojedini duhovni ili duevni osjetilia iaju razliita o/ilje.ja7 Lotosov
-vijet s dvanaest lati-a pru.a drugaije opa.anje od esnaestolatinog7 Posljednji oogu%uje opa.anje likova7 Aain
iljenja neke due2 zakoni po kojia se dogaFa neka prirodna pojava2 pojavljuju se za esnaestolatini lotosov -vijet
u likovia7 GeFuti to nisu kruti2 irni likovi2 nego pokretni o/li-i ispunjeni .ivoto7 3idoviti2 kod kojeg se razvije
to osjetilo2 o.e za svaki nain iljenja2 za svaki prirodni zakon navesti o/lik u koje se izra.ava7 <edna osvetnika
isao2 na prijer2 nalik je nazupanoj streli-iH do/ronajerna isao esto je u o/liku -vijeta koji se otvara7 Gisli
na/ijene sislo uglavno su sietrino o/likovane2 nejasni pojovi iaju na/orane o/rise7 E Sasvi su
drugaija zapa.anja vezana uz dvanaestolatini lotosov -vijet7 3rsta tih opa.anja pri/li.no se o.e oznaiti kao
duevna toplina ili duevna hladno%a7 3idoviti koji ia razvijeno ovo osjetilo osje%a da se iz o/lika koje opa.a
esnaestolatini lotosovi -vijeto izlijeva takva duevna toplina ili duevna hladno%a7 Zaislio vidovitog
ovjeka koji je razvio sao esnaestolatini2 a ne i dvanaestolatini lotosov -vijet7 On /i pri jednoj do/ronajernoj
isli vidio sao gore opisani o/lik7 5rugi2 koji je razvio o/a osjetila2 prije%uje jo i izlijevanje te isli2 to jest2
duevnu toplinu7 E Aapoinjeo da je ovo sao pretpostavka radi pojanjavanja2 jer se u tajno kolovanju jedno
osjetilo nikad ne razvija /ez drugih7 E Razvoje dvanaestolatinog lotosova -vijeta vidoviti stjee i du/oko
razuijevanje za z/ivanja u prirodi7 Sve to se osniva na rastu i razvoju zrai duevnu toplinuH sve to je u stanju
prolaznosti2 razaranja2 propadanja ia o/ilje.je duevne hladno%e7
Ovo se osjetilo unapreFuje na sljede%i nain7 Aajprije tajni uenik radi na ureFenju tijeka svojih isli 9takozvanoj
kontroli isli:7 Kao to se esnaestolatini lotosov -vijet razvija istiniti2 znaajni islia2 tako se
dvanaestolatini razvija unutarnji ovladavanje ti tijeko isli7 Aestalne2 vrludave isli2 koje se sluajno2 a ne
po sislu i na logian nain uklapaju jedna u drugu2 kvare o/lik ovog lotosova -vijeta7 =to vie jedna isao proizlazi
iz druge2 to se vie uklanjaju neloginosti2 to %e taj osjetilni organ vie do/ivati odgovaraju%i o/lik7 0uje li tajni
uenik nelogine isli2 on ih u glavi odah ispravlja7 On se ne%e s od/ojno%u povu%i iz neke o.da nelogine
okoline kako /i unaprijedio svoj razvoj7 Ae%e ni odah osjetiti poriv da ispravi svaku neloginost u svojoj okolini7
=tovie2 islia koje naviru izvana sasvi %e tiho u svojoj nutrini dati logian2 osiljen prava-2 koji nastoji
usjeriti i vlastite isli7 E Zati2 kao drugo2 tajni uenik ora o/ratiti pa.nju na dosljednost u svoje djelovanju
9kontrola postupaka:7 Svaka nestalnost2 svaki nesklad u djelovanju upropatava lotosov -vijet7 ;ajni %e uenik svako
svoje djelovanje usjeriti tako da ono logino slijedi iz prethodnog7 ;ko danas drugaije radi nego juer2 nikada ne%e
razviti to osjetilo7 E Kao tre%e slijedi vje./a ustrajnosti7 ;ajni uenik ne%e dopustiti da ga /ilo to odvrati od -ilja
koji je se/i postavio sve dok ga satra ispravni7 Prepreke su za njega poziv da ih svlada2 a Mlikako otiv za
odustajanje7 E 0etvrto je razvijanje toleran-ije prea ljudia2 prea svi /i%ia2 a i injeni-aa7 ;ajni uenik ne
kritizira ono to je nesavreno2 zlo i loe2 nego pokuava razujeti sve to u dolazi ususret7 Kao to ni sun-e loe i
zlo ne uskra%uje svoje svjetlo2 tako i ni on ne uskra%uje svoje puno razuijevanje7 5ogodi li se tajno ueniku
kakva neprilika2 on se ne preputa nepovoljno osuFivanju2 nego pria ono to je neiz/je.no i te.i2 koliko u
doputa njegova snaga2 da stvar okrene na do/ro7 ;uda iljenja ne proatra sao sa svog gledita nego se stavlja u
polo.aj drugih7 E Peto je nepristranost prea pojavaa .ivota7 S ti u vezi jest >vjerovanje> ili >povjerenje>7 ;ajni
uenik pristupa svako ovjeku2 svako /i%u s povjerenje7 B u svo djelovanju ispunjava se ti povjerenje7 B
nikada2 kad u se neto priop%i2 ne ka.e? ne vjeruje u to jer je u suprotnosti s oji dosadanji nijenje7 '
svako je trenutku sprean da svoje nijenje i stav provjeri i ispravi s nekog drugog otrita7 Ostaje uvijek priljiv
za sve to u prilazi i ia povjerenja u djelotvornost onoga to ini7 Aastoji se oslo/oditi /oja.ljivosti i
sunjiavosti7 Ako ia neku najeru2 vjeruje i u njezinu snagu7 Ai stotinu neuspjeha ne o.e u unititi tu vjeru7
;o je >vjera koja o.e prejetati /rda>7 E =esto je postizanje odreFene .ivotne ravnote.e 9uravnote.enosti:7 ;ajni
uenik nastoji odr.ati svoje ujednaeno raspolo.enje /ez o/zira na to pati li ili se raduje7 On se odvikava od
kole/anja izeFu >kliktanja do ne/esa i potitenosti nasrt>7 Aesre%a i opasnost zate%i %e ga jednako o/oru.anog kao
i sre%a i uspjeh7
0itateljia duhovnoznanstvenih spisa ovo je poznato kao takozvanih >est svojstava>2 koja u se/i ora razvijati
svatko tko te.i posve%enju7 Ovdje so ih iznijeli u vezi s duevni osjetilo nazvani dvanaestolatini lotosov
-vijet7 E ;ajno kolovanje pono daje naroite upute koje ovaj lotosov -vijet dovode do sazrijevanja2 ali pravilno
o/likovanje ovog osjetilnog organa ovisi o razvoju na/rojenih svojstava7 Ako se to razvoju ne pridaje pa.nja2 ovaj
se organ o/likuje u jednu iznaka.enu sliku7 ' to se sluaju2 unato stanovito stupnju vidovitosti2 navedena
svojstva ujesto u do/ro2 preo/ra.avaju u zlo7 0ovjek o.e postati naroito netrpeljiv2 neodluan2 od/ojan prea
svojoj okolini7 On %e2 na prijer2 osjetiti kako je ustrojena neka druga dua2 pa %e je iz/jegavati ili rziti z/og toga7
;o o.e i%i tako daleko da ovjek z/og duevne hladno%e2 koja ga podilazi kod njeu od/ojnih stavova2 ne o.e
uop%e sluati ili ve% otpoetka zauzia
negativan stav7
Ako se uza sve ovo tajni uenik pridr.ava i odreFenih propisa koje od tajnih uitelja o.e do/iti sao useno2
u/rzat %e razvoj ovog lotosova -vijeta7 Ao navedene upute potpuno uvode u stvarno tajno kolovanje7 Korisne su i za
onoga tko ne%e ili ne o.e pro%i kroz tajno kolovanje7 ;o %e2 iako polagano2 u svako sluaju iati utje-aja na
duevni organiza7 A pridr.avanje tih naela za tajnog je uenika neto neizostavno7 E Kad /i /ez njih prolazio kroz
tajno kolovanje2 ogao /i u%i u vie svjetoveH ali sao s anjkavi isaoni oko2 te ujesto da spoznaje istinu2
/io /i podlo.an sao iluzijaa i za/ludaa7 ' odreFeno /i sislu postao vidovit2 ali zapravo /i zapao u ve%u
sljepo%u nego ranije7 Aaie2 prije je /ar u osjetilno svijetu stajao vrsto2 nalaze%i u njeu oslona-H eFuti2 sada
gleda iza
tog osjetilnog svijeta2 on ga z/unjuje sve dok sa sigurno%u ne stane u jedan vii svijet7 3ie ne o.e razlikovati
istinu od za/lude i gu/i svaku orijenta-iju u .ivotu7 E 'pravo je zato toliko potre/na strpljivost u ti stvaria7 Gora
se uvijek iati na uu da duhovna znanost sije i%i sao tako daleko koliko postoji sprenost za pravilia odreFen
razvoj >lotosovih -vjetova>7 5a se lotosovi -vjetovi ne /i iskrivljeno razvijali2 ne sijeo ih dovoditi do sazrijevanja
prije nego to oni na iran nain steknu odgovaraju%i o/lik7 Sazrijevanje je uinak pose/nih uputa duhovne znanosti2
ali i o/lik daje opisani nain .ivota7
Za razvoj desetolatinog lotosova -vijeta potre/no je pose/no istanano njegovanje due7 Potre/no je nauiti svjesno
ovladati osjetilni utis-ia7 ;o je pose/no nu.no za onoga tko tek postaje vidovit jer sao tako o.e iz/je%i izvor
/ez/rojnih iluzija i duhovne saovolje7 0ovjek o/ino ne osvje%uje to sve vlada njegovi islia2 njegovi
sje%anjia i ie su sve oni izazvani7 'zio sljede%i prijer7 Aetko se vozi vlako7 Zaokuplja ga neka isao7
Odjedno njegova isao do/iva savi drugi prava-7 Sje%a se nekog davnog do.ivljaja te ga utkiva u sadanje isli7
Aije priijetio da gleda kroz prozor i da u je pogled pao na neku oso/u2 slinu oso/i upletenoj u do.ivljaj kojeg se
sje%a7 5o svijesti u ne dopire to to vidi2 nego sao posljedi-e toga to je vidio2 pa vjeruje da u je to palo na u
>sao od se/e>7 Koliko li se toga u .ivotu dogaFa na ovakav nain7 ' svoj .ivot unosio stvari koje so iskusili ili
proitali a da niso svjesni njihove povezanosti7 Aetko2 na prijer2 ne podnosi odreFenu /ojuH ali uop%e ne zna da je
to zato to je uitelj koji ga je uio prije nogo godina2 iao kaput takve /oje7 8ez/rojne iluzije poivaju na ti
povezanostia7 Gnoge se stvari upisuju u duu a da se ne osvje%uju7 Go.e se dogoditi sljede%e7 Aetko u novinaa
proita o/avijest o srti neke poznate oso/e i odluno tvrdi da je taj srtni sluaj ve% >juer> naslutio iako nije ni
uo ni vidio nita to /i ga oglo navesti na tu isao7 " on tvrdi da u je ta isao nadola saa od se/e? taj %e
ovjek urijeti7 Sao na neto nije o/ratio pa.nju7 Aekoliko sati prije nego to u se pojavila >jueranja> isao /io
je u posjetu kod jednog poznanika7 Aa stolu su /ile novine7 Aije ih itao7 GeFuti2 pogled u je ipak nesvjesno pao
na vijest o tekoj /olesti navedene oso/e7 Aije /io svjestan tog utiska2 ali je njegova posljedi-a /ila ta >slutnja>7 E
Ako o toe raziljao2 o.eo uvidjeti kakav izvor iluzija predstavljaju ovakve okolnosti7 'pravo taj izvor ora
zatvoriti svatko tko .eli o/likovati svoj desetolatini lotosov -vijet2 jer se ti lotosovi -vijeto u duaa ogu
opa.ati du/oko sakrivena svojstva7 Ali ovjek o.e ti opa.anjia pripisati istinitost sao kada se potpuno
oslo/odio navedenih za/luda7 5a /i to postigao2 ora postati gospodare onoga to na njega djeluje iz vanjskog
svijeta7 Gora do%i do toga da utiske koje ne .eli priiti zaista i ne pria7 ;akva se sposo/nost o.e razviti sao
sna.ni unutarnji .ivoto7 3oljo orao ovladati tako da na nas djeluju sao one stvari na koje o/ra%ao
pa.nju2 a oslo/aFao se utisaka kojia se ne predajeo hotiino7 =to ovjek vidi2 ora i htjeti vidjeti2 a ono na to
ne o/ra%a pa.nju za njega stvarno ne tre/a ni postojati7 Koliko unutranji rad due postane .ivlji i energiniji2 toliko
%e se vie posti%i7 E ;ajni uenik ora
iz/jegavati svako neproiljeno gledanje i sluanje7 Za njega ora postojati sao ono na to usjerava svoje uho ili
oko7 On ora vje./ati da i u najve%oj galai ne ora nita uti ako to ne .eli7 Svoje oko ora uiniti nepriljivi
za stvari koje ne .eli vidjeti7 Od svih nesvjesnih utisaka orao /i se zaogrnuti kao neki duevni oklopo7 E '
to sislu nastoji i isliti7 Oda/ire jednu isao i nastoji dalje isliti sao ono to o.e sasvi svjesno2 u punoj
slo/odi utkati u tu isao7 Od/ija isli koje u proizvoljno upadaju7 Ako tu isao .eli staviti u odnos s /ilo kojo
drugo2 onda se pono tre/a prisjetiti gdje u se pojavila ta druga isao7 E Bde jo dalje7 Ako2 na prijer2 osje%a
odreFenu antipatiju prea
neeu2 on je suz/ija i nastoji uspostaviti svjestan
odnos prea toj stvari7 Aa taj se nain u njegov duevni .ivot sve anje ijeaju nesvjesni eleenti7 Sao takvi
strogi saoodgoje desetolatini lotosov -vijet posti.e o/lik kakav /i tre/ao iati7 5uevni .ivot tajnog uenika
ora postati .ivot pun pa.nje7 A ono to ne .eli zapa.ati2 to ora znati dr.ati na udaljenosti7 E 5oda li se to
saoodgoju edita-ija koja odgovara uputaa duhovne znanosti2 onda lotosov -vijet u predjelu .eluane jai-e
sazrijeva na pravilan nain2 a ono to je kroz ranije prikazane duhovne osjetilne organe ialo sao o/lik i toplotu2
do/iva duhovnu svjetlost i /oju7 Kroz to se otkrivaju2 na prijer2 talenti i sposo/nosti dua2 snage i skrivena svojstva
prirode7 ;ie o/ojena aura .ivih /i%a postaje vidljivaH na taj nain okolina na oituje svoja duevna svojstva7 E
Gora se priznati da je u razvoju upravo na to podruju potre/na najve%a /ri.ljivost jer je igra nesvjesnih sje%anja
ovdje naj.ivahnija7 Kad tako ne /i /ilo2 nogi /i ljudi iali osjetilo o koje je ovdje rije2 jer ono nastaje u/rzo
nakon to ovjek zado/ije potpunu kontrolu nad svoji osjetilni utis-ia tako da oni ovise sao o njegovu
o/ra%anju2 odnosno2 neo/ra%anju pozornosti7 Ono ostaje nedjelatno sao dok o% vanjskih osjetila to duevno
osjetilo odr.ava
u stanju priguenosti i nesvjesnosti7
;e.e od o/likovanja opisanog lotosova -vijeta jest o/likovanje estolatinog2 koji se nalazi u sredini tijela7 Aaie2
njegovo se o/likovanje posti.e kad saosvijest potpuno ovlada itavi ovjeko2 tako da su tijelo2 dua i duh u
potpunoj haroniji7 ;jelesni pro-esi2 sklonosti i strasti due2 isli i ideje duha oraju se dovesti u potpuni sklad7
;ijelo ora /iti toliko opleenjeno i proi%eno da njegovi organi ne tra.e nita to nije u slu./i due i duha7 ;ijelo
ne sije duu tjerati na po.ude i strasti2 koje proturjee isto i pleenito iljenju7 Ali ni duh ne sije poput
ro/ovlasnika svoji zapovijedia i zakonia vladati duo2 nego dua tre/a te du.nosti i zapovijedi izvravati iz
vlastite slo/odne sklonosti7 5u.nosti ne siju le/djeti nad tajni ueniko kao neto eu se on podvrgava protiv
svoje volje2 nego kao neto to on izvrava zato to to voli7 ;ajni uenik ora razviti slo/odnu duu2 koja stoji u
ravnote.i izeFu osjetilnosti i duhovnosti7 On ora do%i do toga da se o.e prepustiti svojoj osjetilnosti2 jer ona je
toliko proi%ena da je izgu/ila o% da ga povue dolje2 k se/i7 Ae ora vie o/uzdavati svoje strasti jer one sae od
se/e slijede ono ispravno7 Sve dok u je to teko2 ne o.e /iti tajni uenik na odreFeno stupnju7 3rlina na koju se
ovjek ora prisiljavati2 za tajno je uenje /ezvrijedna7 5okle god postoji jo neka po.uda2 ona seta u tajno
kolovanju2 iako se trudio da joj ne podlegneo7 Svejedno je pripada li ona vie tijelu ili dui7 Ako netko2 na
prijer2 iz/jegava neko stiuliraju%e sredstvo da /i se liavanje u.itka proistio2 to u poa.e sao ako z/og tog
uzdr.avanja njegovo tijelo ne osje%a nikakve tego/e7 Ako tijelo .udi za ti sredstvo2 uzdr.avanje je /ez vrijednosti7
' to se sluaju ovjek ora neko vrijee odre%i -ilja koje je krenuo i ekati /olje uvjete E o.da tek u neko
drugo .ivotu7 Razuno odri-anje esto je nogo puta ve%i uspjeh nego rad na neeu to se u dani uvjetia ne
o.e posti%i7 ;akvo razuno odri-anje ak vie unapreFuje razvoj nego /ezuvjetno nastojanje da se postigne -ilj7
;ko je razvio estolatini lotosov -vijet susre%e se s /i%ia koja pripadaju vii svjetovia2 ali sao onda ako se
njihovo postojanje oituje u duevno svijetu7 GeFuti2 tajno kolovanje ne preporuuje razvoj ovog lotosova
-vijeta prije nego to je uenik na to putu odakao tako daleko da o.e svoj duh uzdi%i u jedan jo vii svijet7
Aaie2 to ula.enje u pravi duhovni svijet uvijek ora /iti popra%eno izgradnjo lotosovih -vjetova7 ' suprotno
uenik zapada u za/unu i nesigurnost7 Aauio /i2 dodue2 vidjeti2 ali /i u nedostajala sposo/nost da o viFeno
prosuFuje na ispravan nain7 E ' toe to se zahtijeva za o/likovanje estolatinog lotosova -vijeta ve% je odreFeno
jastvo da ne%e do%i do za/une2 setenosti i preputanja sveu z/og poanjkanja oslon-a u sao se/i7 Aaie2
netko tko je postigao potpunu ravnote.u izeFu osjetilnosti 9tijela:2 strasti 9due: i ideja 9duha: ne%e lako zapasti u tu
setenost7 Bpak2 va.nije od tog jastva jest kada ovjek z/og estolatinog lotosova -vijeta2 pone opa.ati /i%a
o/darena .ivoto i saostalno%u2 koja pripadaju svijetu sasvi razliito od svijeta njegovih fizikih osjetila7 5a
/i iao sigurnost u ti svjetovia2 nije u dovoljno o/likovanje lotosovih -vjetova2 nego ora raspolagati s jo
