Zakon o Nasljedjivanju (SRBiH 07-80,15-80)

ZAKON O NASLJEIVANJU
(Sl. list SR BiH, broj: 07/80 i 15/80)

DIO PRVI

NASLJEDNO PRAVO

I - OPTE ODREDBE

Ostvarivanje nasljednog prava
lan 1.
Nasljedno pravo u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini ostvaruje se po
odredbama ovog zakona.

Predmet nasljeivanja
lan 2.
Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju pojedincima.

Nasljeivanje nepokretne imovine
lan 3.
Nasljeivanjem se ne moe prei zakonom odreena veliina nepokretne imovine
koju pojedinci mogu imati u svojini.

Ravnopravnost u nasljeivanju
lan 4.
Graani su, pod istim uslovima ravnopravni u nasljeivanju.

Nasljeivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja
lan 5.
Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljeivanja sa branim, a srodstvo
potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi.
U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna nasljedna prava usvojenika i
njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi.

Osnovi pozivanja na nasljee
lan 6.
Nasljeivati se moe na osnovu zakona i na osnovu testamenta.

Raspolaganje testamentom
lan 7.
Zavjetalac moe testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama
koji su odreeni u zakonu.

Zaostavtina bez nasljednika
lan 8.
Zaostavtina bez nasljednika postaje drutvena svojina.
ZAKON O NASLJEIVANJU - preuzet iz Sl. list SR BiH, br. 7/80 i 15/80
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1
II - NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONA

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1. Nasljedni redovi

Krug zakonskih nasljednika
lan 9.
Ako ovim zakonom nije drukije odreeno na osnovu zakona umrlog nasljeuju: svi
njegovi potomci, njegov brani drug, njegovi roditelji, njegova braa i sestre i njihovi
potomci, njegovi djedovi i babe i njihova djeca.
Lica za prethodnog stava nasljeuju po nasljednim redovima.
Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog
reda.

a) Prvi nasljedni red

Potomci i brani drug umrlog
lan 10.
Zaostavtinu umrlog nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov brani drug.
Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake dijelove.

Pravo predstavljanja
lan 11.
Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavioca
nasljeduju njegova djeca, unuad ostavioeva, na jednake dijelove, a ako je neko od
unuadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku smrti
ostavioeve nasljeuju njegova djeca, praunuad ostavioeva, na jednake dijelove, i
tako redom sve dok ima potomaka ostavioevih.

b) Drugi nasljedni red

Brani drug i roditelji umrloga
lan 12.
Zaostavtinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje njegov brani drug i
njegovi roditelji.
Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovinu zaostavtine na jednake dijelove, a
drugu polovinu zaostavtine nasljeduje brani drug umrlog.
Ako iza umrlog nije ostao brani drug, roditelji umrlog nasljeuju cijelu
zaostavtinu na jednake dijelove.

Braa i sestre umrloga i njihovi potomci
lan 13.
Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu
pripao da je nadivio ostavioca nasljeduju njegova djeca (braa i sestre ostavioevi),
njegova unuad i praunuad i njegovi dalji potomci, po pravilima koja vae za sluaj
kad umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2

Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi
svakome od njih pripao da je nadivio ostavioca nasljeuju njihovi potomci, prema
odredbama prethodnog stava.
U svim sluajevima ostavioeva braa i sestre samo po ocu nasljeduju na jednake
dijelove oev dio zaostavtine, braa i sestre samo po majci nasljeduju na jednake
dijelove majin dio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove sa braom i
sestrama po ocu, oev dio, a sa braom i sestrama po majci, majin dio.

Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva
lan 14.
Ako je jedan roditelj ostavi oev umor prije ostavioca a nije ostavio nijednog
potomka, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuje drugi
roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, njegovi potomci nasljeuju ono to bi
pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama prethodnog lana.

Nasljeivanje oba roditelja koja su umrla bez potomstva
lan 15.
Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca a nisu ostavili nijednog
potomka, cijelu zaostavtinu nasljeduje nadivjeli brani drug ostavioev.

c) Trei nasljedni red

Djedovi i babe umrloga
lan 16.
Zaostavtinu umrloga koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili
nekog potomka, ni branog druga, nasljeduju njegovi djedovi i babe.
Jednu polovinu zaostavtine nasljeduju djed i baba sa oeve strane, a drugu
polovinu djed i baba sa majine strane.

Prava djeda i babe iste loze
lan 17.
Djed i baba iste loze nasljeuju na jednake dijelove.
Ako je neki od predaka jedne loze iz prethodnog stava umro prije ostavioca, dio
zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuju njegova djeca, po
pravilima koja vae za sluaj kad umrloga nasljeuju njegova djeca.
U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihove djece vae
pravila po kojima nasljeduju roditelji ostavioevi i njihova djeca.

Nasljeivanje djeda i babe jedne loze koji su umrli bez djece
lan 18.
Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca a nisu ostavili ni jedno dijete,
dio zaostavtine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavioca nasljeuju djed i baba druge
loze i njihova djeca, kako je odreeno u prethodnom lanu.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3
2. Posebne odredbe za neke nasljednike

a) Nepotpuno usvojenje
lan 19.
Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista
nasljedna prava kao i usvojieva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju
ta prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.
U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeduju usvojioca kao
njegova djeca, usvojilac nasljeduje usvojenika i njegove potomke.
Usvojilac ima na zaostavtinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava
koja ima odgovarajui predak usvojenika prema svojim potomcima.
Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeduju usvojieve srodnike, njegovog branog
durga, ni druge njegove usvojenike.
Srodnici usvojioca i njegov brani drug kod nepotpunog usvojenja ne nasljeduju
usvojenika ni njegove srodnike.
Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeivanja izmeu usvojenika i
njegovih srodnika.

lan 20.
Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojioca
ako je usvojilac bio podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi
da je zahtjev bio osnovan.

b) Djeca
Poveanje nasljednoga dijela djece
lan 21.
Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot pozvana na nasljee sa
branim drugom ostavioevim, sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan
dio onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi brani drug.
Sud moe odluiti da djeca naslijede cijelu zaostavtinu ako je ona tako male
vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu.
Ako neko od djece nema nunih sredstava za ivot moe zahtijevati poveanje
svoga dijela kako prema branom drugu tako i prema ostaloj djeci ostavioevoj.
Pri odluivanju u sluajevima iz prethodnih stavova sud e uzeti u obzir sve
okolnosti, a naroito imovinske prilike i sposobnost za privreivanje svakog djeteta i
branog druga, trajanje brane zajednice, kao i vrijednost zaostavtine.

c) Gubitak prava na nasljeivanje branog druga

Kad brani drug nema pravo na nasljee
lan 22.
Pravo nasljeivanja na osnovu zakona izmeu branih drugova prestaje razvodom
braka ili ponitenjem braka.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4

Brani drug nema pravo na nasljee:
1) ako je ostavilac bio podnio tubu za razvod braka, a poslije smrti ostavioeve se
utvrdi da je tuba bila osnovana,
2) ako njegov brak sa ostaviocem bude oglaen za nepostojei, ili bude poniten,
poslije smrti ostavioeve, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug
znao u vrijeme zakljuenja braka,
3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom
krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem.

Poveanje nasljednog dijela branog druga
lan 23.
Kad je brani drug koji nema nunih sredstava za ivot pozvan na nasljee sa
nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud moe, na zahtjev branog druga,
odluiti, da brani drug naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu
trebalo da naslijede ostali nasljednici, a moe odluiti i da brani drug naslijedi cijelu
zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom, brani drug zapao
u oskudicu.
Pri odluivanju u sluaju iz prethodnog stava sud e uzeti u obzir sve okomosti, a
naroito imovinske prilike i sposobnosti, za privreivanje branog druga, trajanje brane
zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za prieivanje i
vrijednost zaostavtine.

d) Roditelji

Poveanje nasljednog dijela roditelja
lan 24.
Kad su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot pozvani na nasljee sa
branim drugom ostavioevim, sud moe na njihov zahtjev, odluiti da naslijede ijedan
od onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi brani drug.
Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu zaostavtinu, ako je ona tako male
vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu.
Ako je izmeu roditelja ostavioevih zajednica ivota trajno preostala, a samo jedan
roditelj nema sredstava nunih za ivot, onaj roditelj moe zahtijevati poveanje
nasljednog dijela kako prema branom drugu tako i prema drugom roditelju
ostavioevom.
Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, nadivjeti roditelj koji nema
nunih sredstava za ivot moe zahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i prema
nasljednicima umrlog ostavioevog roditelja.
Pri odluivanju u sluajevima iz prethodnih stavova sud e uzeti u obzir sve
okomosti, a naroito imovinske prilikei sposobnost za privreivanje roditelja,
imovinske prilike branog druga odnosno nasljednika umrloga roditelja i njegovu
sposobnost za privreivanje i vrijednost zaostavtine.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5
e) Nasljeivanje autorskih imovinskih prava

lan 25.
Autorsko imovinska prava umrlog nasljeduju njegova djeca, njegov brani drug i
njegovi roditelji.

lan 26.
Lica iz prethodnog lana nasljeduju po nasljednim redovima.
Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljea lica daljeg nasljednog reda.

lan 27.
Ukoliko nema nasljednika iz lana 25. ovog zakona, autorski imovinska prava
postaju drutvena svojina.

B. NUNI NASLJEDNICI

1. Nuni nasljednici i nuni i raspoloivi dio zaostavtine

Nuni nasljednici
lan 28.
Nuni nasljednici su: djeca umrlog, njegovi usvojenici (lan 20) i njegov brani
drug.
Ostali potomci umrlog, njegovi us,:ojenici i njihovi potomci (lan 19. stav 1),
njegovi roditelji i njegova braa i sestre sti nuni nasljednici samo ako su trajno
nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
Lica navedena u ovom lanu su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu
nasljeivanja pozvana na nasljee.

Nuni i raspoloivi dio
lan 29.
Nuni nasljednici imaju pravo na dio zaostavtine koji ostavilac ne moe raspolagati
i koji se naziva nuni dio.
Nuni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih
nasljednika jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po
zakonskom redu nasljeivanja.
Ostatkom zaostavtine moe zavjetalac raspolagati po svojoj volji, taj dio
zaostavtine naziva se raspoloivi dio.

Pravo na nuni dio je nasljedno pravo
lan 30.
Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju
zaostavtinu, ali ostavilac moe odrediti da: nuni nasljednik primi svoj dio i u
odreenim stvarima, pravima ili u novcu
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6

2. Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela, smanjenje raspolaganja
testamentom i vraanje poklona

a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela

Utvrivanje vrijednosti zaostavtine
lan 31.
Vrijednost zaostavtine na osnovu koje se izraunava nuni dio ureuje se na
sljedei nain:
1) prvo se propisuje i procjenjuju sva dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti,
raunajui tu i sve ono ime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova
potraivanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraivanja
koja su oigledno nenaplativa;
2) od utvrene vrijednosti dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti odbijaju se
trokovi sahrane ostavioca, iznos trokova popisa i procjene zaostavtine i iznos
dugova ostavioca;
3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavilac uinio ma
na koji nain nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih
nasljednicima koji se odriu nasljea, kao i onih poklona za koje je ostavilac
naredio da se ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona
za koje je ostavilac u posljednjoj godini svog ivota uinio drugim licima koja
nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona.