vii organia7 Sada %e /iti govora o razvoju tih viih organa2 a zati %e se o%i govoriti i o drugi lotosovi
-vjetovia i organiza-iji duevnog tijela7J
O/likovanje duevnog tijela2 kako je upravo opisano2 oogu%uje ovjeku opa.anje nadosjetilnih pojava7 ;ko se
uistinu .eli sna%i u to svijetu2 ne sije zastati na to stupnju razvoja7 Saa pokretljivost lotosovih -vjetova nije
dovoljna7 0ovjek ora /iti u stanju pri punoj svijesti saostalno upravljati i ovladati kretanje svojih duhovnih
organa7 ' protivno /i postao lopto vanjskih snaga i o%i7 5a to ne postane2 ora ste%i sposo/nosti sluanja
takozvane >unutarnje rijei>7 5a /i to postigao2 nije dovoljno da se razvije sao duevno2 nego se ora razviti i
etersko tijelo7 ;o je ono fino tijelo koje se vidovito pokazuje kao neka vrsta dvojnika fizikog tijela7 Ono je na neki
nain edustupanj izeFu tijela i duevnog
J Sao je po se/i razuljivo da izraz >duevno tijelo>
9kao i neki drugi izrazi duhovne znanosti: u se/i sadr.i
proturjenost7 Bpak ga upotre/ljavao jer vidovita spoznaja
zapa.a neto to se u duhovno sislu do.ivljava onako
kako se u fiziko sislu zapa.a tijelo7
tijela7J Ako je ovjek o/daren vidoviti sposo/nostia2 o.e u svojoj svijesti otkloniti fiziku tjelesnost ovjeka
koji stoji pred nji7 Aa vie stupnju to je poput vje./e pozornosti na ni.e stupnju7 Kao to ovjek o.e odvratiti
svoju pozornost od neega to je pred nji tako da to za njega nije prisutno2 tako vidovit ovjek iz svog opa.anja
o.e potpuno ukloniti neku fiziku tjelesnost2 tako da ona za njega postane fiziki sasvi prozirna7 Ako to uini2
pred njegovi duevni oko jo osi duevnog tijela ostaje takozvano etersko tijelo2 koje je ve%e od o/a i koje o/a
pro.ia7 4tersko je tijelo po veliini i o/liku pri/li.no jednako fiziko2 pa zauzia otprilike isti prostor kao i ono7
Ono je izuzetno nje.na i fino organizirana tvorevina7JJ Ajegova osnovna /oja drugaija je od seda /oja u duginu
spektru7 ;ko ga o.e proatrati2 upoznaje /oju koja za osjetilno opa.anje zapravo uop%e ne postoji7 Aajslinija je
/oji lada /reskvina -vijeta7 1elio li etersko tijelo proatrati sao za se/e2 potre/no je u proatranju izuzeti
duevno tijelo7 ;o posti.eo slino vje./o pozornosti kao to je gore navedeno7 Ae uinio li to2 izgled eterskog
tijela se ijenja jer ga sasvi pro.ia duevno tijelo7
5jeli%i eterskog tijela u neprestano su kretanju7 Kroz njega se provlae /ez/rojna strujanja u svi sjerovia7 Ona
odr.avaju .ivot i upravljaju njie7 Svako tijelo koje .ivi ia takvo etersko tijelo7 Baju ga i /iljke i .ivotinje2 a za
pozornog proatraa
J 'sporedi ovaj prikaz s opiso u autorovoj knjizi >;eozofija>7
JJ Goli fiziare da se ne spotiu o izraz >etersko tijelo>7
Rije >eter> ukazuje sao na tananost ove tvorevine7
Nizikalnu hipotezu o eteru nikako ne tre/a ijeati s
ovi to se ovdje navodi 7
njegovi su tragovi prijetljivi ak i kod inerala7 E ' poetku su navedena strujanja i kretanja sasvi neovisna o
ovjekovoj svijesti i volji2 kao to u fiziko tijelu nisu hotiine djelatnosti sr-a i .elu-a7 ;a neovisnost o svjesnoj
volji zadr.ava se sve dok izgradnju u sislu stje-anja nadosjetilnih sposo/nosti ovjek ne uze u vlastite ruke7 3ii
se razvoj na odreFeno stupnju upravo i oituje u toe da se strujanjia i kretanjia eterskog tijela2 koja su inae
neovisna o svijesti2 pridru.e i ona koja ovjek sa izaziva na svjestan nain7
Kad je tajno kolovanje toliko uznapredovalo da su se ranije opisani lotosovi -vjetovi poeli kretati2 tada je tajni
uenik ve% izvrio poneto od onog to dovodi do stvaranja sasvi odreFenih strujanja i kretanja u njegovu tijelu7
Svrha tog razvoja jest da se u predjelu fizikog sr-a o/likuje neka vrsta sredita iz kojeg izlaze strujanja i kretanja
najrazliitijih duhovnih /oja i o/lika7 ;o sredite nije sao toka nego vrlo kopli-irana tvorevina2 jedan udesan
organ7 On duhovno svijetli2 ljeskaju%i se u najrazliitiji /ojaa i pokazuje o/like velike pravilnosti u stalnoj ijeni7
5rugi o/li-i i strujanja /oja idu od tog organa u ostale dijelove tijela pa i dalje2 pro.iaju%i i prosvjetljuju%i -ijelo
duevno tijelo7 Ao najva.nija od tih strujanja teku prea lotosovi -vjetovia7 Ona pro.iaju pojedine njihove
lati-e i upravljaju njihovi okretanje7 Zati izlaze kroz vrhove lati-a i gu/e se u vanjsko prostoru7 =to je neki
ovjek razvijeniji2 ve%i je opseg u koje se
ire ta strujanja7
5vanaestolatini lotosov -vijet u naroito je /lisko odnosu s opisani sredite7 ' njega neposredno uviru
strujanja i kroz njega na jednoj strani
teku prea esnaesto i dvolatino2 a na drugoj 9donjoj: strani prea deseto2 esto i etverolatino lotosovu
-vijetu7 ' to poretku le.i osnovni uzrok z/og kojeg se u tajno kolovanju pose/na pa.nja ora posvetiti
o/likovanju dvanaestolatinog lotosova -vijeta7 Ako /i ovdje dolo do pogreke2 nastao /i nered u -jelokupnoj
izgradnji organa7 E Bz ovog je vidljivo koliko je tajno kolovanje osjetljivo i intino te kako se tono ora postupati
.elio li da se sve razvije na prikladan nain7 Bz toga je nesunjivo vidljivo da o uputaa za razvoj nadosjetilnih
sposo/nosti o.e govoriti sao onaj tko je sa na se/i iskusio sve to ora razviti kod nekog drugog i da je
potpuno u stanju spoznati vode li zaista njegove upute pravo uspjehu7
Kad tajni uenik izvodi ono to u je propisano uputaa2 svoje etersko tijelo dovodi u strujanja i kretanja koja su u
skladu sa zakonia i razvoje svijeta koje ovjek pripada7 Zato su ove upute uvijek odraz velikih zakona razvoja
svijeta7 Sastoje se od spoenutih i slinih vje./i edita-ije i kon-entra-ije2 koje priijenjene na odgovaraju%i nain
iaju opisani uinak7 5uhovni uenik ora u odreFena do/a svoju duu potpuno pro.eti sadr.aje tih vje./i i njia
sasvi ispuniti svoju nutrinu7 Poinje se na sasvi jednostavan nain koji je prije svega pogodan da produ/i
razusko i uno iljenje glave i da ga pounutarnji7 ;ako iljenje postaje slo/odno i neovisno o svi osjetilni
utis-ia i iskustvia7 ;ie se na neki nain sve skuplja u jednu toku2 koju ovjek ia potpuno u svojoj vlasti2
stvaraju%i tako privreeno sredite za strujanja eterskog tijela7 Bsprva to sredite jo nije u predjelu sr-a2 nego u glavi7
3idovito se ono tao oituje kao ishodite kretanja7 E ;ajno %e kolovanje dokraja uspjeti sao ako se najprije
stvori to sredite7 Kad /i ono odah /ilo sjeteno u predjelu sr-a2 tajni /i uenik na putu vidovitosti2 dodue2
ogao iati stanovit uvid u vie svjetove2 ali ne /i ogao ste%i ispravan uvid u odnos tih viih svjetova prea
osjetilno svijetu7 A to je za ovjeka na sadanje stupnju razvoja svijeta /ezuvjetna nu.nost7 3idoviti ne sije
postati zanesenjakoH on ora zadr.ati vrsto tlo pod nogaa7
Poto se na odgovaraju%i nain uvrstilo u glavi2 to %e se sredite zati prejestiti ni.e2 u podruje grkljana7 ;o se
posti.e daljnjo prijeno vje./i kon-entra-ije7 ;ada %e kretanje eterskog tijela zraiti iz tog predjela2
rasvjetljavaju%i duevni prostor u ovjekovoj okolini7
5aljnje vje./anje osposo/ljava tajnog uenika da sa odreFuje polo.aj svog eterskog tijela7 Prije je taj polo.aj ovisio
o snagaa koje dolaze izvana i proizlaze iz fizikog tijela7 ' daljnje razvoju ovjek postaje sposo/an okretati
etersko tijelo na sve strane7 ;u sposo/nost izazivaju strujanja koja teku otprilike uzdu. o/iju ruku2 a sredite i je u
dvolatino lotosovu -vijetu u predjelu oiju7 Sve ovo nastaje tako to se zraenja koja izlaze iz grkljana pretvaraju u
o/le fore od kojih jedan dio ide prea dvolatino lotosovu -vijetu2 da /i odavde kao valovita strujanja nastavila
put du. ruku7 E 5aljnja posljedi-a sastoji se u toe da se te struje vrlo suptilno ravaju i granaju te postaju vrsta
tkiva to se kao neka re.a 9re.asta ko.a: pretvara u grani-u itavog eterskog tijela7 5ok prije nije /ilo nikakve
grani-e prea van2 pa su .ivotne struje iz op%eg .ivotnog ora nesetano izlazile i ulazile u etersko tijelo2 sada
utje-aji izvana oraju prolaziti kroz tu ko.i-u7 Z/og toga ovjek postaje priljiv za ta vanjska .ivotna strujanja7
Poinje ih opa.ati7 E ;o je trenutak kad
se -ijeli sustav struja i kretanja prejeta u sredite
u predjelu sr-a7 ;o se posti.e nastavljanje vje./i kon-entra-ije i edita-ije7 ;ie ovjek dolazi do stupnja na
koje postaje o/daren >unutranjo rijei>7 Sve stvari odsada do/ivaju za njega novo znaenje7 One na neki nain
postaju duhovno ujne u svo najunutarnjije /i%uH one ovjeku govore o svo pravo /i%u7 ;a strujanja stavljaju
ovjeka u vezu s nutrino svijeta koje pripada7 On poinje sudo.ivljavati .ivot svoje okoline i o.e pustiti da taj
.ivot odzvanja u kretanju njegovih lotosovih -vjetova7
;ie ovjek stupa u duhovni svijet7 Kad to postigne2 postaje sposo/an za novo razuijevanje onoga to su govorili
veliki uitelji ovjeanstva7 8udhini govori i 4vanFelja2 na prijer2 sada na njega djeluju na nov nain2 ispunjavaju%i
ga /la.enstvo koje prije nije ni slutio7 <er zvuk njihovih rijei prati one kretnje i ritove koje je on sa u se/i
o/likovao7 Sada neposredno zna da ljudi poput 8udhe ili evanFelista ne izgovaraju svoje o/jave2 nego one koje su do
njih doprle iz najunutarnjijeg /i%a stvari7 E 'pozorit %eo ovdje na injeni-u koja se o.e razujeti sao na
osnovi ranije reenog7 Suvreeno ovjeku neshvatljiva su nogo/rojna ponavljanja u 8udhini govoria7
;ajno ueniku predstavljaju neto u eu on svojo nutrino rado pre/iva jer ona odgovaraju stanoviti
ritiki gi/anjia u etersko tijelu7 Predaju%i se njia u potpuno unutarnje iru2 ovjek izaziva suzvuje s
takvi gi/anjia7 A /udu%i da su ona odraz odreFenih svjetskih
ritova2 koja se na odreFeni jestia ponavljaju i vra%aju ono prvotno2 ovjek se na taj nain sluanje 8udhe
u.ivljava u vezu s tajnaa svijeta7
' duhovnoj znanosti govori se o etiri svojstva koja na takozvanoj stazi provjeravanja ovjek ora posti%i da /i se
uzdigao do vie spoznaje7 Prvo od njih jest sposo/nost da se u islia razlikuje istina od puke pojavnosti2 istina od
pukog nijenja7 5rugo svojstvo jest ispravno pro-jenjivanje istinitog i stvarnog u odnosu na pojavnost7 ;re%a se
sposo/nost sastoji u izvoFenju spoenutih est svojstava? kontrola isli2 kontrola radnji2 ustrajnost2 trpeljivost2 vjera
i uravnote.enost 9navedenih u prethodno poglavlju:7 0etvrto je lju/av prea unutarnjoj slo/odi7
Puko razusko shva%anje tih svojstava uop%e ne koristi7 Ona oraju tako srasti s duo da postanu unutarnja navika7
'zio2 prijera radi2 prvo svojstvo? razlikovanje istinitog od puke pojavnosti7 0ovjek se ora kolovati da u
svakoj stvari koja se pred nji pojavi jasno lui /eznaajno od znaajnog7 ;o o.e posti%i sao u potpuno iru i
strpljenju2 uporno vje./o proatranja vanjskog svijeta7 ;aj pogled na kraju prirodno ostaje vezan uz ono istinsko2
upravo onako kao to se ranije zadovoljavao ne/itni7 >Sve prolazno sao je uspored/a>? ta istina postaje uvjerenje
due7 ;ako se postupa i s ostali navedeni svojstvia7
Pod utje-aje tih etiriju navika due zaista se ijenja to fino ovjekovo etersko tijelo7 >Razlikovanje istinitog od
pojavnosti> stvara se spoenuto sredite u glavi i priprea se ono u grkljanu7 Za stvarno o/likovanje svakako su
potre/ne vje./e kon-entra-ije o kojia je ranije /ilo govora7 3je./e kon-entra-ije izgraFuju ona etiri svojstva i
dovode
ih do sazrijevanja7 E Kad je pripreljeno sredite u predjelu grkljana2 posti.e se ve% spoenuto vladanje eterski
tijelo i njegovo ograniavanje re.asti tkivo poo%u ispravnog pro-jenjivanja istine u odnosu na ne/itnu
pojavnost7 'spije li do%i do takvog pro-jenjivanja2 ovjek postupno poinje opa.ati duhovne injeni-e7 Ali to ne
znai da tre/a initi sao ono to razuo pro-jenjuje kao znaajno7 Svaki naj/eznaajniji postupak2 svaki ali
zahvat2 znaajan je u veliko .ivotu sveira i radi se o toe da ovjek razvije svijest o toj va.nosti7 Ae siju se
pod-jenjivati2 nego ispravno pro-jenjivati svakodnevni poslovi u .ivotu7 E O est vrlina od kojih je sastavljeno tre%e
svojstvo ve% so govorili7 One suovise s o/likovanje dvanaestolatinog lotosova -vijeta u predjelu sr-a7 Prea
njeu se2 kako je pokazano2 ora usjeriti .ivotna struja eterskog tijela7 0etvrto svojstvo? potre/a za oslo/aFanje2
slu.i toe da se eterski organ u /lizini sr-a dovede do sazrijevanja7 Postane li to svojstvo naviko due2 ovjek se
oslo/aFa svega to suovisi sao sa sposo/nosti njegove oso/ne prirode7 On prestaje proatrati2 stvari sa svog
oso/nog gledita7 Aestaju grani-e njegova ni.eg se/stva2 koje ga prikivaju uz to gledite7 ;ajne duhovnog svijeta
iaju pristup u njegovu unutranjost7 ;o je oslo/aFanje7 Oni okovi2 naie2 prisiljavaju ovjeka da stvari i /i%a
proatra sao sa svog oso/nog otrita7 ;ajni uenik ora postati neovisan2 slo/odan od proatranja stvari na taj
oso/ni nain7
Bz ovog se vidi da propisi koji proizlaze iz duhovne znanosti odreFuju najunutarnjiju ovjekovu prirodu7 A propisi o
ta etiri navedena svojstva upravo su takvi7 Oni su sadr.ani u svi svjetonazoria koji
uziaju u o/zir duhovni svijet7 Osnivai takvih svjetonazora nisu davali ljudia upute na osnovi nekog nejasnog
osje%aja7 Oni su to inili jer su /ili veliki posve%eni-i7 Svoje su oralne propise o/likovali iz spoznaje7 Znali su kako
ti propisi djeluju na finiju ovjekovu prirodu pa su htjeli da njihovi sljed/eni-i tu finiju prirodu postupno izgrade7
1ivjeti u sislu takvih pogleda na svijet znai raditi na svo vlastito duhovno usavravanju7 Sao ako ovjek to
ini2 slu.i -jelini svijeta7 3lastito usavravanje nije ni u koje sluaju se/ino2 jer nesavreni ovjek je nesavreni
sluga ovjeanstva i svijeta7 0ovjek toliko /olje slu.i -jelini2 koliko je sa savreniji7 ;u vrijedi? >Kad ru.a sau
se/e kiti2 kiti i vrt7>
;ie su veliki posve%eni-i uteeljitelji znaajnih svjetonazora7 ;o to od njih dolazi2 uvire u ljudske due7 Aa taj
nain s ovjeanstvo napreduje i -ijeli svijet7 Aa to razvojno pro-esu ovjeanstva posve%eni-i su radili sasvi
svjesno7 Sadr.aj njihovih uputa razuijeo sao ako iao na uu da su te upute -rpljene iz spoznaje najdu/lje
ovjekove prirode7 Posve%eni-i su /ili veliki spoznavao-i i iz svoje su spoznaje iskovali ideale za ovjeanstvo7 ;i
se voFaa pri/li.avao ako se u svo vlastito razvoju uzdigneo do njihovih visina7
Ako je neko ovjeku o/likovanje eterskog tijela poelo kako je prije opisano2 otvara u se jedan sasvi nov .ivot7
Zato ora tajni kolovanje pravovreeno do/iti o/janjenja koja %e u poo%i da se snaFe u to novo .ivotu7
Kada2 na prijer2 poo%u esnaestolatinog lotosova -vijeta duhovno vidi likove vieg svijeta2 ora u postati jasno
koliko su ti likovi razliiti ovisno o toe koji ih predeti ili /i%a uzrokuju7 Prvo na to o.e o/ratiti pa.nju
jest da na jednu odreFenu vrstu ovih likova svoji islia i osje%ajia o.e sna.no utje-ati2 a na druge uop%e ne ili
sao u vrlo neznatnoj jeri7 <edna se vrsta likova ijenja i proatra pri njihovoj pojavi poisli? >to je lijepo>2 a
onda tijeko gledanja tu isao ijenja u? >to je korisno>7 E Ovo svojstvo oso/ito iaju likovi koji potjeu od
inerala ili ujetno izraFenih predeta2 njih ijenja svaka proatraeva isao ili osje%aj7 Kod likova koji pripadaju
/iljkaa to se ve% dogaFa u anjoj jeri2 a jo anje kod onih koji odgovaraju .ivotinjaa7 B ovi su likovi pokretni i
puni .ivota2 ali ta pokretljivost dijelo potjee od ljudskih isli i osje%aja2 a dijelo je uvjetovana uzro-ia na koje
ovjek nea utje-aja7 Ao unutar tog svijeta o/lika javlja se jedna vrsta fori na koje u poetku sa ovjek gotovo ne
o.e utje-ati7 ;ajni uenik o.e se uvjeriti da ti likovi ne potjeu od inerala niti su ujetno izraFeni2 nisu ni od
/iljaka niti od .ivotinja7 5a /i u to /ilo jasno2 ora proatrati one likove za koje zna da ih uzrokuju osje%aji2
nagoni i strasti drugih ljudi7 Ali i na te likove njegove vlastite isli i osje%aji jo uvijek iaju utje-aj2 dodue2
relativno sla/7 ' to svijetu likova uvijek postoji neki ostatak na koji je taj utje-aj neznatan7 'pravo taj ostatak ini u
poetku tajnog kolovanja pozaaan dio onoga to uenik uop%e vidi7 Ajegovu si prirodu o.e o/jasniti sao ako
proatra se/e saog7 ;u %e na%i o/like koje je sa prouzrokovao svojo aktivno%u2 voljo2 .eljaa i slini7
Aagon koji u njeu pre/iva2 po.uda koju ia2 najera koju gaji i tako dalje2 sve se to pokazuje u ovakvi likovia7
=tovie2 -ijeli se njegov karakter odra.ava u takvo svijetu likova7 Svjesni islia i osje%ajia o.e utje-ati na
sve
likove koji ne potjeu od njega saog2 ali na one figure na koje je djelovao svoji vlastiti /i%e u vie svijetu
vie nea nikakva utje-aja2 ukoliko ih je on stvorio7 Bz navedenog slijedi da se u to vie gledanju ovjekova
nutrina2 vlastiti svijet nagona2 .udnji i predod./i pokazuje u vanjski likovia jednako kao i drugi predeti i /i%a7
Za viu spoznaju taj unutarnji svijet postaje dio vanjskog svijeta7 Kao kad /i u fiziko svijetu ovjek sa svih strana
/io okru.en ogledalia i ogao proatrati svoj tjelesni lik2 tako u se u vie svijetu njegovo duevno /i%e
pokazuje kao zr-alna slika7
Aa to stupnju razvoja za tajnog je uenika nastupio trenutak kad on nadvladava iluziju koja proizlazi iz oso/ne
ogranienosti7 Sve to je unutar njegove oso/e sad o.e proatrati kao vanjski svijet2 onako kako je prije kao
vanjski svijet proatrao ono to je djelovalo na njegova osjetila7 ;ako na osnovi iskustva postupno ui sa so/o
postupati onako kako je prije postupao s /i%ia oko se/e7
Kad /i ovjek ogao gledati ovaj duhovni svijet prije nego to /i /io dovoljno pripreljen2 zastao /i pred sliko
svoje vlastite due kao pred neko zagonetko7 Likovi njegovih vlastitih nagona i strasti ukazivali /i u se u
o/li-ia koje on osje%a kao .ivotinjske ili E rjeFe E kao ljudske7 5odue2 .ivotinjski likovi tog svijeta nikada nisu
sasvi istovjetni s onia fizikog svijeta2 ali iaju neku daleku slinost7 Aeuvje./ani proatrai ogli /i ih satrati
jednakia7 E Kad2 eFuti2 stupa u taj svijet2 ovjek ora usvojiti posve novu vrstu prosuFivanja7 Aaie2 /ez
o/zira na to to se stvari koje zapravo pripadaju ljudskoj nutrini pojavljuju kao vanjski svijet2 one se jo pojavljuju
kao zr-alna slika onoga to uistinu jesu7 Ako ovdje2 na prijer2 ugledao neku /rojku2 orao je itati o/rnuto2 kao
zr-alnu sliku7 (&,2 prijeri-e2 ovdje znai ,&(7 Aeku kuglu vidio kao da so u njeno sreditu7 ;o gledanje
iznutra orao tada ispravno prevesti7 B duevna se svojstva pojavljuju kao zr-alne slike7 1elja koja se odnosi na
neto izvanjsko pojavljuje se u liku koji se kre%e prea onoe tko tu .elju gaji7 Strasti koje iaju svoje sjedite u
ovjekovoj ni.oj prirodi ogu popriiti o/lik .ivotinjskih ili slinih spodo/a to navaljuju na ovjeka7 'stvari2 te
strasti stree prea vanH one tra.e predet svog zadovoljenja u vanjsko svijetu7 GeFuti2 to streljenje prea
van u zr-alnoj se sli-i oituje kao napad na nositelja tih strasti7
Ako je tajni uenik prije nego to se uzdigao do vieg gledanja2 irni i trezveni saoproatranje upoznao
vlastita svojstva2 on %e i u trenutku kada njegova nutrina stupi pred njega u vanjskoj zr-alnoj sli-i2 izna%i hra/rost i
snagu da se ponaa na ispravan nain7 Ljudi koji takvi saoispitivanje nisu dovoljno upoznali vlastitu nutrinu
ne%e u svojoj zr-alnoj sli-i prepoznati se/e i satrat %e je tuFo stvarno%u7 'plait %e se onoga to vide i /udu%i da
to ne ogu izdr.ati2 uvjerit %e sai se/e da je to sao plod tlapnje koja ne vodi nieu7 ' o/a %e sluaja2 z/og
nezrelog postizanja odreFenog stupnja razvoja2 ovjek sa se/i /iti sud/onosna setnja na putu k vie
o/razovanju7
Aeophodno je da tajni uenik ovlada najprije duhovni gledanje svoje vlastite due kako /i krenuo prea vie
razvoju7 <er u saoe se/i ia upravo ono duhovnoduevno o eu sa o.e naj/olje prosuFivati7 Kad je prvo
stekao teeljitu spoznaju o svojoj oso/nosti u fiziko svijetu i kad se susretne sa sliko te oso/nosti u vie
svijetu2 o%i %e usporediti jednu s drugo7 On o.e sliku iz vieg svijeta dovesti u vezu s nei njeu poznati i
tako po%i od jednog vrstog uporita7 Kad /i2 naprotiv2 pred njega stupilo vie drugih duhovnih /i%a2 ne /i /io u
stanju se/i /ilo to razjasniti o njihovi karakteristikaa i /itnostia7 'skoro /i osjetio kako u nestaje tlo pod
nogaa7 Stoga tre/a stalno naglaavati da je siguran pristup vie svijetu onaj koji vodi teeljitoj spoznaji i
prosuFivanju vlastitog /i%a7
Aa svo putu u vii svijet ovjek2 dakle2 prvo susre%e duhovne slike7 Z/ilja koja2 naie2 odgovara ovi slikaa i
jest u njeu sao7 Zato tajni uenik ora /iti zreo da na to prvo stupnju ne tra.i gru/u realnost2 nego da ono
ispravno vidi u slikaa7 Ali2 unutar tog svijeta slika uskoro upoznaje neto novo7 Ajegovo ni.e se/stvo nalazi se pred
nji sao kao zr-alna slikaH no usred te zr-alne slike pojavljuje se prava z/ilja vieg se/stva7 Bz slike ni.e oso/nosti
postaje vidljiv lik duhovnog ja7 ;ek iz ovog predu se niti prea drugi vii duhovni stvarnostia7
Sada je dolo vrijee da se upotrije/i dvolatini lotosov -vijet u predjelu oiju7 Kada se on pone kretati2 ovjeku
postaje ogu%e povezati svoje vie ja s nadreFeni duhovni /i%ia7 Struje koje teku od ovog lotosova -vijeta
kre%u se prea vii stvarnostia tako da je ovjek potpuno svjestan tih kretanja7 Kao to svjetlo oku ini vidljivia
fizike predete2 tako ta strujanja ine vidljivia duhovna /i%a viih svjetova7
'ranjaju%i u predod./e koje proizlaze iz duhovne znanosti2 a koje sadr.e teeljne istine2 uenik ui pokretati
strujanja onog lotosova -vijeta i njia upravljati7 Aa ovo se stupnju razvoja oso/ito pokazuje to je zdravo
prosuFivanje i jasno logiko kolovanje7 ;re/a sao iati na uu da se sada vie se/stvo koje je do sada tek kao
kli-a drijealo u ovjeku2 raFa u svjesno postojanje7 Radi se ne sao u slikovito nego i u stvarno sislu o
roFenju u duhovno svijetu7 A to roFeno /i%e2 to vie se/stvo2 ora na svijet do%i sa svi potre/ni organia i
sklonostia da /i /ilo sposo/no za .ivot7 Kao to se priroda ora /rinuti da dijete na svijet doFe s do/ro
o/likovani uia i oia2 tako se zakoni vlastitog razvoja nekog ovjeka oraju /rinuti da njegovo vie se/stvo
stupi u postojanje s potre/ni sposo/nostia7 Zakoni koji sai o/likuju vie organe duha nisu nita drugo doli
zdravi zakoni ua i orala fizikog svijeta7 Kao to u ajinoj utro/i sazrijeva dijete2 tako u fiziko se/stvu
sazrijeva duhovni ovjek7 Zdravlje djeteta ovisi o noralno djelovanju prirodnih zakona u ajinoj utro/i7 Zdravlje
duhovnog ovjeka na slian je nain uvjetovano zakonia o/inog razua i ua djelatnog u fiziko .ivotu7 Aitko
ne o.e roditi zdravo vie se/stvo ako ne .ivi i ne isli zdravo u fiziko svijetu7 1ivot usklaFen s prirodo i
uo osnova je svakog zdravog duhovnog razvoja7 E Kao to i dijete ve% u ajinoj utro/i .ivi po prirodni
snagaa koje poslije roFenja zapa.a svoji osjetilni organia2 tako ovjekovo vie se/stvo .ivi prea zakonia
duhovnog svijeta ve% tijeko fizikog postojanja7 B kao to dijete te snage prisvaja prea neko nejasno .ivotno
osje%aju2 ovjek o.e jednako uiniti sa snagaa duhovnog svijeta prije negoli se rodi njegovo vie se/stvo7 =tovie2
on to ora initi ako .eli da njegovo vie se/stvo doFe na svijet kao potpuno razvijeno
/i%e7 Aije ispravno ako netko ka.e? ne ogu prihvatiti uenja duhovne znanosti prije negoli i sa progleda7 <er /ez
udu/ljivanja u duhovna istra.ivanja uop%e se ne o.e do%i do prave vie spoznaje7 8ilo /i to kao da dijete u ajinoj
utro/i od/ija upotrije/iti snage koje u dolaze od ajke i eka ogu%nost da ih saostalno stekne7 Kao to zaeto
dijete svoji .ivoto osje%a ispravnost onoga to pria2 tako i ovjek koji jo nije vidovit o.e do.ivjeti istinitost
ovih uenja duhovne znanosti7 'vid u ta uenja izgraFuje se na osje%aju za istinu i na jasno2 zdravo i svestrano
uno prosuFivanju2 ak i onda ako ovjek jo ne vidi duhovne injeni-e7 Gistine spoznaje ovjek ora prvo
nauiti i ue%i pripreiti se za gledanje7 Kad /i doao do gledanja ne ue%i prije toga2 nalikovao /i djetetu koje je2
dodue2 roFeno s oia i uia2 ali /ez ozga7 Pred nji /i se irio itav svijet /oja i zvukova2 ali njeu
/i on /io /ez ikakva sisla7
Ono2 dakle2 to je ovjeku /ilo jasno zahvaljuju%i osje%aju za istinu2 zahvaljuju%i razuu i uu2 na spoenuto
stupnju tajnog kolovanja postaje vlastiti do.ivljaje7 On tada stjee neposredno znanje o svo vie se/stvu7 'i
spoznavati da je to vie se/stvo u vezi s duhovni /i%ia vie vrste2 da je s njia u jedinstvu7 5akle2 uoava kako je
porijeklo tog ni.eg se/stva u jedno vie svijetu7 Postaje oito da njegova via priroda nad.ivljuje ni.u7 Sada o.e
sa razlikovati svoje prolazno od svog trajnog7 ;ako vlastiti gledanje ui razuijevati uenje o utjelovljenju
9inkarna-iji: tog vieg se/stva u ni.e7 Sada u postaje jasno da je on u jednoj vioj duhovnoj vezi2 da su njegova
svojstva2 njegova sud/ina2 posljedi-e te veze7 On ui spoznavati zakon svog .ivota2 karu7 'viFa da je njegovo ni.e
se/stvo2 onakvo kakvo nastaje na osnovi sadanjeg .ivota2 sao jedan od o/lika to ga o.e popriiti njegovo vie
/i%e7 Pred so/o uoava ogu%nosti da na se/i radi iz svog vieg se/stva kako /i /io sve savreniji i savreniji7
Postaje sposo/an uoavati i velike razlike izeFu ljudi s o/ziro na njihove stupnjeve savrenosti7 Opa.a da ia
ljudi koji stoje iznad njega2 da su postigli stupnjeve to njeu tek predstoje7 'viFa da uenja i djela takvih ljudi
potjeu iz nadahnu%a jednog vieg svijeta7 Sve to zahvaljuje prvo vlastito uvidu u taj vii svijet7 Ono to se naziva
>veliki posve%eni-ia ovjeanstva> za njega postaje injeni-o7
5arovi do/iveni ovi stupnje razvoja jesu? uvid u svoje vie se/stvo2 uenje o utjelovljenju ili inkarna-iji tog vieg
se/stva u ni.e2 zakon po koje je .ivot u fiziko svijetu ureFen prea duhovni zavisnostia E zakon kare E
te konano2 u postojanje velikih posve%enika7
Zato se govori da je kod uenika koji je postigao taj stupanj potpuno nestala sunja7 Ako je prije ogao na uni
razlozia i zdravo iljenju izgraditi vjeru2 sada na jesto te vjere stupa puno znanje i uvid koji se nii ne o.e
pokole/ati7
Religije su svoji -ereonijaa2 sakraentia i ritualia dale vanjske vidljive odraze viih duhovnih z/ivanja i
/i%a7 ;o o.e negirati sao onaj tko jo nije prodro u du/ine velikih religija7 ;ko sa gleda u tu duhovnu stvarnost2
razuije i veliko znaenje ovih ina vidljivih vanjsko pogledu7 Za njega %e i saa religiozna slu./a postati izrazo
njegova op%enja s duhovno nadreFeni svijeto7 3idljivo je na koji je nain postizanje ovog stupnja razvoja tajni
uenik stvarno postao novi ovjek7 Sada o.e postupno sazrijevati do toga da poo%u strujanja svog eterskog tijela
upravlja pravi vii eleento .ivota i tie stekne veliku slo/odu u odnosu na svoje fiziko tijelo7 P R O G
< 4 A 4 ' 1 B 3 O ; ' S A O 3A
;A<AO6 '04ABKA
Aagovjetaj da je tajni uenik postigao ili %e uskoro posti%i u prethodno poglavlju opisani razvojni stupanj jest
projena koja se dogaFa u njegovi snovia7 Prije su u snovi /ili z/rkani i saovoljni7 Sada poinju popriati
pravilno o/ilje.je7 Slike postaju sisleno povezane2 jednako kao i predod./e svakidanjeg .ivota7 ' njia se ogu
prepoznati zakon2 uzrok i posljedi-a7 Gijenja se i sadr.aj snova7 5ok su prije /ili sao odje-i dnevnog .ivota2
preo/likovani utis-i okoline ili stanja vlastitog tijela2 sada se pojavljuju slike iz svijeta koji je prije ovjeku /io
nepoznat7 ' poetku2 dodue2 .ivot snova zadr.ava svoja op%a o/ilje.ja2 ukoliko se san od /udnog predoavanja
razlikuje po toe da si/oliki donosi ono to .eli izraziti7 Pozorno proatrau .ivota snova ta si/olinost ne
o.e proaknuti7 Sanjao2 na prijer2 da so uhvatili neku ru.nu .ivotinju i u ru-i iao neugodan osje%aj7 Kad
se pro/udio2 prije%ujeo da so ruko o/uhvatili okrajak pokrivaa7 Opa.aj se2 dakle2 ne pokazuje izravno2
nego preko naznaenog si/ola7 E Bli sanjao da /je.io pred neki gonitelje i osje%ao strah7 Pri /uFenju
ustanovio da na je za vrijee spavanja sna.no lupalo sr-e7 1eluda- pun teko pro/avljive hrane izaziva u snovia
zastrauju%e slike7 B dogaFaji u okolini usnulog ovjeka zr-ale se u snu u o/liku si/ola7 Ku-anje sata o.e izazvati
sliku vojnike postroj/e koja koraa uz lupanje /u/nja7 Pad stoli-e o.e /iti uzrok itave drae2 u kojoj se udara-
do.ivljava kao pu-anj i tako dalje7 ;u si/oliku izraza ia i uravnote.en san ovjeka ije se etersko tijelo poinje
razvijati7 Ali ono prestaje odra.avati sao injeni-e fizike okoline ili vlastitoga osjetilnog tijela7 5ok snovi iji je
uzrok u opisani stvaria postaju pravilni2 eFu njih se ijeaju i takve slike koje su izraz stvari i odnosa jednog
drugog svijeta7 ;u se prvo stjeu iskustva koja su nedostupna o/inoj dnevnoj svijesti7 E Ae tre/a nipoto isliti da
%e /ilo koji pravi istiar snovito do.ivljene stvari uzeti kao podlogu /ilo kojeg jerodavnog priop%enja o vie
svijetu7 ;akve do.ivljaje ovjek tre/a satrati sao prvi znakovia vieg razvoja7 E 'skoro se kao nova
posljedi-a javlja i injeni-a da slike u snovia tajnog uenika nisu vie2 kao prije2 liene vodstva razua7 On2 tovie2
upravlja slikaa i sagledava ih kao to upravlja predod./aa i utis-ia pri /udnoj svijesti7 Sve se vie gu/e razlike
izeFu snovite i /udne svijesti7 Sanja je u pravo sislu rijei za sanjanja /udan7 Osje%a se kao gospodar i voFa
svojih slikovitih predod./i7
Za vrijee sanjanja ovjek se stvarno nalazi u svijetu razliito od svijeta svojih fizikih osjetila7 GeFuti2 ovjek
nerazvijenih duhovnih organa o.e o to svijetu iati sao spoenute z/rkane predod./e7 ;aj svijet snova postoji
za njega sao onoliko koliko osjetilni svijet postoji za /i%e koje ia tek zaetke oiju7 Zato u to svijetu i ne o.e
vidjeti nita drugo nego preslike i zr-aljenja o/inog .ivota7 Ali njih o.e u snovia vidjeti zato to njegova dua
svoja dnevna opa.anja saa uslikava u tkivo od kojeg se sastoji onaj drugi svijet7 ;re/a na /iti jasno da osi ovog
o/inog svjesnog dnevnog .ivota iao i drugi2 nesvjesni .ivot2 koji vodio u spoenuto drugo svijetu7 Sve to
opa.ao i islio2 unosio u taj svijet2 ali to o.eo vidjeti sao ako su razvijeni lotosovi -vjetovi7 ' svako
ovjeku postoje odreFeni oskudni zae-i lotosovih -vjetova2 ali za dnevne svijesti on njia nita ne o.e opa.ati jer
su ti utis-i za njega sasvi sla/i7 Razlozi za to slini su onia z/og kojih se danju ne ogu vidjeti zvijezde7 Opa.aj
njihova svjetla presla/ je u odnosu na o%no djelovanje suneve svjetlosti7 ;ako i ti sla/i duhovni utis-i z/og o%nih
dojova fizikih osjetila ne dolaze do izra.aja7 Kad su vanjski osjetilia u spavanju zatvorena vrata2 ti utis-i
z/rkano zasvijetle7 ;ada se sanja vra%a iskustvia steeni u jedno drugo svijetu7 ' prvo vrijee to su iskustva
to ih je predod./eni .ivot vezan uz fizika osjetila unio u duhovni svijet7 E Ali tek razvijeni lotosovi -vjetovi