Pri utvrivanju vrijednosti zaostavtine nee se uzeti u obzir vrijednost poklona
uinjenih drutveno-politikoj zajednici, organizaciji udruenog rada ili drugoj
samoupravnoj organizaciji, drutveno-politikoj organizaciji ili udruenju greana, ni
poklona uinjenih za postizanje optekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu
samog zakona ne raunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Poklon i odreivanje njegove vrijednosti
lan 32.
Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga ono
to je ostavilac za vrijeme svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi
osnivanja ili proirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo
raspolaganje ostavioca bez naknade.

lan 33.
Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti
ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon uinjen.

Poklon u vidu osiguranja
lan 34.
Kad se poklon sastoji u osiguranja u korist poklonoprimca kao vrijednost poklona
uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume;
a ako je zbir premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzee se iznos
osigurane sume.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7
b) Imovina koja se izdvaja iz zaostavtine

Izdavanje u korist potomka koji su privreivali sa ostaviocem
lan 35.
Potomci i usvojenici (lan 19. stav 1) ostavioevi koji su ivjeli u zajednici sa
ostaviocem svojim radom, zaradom ili mu na drugi nain pomogali u privreivanju,
imaju pravo zahtijevati da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom
doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.
Tako izdvojeni dio ne spada u zaostavtinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju
nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta domainstva
lan 36.
Nadivjelom branom drugu i potomcima ostavioevim koji su ivjeli sa
ostaviocem u istom domainstvu pripadaju predmeti domainstva koji slue za
zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, namjetaj,
posteljina i slino, ali ne iako su ovi predmeti znatnije vrijednosti.
Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti
se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

c) Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona zbog
povreda nunog dijela

Pokloni i raspolaganja testamentom uinjeni u korist nunih nasljednika
lan 37.
Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganja testamentom e se smanjiti a pokloni e
se vratiti ukoliko je potrebno da bi namirio nuni dio.
Nuni dio je povrijeen kada ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i
poklonom prernaa raspoloivi dio.
Pri utvrivanju ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona uzimaju se
u raun i oni pokloni i raspolaganja testamentom za koja je ostavilac naredio da se ne
uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Od poklona i testamentalnih raspolaganja koja se uraunavaju nunom nasljedniku u
njegov nasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne vrijednosti testamentalnih
raspolaganja i poklona samo onoliko za koliko oni premauju njegov nuni dio.

Red smanjenja i vraanja
lan 38.
Kad je povrijeen nuni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko
nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom iprivilegovani legat
lan 39.
Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu
prirodu i na njihov obim, i bez obzira da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako
iz testamenta ne proizilazi neto drugo.
Ako je zavjetalac ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih,
taj e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri
nuni dio.

Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentalnom nasljedniku ili legatam
lan 40.

Testamentalni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio
nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje legata koje treba da isplati, ako iz
testamenta ne proizlazi to drugo. Isto vai i za legatara kome je zavjetalac naloio da
iz svog legata neto isplati.

Red vraanja poklona
lan 41.
Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto redu
kojima su pokloni uinjeni.
Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.

Poloaj poklonoprimca koji vraa poklon
lan 42.

U pogledu poklonjene stvari koju je duan da vrati poklonoprimac se smatra kao
savjesni dralac do dana kada je saznao za zahtjev za vraanje poklona.

Ko moe traiti smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona
lan 43.

Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona kojim je povrijeen nuni
dio mogu traiti samo nuni nasljednici.

Zastarjelost prava na traenje smanjenja testamentalnog raspolaganja
i vraanje poklona
lan 44.

Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku od tri godine od
proglaenja testamenta, a vraanje poklona u roku od tri godine od smrti ostavioeve
odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje
kojim se utvruje njegova smrt postalo pravosnano.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9
3. Iskljuenje nunih nasljednika iz nasljea i lienje nunog dijela u
korist potomaka

a) Iskljuenje nunih nasljednika

Osnovi iskljuenja
lan 45.
Zavjetalac moe iskljuiti iz nasljea nasljednika koji ima pravo na nuni dio:
1) ako se povredom zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio prema ostaviocu;
2) ako je sa umiljajem uinio tee krivino djelo prema njemu ili njegovom
branom drugu, djetetetu ili roditelju;
3) ako je uinio krivino djelo upravljeno na podrivanje vlasti radnog naroda,
nezavisnosti zemlje, njene odbrambene snage ili socijalistike izgradnje;
4) ako se odao neradu i nepotenom ivotu.

Iskljuenje iz nasljea moe biti potpuno ili djelimino.

Uslovi za punovanost iskljuenja
lan 46.
Zavjetalac koji eli da iskljui nasljednika mora to izraziti u testamentu na
nesumljiv nain, a korisno je da navede i osnov za iskljuenje.
Osnov za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta.
U sluaju spora o osnovanosti iskljuenja dunost dokazivanja da je iskljuenje
osnovano lei na onome ko se na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja
lan 47.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kome je iskljuen, a pravo
ostalih lica koja mogu nasljediti ostavioca odreuju se kao daje iskljueni umro prije
ostavioca.

b) Lienje nunog dijela u korist potomaka

lan 48.
Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik
zavjetalac ga moe liiti u cjelini ili djelimino njegovog nunog dijela u korist
njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za privreivanje.
Ovo lienje ostaje puno vano samo ako u trenutku otvaranja nasljea iieni ima
maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za privreivanje.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10

C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO

Uraunavanje poklona zakonskom nasljednika
lan 49.
Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni dio sve stoje na ma koji
nain dobio na poklon od ostavioca.
Plodovi i druge koristi koje je nasljednik ima od poklonjene stavi sve do smrti ostavi
oeve na uraunavaju se.
Poklon se ne uraunava ako je ostavilac izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u
testamentu, da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe
zakljuiti daje to bila volja ostavioeva.
Pri time ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu.

Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima
lan 50.
Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov ako iz testamenta
proizlazi daje zavjetalac htio da nasljednik dobije legat pored svoga dijela.

Uraunavanje poklona u legat
lan 51.
Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali nasljednici dobivaju iz
zaostavtine odgovarajuu vrijednost, a poslije toga ostatak zaostavtine dijeli meu
svima nasljednicima.
Ako dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici
dobiju odgovarajuu vrijednost, nasljednik kome se vri uraunavanje poklona i legata
nije duan da im vrati neto od onoga to je dobio.
U sluaju iz prethodnog stava ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu.

Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne uraunava
lan 52.
Kad prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da se uraunava nasljedniku u
njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrava poklon odnosno legat i uestvuje se
ostalim nasljednicima u diobi zaostavtine kao da poklona odnosno legata nije ni bilo.
Kad ima nunih nasljednika, a prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da
se urauna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi da zadri
poklon odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao nasljea
lan 53.
Nasljednik koji se odrekao nasljea zadrava poklon u granicama raspoloivog
dijela.
On ima pravo da zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog dijela.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11
Pravo vraanja poklona
lan 54.
Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati zaostavtini.
U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu
trokova koje je uinio za stvar i u pogledu oteenja koja je pretrpjela, smatrae se za
savjesnog draoca, ukoliko se ne dokae njegova nesavjesnost

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju
lan 55.
Pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost
poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme
poklona.

Poklon u vidu osiguranja
lan 56.
Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona
uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume;
a ako je zbir premija vei od osigurane sume kao vrijednost poklona uzee se iznos
osigurane sume.

Trokovi izdravanja nasljednika
lan 57.
Ono to je potroeno na izdravanje nasljednika i na njegovo obavezno kolovanje
nee se uraunati u njegov nasljedni dio.
Da li e se izdaci koje je ostavilac uinio za dalje kolovanje nasljednika uraunati u
njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluie sud na zahtjev nasljednika prema
okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost zaostavtine i trokova kolovanja i
osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika.

Uobiajeni manji pokloni
lan 58.
Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.

lan 59.
Pokloni uinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljee usljed smrti tog lica
ili usljed njegovog odricanja od nasljea, uraunavaju se i u nasljedni dio.
Pokloni uinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljee zbog nedostojnosti
tog lica, ili zbog njegovog iskljuenja iz nasljea ili zbog lienja nunog dijela, ne
uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikovog duga ostaviocu
lan 60.
Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono stoje dugovao ostaviocu.

Zahtjev za uraunavanje
lan 61.
Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati, mogu
podnositi samo njegovi sanasljednici.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
12

III - NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA

A. USLOVI ZA PUNOVANOST TESTAMENTA

Sposobnost za sainjavanje testamenta
lan 62.
Testament moe sainiti svako lice sposobno za rasuivanje koje je navrilo 16
godina ivota.
Testamentje nitav ako u vrijeme njegovog sainjavanja zavjetalac nije imao 16
godina ivota ili ako nije bio sposoban za rasuivanje.
Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio postoje testament sainjen ne
utie na njegovu punovanost.

Nitavnost testamenta
lan 63.
Nitav je testament ako je zavjetalac bio nesposoban za rasuivanje, nije imao 16
godina, bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga saini ili se odluio da ga saini
usljed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi.
Prijetnja, prinuda ili prevara povlaci nitavost testamenta i kad potie od treeg lica.
Raspolaganja testamentom su nitavna i kad postoji zabluda o injenicama koje su
pobudile zavjetioca da uini ta raspolaganja.
Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili
prinudom, usljed prevare, ili u zabludi, nitave su samo te odredbe.

lan 64.
Ponitenje testamenta iz razloga utvrenih odredbama prethodnog lana moe traiti
samo lice koje ima pravni interes, i to u roku od jedne godine od kada je doznalo za
postojanje uzorka nitavnosti, a najdalje za deset godina od proglaenja testamenta.
Rok od jedne godine, ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.
Ponitenje testamenta prema nesavjesnom licu moe se traiti za 20 godina od
proglaenja testamenta.

Forma testamenta kao uslov za njegovu punovanost
lan 65.
Punovaan je onaj testament koji je sainjen u obliku utvrenom u zakonu i pod
uslovima predvienim zakonom.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
13

B. OBLICI TESTAMENTA

Svojeruni testament
lan 66.
Testamentje punovaan ako gaje zavjetalac napisao svojom rukom i ako gaje
potpisao.
Za punovanost svojerunog testamenta nije nuno da je u njemu naznaen datum
kada je sainjen, ali je korisno da datum bude naznaen.

Pismeni testament pred svjedocima
lan 67.
Zavjetalac koji zna da ita i pie moe sainiti testament na taj nain to e ispravu
koju je neko drugi sastavio svojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui
pred njima daje to njegov testament.
Svjedoci e se potpisati na samom testamentu.

Sudski testament
lan 68.
Testament moe zavjetaocu sainiti po njegovom kazivanju sudija nedlenog suda
koji e prethodno utvrditi identitet zavjetaoca.
Poto zavjetalac ovakav testament proita i potpie, sudija e potvrditi na samom
testamentu da gaje zavjetalac u njegovom prisustvu proitao i potpisao.

Sudski testament ako zavjetalac nije u stanju da ga proita
lan 69.
U sluaju da zavjetalac nije u stanju da proita testament koji mu je sainio sudija,
ovaj e ga proitati zavjetaocu u prisustvu dva svjedoka.
Zavjetalac e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega
otisak prsta poto izjavi daje to njegov testament.
Svjedoci e se potpisati na testamentu.
Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvrene .

Predavanje testamenta sudu
lan 70.
Zavjetalac moe svojeruni testament, pismeni testament pred svjedocima i sudski
testament predati na uvanje nadlenom sudu u otvorenom ili zatvorenom omotu, o
emu e sud sastaviti zapisnik, testament staviti u zaseban omot, koji e zapeatitii
uvati u sudu.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
14

Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta.
lan 71.
Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta
svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu liena poslovne sposobnosti i koja znaju
itati i pisati a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kome je testament
sainjen.
Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i
sudskog testamenta, niti testament sainiti po kazivanju zavjetaoca u svojstvu sudije:
potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci,
njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljueno, brani drugovi svih
ovih lica i brani drug zavjetaoca.

Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bliih srodnika
lan 72.
Nitave su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto sudiji koji je testament
sainio, svjedocima pri njegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai i
sestrama i branim drugovima ovih lica.

Testament sainjen pred konzularnim ili
diplomatskim predstavnikom u inostranstvu
lan 73.
Testament moe sainili dravljaninu Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine
u inostranstvu, po odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, konzularni
predstavnik ili diplomatski predstavnik Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
koji vri konzularne poslove.

Testament sainjen na jugoslavenskom brodu
lan 74.
Na jugoslovenskom brodu testament moe sainili zapovjednik broda, po
odredbama koje vae za sainjavanje sudskog testamenta.
Testament koji je sainjen na brodu prestaje da vai po isteku 30 dana nakon
povratka zavjetaoca u Socijalistiku Federativnu Republiku Jugoslaviju.

Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata
lan 75.
Za vrijeme mobilizacije ili rata moe, po odredbama koje vae za sainjavanje
sudskog testamenta, sainiti testament licu na vojnoj dunosti komandir ete ili drugi
koji starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koje drugo lice u prisustvu kojeg od ovih
starjeina, kao i svaki starjeina odvojenog odreda.
Ovako sainjen testament prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako
je zavjetalac ranije ili kasnije demobilisan po isteku 30 dana od demobilisanja.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
15

Usmeni testament
lan 76.
Zavjetalac moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo
ako usljed izuzetnih prilika nije u mogunosti da saini pismeni testament
Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u
kojima je sainjen.

Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta
lan 77.
Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja mogu biti
svjedoci pri sainjavanju sudskog testamenta ali ne moraju znati itati i pisati.

Dunost svjedoka usmenog testamenta
lan 78.
Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju posljednju volju duni su
da bez odlaganja stave napismeno izjavu zavjetaoca i daje to prije predaju sudu, ili
daje usmeno ponove pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetalac
izjavio svoju posljednju volju.
Izvrenje ove dunosti nije uslov za punovanost usmenog testamenta

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika
lan 79.
Nitave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto svjedocima pri
njegovom sainjavanju, njihovim branim drugovima, njihovim precima, njihovim
potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva
zakljueno i branim drugovima svih ovih lica.

Ponitenje testamenta zbog nedostatka oblika
lan 80.
Ponitenje testamenta zbog nedostatka oblika moe traiti poslije otvaranja nasljea
samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je saznalo za
testament, a najdalje za deset godina od proglaenja testamenta.
Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.

Dokazivanje unitenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta
lan 81.
Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen, sakriven ili
zaturen, poslije smrti zavjetaoca ili prije njegove smrti ali bez njegovog znanja,
proizvee dejstva punovanog testamenta ako zaineteresovano lice dokae da je
testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sainjen u
obliku propisanom u zakonu i ako dokae sadrinu onog dijela testamenta na koji se
poziva.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
16

C. SADRINA TESTAMENTA

Odreivanje nasljednika
lan 82.
Zavjetalac moe testamentom odrediti jednog ili vie nasljednika.
Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je zavjetalac odredio da naslijedi
cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.
Nasljednikom e se smatrati i lice kome su testamentom ostavljeni jedna ili vie
odreenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavjetaa bila da mu to lice bude
nasljednik.

Supstitucije
lan 83.
Zavjetalac moe odrediti testamentom lice kome e pripastinasljedstvo ako
odreeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljea, ili bude nedostojan da
naslijedi.
Odredbe prethodnog stava vae i za legate.
Zavjetalac ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.

Ostavljanje legata
lan 84.
Zavjetalac moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.

Raspolaganje n dozvoljene svrhe i osnivanje zadubine
lan 85.
Zavjetalac moe testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio zaostavtine
ili cijela zaostavtina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe.
Ako je zavjetalac naredio osnivanje zadubine i odredio sredstva za postizanje
njenog cilja zadubina nastaje kad se dobije odobrenje nadlenog dravnog organa.

Tereti i uslovi
lan 86.
Zavjetalac moe opteretiti nekom dunou lice kome ostavlja neku korist iz
zaostavtine.
Zavjetalac moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ili rokove.
Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi
ili protivrjeni, smatraju se kao da ne postoje.

Odreenost nasljednika i drugih korisnika
lan 87.
Nasljednici, legatari i druga lica kojima su testamentom ostavljene neke koristi,
dovoljno su odreeni ako testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko
su oni.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
17
Tumaenje testamenta
lan 88.
Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjeri zavjetaoca.
U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti tako da se primjeni ono to
je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lice kome je testamentom naloena neka
obaveza.

D. LEGATI

Sadrina legata
lan 89.
Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari ili neko pravo
odreenom licu, ili naloiti nasljedniku ili kome drugom licu kome neto ostavlja, da iz
onoga stoje ostavljeno da neku stvar odreenom licu, ili da mu isplati sumu novca, ili da
ga oslobodi nekog duga, ili da ga izdrava ili uopte da u njegovu korist neto uini ili
da se uzdri od neega ili da neto trpi.
Takvim zavjetanjem se po pravilu, ne postavlja nasljednik.
Takvo zavjetanje naziva se legatom, a lice kome je legatom neto namijenjeno
naziva se legatar.

Obaveza izvrenja legata
lan 90.
Na osnovu izvrenja testamenta legatar ima pravo traiti izvrenje legata od lica
kome je testamentom naloeno da legat izvri.
Ako je izvrenje legata naloeno nekolicini lica, svako lice odgovara srazmjerno
dijelu zaostavtine koji dobij a, osim ako se iz testamenta moe zakljuiti da je
zavjetalac htio da ova lica za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain.
Ako je zavjetalac propustio odrediti koje duan da izvri legat, obaveza izvrenja
vai na svim zakonskim i testamentalnim nasljednicima, srazmjerno njihovim
nasljednikim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata
lan 91.
Povjerioci zavjetaevi imaju pravo da se naplate prije legatara.

Smanjenje legata i tereta
lan 92.
Nasljednik nije duan da izvri u cjelini legate ija vrijednost premauje vrijednost
onog dijela nasljeene imovine kojim je zavjetalac mogao slobodno raspolagati.
Isto vai za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvri premauje
vrijednost njegovog legata.
U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavjetalac nije
drugaije odredio.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
18

Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi
lan 93.
Legatar ima pravo da trai izvrenje legata i kad je lice koje je po testamentubilo
duno da izvri legat umrlo prije zavjetaoca, ili se odreklo nasljea, ilije nedostojno da
naslijedi.

Predstavnik prava legatara
lan 94.
Vaenje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetaoca, ili se odrekne legata, ili je
nedostojan.
U sluajevima iz prethodnog stava predmet legata (lan 89) ostaju licu koje je bilo
duno da ga izvri, ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga namjera
zavjetaoeva.

lan 95.
Vaenje legata prestaje i kad je zavjetalac otuio ili potroio predmet legata ili je taj
predmet inae prestao da postoji za ivota zavjetaoeva, ili je sluajno propao poslije
njegove smrti.

Odgovornost legatara za dugove zavjetaoca
lan 96.
Legatar ne odgovara za dugove zavjetaoca.
Izuzetno, zavjetalac moe narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove
dugove, ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata.

Legat ostavljen povjeriocu
lan 97.
Kad je zavjetalac ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvrenja
legata trai i izvrenje svoje trabine, ako iz testamenta ne proizlazi daje namjera
zavjetaoeva bila drukija.

Zastarijevanje prava na izvrenje legata
lan 98.
Pravo na izvrenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao
za svoje pravo i bio ovlaen da trai izvrenje legata.

E. IZVRIOCI TESTAMENTA

Odreivanje izvrioca testamenta
lan 99.
Zavjetalac moe testamentom odrediti jedno ili vie lica za izvrioce testamenta.
Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice.
Lice odreeno za izvrioca testamenta ne mora se primiti te dunosti.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
19
Dunosti izvrioca testamenta
lan 100.
Ako zavjetalac nije to drugo htio, dunost je izvrioca testamenta naroito: da se
stara o uvanju zaostavtine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i legata, i
uopte da se stara da testament bude izvren onako kako je zavjetalac htio.
Ako ima vie izvrilaca testamenta oni vre zajedno povjerene im dunosti, osim
ako je zavjetalac drukije odredio.

Polaganje rauna i nagrada izvriocu
lan 101.
Izvrilac testamenta duan je poloiti sudu raun o svom radu. On ima pravo na
naknadu trokova i na nagradu za svoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspoloivog
dijela zaostavtine, a prema odluci suda

Opozivanje izvrioca testamenta
lan 102.
Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti, opozvati izvrioca testamenta, ako
njegov rad nije u skladu sa voljom zavjetaoca ili sa zakonom.

F. OPOZIVANJE TESTAMENTA

Izriito opozivanje testamenta
lan 103.
Zavjetalac moe uvijek opozvati testamentu cjelini ili djeliminom izjavom datom
u bilo kom obliku u kome se po zakonu moe sainiti testament.
Zavjetalac moe opozvati pismeni testament i unitenjem pismena.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta
lan 104.
Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg
testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotoosni sa odredbama kasnijeg testamenta.
Ako je zavjetalac unitio kasniji testament raniji testament ponovo dobij a snagu,
osim ako se dokae da zavjetalac to nije htio.

Raspolaganje zavjetanom stvari
lan 105.
Svako kasnije raspolaganje zavjetaoca odreenom stvari koju je bio nekome
zavjetao ima za posljedicu opozivanje, zavjetanja te stvari.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
20

IV NASLJEDNO - PRAVNI UGOVORI

A. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEM NASLJEDSTVU
ILI LEGATU

Nitavost ugovora o nasljeivanju, buduem nasljedstvu ili legatu
lan 106.
Nitav je ugovor kojim neko ostavlja svoju zaostavtinu ili njen dio svome
saugovarau ili treem licu.

lan 107.
Nitav je ugovor kojim neko otuuje nasljedstvo kome se nada, kao i svaki ugovor o
nasljedstvu treeg lica koje je jo u ivotu.
Nitav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovara
nada iz nasljedstva koje jo nije otvoreno.