oogu%uju da se tao za/ilje.e o/jave koje ne pripadaju fiziko svijetu2 a s razvijeni eterski tijelo stjee se
potpuno znanje o ti zapisia koji potjeu iz drugih svjetova7 E ;ie poinje ovjekovo op%enje u jedno novo
svijetu7 Sada ovjek poo%u uputa tajnog kolovanja ora posti%i dvoje7 Ponajprije ora /iti u stanju potpuno2 kao u
/udno stanju2 osvijestiti ono to je zapazio u snovia7 Postigne li to2 o%i %e ta ista opa.anja vriti i za vrijee
o/inoga /udnog stanja7 Pa.nja usjerena na duhovne utiske postaje takva da oni2 nasuprot fiziki utis-ia2 vie
ne oraju nestati2 nego ogu supostojati usporedno s njia7
Kad je tajni uenik stekao tu sposo/nost2 pred njegovi se duhovni oko pojavljuje neto od slike opisane u
prethodno poglavlju7 Sada o.e opa.ati ono to se u duhovno svijetu nalazi kao uzrok fizikog svijeta7 Prije
svega u ovo svijetu o.e prona%i svoje vie se/stvo7 E Sljede%i njegov
zadatak jest da to vie urasta u to se/stvo2 to znai da ga stvarno satra svoji pravi /i%e i da se u skladu s ti
ponaa7 Sve je vie zaokupljen predod./o i .ivi osje%aje da je njegovo fiziko tijelo i ono to je prije nazivao
svoji >ja> sao oruFe tog vieg ja7 Prea svoje ni.e se/stvu ia onakav osje%aj kakav ovjek ogranien na
osjetilni svijet ia prea neko alatu ili vozilu koji se slu.i7 Kao to ovjek vozilo koji se vozi ne satra svoji
>ja> iako ka.e? >ja se vozi>2 tako razvijen ovjek govore%i? >ja ulazi kroz vrata>2 zapravo ia predod./u? >ja
nosi svoje tijelo kroz vrata>7 Ao to za njega ora /iti sa po se/i razuljiv poja2 kako ni na trenutak ne /i
izgu/io vrsto tlo fizikog svijeta2 da se nikada ne otuFi od osjetilnog svijeta7 ;ajni uenik ne sije postati
zanesenjak2 sanjarH poo%u vie svijesti ne sije osiroaiti svoj .ivot u fiziko svijetu2 nego ga o/ogatiti2 onako
kako ga o/oga%uje onaj tko ujesto svojih nogu upotre/ljava .eljezni-u da /i prevalio neki put7
Kad je tajni uenik postigao takav .ivot u svo vie ja2 onda E ili tovie ve% za vrijee stje-anja te svijesti E
njeu postaje jasno kako tu duhovnu snagu opa.anja o.e pro/uditi u organu stvoreno u predjelu sr-a i upravljati
njoe poo%u strujanja opisanih u prethodno poglavlju7 ;a snaga opa.anja jest elent jedne oduhovljene
tvarnosti2 koji polazi od spoenutog organa i /listavo ljepoto struji kroz pokretne lotosove -vjetove2 a takoFer
kroz druge kanale razvijenoga eterskog tijela7 Odavde zrai u okolni duhovni svijet ine%i ga duhovno vidljivi2 kao
to sunana svjetlost o/asjavaju%i svijet izvana2 ini predete fiziki vidljivia7
Kako se u organu sr-a stvara ta snaga opa.anja2 o.e se sao postupno razujeti tijeko njegove izgradnje7 0ovjek
o.e jasno opa.ati predete i /i%a duhovnog svijeta tek kad spoenuti organ opa.anja uzogne slati kroz svoje
etersko tijelo u vanjski svijet kako /i na taj nain osvijetlio te predete7 E Bz toga se vidi da potpuna svijest o neko
predetu duhovnog svijeta o.e nastati tek ako ovjek sa na njega /a-i tu duhovnu svjetlost7 Zapravo2 vie >ja>
koje stvara taj opa.ajni organ uop%e ne /oravi u ljudsko fiziko tijelu2 nego E kako je pokazano E izvan njega7
Organ sr-a sao je jesto u koje ovjek izvana pali taj duhovni svjetlosni organ7 Kad ga ne /i upalio ovdje2 nego
na neko drugo jestu2 duhovna zapa.anja do/ivena poo%u njega ne /i iala nikakve veze s fiziki svijeto7
Ali ovjek tre/a sve ono vie duhovno staviti u odnos prea fiziko svijetu2 vie duhovno tre/a kroz njega
djelovati u fiziki svijet7 3ie ja slu.i se organo sr-a da /i osjetilno se/stvo uinilo svoji oruFe2 ono njie
upravlja7
GeFuti2 osje%aj koji prea stvaria duhovnog svijeta ia duhovno razvijen ovjek drugaiji je od osje%aja
osjetilnog ovjeka prea fiziko svijetu7 5ok su za osjetilnog ovjeka zapa.eni predeti >izvan njega>2 duhovno
razvijeni ovjek2 naprotiv2 osje%a da je sjedinjen s duhovni predeto svog zapa.anja2 kao da je u njegovoj
>nutrini>7 On2 ustvari2 u duhovno prostoru putuje od jesta do jesta7 Zato se jeziko tajne znanosti i zove
>putniko>7 ' poetku on nije nigdje kod ku%e7 E Kad /i ostao sao pri to putovanju2 ne /i ogao u duhovno
prostoru stvarno odrediti nijedan predet7 Kao to se neki predet ili jesto u fiziko prostoru odreFuju tako da se
krene od jedne odreFene toke2 tako to ora /iti i u to dostignuto drugo svijetu7 B tu tre/a potra.iti neko
jesto2 sasvi pre-izno ga istra.iti i zati duhovno prisvojiti7 Aa to jestu ovjek se/i ora osnovati duhovni
zaviaj i onda sve drugo staviti u odnos prea to zaviaju7 B u fiziko svijetu ovjek sve vidi onako kako u to
odreFuju predod./e njegova fizikog zaviaja7 0ovjek iz 8erlina nehoti-e opisuje London drugaije nego Pari.anin7
Bpak je s duhovni zaviaje drugaije nego s fiziki7 0ovjek je roFen >u> fiziki svijet /ez svog sudjelovanjaH u
zaviaju je u ladosti instinktivno priio niz predod./i kojia kasnije sve ostalo nenajerno osvjetljava7 GeFuti2
duhovni je zaviaj ovjek izgradio sa i potpuno svjesno7 Zato polaze%i od njega prosuFuje iz potpuno svijetle
slo/ode7 E ;o stvaranje duhovnog zaviaja u jeziku duhovne znanosti naziva se >sagraditi koli/u>7
5uhovno gledanje na to stupnju prote.e se isprva na duhovne protuslike fizikog svijeta ukoliko se te protuslike
nalaze u takozvano astralno svijetu7 ' to se svijetu nalazi sve ono to je po svojoj prirodi slino ljudski
nagonia2 osje%ajia2 po.udaa i strastia7 <er svi osjetilni stvaria koje okru.uju ovjeka pripadaju i snage
koje su srodne ti ljudski snagaa7 Kristal2 na prijer2 do/iva svoje o/like od snaga koje se vie gledanju
pokazuju kao nagon koji djeluje u ovjeku7 Bste snage upravljaju kolanje sokova u /ilj-i2 razvoje -vjetova2
prskanje sjeenih to/ola-a7 Za razvijene opa.ajne duhovne organe ove snage popriaju o/lik i /oju kao to
predeti fizikog svijeta iaju o/lik i /oju za fiziko oko7 ;ajni uenik na navedeno stupnju ne vidi sao kristal i
/iljku nego i naznaene duhovne snage7 1ivotinjske i ljudske nagone ne vidi sao na osnovi fizikih anifesta-ija
.ivota njihovih nosila-a nego i neposredno kao predeteH kao to vidi stolove i stol-e u fiziko svijetu7 0itav
.ivotinjski i ljudski svijet instinkta2 nagona2 .elja i strasti koji je ootan astralni o/lako postaje auro7
Aa to stupnju razvoja vidoviti2 nadalje2 opa.a i stvari koje su osjetilno opa.anju gotovo ili posve nepristupane7
Go.e2 na prijer2 priijetiti astralnu razliku izeFu prostorije u kojoj su u ve%ini ljudi ni.eg orala i prostorije u
kojoj /orave ljudi s uzvieni idealia7 ' nekoj /olni-i nije sao fiziko nego i duhovno ozraje drugaije od onog
u plesnoj dvorani7 Aeki trgovaki grad ia drugaiji astralni zrak nego neki sveuilini7 ' poetku je o% zapa.anja
ovjeka koji je postao vidoviti tek sla/o razvijena7 On se isprva prea ranije navedeni predetia odnosi kao
snovita svijest osjetilnog ovjeka prea njegovoj /udnoj svijesti7 Ali takav %e se ovjek postupno sasvi pro/uditi i
na to stupnju7
Aajvie dostignu%e koje vidoviti posti.e na ovo stupnju gledanja jest da u se pokazuju astralne reak-ije
.ivotinjskih i ljudskih nagona i strasti7 Aeki postupak pun lju/avi prati drugaija astralna popratna pojava nego onaj
koji proizlazi iz r.nje7 8esislena po.uda osi sae se/e pokazuje i jednu ru.nu astralnu pasliku2 a osje%aj
usjeren na neto uzvieno E lijepu7 ;e se paslike za vrijee fizikoga ljudskog .ivota ogu sao sla/o vidjeti jer
na njihovu jainu utjee fiziki .ivot7 1elja za neki predeto2 na prijer2 proizvodi u astralno svijetu osi sae
svoje slike i njen zr-alni odraz7 A ako se ta .elja zadovolji do/itko fizikog predeta ili ako /ar postoji ogu%nost
takvog zadovoljenja2 njena paslika %e /iti jedva uoljiva7 5o svog punog izra.aja ona dolazi tek poslije srti2 kad
dua jo uvijek
z/og svoje prirode gaji takvu .elju2 ali je vie ne o.e zadovoljiti jer ne postoji ni taj predet ni taj fiziki organ7
Osjetilno naklonjen ovjek i nakon svoje srti .udjet %e2 na prijer2 za u.i-ia nep-a7 Sada u2 eFuti2 nedostaje
ogu%nost zadovoljenja /udu%i da vie nea nep-a7 Kao posljedi-a te .elje pojavljuje se jedna oso/ito sna.na
paslika koja onda ui duu7 ;a iskustva s paslikaa ni.e duevne prirode poslije srti do.ivljavaju se u regiji
po.uda i zovu se do.ivljajia u -arstvu dua7 ;o nestaje tek kad se dua proisti od svih .udnji koje su usjerene na
fiziki svijet7 ;ek se tada ova dua uzdi.e u vie podruje 9duhovni svijet:7 E Bako su te paslike u ovjekovu .ivotu
jo sla/e2 one ipak postoje prate%i ga kao njegova sklonost po.udaa2 kao to koet prati njegov rep7 3idoviti ih
o.e vidjeti ako je postigao odreFeni stupanj razvoja7
;ajni uenik na opisano stupnju razvoja .ivi u takvi i srodni iskustvia7 Aa ovo stupnju razvoja ne o.e do%i
do jo viih duhovnih do.ivljaja7 Odavde se ora uzdi%i jo vie7
P O S ; BZ A A < 4 K O A ; B A ' B ; 4 ; A S 3 B< 4 S ; B
0ovjekov .ivot protjee u ijeni triju stanja7 ;o su /udnost2 sanjanje i du/oki san /ez snova7 Ako si ovjek stvori
predod./u o toe kakve se projene glede ta tri stanja oraju dogoditi kod onoga tko tra.i spoznaju duhovnog
svijeta2 ogu%e je shvatiti kako se stjeu spoznaje viih svjetova7 Prije nego to je proao kroz kolovanje za te
spoznaje2 njegova se svijest stalno prekida stankaa u spavanju7 ' ti stankaa dua nita ne zna o vanjsko
svijetu2 a ni o se/i saoj7 Sao povreeno iz ora op%e nesvjesnosti izranjaju snovi koji se nadovezuju na dogaFaje
vanjskog svijeta ili na stanja vlastitog tijela7 Bsprva se u snovia sao vidi naroito oitovanje spavanja2 pa se
vjerojatno stoga govori sao o dva stanja? o spavanju i /udno stanju7 Za duhovnu znanost2 eFuti2 san ia
saostalno znaenje2 neovisno o ova dva druga stanja7 ' prethodno je poglavlju opisano kakva se projena dogaFa
u .ivotu snova ovjeka koji se nastoji uzdi%i k vii spoznajaa7 Ajegovi snovi gu/e /eznaajno2 nepravilno2
nepovezano o/lije i sve vie postaju svijet ispunjen pravilno%u i povezano%u7 Pri daljnje razvitku ne sao da taj2
iz svijeta snova roFen novi svijet po unutarnjoj istinitosti ne zaostaje za vanjsko osjetilno stvarno%u nego se u
njeu o/javljuju injeni-e koje u puno sislu te rijei predstavljaju jednu viu stvarnost7 ' osjetilno su svijetu2
naie2 posvuda skrivene tajne i zagonetke7 ;aj svijet uistinu pokazuje djelovanje stanovitih viih injeni-aH
ali ovjek koji sve opa.anje ogranii sao na svoja osjetila ne o.e doprijeti do njihovih uzroka7 ;ajno se ueniku
ti uzro-i djeloino otkrivaju u spoenuto stanju2 nastalo iz .ivota snova2 ali to se stanje kod njega nipoto ne
zadr.ava7 E ;a otkrivenja nikako ne sije satrati stvarni spoznajaa sve dok u se iste te stvari ne poka.u u
/udno stanju7 Ali on %e posti%i i to da stanje koje si je stvorio za .ivota snova preuze u /udnu svijest7 ;ada je za
njega osjetilni svijet o/oga%en nei sasvi novi7 Kao to nakon opera-ije oiju2 ovjek slijep od roFenja progleda
i stvari svoje okoline do.ivljava o/oga%eni vidni opa.ajia2 tako i ovjek koji je na opisani nain postao vidovit
itav okolni svijet vidi o/oga%en novi svojstvia2 stvaria2 /i%ia i tako dalje7 Sada vie ne ora ekati san da /i
.ivio u jedno drugo svijetu2 nego se uvijek kada je to prijereno o.e prenijeti u opisano stanje radi vieg
opa.anja7 Za njega takvo stanje ia slian znaaj kao to u o/ino .ivotu djelatno opa.anje stoji nasuprot
nedjelatno7 ' pravo se sislu o.e re%i? ;ajni uenik tada otvara osjetila svoje due i gleda stvari koje tjelesni
osjetilia oraju ostati skrivene7
Za tajnog je uenika to stanje sao prijelaz do jo viih stupnjeva spoznaje7 Aastavi li vje./e koje su u slu.ile u
tajno kolovanju2 nakon nekog %e vreena uoiti da se opisana korjenita projena ne dogaFa sao u njegovu
.ivotu snova nego da se preo/raz/a prote.e i na dosadanje du/oko spavanje /ez snova7 Bz sveop%eg raka spavanja
izranjaju opa.aji koje ranije nije poznavao7 Aaravno2 nije lako opisati ove opa.aje jer je na jezik stvoren sao za
osjetilni svijet i o.eo tek pri/li.no na%i rijei za ono to uop%e ne pripada to osjetilno svijetu7 Bpak2 za opis
viih svjetova orao prvo upotrije/iti rijei2 to se o.e posti%i sao tako da se noge
stvari ka.u etaforiki7 ;o je ogu%e zato jer je u svijetu sve eFuso/no srodno7 Stvari i /i%a viih svjetova srodni
su s onia osjetilnog svijeta /are toliko da je uz do/ru volju ipak ogu%e stvoriti predod./e o to vie svijetu7
'vijek tre/a /iti svjestan da nogi takvi opisi nadosjetilnih svjetova oraju /iti uspored/e i si/oli7 E ;ajno se
kolovanje stoga odvija sao djeloino rijeia o/inog jezikaH osi toga2 tajni uenik za svoje uzdizanje ui
jedan si/oliki nain izra.avanja koji kao da proizlazi sa iz se/e7 'enik ga za vrijee tajnog kolovanja sa
ora usvojiti7 Ao to nije prepreka da o prirodi viih svjetova doznao neto i o/ini opisia kakve ovdje dajeo7
5o.ivljaji koji izranjaju iz ora /esvjesnosti za vrijee du/okog sna naj/olje se ogu usporediti s neko vrsto
sluanja7 Go.e se govoriti o sluanju zvukova i rijei7 Kao to se do.ivljaji u spavanju ispunjeno snovia ogu
oznaiti kao neka vrsta gledanja2 tako se injeni-e du/okog spavanja ogu usporediti sa sluni utis-ia7 9;re/a
spoenuti da je gledanje i za duhovni svijet jedan vii stupanj7 8oje su i za taj svijet neto vie nego zvukovi i rijei7
GeFuti2 ono to tajni uenik u svo kolovanju od tog svijeta prvo opa.a nisu jo te vie /oje2 nego ni.i zvukovi7
Sao zato to je ovjek po svo op%e razvoju pogodniji za svijet koji u se o/javljuje u spavanju ispunjeno
snovia2 on tu odah opa.a /oje7 Za vii svijet2 koji u se otkriva u du/oko snu2 jo je anje pogodan7 Zato u
se on otkriva prvo u zvukovia i rijeia2 a kasnije se ovjek o.e vinuti do /oja i o/lika7:
Kad tajni uenik priijeti da u du/oko snu ia takve do.ivljaje2 tada je njegova prva zada%a
da ih se/i2 koliko je god to ogu%e2 protuai i razjasni7 ' poetku je to vrlo teko jer je na ovo stupnju opa.aj
do.ivljaja izuzetno sla/7 5odue2 kada se pro/udi2 ovjek zna da je do.ivio neto2 ali to je to /ilo2 ostaje u potpuno
nejasno7 Aajva.nije je za vrijee ovog poetnog stanja da ovjek ostane iran i spokojan te da ni na trenutak ne
podlegne /ilo kakvo neiru i nestrpljenju7 Aeir i nestrpljenje djelovali /i u svako sluaju tetno7 Oni2 svakako
nikada ne /i ogli razvoj u/rzati2 ve% ga usporiti7 ;re/a se irno prepustiti onoe to na je dano ili darovano2 a
sve nasilno tre/a izostaviti7 Ako ovjek u neko trenutku ne o.e priijetiti do.ivljaje priliko spavanja2 tre/a /iti
strpljiv sve dok to ne postane ogu%i7 ;aj %e trenutak za-ijelo jedno do%i7 Ako je ovjek prije toga /io strpljiv i
siren2 o% opa.anja postat %e njegovi sigurni vlasnitvo2 dok %e se nasili postupko jedno2 dodue2
pojaviti2 ali se zati ponovno zadugo o.e izgu/iti7
Kad jedno stekne sposo/nost opa.anja i kad
u do.ivljaji postanu potpuno jasni u svijesti2 tada
tre/a usjeriti pa.nju na sljede%e7 GeFu snovia tre/a sasvi tono razlikovati dvije vrste7 <edna
%e u vrsta /iti potpuno strana u odnosu na ono
to je ikada /io upoznao7 ;i se do.ivljajia ovjek u prvo vrijee o.e radovatiH o.e se njia krijepiti2 ali ih
inae privreeno tre/a ostaviti onakvia kakvi jesu7 Oni su pretee viega duhovnog svijeta u koje %e se ovjek
sna%i tek kasnije7 ' drugoj vrsti do.ivljaja pozoran proatra nalazi odreFenu srodnost s o/ini svijeto u koje