Nitavost ugovora o sadrzini testamenta
lan 108.
Nitav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament,
ili daje ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili daje ne opozove.

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Uslovi za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za ivota
lan 109.
Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu
svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

lan 110.
Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba prethodnog lana punovani su
samo ako su se s tim saglasili sva djeca.i drugi potomci ustupi oevi koji e po zakonu
biti pozvani da naslijede njegovu zaostavtinu.
Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine koji ovjerava sudija mora biti sastavljen
u pismenom obliku.
Prilikom ovjere sudija e proitati sporazum i upozoriti ugovorae na posljedice
sporazuma.
Potomak koji nije dao saglasnost moe je dati naknadno, u istom obliku.
Ustupanje i raspodjela imovine ostaju puno vani ako je potomak koji se nije
saglasio umro prije ostavioca a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljea, ili
je iskljuen iz nasljea, ili je nedostajan.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
21
Predmet ustupanja i raspodjele imovine
lan 111.
Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo sadanja imovina
ustupioeva, cjelokupna ili samo jedan njen dio.
Nitava je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se raspodjeliti imovina koja se
bude zatekla uzaostavtini ustupioevoj.

Ustupljena imovina ne ulazi uzaostavtinu
lan 112.
Kad predak koji je za ivota izvrio ustupanje i raspodjelu svoje imovine umre,
njegovu zaostavtinu sainjavae samo ona njegova imovina koja nije obuhvaena
ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon
lan 113.
Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi
imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e
se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenim nasljednicima.
Na isti nain postupie se i ako se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvrenih
sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio
proglaen za umrlog.

Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele
lan 114.
Prilikom ustupanja i raspodjele ustupilac moe za sebe ili za svog branog druga, ili
kao za koje drugo lice zadrati pravo plodouivanja na svim ustupljenim stvarima, ili na
nekim od njih, ili ugovoriti doivotuu rentu u naturi ili novcu, ili doivotno izdravanje
ili kakvu drugu naknadu.
Ako su plodouivanja ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog
druga zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, plodouivanje ili renta pripada u cjelini
preivjelom branom drugu do njegove smrti, ako nije to drugo ugovoreno, ili ako
drukije ne proizilazi iz okolnosti sluaja.

Prava ustupioevog branog druga
lan 115.
Ustupilac moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog branog druga uz njegov
pristanak.
Ako brani drug ne bude obuhvaen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na
nuni dio ostaje neokrnjeno.
U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane, samo se prilikom
utvrivanja vrijednosti zaostavtine radi odreivanja nunog dijela preivjelog branog
druga dijelovi ostavioeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao
poklon.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
22

Dugovi ustupioevi i pobijanje ustupanja
lan 116.
Potomci izmeu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za
njegove dugove, ako nije to drugo odreeno prilikom ustupanja i raspodjele.
Povjerioci ustupioevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima
predveenim za pobijanje raspolaganja bez naknade.

Obaveza jemstva
lan 117.
Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje sanasljednika nastaje i izmeu potomaka
poslije ustupanja i raspodjele imovine koje im je izvrio njihov predak.

Opozivanje
lan 118.
Ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono to je primio ustupanjem
i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema njemu.
Isto pravo ima ustupilac ako potomak ne daje njemu ili kome drugome izdravanje
odreeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati dugove ustupioeve ija mu je
isplata naloena istim poslom.
U drugim sluajevima neizvrenje tereta odreenim poslom ustupanja i raspodjele
sud e, vodei rauna o vanosti tereta za ustupioca i o ostalim okolnostima sluaja,
odluiti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vraanje date imovine, ili samo pravo da
trai prinudno izvrenje tereta.

Prava potomaka poslije opozivanja
lan 119.
Potomak koji je morao da vrati ustopiocu ono to je primio prilikom ustupanja ili
raspodjele moi e da zahtijeva svoj nuni dio poslije smrti ustupioca, ako nije iskljuen
iz nasljea, niti je nedostajan da naslijedi ustupioca, niti se odrekao nasljea pri
izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine koje je ostavilac za ivota
ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatrae se kao poklon.

C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU

Uslovi za punovanost ugovora o doivotnom izdravanju
lan 120.
Ugovor kojim se jedan ugovara obavezuje da izdrava doivomo drugog
ugovaraa, ili neko tree lice, a u kome drugi ugovara izjavljuje da mu ostavlja svu
svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljee nije ugovor o nasljeivanju.
To je ugovor o otuivanju uz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada
primaocu izdravanja u vrijeme zakljuenja ugovora, ija je predaja davaocu
izdravanja odloena do smrti primaoca izdravanja (ugovor o doivotnom
izdravanju).
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
23
Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren
od sudije.
Prilikom ovjere sudija e proitati ugovor i upozoriti ugovarae na posljedice
ugovora.
Kao ugovori o doivotnom izdravanju smatraju se i ugovori kojim je uz obeanje
nasljedstva poslije smrti ugovorena zajednica ivota ili zajednica imanja, ili obaveza
jednog ugovaraa da e uvati paziti drugog obraivati njegovo imanje i poslije smrti ga
sahraniti ili uiniti neto drugo u istom cilju.
Ovaj ugovor mogu meusobno zakljuiti i lica koja su po zakonu obavezna da se
meusobno izdravaju.

Upis prava davaoca izdravanja
lan 121.
Davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi.
Odgovornost davaocu izdravanja za dugove primaoca izdravanja

lan 122.
Davalac izdravanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdravanja za njegove
dugove, ali se moe ugovoriti da e odreenim povjeriocima odgovarati za njegove
postojee dugove.

Raskid ugovora o doivotnom izdravanju
lan 123.
Ugovorene strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju i
postoje poelo njegovo izvrenje.
Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovarai ive zajedno, pa se njihovi
odnosi toliko poremete, da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe
traiti od suda raskid ugovora.
Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje
obaveze.
U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai
naknadu koja joj pripada po optim pravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika
lan 124.
Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo
ispunjenje postalo znatno oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove
odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o svim okolnostima.
Sud moe pravo primaoca izdravanja prenijeti u doivotnu novanu rentu, ako to
odgovara i jednoj i drugoj strani.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
24

Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju
lan 125.
U sluaju smrti davaoca izdravanja njegove obaveze prelaze na njegovog bmnog
druga i njegove potomke koji su pozvani i na sljedee, ako na to pristanu.
Ako oni ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom izdravanju, ugovor se
raskida i oni nemaju pravo da trae naknadu za ranije dato izdravanje.
Ako brani drug i potomci izdravaoca nisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze,
imaju pravo da trae naknadu od primaocaievanja.
Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajui pri tome u obzir
imovinske prilike primaocaizdravanja i lica koja su bila ovlaena na produenje
ugovora o doivotnom izdravanju.

V - PRELAZAK ZAOSTAVTINE NA NASLJEDNIKE

A. OTVARANJE NASLJEA

Smrt i proglaenje lica za umrlo
lan 126.
Smru lica otvara se njegovo nasljee.
Isto djejstvo ima i proglaenje lica za umrlo.

Otvaranje nasljea lica proglaenog za umrlog i poetak toka rokova
lan 127.
Kao dan otvaranja nasljea lica koje je proglaeno za umrlo smatra se dan kad je
rjeenje o proglaenju tog lica za umrlo postalo pravo snano, ako u samom rjeenju
nije kao dan smrti odreen neki drugi dan.
Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja nasljea, poinju da
teku u sluaju proglaenja lica za umrlo tek od dana kad je rjeenje o tome postalo
pravosnano.

Sposobnost za nasljeivanje
lan 128.
Nasljednik moe biti samo lice koje je u ivotu u trenutku otvaranja nasljea. Dijete
ve zaeto u trenutku otvaranja nasljea smatra se kao roeno, ako se rodi ivo.
Na osnovu testamenta mogu nasljediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima
nije drukije odreeno.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
25

Nedostojnost za nasljeivanje
lan 129.
Nedostojanje da naslijedi, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta, kao i
da dobije ma ta na osnovu testamenta:
1) koje s umiljajem liio ili pokuao da lii ivota ostavioca,
2) ko je prinudom ili prijetnjom natjemo ili prevarom naveo ostavioca da saini ili
opozove testament ili neku odredbu testamenta, ili gaje sprijeio da to uini,
3) ko je unitio ili sakrio testament ostavioev u namjeri da sprijei ostvarenje
posljednje volje ostavioeve, kao i onaj koje falsifikovao testament ostavioev,
4) ko se tee ogrijeio o obavezu izdravanja prema ostaviocu prema kome je
imao zakonsku obavezu izdravanja, kao i onaj ko nije htio ukazati ostaviocu
nunu pomo,
5) graanin koji je pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za tee krivino djelo,
ili izbjegao vojnu obavezu ili vrio neprijateljsku djelatnost protiv
Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije pa se do smrti ostavioca ne
vrati u zemlju.

lan 130.
Nedostojnost ne smeta potomcima, nedostojnog, i oni nasljeuju kao daje on umro
prije ostavioca.
Nedostojnost prestaje oprotajem ostavioca.
Oprotaj se ne moe dati ako je nedostojni nasljednik pobjegao iz zemlje da bi
izbjegao osudu za tee krivino djelo, ili izbjegao vojnu obavezu ili je vrio
neprijateljsku djelatnost protiv SFRJ, pa se do smrti ostavioca ne vrati u zemlju.
Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slubenoj dunosti osim u sluaju iz take
4. prethodnog lana.

Postupak za zaostavtinu kad su nasljednici nepoznati
lan 131.
Ako nije poznato da li ima nasljednika sud e oglasom pozvati lica koja polau
pravo na nasljee da se prijave sudu.
Ako se po proteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan
nasljednik, zaostavtina se predaje nadlenoj skuptini optine ali se s tim nasljednik
koji bi se javio najkasnije u roku od deset godina od predaje zaostavtine ne liava prava
da mu se preda zaostavtina ili dio koji mu pripada.

Staralac zaostavtine
lan 132.
Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i u ostalim sluajevima
kad je to potrebno, sud e postaviti privremenog staraoca zaostavtine koji je ovlaten
da u ime nasljednika podnosi tubu, naplauje potraivanja i isplauje dugove i uopte
da zastupa nasljednike.
O postavljanju privremenog staraoca sud e obavijestiti organ starateljstva koji
moe postaviti drugog staraoca.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
26

B. STJECANJE ZAOSTAVTINE I ODRICANJE OD NASLIJEA

Prelazak zaostavtine na nasljednike
lan 133.
Zaostavtina umrlog lica prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku
njegove smrti.

Odricanje od nasljea
lan 134.
Nasljednik se moe odrei od nasljea izjavom kod suda do svretka rasprave
zaostavtine, kojom se diobazabranjuje ili ograniava.
Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od nasljea ako nije izrino
izjavio da se odrie samo u svoje ime.
Ako su potomci maloljetni za ovo odricanje nije potrebno odobrenje starateljskog
organa.
Nasljednik koji se odrekao od nasljea samo u svoje ime, smatra se kao da nikad
nije bio nasljednik.
Ako se odreknu od nasljea svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavioca pripadaju
najbliem nasljednom redu, na nasljee se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog
reda.

lan 135.
Ako je nasljednik umro prije svretka rasprave zaostavtine, a nije se odrekao od
nasljea, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike .

Nemogunost odricanja od nasljea
lan 136.
Ne moe se odrei od nasljea nasljednik koji je raspolagao cijelom, ili jednim
dijelom zaostavtine.
Mjere koje jedan nasljednik preduzme samo radi ouvanja zaostavtine, kao i mjere
tekue uprave, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljea.

Sadrina izjave o odricanju od nasljea
lan 137.
Odricanje od nasljea ne moe biti djelimino ni pod uslovom. Odricanje u korist
odreenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od nasljea. Ovakvo odricanje se
smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od nasljea koje nije otvoreno
lan 138.
Odricanje od nasljea koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog dejstva.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, potomak koji moe samostalno raspolagati
svojim pravima moe se sporazumom s pretkom odrei od nasljea koji bi mu pripalo
poslije smrti pretka.
Za punovanost ovog sporazuma potrebno je da bude sastavljen u pismenom obliku
i koji je ovjerio sudija.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
27
Prilikom ovjere sudija e proitati sporazum i upozoriti pretka i potomka na
posljedice sporazuma.
Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju ili
naknadnim sporazumom nije to drugo odreeno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljedstva i njezin ponitaj
lan 139.
Izjava o odricanju od nasljea ili o primanju nasljea, ne moe se opozvati.
Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljea pronae imovina za koju se u
vrijeme davanja izjave nije znalo da pripada koji mu po zakonu pripada na
novopronaenu imovinu.
Nasljednik moe traiti ponitenje izjave iz stava 1. ovog lana ako je ona izazvana
prinudom ili prijetnjom, ili je data usljed prevare ili u zabludi.

Prirataj
lan 140.
Dio testamentalnog nasljednika koji se odrekao nasljea pripada ostavioevim
zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera
zavjetaoeva.

lan 141.
Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljea samo u svoje ime nasljeuje se
kao daje taj nasljednik umro prije ostavioca.

Zastarjelost prava na zahtjev za predaju zaostavtine
lan 142.
Pravo nasljednika na ^zahtjev za predaju zaostavtine zastarijeva prema savjesnom
draocu za godinu dana od kadije nasljednik saznao za svoje pravo i za draoca stvari
zaostavtine, a najdalje za deset godina raunajui za zakonskog nasljednika od smrti
ostavioeve, a za testamentalnog nasljednika od proglaenja testamenta.
Prema nesavjesnom draocu ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOEVE

Obim odgovornosti nasljednika
lan 143.
Nasljednik odgovara za dugove ostavioeve do visine vrijednosti nasljedene
imovine. Nasljednik koji se odrekao nasljea ne odgovara za dugove ostavioeve.
Kad ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioeve i to svaki
do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvrena dioba
nasljedstva.
Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima,
ako testamentom nije drukije odreeno.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
28

Odvajanje zaostavtine
lan 144.
Povjerioci ostavioevi mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljea
da se zaostavtina odvoji od imovine nasljednika.
U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine niti se
njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate povjerioci koji su traili
odvajanje.
Povjerioci ostavioevi koji su traili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja
potraivanja samo iz sredstava zaostavtine.
Odvojenoj zaostavtini sud moe postaviti staraoca.

D. DIOBA NASLJEDSTVA

Pravo na diobu
lan 145.
Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik. Pravo na diobu nasljedstva ne
moe zastaljeti.
Nitav je ugovor kojim se nasljednik odrie prava da trai diobu kao i odredba u
testamentu kojom se dioba zabranjuje ili ograniava.

Nasljednika zajednica
lan 146.
Do diobe nasljednici upravljaju i raspolau nasljedstvom zajedniki.
Ako nema izvrioca testamenta a nasljednici se ne sloe o upravljanju nasljedstvom,
sud e na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati
nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim e on upravljati za
upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika.
Upravitelj moe odobrenjem suda raspolagati stvarima iz zaostavtine ako je za to
ovlaen testamentom ili ako je to potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja tete na
nasljedstvu.

Pravo nasljednog dijela prije diobe
lan 147.
Nasljednik moe prije diobe ili prije pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju
prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelimino, samo na sunasljednike.
Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti sudski ovjererr.
Ugovor nasljednika sa licem koje nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela
obavezuje nasljednika samo da po izvrnoj diobi preda svoj dio saugovorau odnosno
po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju prenese svoje dio na saugovoraa.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
29

Pravo nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviocem
lan 148.
Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviocem, sud
moe, kad to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari
pokretne ili nepokretne ili grupe stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im
on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi.
Za tako odreeni iznos ostali nasljednici imaju da isplate zakonsku zalogu na
dijelovima zaostavtine dodijeljenim nasljedniku koji je duan da im izvri isplatu.
Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nasljednici imaju pravo da trae naplatu
svog potraivanja ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta domainstva
lan 149.
Predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba
nasljednika koji je ivio sa ostaviocem u istom domainstvu, a koji nije njegov potomak
ni njegov brani drug, ostavie se na njegov zahtjev tom nasljedniku a njihova
vrijednost e se uraunati u dio tog nasljednika.
Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik
kome su ti predmeti ostavljeni isplatie ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveza zatite meu nasljednicima poslije diobe
lan 150.
Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neko
tree lice, pozivajui se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzelo stvar koja je
stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjilo njegovo pravo.
Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka.
Nasljednicijeme da potraivanje ostavioca stavljeno u dio jednog nasljednika
postoji i da e se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen u dio.
Obaveza jemstva za postojanje i naplativnost potraivanja traje tri godine po
zavrenoj diobi, a za potraivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do
dospjelosti obaveze.
U svim sluajevima jemstva po odredbama prethodnih stavova svaki nasljednik
jemi i duguje naknadu srazmjerno svom nasijednom dijelu.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
30

DIO DRUGI

POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

I - POSTUPAK ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

A. OPTE ODREDBE

Predmet postupka za raspravljanje zaostavtine
lan 151.
U postupku za raspravljanje zaostavtine sud utvruje ko su nasljednici umrlog, koja
imovina sainjava zaostavtinu, i koja prava iz zaostavtine pripadaju nasljednicima,
legatarima i drugim licima.

Primjena pravila parninog postupka
lan 152.
U postupku za raspravljanje zaostavtine primjenjuju se pravila parninog postupka,
ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

Pokretanje postupka
lan 153.
Postupak se pokree po slubenoj dunosti im sud sazna daje neko lice umrlo ili
daje proglaeno umrlim.

Dunost suda da to prije utvrdi prava stranaka
lan 154.
U toku cijelog postupka sud pazi da prava stranaka budu to prije utvrena i
obezbijeena.
Sud e uzeti u ocjenu sve predloge zainteresovanih lica koji su podneseni pismeno
ili usmeno.

Dunost suda u pogledu lica koja ne mogu da se staraju o svojim poslovima
lan 155.
Sud je duan naroito da vodi rauna o tome da svoja prava ostvare lica koja usljed
maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna da se staraju o svojim
poslovima.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
31
Osnov za donoenje odluka
lan 156.
Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupnog raspravljanja uzimajui u obzir
kako dokaze koje su stranke podnijele tako i dokaze koje je sud pribavio.
Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudijom koji odluku
donosi.

Nadlenost i sastav suda
lan 157.
Za raspravljanje zaostavtine nadlean je optinski sud. Sve odluke u toku postupka
donosi sudija pojedinac.

Pred uzimanje radnje u postupku
lan 158.
Izvoenje dokaza i uzimanje izjave o odricanju od nasljea vri sudija sa
zapisniarom.
Ostale izjave i prijedloge stranakal mogu uzimati na zapisnik i drugi ovlaeni
radnici u sudu.

Zapisnik i biljeke
lan 159.
O radnjama izvrenim u postupku sastavlja se zapisnik.
O manje vanim izjavama stranaka i obllvjetenjima koje sud prikuplja moe se,
umjesto zapisnika, sainiti samobiljeka u spisu.
Zapisnik potpisuju stranke ako su prisutvovale radnji u postupku, sudija i zapisniar
odnosno drugi ovlaeni radnik koji je sastavio zapisnik.
Biljeku u spisu potpisuje njen sastavlja.

Oblik odluka
lan 160.
Odluke o postupku donose se u obliku rjeenja.
Rjeenja protiv kojih je dozvoljena posebna alba i rjeenja drugostepenog suda
moraju biti obrazloena.

alba protiv rjeenja
lan 161.
Protiv rjeenja optinskog suda dozvoljena je alba, ukoliko ovim zakonom nije
drukije odreeno.
alba se izjavljuje u roku od petnaest dana od dana kada je rjeenje aliocu
dostavljeno.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
32

alba zadrava izvrenje rjeenja, ako sud drukije ne odlui.
Sud e odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja, naroito u sluaju ako su
rjeenjem utvrene mjere za obezbjedenje zaostavtine, a postoji opasnost da se usljed
odlaganja izvrenje ovih mjera osujeti.
alba se podnosi optinskom sudu ije rjeenje se pobija

Sadraj albe
lan 162.
U albi treba naznaiti rjeenje koje se pobija i sud koji je rjeenje donio. Dovoljno
je da alilac ukae u albi u kom pogledu je nezadovoljan rjeenjem. U albi se mogu
iznositi novi dokazi i nove injenice bez obaveze da alilac obrazloi zbog ega ih nije
iznosio u prvostepenom postupku

Postupak po albi pred optinskim sudom
lan 163.
Kad optinski sud primi albu, ispitae da li je alba doputena i da li je izjavljena
od ovlaenog lica.
Ako optinski sud utvrdi da alba nije doputena ili da nije izjavljena od ovlaenog
lica, rjeenjem e odbaciti albu.
Ako optinski sud utvrdi da je alba doputena, moe povodom albe novim
rjeenjem ranije rjeenje preinaiti ili ga staviti van snage, ako se time ne vrijeaju
prava drugih lica zasnovana na tom rjeenju.
Protiv rjeenja iz prethodnog stava stranke mogu izjaviti albu.
Ako optinski sud ne postupi u smislu odredaba st. 2. i 3. ovog lana dostavie albu
zajedno sa spisom nadlenom okrunom sudu bez obzira da li je alba blagovremena.

Postupak po albi pred okrunim sudom
lan 164.
Okruni sud rjeava, po pravilu, samo o albi koja je blagovremeno izjavljenja, ali
moe uzeti u obzir i albu neblagovremeno izjavljenu ako se time ne vrijeju prava
drugib lica koja se zasnivaju na rjeenju.

Nedoputenost revizije
lan 165.
Protiv rjeenja okrunog suda ne moe se izjaviti revizija.

Troskovi postupka
lan 166.
Svaka stranka snosi trokove koje je imala tokom ili povodom postupka. Ako je bilo
zajednikih trokova, sud e odrediti u kojoj e razmjeri stranke snositi te trokove.
Po predlogu jedne stranke sud moe odluiti da druga stranka naknadi trokove koje
joj je prouzrokovala oigledno nesavjesnim postupanjem.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
33
Svojstvo stranke
lan 167.
Strankom u smislu ovog zakona smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga lica
koja ostvaruju neko pravo iz zaostavtine.