.ivi7 ;i do.ivljaji priliko spavanja o/janjavaju u ono o eu u .ivotu razilja2 ono to /i htio pojiti o
stvaria svoje okoline2 ali to o/ini razuo ne o.e shvatiti7
' svakidanje .ivotu ovjek razilja o ono to ga okru.uje7 Stvara predod./e da /i shvatio veze izeFu tih
stvari7 Poo%u pojova nastoji razujeti ono to opa.aju njegova osjetila7 5o.ivljaji priliko spavanja odnose se na
takve predod./e7 =to u je prije /io taan2 zasjenjen poja2 sada postaje neto zvuno2 .ivo2 to se o.e usporediti
sao sa zvukovia i rijeia osjetilnog svijeta7 0ovjek sve vie osje%a kao da u se rjeenja zagonetaka o kojia
ora raziljati2 u zvukovia i rijeia doaptavaju iz jednog vieg svijeta2 pa postaje sposo/an da ono to u
prilazi iz jednog drugog svijeta spoji s o/ini .ivoto7 =to je prije ogla posti%i sao njegova isao2 sada postaje
do.ivljaj2 tako .iv i sadr.ajan kako to sao o.e /iti neki do.ivljaj osjetilnog svijeta7 Stvari i /i%a osjetilnog svijeta
nisu sao ono to se ukazuje osjetilno opa.anju7 Oni su izraz i tekovina duhovnog svijeta7 ;aj2 prije sakriven2
duhovni svijet odzvanja sada tajno ueniku u -ijeloj njegovoj okolini7
Lako je uvidjeti da je ta via o% opa.anja ovjeku /lagoslov sao onda ako je u ti novootvoreni duevni
osjetilia sve u redu2 jednako kao to i svoje o/ine osjetilne organe ovjek o.e upotrije/iti za pravo proatranje
svijeta sao ako su ureFeni prea odgovaraju%i zakonia7 Ao ovjek sa se/i stvara ta via osjetila vje./aa na
koje ga upu%uje tajno kolovanje7 E Gedu njih spada kon-entra-ija2 to jest2 usjeravanje pa.nje na sasvi odreFene
predod./e i pojove u vezi s tajnaa svijeta7 K toe2 nadalje2 spada editiranje2 to znai .ivljenje u takvi
idejaa2 potpuno uranjanje u njih na propisan nain7 Kon-entra-ijo i edita-ijo ovjek radi na svojoj dui i tie
u njoj razvija duevne opa.ajne organe7 ' vrijee dok izvrava zadatke kon-entra-ije i edita-ije2 u njegovu tijelu
raste dua2 kao to zaetak djeteta raste u tijelu ajke7 A kad poto2 tijeko spavanja nastane opisani pojedinani
do.ivljaj2 priie se trenutak roFenja oslo/oFene due2 koja je tie doslovno postala drugo /i%e2 to ga ovjek u se/i
dovodi do klijanja i sazrijevanja7 E Stoga napore kon-entra-ije i edita-ije tre/a izvoditi /ri.ljivo i ora ih se tono
pridr.avati /udu%i da su to zakoni za klijanje i dozrijevanje oznaenog vieg ljudskoga duevnog /i%a2 koje pri svo
roFenju ora u se/i /iti haronian i pravilno ralanjen organiza7 Ako se u izvrenju tih propisa neto proai2 na
duhovno se planu ne rada zakonito .ivo /i%e2 ve% izrod nesposo/an za .ivot7
Razlog zato se vie duhovno /i%e raFa prvo u du/oko spavanju le.i u toe to taj nje.an2 jo neotporan organiza
E kad /i se sluajno pojavio za vrijee osjetilnog svakidanjeg .ivota E uslijed sna.nih2 gru/ih z/ivanja u to
.ivotu ne /i ogao do%i do izra.aja7 Ajegova djelatnost ne /i uz tjelesnu djelatnost dola do izra.aja7 Kada u
spavanju tijelo iruje i kada njegova djelatnost nije usjerena na osjetilno opa.anje2 do izra.aja o.e do%i ona u
poetku nje.na i neprijetljiva djelatnost vie due7 E GeFuti2 tajni uenik ne sije do.ivljaje priliko spavanja
satrati punovaljani spoznajaa sve dok nije sposo/an tu pro/uFenu viu duu unijeti i u dnevnu svijest7 Kad /ude
iao tu sposo/nost2 o%i %e izeFu i za vrijee dnevnih do.ivljaja opa.ati o/ilje.ja duhovnog svijeta2 to znai da
%e tajne svoje okoline o%i duevno zaje%ivati kao zvukove i rijei7
Aa to stupnju razvoja ora postati jasno da se tu u prvo vrijee radi o pojedinani2 anjevie nepovezani
duhovni do.ivljajia7 Stoga tre/a paziti da se poo%u njih ne izgradi jedna -jelovita pa ak ni povezana spoznajna
konstruk-ija7 ' to /i se sluaju u duevni svijet uplele svakakve fantastine predod./e i ideje te se tako sagradio
svijet koji sa stvarni duhovni svijeto ne /i iao nikakve veze7 ;ajni uenik ora neprekidno vje./ati najstro.u
saokontrolu7 Aajispravnije jest da svoje pojedine stvarne do.ivljaje ovjek postupno dovede do to ve%e jasno%e i
da prieka dok se potpuno /ez prisile ne pojave novi do.ivljaji2 koji se spajaju s ve% postoje%i7 E Kod duhovnog
uenika2 snago duhovnog svijeta u koji je zaao i prijeno odgovaraju%ih vje./i2 u du/oko snu nastupa sve
o/uhvatnije proirenje svijesti7 Sve vie do.ivljaja izranja iz /esvijesti i sve su kra%i intervali spavanja /ez svijesti7
;ako se sve vie spajaju pojedini do.ivljaji priliko spavanja a da istinsko spajanje nije prito oetano svakojaki
ko/ina-ijaa i zaklju-ia koji potjeu od razua naviknuta na osjetilni svijet7 =to se navike iljenja steene u
to osjetilno svijetu anje upli%u u vie do.ivljaje2 to /olje7 Ponaa li se ovjek tako2 sve se vie pri/li.ava ono
stupnju vie spoznaje na koje se stanja koja su prije u .ivotu sna /ila nesvjesna sada preo/ra.avaju u potpuno
svjesna7 ;ada2 dok tijelo spava2 ovjek .ivi u z/ilji isto kao to je to sluaj u /udno stanju7 Suvino je re%i da se za
vrijee saog spavanja radi o jednoj drugaijoj stvarnosti od osjetilne okoline u kojoj se nalazi tijelo7 0ovjek ui i
ora uiti E kako /i vrsto ostao na tlu osjetilnog svijeta i kako ne /i postao zanesenjako E te do.ivljaje
priliko spavanja povezati s osjetilno okolino7 Ali svijet do.ivljen u spavanju isprva je jedna potpuno nova
o/java7 E ' duhovnoj se znanosti taj va.an stupanj2 koji se sastoji od svjesnosti u snu2 zove kontinuitet
9neprekidnost: svijesti7J
Kod ovjeka koji je dostigao taj stupanj2 do.ivljavanje i stje-anje iskustva ne prestaje u trenu-ia u kojia fiziko
tijelo poiva i kada dua kroz osjetilne organe ne pria nikakve utiske7
J Ovo je za odreFeni stupanj razvoja vrsta >ideala> koji
se nalazi na kraju dugog puta7 ;ajni uenik prvo upozna
je ova dva stanja? svijest pri duevno stanju u koe
je prije ogao sao sanjati /ez pravila te ono u koje
je ogao sao spavati /ez svijesti i /ez snova7
R ASL <4P O S O 8 A O S ; B Z A 3 R B<4 G 4
5'DO3AO6 =KOLO3AA<A
Za vrijee spavanja ljudska dua ne pria nikakve o/avijesti od fizikih osjetilnih organa7 Opa.aj i o/inog
vanjskog svijeta u to joj stanju ne pritjeu7 Ona je u odreFeno sislu izvan onog dijela ljudskog /i%a2 takozvanog
fizikog tijela2 koje u /udno stanju prenosi osjetilna opa.anja i iljenje7 Povezana je sao s oni finiji tijelia
9eterski i astralni tijelo:2 a njih ne zapa.aju fizika osjetila7 Ali djelatnost tih finijih tijela u spavanju ne prestaje7
Kao to je fiziko tijelo u vezi sa stvaria i /i%ia fizikog svijeta2 kao to od njih pria djelovanja i na njih djeluje2
tako dua .ivi u jedno vie svijetu7 ;aj .ivot traje i za vrijee spavanja7 5ua je uistinu za vrijee spavanja
potpuno djelatna2 ali ovjek o toj svojoj vlastitoj djelatnosti nita ne o.e znati sve dok nea duhovne opa.ajne
organe kojia tijeko spavanja o.e isto tako do/ro proatrati to se oko njega dogaFa i to sa radi2 jednako kao
to svoji o/ini osjetilia u dnevno .ivotu o.e proatrati svoju fiziku okolinu7 ;ajno se kolovanje sastoji
9kao to je pokazano u prethodni poglavljia: u stvaranju takvih duhovnih osjetilnih organa7
Proijeni li tajni kolovanje .ivot spavanja kako je opisano u prethodno poglavlju2 ovjek o.e svjesno pratiti
sve to se u to stanju oko njega dogaFa7 Go.e se snalaziti u toj svojoj okolini kao to se poo%u o/inih osjetila
snalazi u /udno svakodnevno .ivotu7 Prito2 svakako tre/a uzeti u o/zir da opa.anje o/ine osjetilne okoline
pretpostavlja ve% vii stupanj vidovitosti7 9Aa to je ve%
ukazano u prethodno poglavlju7: ' poetku razvoja tajni uenik opa.a sao stvari koje pripadaju jedno drugo
svijetu i ne o.e zapaziti njihove veze s predetia svoje svakodnevne osjetilne okoline7
Ovo to se vidi na karakteristini prijeria .ivota snova i spavanja2 dogaFa se kod ovjeka neprestano7 5ua
neprekidno .ivi u vii svjetovia i u njia je djelatna7 Bz njih ona -rpi poti-aje za stalno djelovanje na fiziko
tijelo7 Ao taj vii .ivot ostaje ovjeku nesvjestan7 GeFuti2 tajni ga uenik dovodi u svijest7 ;ie njegov .ivot
postaje potpuno drugaiji7 Sve dok dua nije u vie sislu progledala2 nju vode nadreFena /i%a7 B kao to .ivot
slijep-a koji je opera-ijo progledao postaje drugaiji nego to je /io prije dok se orao oslanjati na voFenje2 tako se
i ovjekov .ivot ijenja tajni kolovanje7 On se oslo/aFa vodstva i sa preuzia rukovoFenje so/o7
Razuljivo je da je2 kad se to dogodi2 podlo.an za/ludaa o kojia o/ina svijest nita ne sluti7 Sada on djeluje iz
svijeta iz kojega su na njega utje-ale vie o%i2 ega sa nije /io svjestan7 ;e vie o%i ureFene su op%o
haronijo svijeta7 Bz te haronije svijeta tajni uenik istupa7 Sada on sa ora initi ono to je za njega prije
izvravano /ez njegova sudjelovanja7
8udu%i da je toe tako2 u spisia koji se tie /ave nogo se govori o opasnostia povezani s uzdizanje u vie
svjetove7 Prikazi koji katkada govore o takvi opasnostia uistinu su prikladni da plaljiv-e ispune jezo pri
pogledu na vie svjetove7 Ao tre/a re%i da te opasnosti postoje sao ako izostanu nu.ne jere opreza7 Ali ako se2
naprotiv2 pridr.ava svih savjeta koje pru.a tajno kolovanje2 tada slijedi uspon2 dodue kroz do.ivljaje koji po
o%i i veliini nadauju sve to si o.e predoiti i najsjelija ata osjetilnog ovjeka7 Ali o utje-aju na zdravlje
ili .ivot ne o.e /iti ni govora7 0ovjek upoznaje u.asne sile koje ugro.avaju .ivot sa svih strana7 Postaje u ogu%e
da se i sa slu.i odreFeni snagaa i /i%ia koja su uskra%ena osjetilno opa.anju7 Go.e do%i u veliko iskuenje
da te snage upotrije/i za neki vlastiti2 nedozvoljeni2 interes ili da iz nedovoljne spoznaje viih svjetova te snage
upotrije/i na pogrean nain7 Aeke takve oso/ito znaajne do.ivljaje 9na prijer2 susret sa >uva
re praga>: izlo.it %eo u sljede%i poglavljia7 E GeFuti2 orao znati da .ivotu neprijateljske o%i postoje i
onda ako ih ovjek ne poznaje7 ' to sluaju njihov odnos prea ovjeku odreFuju vie sile2 no on se ijenja ako
ovjek sa svije%u stupi u taj svijet koji u je prije /io skriven7 Ali %e zato njegov vlastiti .ivot postati jai2 njegov %e
se .ivotni krug o/ogatiti za jedno ogrono podruje7 Stvarna opasnost postoji sao onda ako tajni uenik2 z/og
nestrpljivosti ili neskronosti prea iskustvia viih svjetova2 prerano se/i pripie odreFenu saostalnost i ne
uzogne ekati dok ne postigne dovoljan uvid u nadosjetilne zakone7 Aa ovo su podruju upravo poniznost i
skronost nogo anje prazne rijei negoli u svakodnevno .ivotu7 Posjeduje li ih uenik u naj/olje sislu rijei2
o.e /iti siguran da %e njegovo uzdizanje u vii .ivot pro%i /ez opasnosti za sve ono to se uo/iajeno naziva
zdravlje i .ivot7 E Prije svega ne sije nastati nikakav nesklad izeFu viih do.ivljaja i z/ivanja te zahtjeva
svakodnevnog .ivota7 0ovjekove zadatke tre/a tra.iti iskljuivo na ovoj Zelji7 ;ko ho%e iz/je%i zadatke na ovoj
Zelji i
po/je%i u neki drugi svijet2 o.e /iti siguran da svoj -ilj ne%e posti%i7 E Ali ono to opa.aju osjetila sao je dio
svijeta7 ' duhovno se2 eFuti2 nalaze /i%a koja se izra.avaju injeni-aa osjetilnog svijeta7 0ovjek ora iati
udjela u duhu da /i svoja otkrivenja ogao unijeti u osjetilni svijet7 0ovjek preo/ra.ava Zelju usaFuju%i joj ono to
je izvidio u Zelji duhova7 ' to se sastoji njegova zada%a7 Sao zato to osjetilna Zelja ovisi o duhovno svijetu
i zato to se na Zelji uistinu o.e djelovati sao ako se sudjeluje u oni svjetovia u kojia su skrivene
stvaralake snage2 ovjek se tre/a htjeti uzdi%i u njih7 Ako u tajno kolovanje stupa s ti uvjerenje i ni u jedno
trenutku ne odstupa od oznaenog prav-a2 ne tre/a se pri/ojavati ni najanjih opasnosti7 Aitko se ne /i tre/ao z/og
ogu%ih opasnosti dati odvratiti od tajnog kolovanja2 ali svakoe ta ogu%nost tre/a /iti strog poziv da stjee ona
svojstva koja ora iati pravi tajni uenik7
Aakon ovih pretpostavki koje uistinu ostavljaju po strani sve to /i po/uFivalo jezu2 prikazat %eo neke od
takozvanih >opasnosti>7 5oista se dogaFaju velike projene s prije opisani finiji tijelia tajnog uenika7 ;akve
projene suovise s odreFeni razvojni z/ivanjia triju osnovnih snaga due? htijenja2 osje%anja i iljenja7 ;e tri
snage stoje prije ovjekova tajnog kolovanja u sasvi odreFenoj vezi koju odreFuju vii svjetski zakoni7 Kada
ovjek neto ho%e2 osje%a i isli2 to se ne odvija svojevoljno7 Ako se2 na prijer2 u svijesti pojavi odreFena
predod./a2 na nju se2 prea prirodni zakonia2 nadovezuje odreFeno osje%anje ili slijedi odluka volje koja je s
njo u vezi7 Kad ovjek uFe u so/u i osjeti zaguljiv zrak2 otvara prozor7 0uje li da ga netko zove2 odaziva
se7 Aa postavljeno pitanje odgovara7 'gleda neto srdljivo i javlja u se osje%aj neugode7 ;o su jednostavne veze
izeFu iljenja2 osje%anja i htijenja7 Ako se ia pregled nad ljudski .ivoto2 uvidjet %e se da se sve u ovo
.ivotu gradi na takvi vezaa7 =tovie2 ovjekov se .ivot oznaava kao >noralan> sao ako se u njeu prije%uje
takva veza izeFu iljenja2 osje%anja i htijenja2 koja je uteeljena na zakonia ovjekove prirode7 Satralo /i se
da proturijei ovi zakonitostia kada /i2 prijeri-e2 neki ovjek pri pogledu na neto srdljivo osje%ao ugodu ili
kada na postavljeno pitanje ne /i odgovorio7 Oekivanje uspjeha od nekog pravilnog odgoja ili o/razovanja teelji se
na pretpostav-i da je kod uenika ogu%e uspostaviti vezu izeFu iljenja2 osje%anja i htijenja koja odgovara
ljudskoj prirodi7 Ako u ueniku potakneo stanovite predod./e2 inio to uz pretpostavku da %e one kasnije stvoriti
zakonitu povezanost s njegovi osje%ajia i voljni odlukaa7 ;o potjee odatle to su u finiji tijelia ovjekove
due sredita tih triju snaga E iljenja2 osje%anja i htijenja E eFuso/no spojena na zakonit nain7 A to spajanje u
finije duevno organizu ia svoj odraz i u gru/o fiziko tijelu7 B u njeu su organi htijenja u odreFenoj
zakonitoj vezi s organia iljenja i osje%anja7 OdreFena isao zato izaziva neki osje%aj ili neku voljnu aktivnost7
E ' vie razvoju ovjeka prekidaju se niti koje eFuso/no povezuju te tri osnovne snage7 ;aj se prekid prvo javlja
sao u opisano finije duevno organizuH ali pri jo vie usponu to se prote.e i na fiziko tijelo7 9Pri vie
duhovno razvoju raspada se2 na prijer2 ovjekov ozak na tri eFuso/no odvojena dijela7 Aaravno2 to odvajanje
nije vidljivo o/ino osjetilno gledanju i ne o.e se dokazati ni najsavreniji instruentia7 Ali ono nastaje i
vidoviti ia sredstva za njegovo proatranje7 Gozak vidovitog
vieg stupnja raspada se na tri saostalno djelat
na /i%a? ozak iljenja2 ozak osje%anja i ozak htijenja7:
Organi iljenja2 osje%anja i htijenja tada su eFuso/no neovisni7 Ajihovo se povezivanje vie ne uspostavlja
zakonia usaFeni u njia saia2 nego ga ora vriti pro/uFena via svijest saog ovjeka7 ;o je2 naie2
projena koju tajni uenik prije%uje kod se/e E ne uspostavlja se vie povezanost izeFu neke predod./e i
osje%aja ili nekog osje%aja i voljne odluke i tako dalje2 ukoliko je on sa ne uspostavi7 Aikakav ga poti-aj ne vodi od
neke isli na neku radnju ako ga on u se/i slo/odno ne izazove7 Pred neko injeni-o koja /i prije kolovanja u
njeu izazvala .arku lju/av ili najgoru r.nju sada o.e stajati /ez ikakva osje%anjaH pri nekoj isli koja /i ga prije
oduevila za rad2 sada o.e ostati nedjelatan7 Go.e sprovesti voljne odluke za koje kod ovjeka to nije proao