B. NADLENOST

Nadlenost za raspravljanje zaostavtine
lan 168.
Za raspravljanje zaostavtine lica koje je u asu smrti imalo prebivalite u
Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, a koje je jugoslovenski dravljanin, u
pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u Socijalistikoj Federativnoj Republici
Jugoslaviji i u pogledu njegove pokretne imovine bez obzira gdje se nalazi, iskljuivo je
nadlean sud u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini.
Ako se nepokretna imovina lica iz prethodnog stava nalazi u inostranstvu sud u
Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini bie nadlean samo ako po zakonima
drave u kojoj se nalazi imovina nije nadlean inostrani organ.

Mjesna nadlenost
lan 169.
Za raspravljanje zaostavtine mjesno je nadlean optinski sud na ijem je podruju
ostavilac imao u vrijeme smrti prebivalite, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao
prebivalite, nadlean je optinski sud na ijem podruju je ostavilac imao boravite (u
daljem tekstu: ostavinski sud), ukoliko saveznim zakonom ili meunarodnim ugovorom
nije drukije odreeno.
Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalite ni boravite u Socijalistikoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji nadlean je ostavinski sud u Socijalistikoj Republici
Bosni i Hercegovini na ijem podruju se nalazi sva ili pretean dio njegove
zaostavtine.
Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti optinski sud na ijem
podruju je ostavilac umro kao i optinski sud na ijem podruju se nalazi
zaostavtina.

Dunosti suda da pazi na svoju nadlenost
lan 170.
U toku cijelog postupka sud je duan da pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.
Stranke ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadlenost suda.

C. PRETHODNE RADNJE

Dunost matiara
lan 171.
Matiar koji je izvrio upis smrti umrlog u matinu knjigu umrlih, duan je da u
roku od 30 dana dostavi ostavinskom sudu smrtovnicu za umrlog.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
34

Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica
sa kojim je umrli ivio kao i od drugih lica koja mogu pruiti podatke koji se u
smrtovnicu unose.
Ako matiar nije u mogunosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice,
dostavie smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolae (u daljem tekstu:
nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao da sastavi potpunu
smrtovnicu, i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu za
pronalaenje nasljednika i imovine umrlog.
Ako je lice umrlog van podruja optine u kojoj je imalo prebivalite ili boravite,
matiar e dostaviti ostavinskom sudu izvod iz matine knjige umrlih, kao i podatke
kojima raspolae a koja mogu posluiti za sastavljanje smrtovnice.
Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio bilo kakve imovine.

Sastavljanje smrtovnice od strane suda
lan 172.
Ako je ostavinskom sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz
matine knjige umrlih sud e sam prema okolnostima upotpuniti odnosno sastaviti
smrtovnicu ili e sastavljanje smrtovnice povjeriti matiaru koji moe da sastavi
smrtovnicu.
Sud moe, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van sluajeva iz
prethodnog stava ako je izvodom iz matine knjige umrlih ili drugom javnom ispravom
dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglaenje umrlim.

Sadrina smrtovnice
lan 173.
U smrtovnicu se unose ovi podaci:
1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i
dravljanstvo, a za umrla enska lica i njihovo djevojako prezime, dan mjesec i
godina, mjesto i, po mogunosti as smrti,
2) prebivalite odnosno boravite koje je umrli imao,
3) ime i prezime, datum reenja, zanimanje, prebivalite odnosno boravite
branog druga umrlog i brane, vanbrane i usvojene djece,
4) ime i prezime, datum roenja i prebivalite odnosno boravite ostalih srodnika
koji bi mogli biti pozvani na nasljee na osnovu zakona, kao i lica koja su
pozvana na nasljee na osnovu testamenta, priblina vrijednost nepokretne
imovine i posebno priblina vrijednost pokretne imovine umrlog.
U smrtovnici, po mogunosti, treba navesti jo i: mjesto gdje se nalazi imovina koju
je umrli ostavio, da li ima imovine za ije dranje, uvanje, ili prijavljivanje postoji
posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, tednih
knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, da li umrli ostavio dugove i koliko, da li je
ostavio pismeni testament ili ugovor o doivotnom izdravanju ili sporazum o ustupanju
i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sainio usmeni
testament, onda jo ime i prezime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je
usmeni testament sainjen.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
35
U smrtovnici e se posebno naznaiti da li se oekuje roenje djeteta umrlog i da li
njegova djeca ili brani drug imaju staraoca.
Ako je prije ostavi oca umro njegov brani drug ili koje njegovo djete, ili koje drugo
lice koje bi moglo biti pozvano na nasljee, u smrtovnici e se naznaiti datum i mjesto
njihove smrti.

Popis i procjena imovine
lan 174.
Popis i procjena imovine umrlog vri se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna za
nasljednike ili za njihovo boravite, kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva,
duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna nikako ili nisu sposobna potpuno da
se sama staraju o svojim poslovima, kad zaostavtina treba da se preda drutveno-
politikoj zajednici, organizaciji udruenog rada ili drugoj samoupravnoj organizaciji ili
zajednici ili drugoj organizaciji kao i u drugim opravdanim sluajevima.
Sud e narediti da se izvri popis i procjena i u sluaju kad to zahtijevaju nasljednici
legatari ili povjerioci umrlog.
Popis i procjena imovine izvrie se i bez odluke suda prilikom sastavljanja
smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara.

Sadraj popisa imovine
lan 175.
Popis imovine e obuhvatiti cjelokupnu imovinu nepokretnu i pokretnu koja je bila
u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti.
Popis e obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a koja se nalazi kod drugog
lica, sa naznaenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovinu koju
je drao umrli, a za koju se tvrdi da nije njegova svojina.
U popisu imovine zabiljeie se potraivanja i dugovi umrlog, a posebno i neplaeni
porez.

Nain popisivanja imovine
lan 176.
Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano.
Nepokretnosti popisuju se pojedinano sa naznaenjem mjesta gdje se nalaze, vrsta i
opis objekta, kulture zemljita, i zemljinoknjinih podataka ako su poznati.

Procjena popisne imovine
lan 177.
Prilikom vrenja popisa imovine istovremeno e se naznaiti vrijednost pojedinih
pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavtinu.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
36

Organ za popis i procjenu imovine
lan 178.
Popis i procjenu imovine vri nadleni optinski organ uprave. Popis i procjenu
imovine moe vriti i radnik suda koga sudija odredi. Popis i procjena imovine vre se u
prisustvu dva punoljetna greanina, a kad je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka.
Popisu i procjeni imovine moe prisustvovati svako zainteresovano lice.

Dostavljanje popisa i procjene imovine sudu
lan 179.
Nadleni optinski organ uprave koji je izvrio popis i procjenu imovine, dostavie
podatke o izvrenom popisu i procjeni ostavinskom sudu.

Postupanje sa predmetima za koje postoje posebni propisi
lan 180.
Kad se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje
postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim
propisima.

Privremene mjere za obezbjeenje zaostavtine
lan 181.
Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja
imovinom (zaostavtinom) a nema zakonskog zastupnika, ili ako se nasljednici
nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalau naroitu opreznost, nadleni
optinski organ uprave predae u hitnim sluajevima imovinu ili njen dio na uvanje
pouzdanom licu, i o tome e odmah obavijestiti sud na ijem se podruju ta imovina
nalazi, koji moe ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.
Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane
isprave treba u takvom sluaju predati na uvanje sudu na ijem podruju se imovina
nalazi.
Ovaj sud e obavijestiti ostavinski sud o svim mjerama za obezbjeenje
zaostavtine.

Postavljanje privremenog staraoca zaostavtine
lan 182.
Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremenog staraoca zaostavtine,
postavljanje e izvriti ostavinski sud.
Prije postavljanja privremenog staraoca sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u
pogledu linosti staraoca od lica koja su pozvana na nasljee.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
37

II SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, UVANJE
I OPOZIVANJE TESTAMENTA

Nadlenost
lan 183.
Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u sudu i za opozivanje
testamenta pred sudom nadlean je svaki optinski sud.
Poslove oko sastavljanja, uzimanja na uvanje i opozivanje testamenta vri se sudija
pojedinac.

Sastavljanje sudskog testamenta
lan 184.
Kad se testament sastavlja u sudu po pokazivanju zavjetaoca, sudija e prethodno
utvrditi identitet zavjetaoca.
Sudija e zatim sasluati kazivanje zavjetaoca koje e vjerno zabiljeiti u zapisnik,
po mogunosti rijeima samog zavjetaoca, pazei pri tom da volja zavjetaoca bude
jasno izraena.
U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovanost
testamenta.
Kad je to potrebno, sudija e zavjetaocu objasniti propise koji ograniavaju
zavjetaoca u raspolaganju testamenta.
Poto zavjetalac sam proita zapisnik ili mu sudija proita, ako ne zna da ita, i
zavjetalac izjavi daje njegova posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudija e
sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.
Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisniar, zavjetalac, svjedoci identiteta i
svjedoci testamenta.
Ako zavjetalac i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavie na zapisnik svoj
rukoznak.

Utvrivanje identiteta zavjetaoca i svjedoka
lan 185.
Ako sudija ne poznaje zavjetaoca lino i po imenu, identitet zavjetaoca se utvruje
linom kartom i ako zavjetalac nema linu kartu a ni sudija ga lino i po imenu ne
poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoe dva punoljetna svjedoka.
Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavjetaoca, ako ih sudija lino ne
poznaje, utvrdie se linom kartom.
U zapisniku e se navesti nain na koji je utven identitet zavjetaoca i svjedoka
identiteta odnosno svjedoka testamenta.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
38

Testament sastavljen od vie listova
lan 186.
Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vie listova, svi listovi e se
prositi jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapeatiti sudskim peatom
Svako list zavjetalac e posebno potpisati odnosno na njemu staviti svoj rukoznak.
Na kraju zapisnika naznaie se od koliko se listova sastoji testament.

uvanje sudskog testamenta i predaja zavjetaocu
lan 187.
Testament sastavljen u sudu zavjetalac moe ostaviti na uvanje sudu, a moe
zahtijevati da mu se preda.
Ako zavjetalac ostavi sudski testament na uvanje sudu, sudija e narediti da se
testament stavi u poseban omot izapeati, a zavjetaocu e se, na njegov zahtjev, izdati
potvrda daje testament sastavljen i ostavljen sudu na uvanje.
Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.
Kad zavjetalac trai da mu se preda sudski testament, sudija e mu predati zapisnik
o sastavljanju tog testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetalac, utvrdie
se daje testament sastavljen u sudu i predat zavjetaocu.

Sastavljanje testamenta zavjetaocu koji ne zna slubeni jezik ili je nijem
lan 188.
Ako zavjetalac ne zna slubeni jezik, pozvae se zakleti tuma i jo dva svjedoka
koji uz slubeni jezik znaju i jezik i pismo zavjetaoca, pa e se testament pred njima
napisati onako kako ga tuma prevede na slubeni jezik.
Ako je zavjetalac nijem, pozvae se zakleti tuma i dva svjedoka koji se sa
zavjetaocem mogu sporazumjeti.
Zapisnik o sastavljanju testamenta u sluajevima iz prethodnih stavova potpisuju i
tuma i svjedoci.