tajni kolovanje ne /i postojale ni najneznatnije po/ude7 Aajve%e dostignu%e tajnog uenika jest potpuna vlast nad
uzajani djelovanje triju duevnih snagaH eFuti2 za to uzajano djelovanje on preuzia punu odgovornost7
;ek uslijed ovog preo/ra.aja svoga /i%a ovjek o.e na svjestan nain stupiti u vezu s odreFeni nadosjetilni
snagaa i /i%ia7 Aaie2 njegove vlastite duevne snage na odgovaraju%i su nain srodne s osnovni snagaa
svijeta7 Aa prijer2 snaga koja se nalazi u volji o.e opa.ati i djelovati na stvari i /i%a vieg svijeta2 ali tek ako je
oslo/oFena veze s osje%anje i iljenje u saoj dui7 0i je ta veza razrijeena2 voljna aktivnost usjerava se
prea van7 ;ako je i sa snagaa iljenja i osje%anja7 Ako u netko uputi osje%aj r.nje2 vidoviti to vidi kao fini
svjetlosni o/lak odreFene /oje7 ;akav se vidoviti ovjek o.e o/raniti od osje%aja r.nje kao to se osjetilni ovjek
/rani od fizikog udar-a7 Gr.nja u nadosjetilno svijetu postaje vidljiva pojava7 GeFuti2 vidoviti je o.e opa.ati
sao tie to snagu koja le.i u njegovu osje%aju o.e poslati i prea van2 kao to osjetilni ovjek prea van
usjerava osjetljivost svojeg oka7 Kako se dogaFa s r.njo2 tako je i s nogo znaajniji injeni-aa osjetilnog
svijeta7 S njia ovjek o.e stupiti u svjesnu vezu oslo/aFanje osnovnih snaga svoje due7
Z/og opisanog razdvajanja snaga iljenja2 osje%anja i htijenja o.e do%i do trostrukog skretanja s puta razvoja ako
se ovjek ne pridr.ava duhovnoznanstvenih uputa7 ;akvo skretanje o.e nastati ako se ti putovi povezivanja razore
prije nego to je via svijest dovoljno napredovala da o.e valjano upravljati uspostavljanje haroninoga
zajednikog djelovanja tih razdvojenih snaga7 E <er u pravilu sve tri osnovne snage ovjeka u odreFeno isjeku
.ivota nisu jednako napredovale u svo razvoju7 Kod jednog je ovjeka iljenje naprednije od osje%anja i htijenja2
kod drugog je neka druga snaga o%nija7 5ok se veze edu ovi snagaa odr.avaju poo%u viih zakona svijeta2
prevladavanje jedne ili druge snage ne o.e nastati nikakva tetna nepravilnost7 Ovi zakoni2 na prijer2 kod
ovjeka volje djeluju uravnote.uju%e2 spreavaju%i da volja koja prevladava previe zastrani7 Ao ako takav ovjek
volje pristupi tajno kolovanju2 prestaje zakoniti utje-aj osje%aja i isli na volju koja neprekidno sili na ogrona2
sna.na postignu%a7 Ako ovjek potpuno ne vlada svojo vio svije%u tako da sa o.e uspostaviti haroniju2
volja %e i%i svoji vlastiti neo/uzdani putovia7 Ona %e neprekidno nadvladavati svoga nosio-a7 Osje%aji i isli
potpadaju pod posveanju neo%H ovjek %e /iti ropski potinjen i /ievan to o%i volje7 Aastao je nasilnik koji
ini jedan neo/uzdan postupak za drugi7 E Zastraniti se o.e i kad se osje%aj na neujeren nain oslo/odi
zakonitosti7 Aa prijer2 ovjek inae sklon potivanju drugih o.e se predati /ezgraninoj zavisnosti sve do gu/itka
vlastite volje i iljenja7 'jesto vie spoznaje2 udes je takve oso/e gu/itak svake snage i lienost vlastitosti2 to
po/uFuje svaku sailost7 0ovjek sklon po/o.nosti i religiozno uzdizanju o.e zapasti u religiozno naslaFivanje
koje ga -ijelog o/uze7 E ;re%e zlo nastaje ako prevagne iljenje7 ' to sluaju nastaje spokoj zatvoren u se/e i
neprijateljski prea .ivotu7 ;i je ljudia svijet sao utoliko znaajan2 ukoliko i pru.a sadr.aje za zadovoljavanje
njihove /ezgranine pohlepe za udro%u7 Ajih nikakva isao ne potie niti na djelovanje niti na neko osje%anje7 Oni
se posvuda pojavljuju kao hladne2 /e%utne prirode7 Bz/jegavaju sve dodire sa stvaria svakodnevne z/ilje kao neto
to u njia po/uFuje gaFenje ili to je u najanju ruku za njih izgu/ilo svako znaenje7
;o su tri stranputi-e na koje o.e dospjeti tajni uenik? nasilnitvo2 naslaFivanje osje%ajia te hladno i /ez lju/avi
streljenje prea udrosti7 Za izvanjski nain proatranja2 a i za aterijalistiku kolsku edi-inu2 ovjek koji se
nalazi na takvi stranputi-aa ne razlikuje se nogo od uno poree%ene oso/e ili od tekog >.ivanog
/olesnika>7 ;ajni uenik2 naravno2 ne sije /iti njia slian7 Radi se o toe da su njegovo iljenje2 osje%anje i
htijenje E tri osnovne snage due E prole haronian razvoj prije negoli su oslo/oFene njia usaFene eFuso/ne
veze te da su potinjene pro/uFenoj vioj svijesti7 E <er kad se jedno dogodi greka2 kad se jedna osnovna snaga
razuzda2 onda %e se via dua poroditi na kriv nain7 Razuzdana snaga ispunjava itavu ovjekovu linost i zadugo se
ne o.e poiljati na ponovnu uspostavu ravnote.e7 Ono to se prije tajnog kolovanja pojavljuje kao /ezazlena
karakterna -rta2 to jest2 je li prevladavala voljna2 osje%ajna ili isaona narav2 sada se kod tajnog uenika tako
pojaava da se sasvi gu/i sve ono op%eljudsko to je potre/no za .ivot7 ;o2 eFuti2 postaje zaista oz/iljna
opasnost tek u trenutku kad uenik postigne sposo/nost do.ivljavanja kako u svijesti spavanja2 tako i u /udno
stanju7 ;ako dugo dok traje puko rasvjetljavanje razdo/lja spavanja2 za vrijee /udnog stanja uvijek iznova djeluje
osjetilni .ivot2 ureFen op%i zakonia svijeta2 nanovo uravnote.uju%i poree%enu ravnote.u due7 Z/og toga je
toliko potre/no da /udni .ivot tajnog uenika u svako pogledu /ude sreFen i zdrav7 =to vie odgovara zahtjevia
koje vanjski svijet postavlja zdravoj2 sna.noj konstitu-iji tijela2 due i duha2 to /olje za njega7 Zlo /i2 naprotiv2 po
njega /ilo kad /i svakodnevni /udni .ivot na njega djelovao uzneiruju%e ili is-rpljuju%e2 kad /i se ve%i
projenaa koje se dogaFaju u njegovoj nutrini pridru.ili /ilo kakvi razorni ili oetaju%i utje-aji vanjskog .ivota7
On tre/a potra.iti sve ono to odgovara njegovi snagaa i sposo/nostia to ga dovodi u neoetan haronian
odnos
s njegovo okolino7 A sve to oeta tu haroniju i to u njegov .ivot unosi neir i .ur/u tre/a iz/jegavati7 Prito
je anje va.no da se izvanjski odagnaju .ur/a i neir2 va.nije je da se duevni ugoFaj2 nakane i isli te zdravlje
tijela ne izla.u neprestano kole/anju7 E Sve to tijeko tajnog kolovanja ovjeku ne uspijeva tako lako kao prije2
jer vii do.ivljaji2 koji ulaze u njegov .ivot2 neprestano djeluju na -jelokupno njegovo postojanje7 Ako u njegovi
vii do.ivljajia neto nije u redu2 na njega neprestano vre/a nepravilnost koja ga u svakoj situa-iji o.e iz/a-iti
iz ravnote.e7 Stoga tajni uenik ne sije propustiti nita to u stalno osigurava vlast nad sai so/o7 Aikad u
ne /i tre/ala uzanjkati prisutnost duha ili irno razatranje svih ogu%ih .ivotnih situa-ija7 Zapravo2 svako pravo
tajno kolovanje sao po se/i ostvaruje sva ova svojstva7 B sao za vrijee takvog kolovanja upoznaju se
opasnosti2 tako da se istovreeno u pravo asu posti.e potpuna o% za njihovo uklanjanje7
0'3AR PRA6A
Pri uzdizanju u vie svjetove va.ni do.ivljaji jesu susreti s >uvaro praga>7 Ae postoji sao jedan ve% se zapravo
radi o dva >uvara praga>H jedno >anje> i jedno >ve%e>7 Prvoga ovjek susre%e kad se poinju kidati niti koje
povezuju volju2 iljenje i osje%anje u finiji tijelia 9astralno i
etersko:2 kako je to prikazano u prethodno poglavlju7 Pred >ve%eg uvara praga> ovjek stupa kad se kidanje tih
veza protegne i na fizike dijelova tijela 9prvenstveno na ozak:7
>Ganji uvar praga> jest saostalno /i%e koje za ovjeka ne postoji prije nego to je on postigao odgovaraju%i
stupanj razvoja7 Ovdje se ogu opisati sao neka od njegovih najhitnijih svojstava7
Prvo %eo pokuati susret tajnog uenika s >uvaro praga> prikazati u pripovjedno o/liku7 ;ek ti susreto
uenik spoznaje da su iljenje2 osje%anje i htijenje kod njega razrijeili uroFene i veze7
Pred ueniko stoji strano2 avetinjsko /i%e7 Potre/na u je sva prisutnost duha i sve povjerenje u sigurnost svog
puta spoznaje koju je uzogao usvojiti u dovoljnoj jeri za vrijee svog dosadanjeg tajnog kolovanja7
>0uvar praga> iznosi svoje znaenje otprilike ovi rijeia? >;o/o su do sada vladale o%i koje su ti /ile
nevidljive7 One su uzrokovale da si u svo dosadanje .ivotu za svako svoje do/ro djelo /io nagraFen2 a da su svi
zli postup-i iali loe posljedi-e7 Pod njihovi se utje-aje iz tvojih .ivotnih iskustava i iz tvojih isli gradio tvoj
karakter7 One su prouzrokovale tvoju sud/inu7 One su odreFivale koliinu radosti i /oli2 koje su ti /ile dodijeljene u
neko od tvojih utjelovljenja2 prea tvo ponaanju u prijanji utjelovljenjia7 One su nad to/o vladale u
o/liku sveo/uhvatnog zakona kare7 ;e %e
o%i te/e sada oslo/oditi jednog dijela svojih uzda7 A dio posla koji su na te/i o/avljale orat %e sada o/avljati
sa7 E 5o sada te pogodio poneki teki udara- sud/ine7 ;i nisi znao zato? 8ila je to posljedi-a
nekog loeg djela u jedno od tvojih prethodnih .ivota7 Aalazio si sre%u i radost i prihva%ao ih7 B one su /ile
posljedi-a ranijih djela7 ' svoe karakteru ia poneke lijepe strane2 poneke ru.ne rlje7 B jedno i drugo
prouzrokovao si sa2 svoji prethodni do.ivljajia i islia7 5o sada ove posljednje nisi poznavao2 oite su ti
/ile sao posljedi-e7 Ao one2 karike o%i2 vidjele su tvoja prijanja .ivotna djela2 tvoje najskrivenije isli i
osje%aje7 B po toe su odredile ono to sada jesi i kako sada .ivi7
Sada ti se2 eFuti2 oraju otkriti sve do/re i sve loe strane inulih .ivota7 One su do sada /ile utkane u tvoje
vlastito /i%e2 /ile su u te/i2 ali ih nisi ogao vidjeti2 kao to fiziki ne o.e vidjeti ni svoj vlastiti ozak7 Sada se
one odvajaju od te/e2 izlaze iz tvoje oso/nosti7 Popriaju saostalan lik2 koji o.e vidjeti kao to vidi kaenje i
/iljke vanjskog svijeta7 " E ja sa sa to /i%e koje je se/i o/likovalo tijelo sastavljeno od tvojih pleenitih i tvojih
loih postupaka7 Goj avetinjski lik satkan je od knjige rauna tvog vlastitog .ivota7 Gene nevidljiva do sada si nosio
u se/i sao7 Ao za te/e je /ilo do/ro to je /ilo tako7 <er je ova udrost tvoje2 te/i skrivene sud/ine2 do sada u te/i
radila na /risanju ru.nih rlja na o liku7 Sada2 poto sa ja izaao iz te/e2 uakla ti je i ta skrivena udrost7 Ona
%e polo.iti taj posao sao u tvoje vlastite ruke7 Gora postati u se/i savreno2 divno /i%e2 ukoliko ne .eli oti%i u
propast7 Kad /i se dogodilo ovo posljednje2 povukao /ih sa so/o i te/e saog u jedan raan2 propao svijet7 5a /i
se sprijeilo ovo posljednje2 tvoja vlastita udrost ora sada /iti tako velika da uzogne preuzeti zadatke od one
skrivene udrosti koja te napustila7 E B ne%u2 poto si prekoraio oj prag2 ni na trenutak od te/e odstupiti kao te/i
vidljiv lik7 Ako u/udu%e neto neispravno radi ili isli2 odah %e svoju krivnju priijetiti kao ru.nu2 deonsku
iskrivljenost oga lika7 ;ek kad popravi sve svoje prole nepravilnosti i dok se toliko ne proisti da ti2 nadalje2 zlo
postane sasvi neogu%e2 oje %e se /i%e preo/likovati u /listavu ljepotu7 ;ada %u se za spas tvoje daljnje
djelotvornosti opet o%i s to/o spojiti u jedno /i%e7
Ali oj je prag izgraFen od sveg osje%anja straha koji jo u te/i postoji i iz sve strepnje pred snago da sa
preuze punu odgovornost za sve svoje djelovanje i iljenje7 Sve dok te jo ialo strah vlastitog upravljanja
svojo sud/ino2 u ovaj prag nije ugraFeno sve to on ora sadr.avati7 B sve dok pragu nedostaje i jedan jedini
graFevni kaen2 ti ora2 kao prikovan2 zastati na njeu ili se o njega spotaknuti7 Ae pokuavaj prije%i ovaj prag sve
dok se nisi sasvi oslo/odio straha i dok se ne osje%a spreni za najviu odgovornost7
5o sad sa ja istupao iz tvoje vlastite oso/nosti sao kad /i te srt opozvala od jednog tvog zealjskog .ivota7 Ao i
tada ti je oj lik /io zastrt kopreno7 3idjele su e sao o%i sud/ine koje su to/o vladale i ogle su prea
oje izgledu u vreenu izeFu srti i jednog novog roFenja te/i izgraditi snagu i sposo/nost da /i u jedno
novo zealjsko .ivotu ogao raditi na uljepavanju oga lika za spas svog napredovanja7 <a sa sa takoFer
/io taj ije je nesavrenstvo o%i sud/ine uvijek nanovo prisiljavalo na to da te vra%aju natrag na Zelju u novo
utjelovljenje7 Kad si uirao2 /io sa tuH i ene radi upravljai kare odreFivali su tvoje ponovno roFenje7 ;ek kad
/i e ti /io2 uvijek novi .ivotia2 na taj nain nesvjesno preo/razio u potpuno savrenstvo2 ne /i potpadao pod
o%i srti2 nego /i se /io sasvi sa no sjedinio i u jedinstvu sa no preao u /esrtnost7
;ako ja danas pred to/o stoji vidljiv2 kao to sa uvijek nevidljiv kraj te/e stajao u trenutku srti7 Kad /ude
prekoraio oj prag2 stupit %e u -arstva u koja si inae stupao iza fizike srti7 Stupit %e u njih s puni znanje i
otada %e2 hodaju%i izvana vidljiv na Zelji2 istovreeno hodati u -arstvu srti2 to znai u -arstvu vjenog .ivota7 <a
sa uistinu i anFeo srtiH ali sa istovreeno i donositelj jednog nepresunog vieg .ivota7 'nato .ivo tijelu po
eni %e urijeti da /i do.ivio novo roFenje u svijetu /esrtnog postojanja7
Larstvo u koje %e tada stupiti upoznat %e te s nadosjetilni /i%ia7 8la.enstvo %e /iti tvoj udio u to -arstvu7 Ali
prvo poznanstvo s ti svijeto ora /iti ja sa2 ja koji sa tvoje vlastito stvorenje7 Prije sa .ivio od tvoga
vlastitog .ivotaH ali sada sa se kroz te/e pro/udio za vlastito postojanje i stoji pred to/o kao vidljivo jerilo
tvojih /udu%ih djela2 a o.da i kao tvoj stalni prijekor7 ;i si e ogao stvoriti2 ali si tie istovreeno preuzeo i
du.nost da e preo/razi7>
=to je ovdje naznaeno2 zaodjenuto prio2 ne tre/a si predoiti kao neto si/olino2 nego kao u najve%oj jeri
z/iljski do.ivljaj tajnog uenika7J >0uvar praga> tre/a tajnog uenika opoenuti da ne ide dalje ako u se/i ne osje%a
snagu da odgovori zahtjevia koje sadr.i navedeni govor7 Koliko god je lik ovog uvara straan2 ipak je to sao
posljedi-a uenikova vlastitoga proteklog .ivota2 njegov vlastiti karakter2 izvan njega pro/uFen u saostalan .ivot7 A
to se /uFenje dogaFa z/og kidanja veza izeFu volje2 iljenja i osje%aja7 E 3e% je to vrlo znaajan do.ivljaj to
ovjek prvi put osje%a kako je sa izazvao nastanak jednoga duhovnog /i%a7 E Sada je -ilj pripree tajnog uenika
da se osposo/i da /ez ikakva straha izdr.i taj straan prizor i da u trenutku tog susreta osjeti kako u je snaga toliko
narasla da s puni znanje preuze na se/e poljepavanje tog >uvara>7
<edna od posljedi-a sretno podnesenog susreta s >uvaro praga> jest da je sljede%a fizika srt za tajnog uenika
sasvi drugaiji do.ivljaj nego prije7 On svjesno do.ivljava uiranje tako to odla.e
J Bz gore navedenog jasno je da je opisani >uvar praga> takav 9astralni: lik koji se otkriva pro/uFeno vie
gledanju tajnog uenika7 ;ajna znanost vodi to nadosje
tilno susretu7 Ai.a agija o.e >uvara praga> uiniti i osjetilno vidljivi proizvode%i o/lak fine tvari2 jedne
dine pojave koja je nainjena odreFeno jeavino niza tvari7 Razvijena snaga agiara o.e na tu dinu
pojavu djelovati o/likotvorno i o.ivjeti njenu supstan-u s jo neizravnato karo dotinog ovjeka7 E Onoe tko
je dovoljno pripreljen za vie gledanje slian osjetilni prizor vie nije potre/anH a koe /i njegova jo neizravnata
kara /ez dovoljne pripree stupila pred oi kao osjetilno .ivo /i%e2 doao /i u opasnost da pode zli putovia7 Ae
/i tre/ao za ti streiti7 ' 8ulvverovu >Zanoni> dan je u o/liku roana prikaz tog >uvara praga>7
fiziko tijelo kao to se skida odijelo koje je istroeno ili se o.da iznenadno izderalo do neupotre/ljivosti7 ;a
njegova fizika srt jest2 takore%i2 znaajna injeni-a sao za one druge koji s nji .ive i koji su svoji opa.anjia