Povjeravanje testamenta sudu
lan 189.
Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavjetalac ga predaje
lino sudiji, otvorenog ili u zatvorenom omotu.
O predaji testamenta, sastavie se zapisnik u kome se mora navesti kako je utvren
identitet zavjetaoca.
Otvoreni testament stavie se u poseban omot i zapeatiti a zavjetaocu e se, na
njegov zahtjev, izdati potvrda daje testament povjeren na uvanje sudu.
Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija e zavjetaoca upozoriti na
nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovaan.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
39
Vraanje testamenta zavjetaocu
lan 190.
Testament koji se nalazi na uvanju kod suda vratie se zavjetaocu na njegov
zahtjev.
Testament e se vratiti i zavjetaoevom punomoniku koji ima ovjereno punomoje
za taj posao.
O vraanju testamenta sastavie se zapisnik u kome e se navesti nain na koji je
utvren identitet lica kome se vraa testament.
Ako se testament vraa punomoniku punomoje e se priloiti zapisniku i zadati u
sudu.

uvanje isprava o usmenom testamentu
lan 191.
Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadri volju
zavjetaoca, sud e prijem ovakvog pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i
zapeatiti.
Sud e postupiti po odredbi prethodnog stava i kad svjedoci usmenog testamenta
dou u sud da usmeno ponove izjavu zavjetaoca.
Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati da utvrdi izjavu volje
zavjetaoca, a pored toga ispitae i okolnosti od kojih zavisi punovanost usmenog
testamenta.
Isprave o usmenom testamentu uvae se u sudu odvojeno od ostalih spisa.

Opozivanje testamenta pred sudom
lan 192.
Zavjetalac moe pred sudom opozvati svoj testament.
Na opozivanje testamenta pred sudom shodno e se primjenjivati odredbe ovog
zakona koje vae za sastavljanje sudskog testamenta.
Kad zavjetalac opozove testament opozivanje e se zabiljeiti na testamentu koji se
uva u sudu.

Sastavljanje i opozivanje testamenta van sndske zgrade
lan 193.
U sluaju potrebe sud e sastaviti testament i primiti izjavu o opozivanju testamenta
i van sudske zgrade.

Obavjetavanje suda zavjetaoevogprebivalita
lan 194.
Ako je testament sastavljen u sudu na ijem podruju zavjetalac nema prebivalita,
ili ako je testament tom sudu predat na uvanje, ili ako je testament pred tim sudom
opozvan taj sud je duan da o tome odmah izvijesti sud na ijem podruju zavjetalac
ima prebivalite.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
40

III - POSTUPAK SA TESTAMENTOM

Predaja testamenta sudu
lan 195.
Testament koji je umrli ostavio dostavie se u sudu zajedno sa smrtovnicom. Organ
koji sastavlja smrtovnicu provjerie da li je umrli ostavio testament, odnosno da li
postoji isprava ili dokazi o usmenom testamentu.

Proglaenje testamenta
lan 196.
Kad sud utvrdi da je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglaeno
umrlim otvorie njegov testament bez povrede peata, proitae ga i o tome sastaviti
zapisnik.
Ovako e se postupati bez obzira da li je testament po zakonu punovaan i da li ima
vie testamenata.
Otvaranje i itanje testamenta izvrie se u prisustvu dva punoljetna graanina koji
mogu biti i lica koja su pozvana na nasljee.
Proglaenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga
zainteresovana lica i traiti prepis testamenta.
Optinski sud kod koga se testament nade ili kome bude podnesen, otvorie i
proitati testament iako je za raspravljanje zaostavtine nadlean drugi optinski sud ili
inostrani organ.

Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta
lan 197.
Zapisnik o proglaenju pismenog testamenta treba da sadri:
1) koliko je testamenata naeno, koji datum nose i gdje su naeni,
2) koje testamente predao sudu ili sastavljau smrtovnice,
3) da lije testament predat otvoren ili zatvoren kakvim je peatom bio zapeaen,
4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglaenju testamenta.

Ako je prilikom otvaranja testamenta primijeeno daje peat povrijeen ili daje u
testamentu neto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae
mora se i to u zapisniku navesti.
Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar i svjedoci.
Na proglaeni testament sud e staviti potvrdu o njegovom proglaenju sa
naznaenjem datuma proglaenja, kao i broj i datum ostalih pronaenih testamenata.

Proglaenje usmenog testamenta
lan 198.
Ako je umrli sainio usmeni testament, i o tome postoji isprava koju su svjedoci
svojeruno potpisali, sud e sadrinu ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za
proglaenje pismenog testamenta.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
41
Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen
sasluae se ponaosob o sadrini testamenta, a naroito o okolnostima od kojih zavisi
njegova punovanost, pa e zapisnik o sasluanju ovih svjedoka proglasiti po
odredbama koje vae za proglaenje pismenog testamenta.
Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta sasluaju pod zakletvom
ili ako sud nade da je takvo sasluanje potrebno, odredie roite za sasluanje ovih
svjedoka na koje e prozvati predlagae, a ostala zainteresovana lica samo ako se time
ne bi odugovlaio postupak

Proglaenje nestalog ili unitenog testamenta
lan 199.
Ako je pismeni testament nestao ili je uniten nezavisno od ostavioeve volje, a
meu zainteresovanim licima nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o oblika
u kome je sastavljen, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o sadrini testamenta,
ostavinski sud e o tome sasluati sva zainteresovana lica i po njihovim prediozima
izvesti potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vae za
proglaavanje pismenog testamenta.
Ako bi zaostavtina, kad ne bilo testamenta, postala drutvena svoj ina, sporazum
zainteresovamh lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku, i sadrini vai
samo uz saglasnost nadlenog organa.
Ako meu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o
prethodnih stavova vai samo uz saglasnost organa staratelj stva.

Dostavljanje i uvanje isprava o proglaenju testamenta
lan 200.
Zapisnik o proglaenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa
ispravom o usmenom testamentu ili zapisnikom o sasluanju svjedoka usmenog
testamenta, dostavie se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadrace
njihov prepis.
Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o sasluanju
svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadrini nestalog ili unitenog pismenog
testamenta, uvae se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis
priloie se spisima.

IV - MEUNARODNI TESTAMENT

Punovanost meunarodnog testamenta
lan 201.
Meunarodni testament (u daljem tekstu: testament) je punovaan u pogledu oblika,
bez obzira na mjesto gdje je napravljen, gdje se nalaze dobra, dravljanstvo, prebivalite
ili boravite zavjetaoca, ako je napravljen u obliku testamenta, saglasno odredbama
lanak 202. do 205. ovog zakona.
Nitavost testamenta iz prethodnog stava ne utie na njegovu eventualnu
punovanost u pogledu oblika kao testamenta druge vrste.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
42

lan 202.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na oblike testamentalnih odredaba koje su u istom
pismenu sainila dva ili vie lica.

Oblik testamenta
lan 203.
Testament mora biti napravljen u pismenom obliku.
Zavjetalac ne mora svojeruno napisati testament.
Testament moe biti napisan na bilo kom jeziku, rukom ili na neki drugi nain.

lan 204.
U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaenog za testament, zavjetalac izjavljuje daje
pismeno njegov testament i daje upoznat sa njegovom sadrinom.
Zavjetalac nije duan da sa sadrinom testamenta upozna svjedoka niti ovlaeno
lice.

Potpisi na testamentu
lan 205.
U pristustvu svjedoka i ovlaenog lica, zavjetalac potpisuje testament ili, ako ga je
prethodno potpisao, priznaje i poeuje potpis za svoj.
Ako zavjetalac nije u stanju da se potpie, saoptie razlog ovlaenom licu koje e
to zabiljeiti na testamentu.
Osim toga, zakon prema kojem odreeno lice, moe ovlastiti zavjetaoca da zatrai
da ga drugo lice, u njegovo ime, potpie na testamentu.
Svjedoci i ovlaeno lice u prisustvu zavjetaoca, stavljaju istovremeno svoje
potpise na testament.

lan 206.
Potpisi se moraju staviti na kraju testamenta.
Ako se testament sastoji od vie listova, svaki list mora da potpie zavjetalac ili ako
on nije u stanju da potpie, drugo lice u njegovo ime, ili, ako ga nema, ovlaeno lice.
Svaki list mora biti obiljeen brojem.

Datum testamenta
lan 207.
Datum testamenta je datum pod kojim gaje potpisalo ovlaeno lice.
Ovaj datum mora biti stavljen na kraju testamenta od strane ovlaenog lica.

Izjava o uvanju testamenta
lan 208.
Ako ne postoji obavezan propis o uvanju testamenta, ovlaeno lice, upitae
zavjetaoca da li eli da da izjavu u pogledu uvanja testamenta.
U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavjetaoca, mjesto gdje on ima namjeru da uva
testament zabiljeie se u potvrdi predvienoj u lanu 209. ovog zakona.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
43
Potvrda testamenta
lan 209.
Ovlaeno lice priloie testamentu potvrdu u skladu sa odredbama lana 210. ovog
zakona kojim se utvruje da su potovane obaveze propisane ovim zakonom.

lan 210.
Potvrda koju izdaje ovlaeno lice sastavlja se u sljedeem obliku:

lan 211.
Ovlaeno lice uva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavjetaocu.

lan 212.
Osim ako se protivno ne dokae, potvrda ovlaenog lica uzima se kao dovoljan
dokaz formalne punovanosti pismena kao testamenta u smislu ovog zakona.

lan 213.
Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu punovanost testamenta
napravljenog u skladu sa ovim zakonom.

Opozivanje testamenta
lan 214.
Testament podlijee redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Sastavljanje i uvanje testamenta
lan 215.
Ovlaeno lice za sastavljanje testamenta, u smislu ovog zakona, je sudija
optinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije koji vri konzularne poslove i zapovjednik broda.
Zavjetalac moe testament ostaviti na uvanje kod optinskog suda.
U tom sluaju sudija e narediti da se testament slavi i poseban omot i zapeati.

Svjedoci i tumai testamenta
lan 216.
Pri sainjavanju testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu liena
poslovne sposobnosti i koja razumiju jezik ni kome je zavjetalac izjavio da je pismeno
njegov testament i daje upoznat sa njegovom sadrinom.
Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju testamenta: potomci zavjetaoca, njegovi
usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji
do etvrtog stepena zakljuno, brani drugovi svih ovih lica i brani drug zavjetaoca.
Odredbe prethodnih stavova shodno se primjenjuju i na tumae.

Tumaenje odredaba testamenta
lan 217.
U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona, vodice se rauna o
njegovom meunarodnom obiljeju i potrebi njegovog jednoobraznog tumaenja.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
44

V POSTUPAK OSTAVINSKOG SUDA PO PRIJEMU
SMRTOVNICE

Ispitivanje nadlenosti
lan 218.
Po prijemu smrtovnice sud e ispitati da li je nadlean za raspravljanje zaostavtine,
pa ako ustanovi da nije nadlean dostavie spise predmeta nadlenom sudu.
Ako sud ustanovi daje za raspravljanje" zaostavtine inostrani organ, rjeenjem e se
proglasiti nenadlenim.