jo sasvi ogranieni na fiziki svijet7 Za njih tajni uenik >uire>7 Ali za tajnog se uenika u njegovoj okolini nita
znaajno ne ijenja7 0itav nadosjetilni svijet u koji je stupio nalazio se pred nji ve% i prije srti2 a /it %e pred nji i
poslije srti7 Ao >uvar praga> stoji u vezi s jo nei drugi7 0ovjek pripada nekoj o/itelji2 neko narodu2 nekoj
rasiH njegovo djelovanje u ovo svijetu ovisi o pripadnosti jednoj takvoj zajedni-i7 B njegov je oso/it karakter u vezi s
ti7 A svjesna aktivnost tog pojedinog ovjeka nikako nije sve ono s i tre/a raunati u jednoj o/itelji2 narodu2 rasi7
Postoji o/iteljska2 na-ionalna 9i tako dalje: sud/ina2 kao to postoji o/iteljski2 rasni 9i tako dalje: karakter7 0ovjeku
koji je ogranien na svoja osjetila ove stvari ostaju op%i pojovi i aterijalistiki %e islila- u svojoj predrasudi
prezrivo s visine gledati kada uje da za tajnog znanstvenika karakter o/itelji ili naroda ili sud/ina rase pripadaju
stvarni /i%ia jednako kao to karakter ili sud/ina pojedinog ovjeka pripadaju nekoj stvarnoj oso/i7 ;ajni
znanstvenik upoznaje vie svjetove2 iji su dijelovi pojedine oso/e jednako kao to su ruke2 noge i glava dijelovi
ovjekova tijela7 B u .ivotu porodi-a2 naroda2 rase djeluju2 osi pojedinih ljudi2 i te2 sasvi stvarne due porodi-a2
due naroda2 duhovi rasa7 =tovie2 u odreFeno sislu pojedini ljudi sao su izvrni organi tih dua porodi-a2
duhova rasa i tako dalje7 Potpuna je istina ako se ka.e da se2 na prijer2 neka dua naroda slu.i pojedini ovjeko
koji pripada njeno narodu da /i izvrila neke radnje7 5ua naroda ne sputa se do osjetilne stvarnosti7 Ona se kre%e
u vii svjetovia7 A da /i djelovala u fizikoosjetilno svijetu2 slu.i se fiziki organia pojedinih ljudi7 'pravo
je to u jedno vie sislu kao kad se graFevinski tehniar pri izved/i pojedinosti gradnje slu.i radni-ia7 Svako
ovjeku u najistinitije sislu rijei dua o/itelji2 naroda ili rase dodjeljuje njegov posao7 Ali osjetilni ovjek nije ni
u ko sluaju upu%en u taj vii plan svoga rada7 On nesvjesno suraFuje na -iljevia due naroda2 rase i tako dalje7
Od trenutka kada tajni uenik susretne >uvara praga>2 nije u du.nost da zna sao svoje vlastite zadatke kao oso/a2
nego ora na osnovi znanja suraFivati na zada-ia svoga naroda2 svoje rase7 Svako proirenje njegova vidokruga
/ezuvjetno u nae%e i proirenje du.nosti7 Stvarno z/ivanje jest u toe da tajni uenik svo finije duevno
tijelu dodaje novo tijelo7 O/lai jednu haljinu vie7 5o sada je iao svijeto s ovojia koji su zaodijevali njegovu
oso/nost7 # onoe to je tre/ao raditi za svoju zajedni-u2 za svoj narod2 svoju rasu2 /rinuli su se vii duhovi slu.e%i
se njegovo oso/no%u7 E 5aljnje otkrivenje >uvara praga> jest da %e ti duhovi od sada od njega di%i ruke7 On
ora potpuno istupiti iz zajednitva7 B on /i kao pojedina- u se/i potpuno otvrdnuo2 iao /i ususret propasti kad sa
ne /i prikupio snage svojstvene duhovia naroda i rasa7 E Gnogi %e ljudi2 dodue2 re%i? >O2 ja sa se sasvi
oslo/odio svake ovisnosti o svo pleenu i rasiH .eli /iti ovjek i nita drugo nego ovjek7> Ajia tre/a re%i? ;ko
te doveo do te slo/ode? Zar te nije tvoja porodi-a uvela u svijet takva kakav u njeu stoji? Zar te nije tvoje plee2
tvoj narod2 tvoja rasa uinila takvi kakav jesi? Oni su te odgojili2 pa ako si se uzdigao iznad predrasuda2 ako si ti
jedan od svjetlonoa i do/roinitelja svog naroda ili ak i svoje rase2 to tre/a zahvaliti njihovu odgoju7 =tovie2 i kad
o se/i ka.e da si >nita drugo doli ovjek>H ak i to si takav postao2 zahvaljuje duhovia svojih zajedni-a7 E Prvo
tajni uenik ui spoznavati to znai /iti sasvi naputen od duhova naroda2 pleena2 rasa7 ;ek sada na sao se/i
do.ivljava /eznaajnost svakoga takvog odgoja za .ivot koji u sada predstoji7 Aaie2 sve to je na njeu plod
odgoja2 potpuno se ukida z/og kidanja niti izeFu volje2 iljenja i osje%anja7 Aa rezultate sveg dosadanjeg odgoja
gleda kao na ku%u koja se raspada na pojedine -igle i koju on sada ora ponovno izgraditi daju%i joj nov o/lik7 B opet
je vie od si/ola ako se ka.e? Poto je >uvar praga> izgovorio svoje prve zahtjeve2 s jesta gdje on stoji di.e se
vihor koji gasi sva duhovna svjetla koja su do sada osvjetljavala .ivotni put7 Pred tajni ueniko nastaje potpuna
taa2 prekidana tek sla/o svjetlo%u koju zrai sa >uvar praga>7 Bz tine odjekuju daljnje opoene? >Ae
prekorauj oga praga prije nego to /ude siguran da %e rak2 to se pred to/o prostire2 sa rasvijetlitiH ne ini
ni jednog jedinog koraka naprijed ako nisi siguran da u svojoj vlastitoj svjetilj-i ia dovoljno goriva7 Svjetiljke voFa
koje si do sada iao2 u /udu%nosti %e ti uzanjkati7> Poslije tih rijei uenik se ora okrenuti i osvrnuti se unatrag7
>0uvar praga> sada razie zavjesu koja je zaklanjala du/oke .ivotne tajne7 5uhovi pleena2 naroda i rasa
o/javljuju se u svojoj punoj djelotvornostiH i uenik vidi kako je do sada /io voden2 a s druge strane postaje u jasno
da to vodstvo sada vie ne%e iati7 ;o je druga opoena koju ovjek na pragu do.ivljava od njegova uvara7 Ovaj
prizor svakako nitko nepripreljen ne /i ogao podnijetiH ali vie kolovanje2 koje ovjeku oogu%uje da uop%e
prodre do praga2 dovodi ga istovreeno u stanje da u odgovaraju%e trenutku pronaFe potre/nu snagu7 Ovo
kolovanje tovie2 o.e /iti tako haronino da ulazak u novi .ivot gu/i svako o/ilje.je uz/uFenja i z/rke7 ;ada %e
za tajnog uenika do.ivljaj na pragu /iti popra%en predosje%aje onog /la.enstva koje %e dati osnovni ton njegovu
novopro/udeno .ivotu7 Osje%aj nove slo/ode prevladat %e nad svi drugi osje%ajiaH a s ti osje%aje nove %e
u o/veze i nova odgovornost izgledati kao neto to ovjek na odreFeno stupnju .ivota ora preuzeti7 1 B3 O
; B S G R ;
34LBKB 0'3AR PRA6A
Bznijeli so koliko je za ovjeka znaajan susret s takozvani anji >uvaro praga> z/og toga to on u njeu
vidi jedno nadosjetilno /i%e koje je2 na neki nain2 on sa stvorio7 ;ijelo toga /i%a sastavljeno je od2 njeu prije
nevidljivih2 posljedi-a njegovih postupaka2 osje%aja i isli7 ;e nevidljive snage postale su uzro-ia njegove sud/ine
i njegova karaktera7 Sada ovjeku postaje jasno kako je on sa u prolosti polo.io teelje svoje sadanjosti7 ;ie
pred nji stoji njegovo /i%e o/javljeno do stanovitog stupnja7 ' njeu su2 na prijer2 odreFene sklonosti i navike7
Sada si o.e o/jasniti zato ih ia7 Sada o.e znati odakle dolazi neki udara- sud/ine7 Sada vidi zato neto voli2 a
neto rzi2 zato ga neto ini sretni ili nesretni7 Aevidljivi uzro-i ine u vidljivi .ivot razuljivi7 B /itne
.ivotne injeni-e2 /olest i zdravlje2 srt i roFenje otkrivaju se njegovu pogledu7 On prije%uje da je prije svoga
roFenja istkao uzroke koji su ga nu.no opet orali uvesti u .ivot7 Sada u se/i poznaje /i%e koje je u ovo vidljivo
svijetu izgraFeno na nesavren nain i koje sao u to isto vidljivo svijetu o.e /iti privedeno svo
savrenstvu7 <er ni u koje drugo svijetu nea prilike za izgradnju ovog /i%a7 B nadalje uvida da ga srt zasada ne
o.e zauvijek odvojiti od ovog svijeta7 <er on se/i ora re%i? ><edno sa prvi put doao na ovaj svijet jer sa tada
/io /i%e kojeu je .ivot u ovo svijetu /io potre/an2 kako /ih stekao svojstva koja se ni u jedno drugo svijetu ne
ogu ste%i7 B s ti svijeto ora tako dugo /iti povezan dok u se/i ne razvije sve to
u njeu ogu ste%i7 <edno %u postati vrijedan suradnik u drugo svijetu sao tie to %u u ovo osjetilno2
vidljivo svijetu za to ste%i sve sposo/nosti7> E <edan od najva.nijih do.ivljaja posve%enoga jest onaj koji u
oogu%uje da sada /olje upozna osjetilnu prirodu u njenoj istinskoj vrijednosti negoli je to ogao prije svog
duhovnog kolovanja7 ;u spoznaju stjee upravo uvido u nadosjetilni svijet7 ;ko nije zado/io takav uvid pa se
stoga o.da sao predaje slutnji kako su nadosjetilna podruja neizjerno vrednija2 taj o.e pod-ijeniti osjetilni
svijet7 ;ko je taj uvid stekao2 taj zna da /i /ez do.ivljaja u vidljivoj stvarnosti /io sasvi neo%an u nevidljivoj7 5a
/i .ivio u ovoj posljednjoj2 ora iati sposo/nosti i sredstva za taj .ivot7 A njih o.e ste%i sao u vidljivoj
stvarnosti7 On ora duhovno vidjeti ako .eli postati svjestan nevidljivog svijeta7 GeFuti2 snaga viFenja >vieg>
svijeta stvara se postupno do.ivljajia u >ni.e> svijetu7 ' duhovno se svijetu ovjek ne o.e roditi s duhovni
oia ako si ih nije izgradio u osjetilno2 kao to se ni dijete ne o.e roditi s fiziki oia ukoliko one nisu
izgraFene u ajinu tijelu7
S toga %e gledita postati jasno zato >uvar> uva >prag> nadosjetilnog svijeta7 Ai u ko sluaju ovjeku se ne sije
dopustiti stvaran uvid u ona podruja prije no to je za to stekao neophodne sposo/nosti7 Zato se svaki put priliko
srti ako ovjek E jo nesposo/an za rad u jedno drugo svijetu2 u njega stupi E pred do.ivljajia tog svijeta
sputa zavjesa7 On ih tre/a ugledati tek kad je za to potpuno sazrio7
Stupi li tajni uenik u nadosjetilni svijet2 onda .ivot za njega popria sasvi nov sisao2 u osjetilno
svijetu vidi klijalite za jedan vii svijet7 B u izvjesno sislu taj %e u >vii> /ez onog >ni.eg> izgledati kao
anjkav7 Pred nji se otvaraju dva pogleda7 <edan u prolost2 drugi u /udu%nost7 On gleda u prolost gdje jo nije
/ilo tog osjetilnog svijeta7 ;ajni uenik odavno se oslo/odio predrasuda da se nadosjetilni svijet razvio iz osjetilnog7
On zna da je prvo postojalo nadosjetilno i da se sve osjetilno razvilo iz njega7 On vidi da je i sa prije nego to je
prvi put stupio u ovaj osjetilni svijet pripadao nadosjetilno7 Ali taj nekadanji nadosjetilni svijet tre/ao je pro%i kroz
ovaj osjetilni7 8ez tog u prolaska daljnji razvoj ne /i /io ogu%7 ;ek nakon to se /i%a u sao osjetilno -arstvu
razviju s odgovaraju%i sposo/nostia2 nadosjetilni svijet opet o.e nastaviti svoj razvoj7 A ta su /i%a ljudi7 Oni su2
dakle2 takvi kakvi .ive sada2 proistekli iz jednog nesavrenog stupnja duhovnog postojanja i u ovo su osjetilno
svijetu sai vodeni do onog savrenstva poo%u kojeg %e /iti sposo/ni za daljnji rad u vie svijetu7 E Aa ovo se
nadovezuje pogled u /udu%nost7 On ukazuje na jedan vii stupanj nadosjetilnog svijeta7 ' njeu %e /iti plodovi koji
se stvaraju u osjetilno svijetu7 Ovaj posljednji /it %e prevladan2 a njegovi rezultati ugraFeni u vii svijet7
;ie je oogu%eno razuijevanje /olesti i srti u osjetilno svijetu7 Srt2 naie2 nije nita drugo nego izraz da je
nekadanji nadosjetilni svijet doao do jedne toke od koje svoji vlastiti snagaa nije ogao i%i dalje7 Za njega /i
/ila nu.na op%a srt da nije do/io nov .ivotni poti-aj7 ;ako je taj novi .ivot postao /or/o protiv op%e srti7 Bz
ostatka svijeta koji je oduirao i skrutnjivao se pro-vjetale su kli-e novog svijeta7 Zato i u ovo svijetu iao
uiranje i .ivot7 B stvari polako prelaze jedna u drugu7 Oduiru%i dijelovi starog svijeta jo se dr.e novih kli-a .ivota
koje su proizale iz njih7 Aajjasniji izraz toga nalazi se upravo u ovjeku7 On u se/i nosi ostatke starog svijeta kao
svoj ovoj unutar kojeg se stvara kli-a onog /i%a koje %e .ivjeti u /udu%nosti7 ;ako je on dvostruko /i%e2 jedno srtno
i jedno /esrtno7 Srtno je u svoe krajnje2 a /esrtno u svo poetno stanju7 Ali tek unutar tog dvostrukog
svijeta koji svoj izraz nalazi u osjetilnofiziko2 stjee sposo/nost da svijet privede /esrtnosti7 =tovie2 njegov je
zadatak da iz saog srtnog uzia plodove za /esrtno7 Pogleda li2 dakle2 svoje /i%e koje je sa u prolosti
izgradio2 ora se/i re%i? >' se/i ia eleente jednog oduiru%eg svijeta7 Oni u eni rade i o% i ogu sao
postupno slaati njihovo novoo.ivljavaju%o /esrtno snago7> ;ako ovjek ide od srti prea .ivotu7 Kad /i
u asu srti s puno svije%u se/i ogao govoriti2 orao /i si re%i? >;o uiru%e /ilo i je uitelj2 /ilo i je ajstor7
Goje je uiranje uinak -jelokupne prolosti u koju sa /io utkan7 Ali i je polje srtnosti dovelo do sazrijevanja
kli-e /esrtnosti7 Ajih iznosi sa so/o u jedan drugi svijet7 Kad /i se radilo sao o proteklo2 tada se uop%e
nikada ne /ih /io ogao roditi7 1ivot prolosti zakljuen
je s roFenje7 1ivot u osjetilno novo je kli-o
.ivota otet od op%e srti7 3rijee izeFu roFenja i srti sao je izraz za to koliko je toga novi .ivot ogao oteti
oduiru%oj prolosti7 8olest nije nita drugo nego nastavak djelovanja oduiru%ih dijelova iz prolosti7>
Bz svega toga slijedi odgovor na pitanje zato se ovjek ora tek postupno2 iz za/luda i nesavrenosti rado pro/ijati
do istine i do/ra7 Ajegovi se postup-i2 osje%aji i isli u poetku nalaze pod vla%u prolaznog i oduiru%eg7 Bz ovog
su stvoreni njegovi osjetilnofiziki organi7 Stoga su ti organi i sve to ih pokre%e posve%eni saoj prolaznosti7 Aisu
instinkti2 nagoni i strasti i njia pripadaju%i organi neprolazni2 nego %e tek djelo tih organa /iti neprolazno7 ;ek kad
ovjek iz tog prolaznog izradi sve to se izraditi dade2 o%i %e se odijeliti od osnove iz koje je izrastao2 a koja nalazi
svoj izraz u fizikoosjetilno svijetu7
;ako prvi >uvar praga> predstavlja sliku i priliku ovjeka u njegovoj dvostrukoj prirodi2 izijeanu od prolaznog i
neprolaznog7 Aa njeu se jasno vidi to jo nedostaje da /i se dostigao onaj uzvieni svjetlosni lik koji se ponovno
o.e nastaniti u isto duhovno svijetu7
Stupanj upletenosti u fizikoosjetilnu prirodu ovjekovu postaje vidljiv u >uvaru praga>7 ;a se upletenost prvo
izra.ava u postojanju instinkata2 nagona2 po.uda2 egoistinih .elja2 u svi o/li-ia koristolju/lja i tako dalje7 Zati
dolazi do izra.aja u pripadnosti nekoj rasi2 narodu i tako dalje7 <er narodi i rase sao su razliiti stupnjevi razvoja na
putu do istog ovjeanstva7 Pojedine rase ili narodi to su vii to njihovi pripadni-i potpunije dovode do izraza ist2
idealan tip ovjeka2 to su se dalje pro/ili rado od fiziki prolaznog do nadosjetilno neprolaznog7 Zato je razvoj
ovjeka kroz ponovna utjelovljenja prea sve vii o/li-ia naroda i rasa pro-es oslo/aFanja7 Aa kraju se ovjek
ora pojaviti u svoje haronino savrenstvu7 E Aa slian nain prela.enje sve i%i oralni i religiozni
stavovia predstavlja usavravanje7 Aaie2 svaki oralni stupanj sadr.i uz idealistike kli-e /udu%nosti i .udnju za
prolazni7
' opisano >uvaru praga> pojavljuje se sao rezultat proteklog vreena7 Od kli-a /udu%nosti u njeu je sao ono
to je utkano u to proteklo vreenu7 GeFuti2 u /udu%i nadosjetilni svijet ovjek ora donijeti sve to se oglo
oploditi u osjetilno svijetu7 Kada /i htio donijeti sao ono to je u njegovu pasliku utkano iz prolosti2 svoj /i
zealjski zadatak ispunio sao djeloino7 Zato se anje >uvaru praga> poslije nekog vreena pridru.uje onaj
ve%i7 Ponovno %e se u pripovjedno o/liku prikazati susret s ti drugi >uvaro praga>7
Poto je ovjek spoznao ega se ora oslo/oditi2 na put u stupa jedan uzvien svjetlosni lik7 Ajegovu ljepotu teko
je opisati rijeia naeg jezika7 E 5o tog susreta dolazi kada su se organi iljenja2 osje%anja i htijenja i za fiziko
tijelo eFuso/no toliko odvojili da se ureFivanje njihovih eFuso/nih odnosa vie ne odvija po njia saia2 nego
na osnovi vie svijesti koja se sada sasvi odvojila od fizikih uvjeta7 Organi iljenja2 osje%anja i htijenja postali su
oruFa u vlasti ljudske due2 koja nad njia vlada iz nadosjetilnih podruja7 E Ovoj2 svih osjetilnih veza oslo/oFenoj
dui2 sada ususret dolazi drugi >uvar praga> i govori otprilike ovako?
>;i si se odvojila od osjetilnog svijeta7 ' nadosjetilno svijetu stekla si zaviajno pravo7 Sada o.e odavde
djelovati7 ;e/i vie nije potre/an o/lik tvoje sadanje fizike tjelesnosti7 5a si sao htjela ste%i sposo/nost kako /i
pre/ivala u ovo nadosjetilno svijetu2 vie se ne /i tre/ala vra%ati u osjetilni svijet7 Ali sada gledaj ene7 6ledaj
kako sa neizjerno uzvien nad svi oni to si ti danas ve% od se/e uinila7 5o sadanjeg stupnja svog
savrenstva dola si poo%u sposo/nosti koje si ogla razviti u osjetilno svijetu dok si jo na njega /ila upu%ena7
Sada za te/e2 eFuti2 ora poeti razdo/lje u koje %e tvoje oslo/oFene snage dalje raditi na osjetil
no svijetu7 5o sada si iz/avila tek sau se/e2 sada
kao oslo/oFena o.e oslo/aFati i sve svoje /li.nje u svijetu osjetila7 5o danas si streila kao pojedina-2 sada se
ulani u -jelinu kako ne /i u nadosjetilni svijet unijela sao se/e nego i sve drugo to se nalazi u osjetilno svijetu7
<edno %e se o%i sjediniti s oji liko2 ali ja ne ogu /iti /la.en sve dok jo ia onih koji to nisu@ Kao
oslo/oFeni pojedina- ti /i2 dodue2 jo danas htjela u%i u nadosjetilno -arstvo7 ;ada /i2 eFuti2 orala gledati dolje
jo neiz/avljena /i%a osjetilnog svijeta7 B ti /i svoju sud/inu odvojila od njihove7 Ali vi ste sve eFuso/no povezane7
Sve ste orale si%i u osjetilni svijet da /i u njeu oplodile snage za jedan vii7 Kada /i se od njih odvojila2
zlouprotrije/ila /i snage koje si ogla razviti sao i jedino u zajednitvu s njia7 5a one nisu sile2 ne /i ogla ni tiH
/ez njih /i ti nedostajale snage za nadosjetilno postojanje7 ;i ora te snage koje si s njia postigla s njia i
podijeliti7 Zato ti /rani ulaz u najvia podruja nadosjetilnog svijeta tako dugo dok sve svoje steene snage ne
upotrije/i za iz/avljenje ostalog svijeta7 S oni to si ve% stekla o.e se zadr.ati u donji podrujia
nadosjetilnog svijetaH ali pred dveria vieg stoji ja >kao keru/ s plaeni ae pred raje> i /rani ti ulaz sve
dok jo ia snage koje nisu priijenjene u osjetilno svijetu7 B ako ih ne%e ti2 do%i %e drugi koji %e ih priijeniti2
pa %e jedan visoki nadosjetilni svijet prihvatiti sve plodove osjetilnogH a te/i %e se oduzeti tlo s koji si /ila srasla7
Ovaj %e se proi%eni svijet razviti iznad te/e7 ;i %e /iti
iskljuena iz njega7 ;ako %e tvoja staza postati ona -rna2 a oni od kojih si se odvojila idu /ijelo stazo7> ;ako se
najavljuje veliki >uvar praga> uskoro poslije susreta s prvi stra.aro7 GeFuti2 posve%enik sasvi tono zna to
u predstoji ako ne odoli iskuenjia prijevreenog zadr.avanja u nadosjetilno svijetu7 Aeopisiv sjaj iri se od
drugog >uvara praga>H sjedinjenje s nji stoji pred vidovito duo kao daleki -ilj7 Ao dui je isto tako izvjesno da
%e to sjedinjenje /iti ogu%e tek kad je posve%enik sve snage koje su u pritekle iz tog svijeta priijenio u slu./i
oslo/aFanja i iz/avljenja ovoga svijeta7 Odlui li slijediti zahtjeve visokoga svjetlosnog lika2 o%i %e doprinijeti
oslo/aFanju ljudskog roda7 On prinosi svoje darove na .rtveni oltar ovjeanstva7 Ako dade prednost svoje
prijevreeno uzdizanju u nadosjetilni svijet2 struja ovjeanstva pro%i %e io njega7 Poslije svog oslo/oFenja iz
osjetilnog svijeta2 za se/e ne o.e vie zado/iti nikakve nove snage7 Stavi li oa osjetilno svijetu svoj rad ipak na
raspolaganje2 tada se dogaFa da z/og odri-anja on jo uvijek o.e uzeti neto za se/e iz podruja svojeg daljnjeg
djelovanja7 Sao se ne o.e re%i da je po se/i razuljivo kako %e ovjek iza/rati /ijelu stazu /ude li postavljen pred
odluku7 ;o u potpunosti ovisi o toe je li on pri toj odlu-i ve% toliko proi%en da ga nikakvo saolju/lje ne zavodi
te.njo za /la.enstvo7 <er su ta zavoFenja nezaislivo velika7 Aa drugoj strani zapravo nea naroitih zavoFenja7
Ovdje nita ne govori egoizu7 Ono to %e ovjek do/iti u vii podrujia nadosjetilnog svijeta2 nije neto to
njeu prilazi2 nego sao neto to iz njega izlazi? lju/av za okolni svijet7 Aa -rnoj se stazi ne oskudijeva ni u eu
to zahtijeva egoiza7
Aaprotiv2 plodovi te staze upravo su najpotpunije zadovoljenje egoiza7 B ako netko ho%e /la.enstvo sao za se/e2
sasvi je sigurno da %e i%i ovo -rno stazo jer u je ona prijerena7 E Zato od okultista /ijele staze nitko ne
sije oekivati da %e u oni dati neku uputu za razvoj njegova egoistinog ja7 Za /la.enstvo pojedin-a oni neaju ni
najanjeg interesa7 Aeka ga postigne svaki za se/e7 Zada%a /ijelih okultista nije da ga u/rzaju7 Ajia je sao do
razvoja i oslo/oFenja svih /i%a2 ovjeka i njegovih /li.njih7 Stoga oni sao daju upute kako se za suradnju na to
djelu ogu izgraditi vlastite snage7 Zato nese/inoj predanosti i po.rtvovnosti daju prednost pred svi drugi
sposo/nostia7 Oni nikoga ne od/ijaju tek tako2 jer se i egoist o.e proistiti7 A onaj tko neto tra.i sao za se/e2
tako dugo dok to ini2 kod okultista ne o.e na%i nita7 Pa ako u ak i ne uskrate svoju poo%H on2 tragala-2
uskra%uje si plodove te poo%i7 Zato %e onaj tko uistinu postupa prea uputaa do/rih tajnih uitelja poslije
prelaska praga razujeti zahtjeve velikog >uvara>H a onaj tko ne postupa prea ti uputaa uop%e se ne sije
nadati da %e ikada poo%u njih do%i do >praga>7 Ajihove upute vode do/ru ili ne vode nieu7 3oFenje prea
egoistino /la.enstvu i prea puko .ivljenju u nadosjetilno svijetu jest izvan grani-a njihove zada%e7 Ona je
ve% unaprijed takva da uenika dr.i na odstojanju od nadzealjskog svijeta tako dugo dok u njega ne stupi s voljo
za predano suradnjo7 PO6O3OR
ZA OSAG 5O < 4 5 A A A 4 S ; ;BS' I A
Put prea nadosjetilnoj spoznaji2 koji je oznaen u ovoj knjizi2 vodi k duevno do.ivljavanju2 za koje je od
pose/nog znaaja da se onaj tko to putu te.i ne preda nikakvi o/anaa ni nesporazuia oko toga7 A ovjek je
sklon da se lako o/anjuje oni to ovdje dolazi u o/zir7 <edna od naroito tekih o/ana nastaje kada se -ijelo
podruje duevnog do.ivljavanja2 o koje se govori u pravoj duhovnoj znanosti2 izokrene tako da to izgleda kao da
spada u red praznovjerja2 vizionarskih snova2 ediuiza i nekih drugih izopaenosti ljudskog streljenja7 ;o
izokretanje potjee esto otuda to se ljudi2 koji /i na svo pdtu udaljeno od ispravnog spoznajnog streljenja
.eljeli za se/e tra.iti neki put u nadosjetilnu stvarnost2 i koji pritoe skrenu u navedene izopaenosti2 poistovje%uju s
onia koji .ele i%i pute oznaeni u ovoj knjizi7 Ono to ljudska dua pro.ivljava na ovdje oznaeno putu odvija
se potpuno na podruju isto duhovnoduevnog iskustva7 Ovakvo pro.ivljavanje ogu%e je sao ako se ovjek i za
druga unutranja iskustva uini toliko slo/odni i neovisni o tjelesno .ivotu kao to je to sao ogu%e u
do.ivljajia o/ine svijesti kada tka isli iz onoga to je izvana opazio ili o onoe to je u nutrini .elio2 osjetio2 htio2
a koje ne potjeu sao iz opa.ajnog2 osje%ajnog i voljnog7 Ba ljudi koji uop%e ne vjeruju u postojanje takvih isli7
Oni satraju? 0ovjek ne o.e isliti o onoe to ne izvodi iz opa.anja ili tjelesno uvjetovanog unutranjeg .ivota7
Za njih su isli sao u izvjesnoj jeri sjenovite slike opa.anja ili unutarnjih do.ivljaja7 ;ko ovo tvrdi2 ini to sao
zato jer se nikada nije osposo/io da u svojoj dui do.ivi isti2 saostojni .ivot isli7 Ali onoe tko je neto takvo
do.ivio2 to postaje iskustvo7 Posvu
da gdje u duevno .ivotu iljenje toliko vlada da to iljenje pro.ia i druge duevne radnje2 ovjek se nalazi u
jednoj djelatnosti na ije ostva
rivanju njegovo tijelo nea udjela7 ' o/ino je .ivotu iljenje gotovo uvijek poijeano s ostali duevni
djelatnostia? opa.anje2 osje%anje2 htijenje i tako dalje7 ;e se ostale djelatnosti ostvaruju poo%u tijela7 Ali u
njih zahva%a iljenje7 B u onoj jeri u kojoj ih iljenje zahva%a2 dogaFa se u ovjeku i posredstvo njega neto u
eu tijelo ne sudjeluje7 Ljudi koji to po/ijaju ne ogu se oslo/oditi o/ane koja nastaje uslijed toga to oni
isaonu djelatnost uvijek proatraju povezanu s ostali djelatnostia7 Ali ovjek se u unutarnje do.ivljavanju
o.e toliko duevno pri/rati da isaoni dio unutarnjeg .ivota iskusi sa za se/e2 odvojeno od svega ostalog7 Bz
-jeline duevnog .ivota ogu%e je izdvojiti neto to se sastoji sao iz istih isli7 Saostojne isli iz kojih je
iskljueno sve to daju opa.anje i tjelesno uvjetovani unutarnji .ivot7 ;akve se isli o/javljuju kroz se/e sae2 kroz
ono to sae jesu E duhovna2 nadosjetilna /i%a7 A kada dua koja se sjedinjuje s takvi islia2 za vrijee takvog
sjedinjenja iskljui svako zapa.anje2 svako sje%anje i sav ostali unutarnji .ivot2 zna da je s iljenje sai u
nadosjetilno podruju i do.ivljava se/e izvan tijela7 Za onoga tko potpuno prozre to stanje stvari vie uop%e ne
o.e do%i u o/zir pitanje? Postoji li u nadosjetilno poduju do.ivljavanje due izvan tijela? <er za njega /i to
znailo pore%i ono to iz iskustva zna7 Za njega postoji sao pitanje? =to sprjeava ljude da priznaju jednu tako
sigurnu injeni-u? Aa to pitanje nalazi odgovor da je upitna injeni-a takva da se ne o/javljuje ako se ovjek
prethodno ne dovede u takvo duevno stanje u koe o.e priiti o/javu7 Ao ljudi su u poetku sunjiavi kada
sai oraju uiniti neto2 isprva sasvi duevno2 da /i i se o/javilo neto od njih nezavisno7 3jeruju da su oni
sadr.aj te o/jave /udu%i da se za prianje o/jave oraju pripreiti7 Oni ho%e iskustva za koja ovjek ne ini nita2
prea kojia je on potpuno pasivan7 Ako ti ljudi2 osi toga2 jo ne poznaju ni najjednostvanije zahtjeve znanstvenog
razuijevanja injeni-a2 onda u duevni sadr.ajia ili duevni dostignu%ia u kojia je dua potisnuta ispod
stupnja svjesnog2 vlastitog djelovanja2 koje se sastoji u osjetilno opa.anju i proizvoljno djelovanju2 vide
o/jektivnu o/javu neosjetilnog /i%a7 ;akvi sadr.aji due jesu vizionarski do.ivljaji2 ediuistike o/jave7 E
GeFuti2 ono to kroz takve o/jave izlazi na vidjelo nije nadosjetilni2 nego podosjetilni svijet7 Ljudski svjesni /udni
.ivot ne odvija se sasvi u tijeluH najsvjesniji dio tog .ivota poglavito se odvija na grani-i izeFu tijela i fizikoga
vanjskog svijetaH tako je s opa.ajni .ivoto2 kod kojeg je ono to se dogaFa u osjetilni organia isto tako
ula.enje jednog izvantjelesnog z/ivanja u tijelo kao i pro.ianje tog z/ivanja iz tijelaH a tako je i s voljni .ivoto2
koji se teelji na stavljanju ovjekova /i%a u /i%e svijeta2 tako da je ono to se u ovjeku dogaFa njegovo voljo
ujedno i dio svjetskog z/ivanja7 ' to duevno do.ivljavanju koje protjee na grani-i tijela ovjek je u visoko
stupnju ovisan o svojoj tjelesnoj organiza-iji2 ali u to do.ivljavanje ulazi isaona djelatnostH i u jeri u kojoj se to
dogaFa2 ovjek postaje neovisan o osjetilno opa.anju i htijenju7 ' vizionarsko do.ivljavanju i ediuizu
ovjek sasvi potpada pod ovisnost o tijelu7 Bz svog duevnog .ivota iskljuuje ono to ga u opa.anju i htijenju ini
neovisni o tijelu7 'slijed toga sadr.aji due i dostignu%a due postaju puke o/jave .ivota tijela7 3izionarsko
do.ivljavanje i ediuiza posljedi-a su stanja u koje je ovjek sa svojo duo anje neovisan o tijelu nego u
o/ino opa.ajno i voljno .ivotu7 Priliko do.ivljavanja nadosjetilnog2 o koje je rije u ovoj knjizi2 razvoj
duevnog do.ivljavanja tee upravo u o/rnuto sjeru u odnosu na vizionarski i ediuistiki7 ' svo razvoju
dua ini se/e sve neovisnijo o tijelu2 za razliku od opa.ajnog i voljnog .ivota7 Za ire duevno djelovanje ona
stjee neovisnost koja se posti.e do.ivljavanje istih isli7
Za ovdje navedenu nadosjetilnu djelatnost due izuzetno je znaajno da se u punoj jasno%i sagleda do.ivljavanje
istog iljenja7 <er u /iti ve% sao ovo do.ivljavanje predstavlja nadosjetilnu duevnu djelatnost7 Ao ona je takva da
se njoe jo ne gleda nita nadosjetilno7 S isti iljenje ovjek .ivi u nadosjetilnoH do.ivljava to iljenje na
nadosjetilan nainH on jo ne do.ivljava nita drugo nadosjetilno7 A nadosjetilno do.ivljavanje ora /iti nastavak
onog do.ivljavanja due koje se o.e posti%i ve% u sjedinjenju s isti iljenje7 Stoga je toliko znaajno da to
sjedinjenje o.e iskusiti na ispravan nain7 <er od razuijevanja tog sjedinjenja sja svjetlo koje o.e dati pravi uvid
u /it nadosjetilne spoznaje7 0i /i do.ivljavanje due palo ispod jasno%e svijesti
koja .ivi u iljenju2 ona /i za istinsku spoznaju nadosjetilnog svijeta /ila na stranputi-i7 Zahvatili /i je tjelesni
pro-esiH to /i ona tada radila i do.ivljavala ne /i /ila o/java nadosjetilnog2 nego o/java tijela u podruju
podosjetilnog svijeta7
J
0i dua sa svoji do.ivljajia prodre u o/last nadosjetilnog2 njeni su do.ivljaji takvi da se jezini izrazi za njih ne
ogu na%i tako lako kao za do.ivljaje u podruju osjetilnog svijeta7 0esto pri opisu nadosjetilnog do.ivljavanja
ovjek ora /iti svjestan da je2 na neki nain2 udaljenost jezinog izraza od izra.enog stvarnog stanja ve%a nego kod
fizikog do.ivljavanja7 ;re/a razujeti da poneki izraz tek kao slika sao /lago upu%uje na ono na to se odnosi7
;ako je u ovoj knjizi na strani-i (+ reeno? >Bzvorno se2 naie2 sva pravila i nauavanja duhovne znanosti daju
jeziko si/ola7> A na strani-i &! i dalje se govori o >odreFeno piseno sustavu>7 Aetko /i lako ogao po.eljeti
da naui takvo piso na slian nain kako se ue slova i njihovo povezivanje u piso o/inog fizikog jezika7 ;re/a2
eFuti2 re%i? 8ilo je i ia duhovnoznanstvenih kola i udru.enja to posjeduju si/ole kojia izra.avaju
nadosjetilne injeni-e7 ;ko se upu%uje u znaenje tih si/ola2 ia tie sredstvo koji svoje duevno do.ivljavanje
usjerava prea nadosjetilnoj stvarnosti7 GeFuti2 za nadosjetilno do.ivljavanje nogo je /itnije da tijeko takva
nadosjetilnog do.ivljavanja kakvo dua o.e posti%i ostvarenje sadr.aja ovog spisa2 ta dua saa2 priliko
gledanja nadosjetilnog do/ije o/javu takva pisa na osnovi vlastitog iskustva7 Aadosjetilno govori dui neto to
ona ora se/i prevesti u slikovite znakove da /i to ogla sagledati s puno svije%u7 Go.e se re%i? ;o to je u ovo
spisu priop%eno o.e ostvariti svaka dua7 B tijeko ostvarivanja2 koje dua po uputaa saa o.e odrediti2
ostvaruju se opisani rezultati7 Shvatio knjigu poput ove kao razgovor to ga pisa- vodi s itatelje7 Kad se ka.e?
tajno su ueniku potre/ne oso/ne upute2 to tre/a shvatiti da je saa ova knjiga jedna takva oso/na uputa7 Prije su
postojali razlozi zato su takve oso/ne upute zadr.avane za use
nu tajnu nastavuH sada je postignut takav stupanj
razvoja ovjeanstva da duhovnoznanstvena spoznaja ora /iti nogo rairenija nego ranije7 Ona ora svakoe /iti
pristupana u sasvi drugoj jeri nego u stara vreena7 Sada na jesto ranije usene pouke dolazi knjiga7 Sao je
uvjetno tono vjerovanje da je osi knjige svakako potre/no oso/no pouavanje7 Razuljivo je da pojedin-u o.e
/iti potre/na oso/na poo% i da ona nekou o.e /iti znaajna7 Ali vodilo /i u za/ludu ako /i se islilo da ia
/itnih stvari koje se ne /i ogle na%i u knjizi7 Aalazi ih se ako se ita ispravno i -jelovito7
J
Priop%enja u ovoj knjizi izgledaju kao upute za potpunu projenu itavog ovjeka7 ;ko ih ispravno ita vidjet %e da
one ne govore nita drugo nego u kakvo unutranje duevno stanju ora /iti ovjek u oni trenu-ia svog
.ivota kad ho%e stajati sueli-e nadosjetilno svijetu7 ;o duevno stanje razvija u se/i kao jedno drugo /i%eH a
zdravo prvo /i%e ide svoji pute na stari nain7 On uije puno svije%u o/a /i%a odr.ati razdvojenaH uije ih na
ispravan nain potaknuti na uzajano djelovanje7 ;ie se/e ne ini neupotre/ljivi i nesposo/ni za .ivot2 ne gu/i
za njega zanianje i praktinost kako /i >-ijeli dan /io duhovni istra.iva>7 ;re/a2 dodue2 re%i da %e nain
do.ivljavanja u nadosjetilno svijetu svoju svjetlost zraiti na itavo ovjekovo /i%e2 ali to ne sije /iti nain koji
ovjeka udaljava od .ivota2 nego ga za ovaj .ivot ini sposo/niji i produktivniji7 E ;o to je opis orao /iti
takav proizlazi iz toga to svaki pro-es spoznaje usjeren prea nadosjetilno zahtijeva itavog ovjeka2 tako da u
trenutku kada se preda takvo pro-esu spoznaje ovjek njeu ora /iti predan -ijeli svoji /i%e7 Koliko pro-es
opa.anja /oja zahtijeva sao djeloinu aktivnost oka2 toliko pro-es nadosjetilne spoznaje zahtijeva -ijelog ovjeka7
On >sav> postaje oko ili uho7 8udu%i da je to tako2 izgleda kao da se priliko priop%avanja nadosjetilnih
dogaFanja govori o ovjekovu preo/ra.ajuH da se isli kako o/ini ovjek ne vrijediH da /i orao postati neto
sasvi drugo7
J
Onoe to je reeno na strani-i ** i dalje ># neki uin-ia posve%enja>2 htio /ih dodati jo neto2 to E uz neke
projene E o.e vrijediti i za druga izlaganja u ovoj knjizi7 Aetko /i ogao poisliti? 0eu takvi slikoviti opisi
nadosjetilnog do.ivljavanjaH Ae /i li se takvo do.ivljavanje ujesto na osjetilni nain oglo opisati idejaa? ;re/a
odgovoriti?
5o.ivljavanje nadosjetilne stvarnosti podrazuijeva da ovjek se/e u nadosjetilno zna kao nadosjetilno /i%e7 8ez
usjeravanja pogleda na svoje vlastito nadosjetilno /i%e2 ija se z/ilja potpuno oituje u
ovdje opisani >lotosovi -vjetovia> i >etersko
tijelu>2 ovjek /i se/e u nadosjetilno svijetu do.ivljavao tako kao kad /i u se u osjetilno stvari i dogaFaji oko
njega o/javljivali a da on o vlastito tijelu nita ne /i znao7 Ono to u svo >duevno> i >etersko tijelu> gleda
kao nadosjetilno o/lije2 ini da u nadosjetilno stoji svjestan saog se/e2 kao to je opa.anje poo%u svog
osjetilnog tijela svjestan saog se/e u osjetilno svijetu7