Mjere ostavinskog suda za obezbjeenje zaostavtine
lan 219.
Mjere za obezbjeenje zaostavtine moe narediti ostavinski sud u toku cijelog
postupka za raspravljanje zaostavtine.

Pozivanje izvrioca testamenta
lan 220.
Ako je ostavilac postavio izvri oca testamenta, sud e to izvriocu testamenta
saoptiti i pozvati ga da u odreenom roku izjavi da li se prima te dunosti.

Postavljanje staraoca neroenom djetetu
lan 221.
Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljee, ostavinski sud e o
tome obavijestiti organ starateljstva.
Ako organ starateljstva drukije ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta starae
se jedan od njegovih roditelja.

Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine
lan 222.
Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo
pokretuu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljee ne trai da se sprovode
rasprava, ostavinski sud e rjeenjem odluiti da se ne raspravlja zaostavtina.
Kad sud odlui da se ne raspravlja zaostavtina, obavijestie o tome organ
starateljstva ako medu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o
svojim poslovima, a nemaju roditelje.
Ako je sud odluio da se ne raspravlja zaostavtina iz prethodnog stava, lica
pozvana na nasljee mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

Odvajanje zaostavstine od imovine nasljednika
lan 223.
Kad se po zakonu moe traiti odvajanje zaostavstine od imovine nasljednika, sud
e na prijedlog ovlaenih lica narediti tu odvajanje, primjenjujui pri tom shodno
odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjedenje zaostavstine.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
45
VI - RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE

Poziv na roite
lan 224.
Za raspravljanje zaostavstine sud e odrediti roite.
U pozivu na roite sud e zainteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i o
postojanju testamenta, ako postoji, i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament
odnosno ispravu o usmenom testamentu ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke
usmenog testamenta.
Sud e u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do zavretka postupka dati
sudu izjavu da li se primaju nasljea ili se nasljea odriu, a ako na roite ne dou ili
ne daju izjavu, da e sud o njihovom pravu odluiti prema podacima kojima raspolae.
O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavstine, ako je umrli ostavio testamen!,
sud e obavijestiti i na roite pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati pravo
na nasljee.
Ako je umrli postavio izvrioca testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju
postupka.

Pozivanje oglasom
lan 225.
Ako se ne zna da li ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo
na nasljee da se prijave sudu u roku od godinu dana od dana objavljivanja oglasa u
Slubenom listu SRBiH.
Oglas e se pribiti i na oglasnu tablu suda, a po potrebi i na drugi pogodan nain.
Po odredbama potrebnih stavova sud e postupiti i ako je nasljedniku postavljen
privremeni zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik
nema punomonika, ili zbog toga tu se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji
nemaju punomonika, nalaze u inostranstvu. a dostavljanje se nije moglo izvriti (lan
84. stav 2. ta. 4. i 5. Zakona o parninom postupku).
Po isteku roka iz stava 1. ovog lana sud e raspraviti zaostavtinu na osnovu izjave
postavljenog staraoca i podataka kojima sud raspolae.

Raspravljanje na roitu
lan 226.
U postupku za raspravljanje zaostavtine sud e raspraviti sva pitanja koja se odnose
na zaostavtinu, naroito o pravu na nasljee, o veliini nasljednog dijela i o pravu na
legat.
O pravima iz prethodnog stava sud, po pravilu, odluuje nakon to od
zainteresovanih lica uzme potrebne izjave.
O pravima lica koja nisu dola na roite, a uredno su pozvana, sud e raspraviti
prema podacima sa kojima raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje sud
primi do donoenja rjeenja.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
46

Prilikom raspravljanja zaostavtine zainteresovana lica mogu davati izjave bez
prisustava drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom sluaju tim licima
daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica.
Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polae pravo na nasljee jedini ili
najblii srodnik umrlog, moe sasluati i lica za koja smatra da bi mogla imati jednako
ili jae pravo na nasljee, a moe ta lica pozvati i oglasom po odredbama prethodnog
lana.

Izjava o primanju nasljea i o odricanju od nasljea
lan 227.
Ako se nasljednik primio nasljea ili se odrekao nasljea, izjavu o tom mora
potpisati nasljednik ili njegov zastupnik.
Potpis na izjavi o primanju nasljea ili o odricanju od nasljea koja je podnesena
sudu, kao i potpis na punomoi moraju biti ovjereni.
U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima odnosno odrie dijela koji mu
pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nuni dio.
Izjavu o odricanju od nasljea nasljednik moe dati pred ostavinskim sudom ili pred
svakim drugim optinskim sudom.
Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljea, sud e nasljednika upozoriti da se
moe odrei nasljea samo u svoje ime ili ime svojih potomaka.

Prigovor na popis ili procjenu
lan 228.
Ako stranke prigovore popisu ili procjeni imovine, sud moe, ako to smatra za
potrebno, narediti da radnik suda ponovo izvri popis ili procjenu.
Ako popis imovine nije izvren, sud moe na osnovu podataka zainteresovanih lica
sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavtinu.

Upuivanje na parnicu zbog spora o injenicama
lan 229.
Sud e prekinuti raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da povedu parnicu pred
sudom i postupak pred organom uprave ako su meu strankama sporne injenice od
kojih zavisi neko njihovo pravo.
Sud e postupiti u smislu prethodnog stava naroito ako su sporne:
1) injenice od kojih zavisi pravo na naslj.e, a naroito punovanost ili sadrina
testamenta i odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu
nasljeuje,
2) injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog druga i
potomaka ostavioevih, koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvo da im
se iz zaostavtine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje
svakodnevnih potreba,
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
47
3) injenice od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, a naroito uraunavanje u
nasljedni dio,
4) injenice od kojih zavisi osnovanost iskljuenja nunih nasljednika ili
osnovanost razloga za nedostajnost,
5) injenice o tome da li se neko lice odreklo naslje.
Ako ne postoji spor o injenicama iz prethodnog stava, ve se stranke spore o
primjeni prava ostavinski sud raspravie pravna pitanja u postupku za raspravljanje
zaostavtine.

Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat
ili o drugom pravu na zaostavtinu
lan 230.
Ako meu strankama postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz
zaostavtine, sud e takee, uputiti stranke da povedu parnicu ili postupak pred organom
uprave ali nee prekidati raspravljanje zaostavtine.

Upuivanje na parnicu zbog spora o primjeni prava ili o injenicama
lan 231.
Ako se nasljednici spore bilo o injenicama bilo o primjeni prava, sud e prekinuti
raspravljanje zaostavtine i uputiti stranke da povedu parnicu pred sudom ili postupak
pred organom uprave u ovim sluajevima:
1) ako izmeu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u
zastavtinu,
2) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika
ostavioca koji su sa njim ivjeli u zajednici da im se iz zaostavtine izdvoji dio
koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.

Upuivanje na parnicu i trajanje prekida postupka
lan 232.
Sud e uputiti na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave
onu stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim.
Ako sud prekine postupak, odredie rok u kome treba pokrenuti parnicu pred
sudom, odnosno postupak pred organom uprave.
Ako stranka u odr.enom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajae dok
parnica pred sudom odnosno postupak pred organom uprave ne bude pravosnano
zavren.
Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, nastavie se
raspravljanje zaostavtine, i ako stranka do zavretka tog postupka ne podnese dokaz
daje pokrenula parnicu pred sudom odnosno postupak pred organom uprave dovrie se
raspravljanje zaostavtine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na
parnicu pred sudom odnosno na postupak pred organom uprave.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
48

Kad je ostavinski sud raspravio zaostavtinu po prethodnom stavu, kao i kad je
raspravio zaostavtinu, a trebalo je da stranke uputi na parnicu, pravosnanost odluke
ostavinskog suda ne spreava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

VII - RJEENJE O NASLJEIVANJU I LEGATU

Sadrina rjeenja o nasljeivanju
lan 233.
Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljee ovlastie ta lica za
nasljednike rjeenjem o nasljeivanju.
Rjeenje o nasljeivanju treba da sadri:
1) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum roenja i
dravljanstvo umrlog, a za umrla udata enska lica i njihovo djevojako
prezime, oznaenje nepokretnosti sa podacima iz zemljinih knjiga, kao i
oznaenje pokretnih stvari sa pozivom na popis,
2) ime i prezime, zanimanje i prebivalite nasljednika, odnosno nasljednika prema
ostaviocu, da li nasljeuje kao zakonski ili testamentami nasljednik,
ako ima vie nasljednika i dio u kome uestvuju u nasljeu,
3) da li je i ukoliko pravo nasljednika odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je
ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog neispunjenog uslova ili je
zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni
uslov ili je ogranieno pravo plodouivanja i u iju korist,
4) ime i prezime, zanimanje i prebivalite lica kojima je pripao legat,
plodouivanje, ili koje drugo pravo iz zaostavtine sa tanim naznaenjem tog
prava,
5) odredbe o poljoprivrednom zemljitu koje prelazi propisani maksimum
pojedinog nasljednika odnosno legatara.
Ako u postupku za raspravljanje zaostavtine svi nasljednici sporazumno predloe
diobu i nain diobe, sud e ovaj sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju.

Dostavljanje rjeenja o nasljeivanju
lan 234.
Rjeenje o nasljeivanju dostavie se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima
koja su u toku postupka istakla zahtjev u nasljee.
Pravosnano rjeenje o nasljeivanju dostavie se skuptini optine.

Upisi u zemljinoj knjizi i prodaja pokretnih stvari
lan 235.
Kad budu podneseni dokazi o izvrenju i obezbjeenju obaveza koje su nasljedniku
naloene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim
poslovima ili za postizanje neke optekorisne svrhe, sud e narediti da se u zemljinu
kojigu izvre potrebni upisi, kao i da se ovlaenim licima predaju pokretne stvari koje
se nalaze na uvanju kod suda.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
49
Mjere obezbjeenja kad je pravo nasljednika ili legatara uslovljeno
lan 236.
Kad je pravo nasljednika ili legatara odloeno zbog neprispjelog vremena, ili je
ogranieno na izvjesno vrijeme, ili je odloeno zbog jo neispunjenog uslova ili je
zavisniiod raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud
e po predlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjeenje
odnosnog dijela zaostavtine po odredbama koje vae za izvrni postupak, ukoliko
testamentom nije to drugo odreeno.

Posebno rjeenje o legatu
lan 237.
Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljeu,
na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legataru.
U tom sluaju shodno e se primjenjivati odredbe o dostavljanju pravosnanog
rjeenja o nasljeivanju skuptini optine o upisima u zemljinoj knjizi i o predaji
pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda.

Rjeenje o predaji zaostavtine skuptini optine
lan 238.
Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roko
propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polae pravo na nasljee, sud e donijeti
rjeenje da sa zaostavtina preda nadlenoj skuptini optine.

Dejstvo pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju i legatu
lan 239.
Pravosnano rjeenje o nasljeivanju ili legatu vezuje stranke koje su uestvovale u
postupku raspravljanja zaostavtine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev
ostvaruju u parnici.

VIII- NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEVI POSLIJE
PRAVOSNANOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU

Naknadno pronaena imovina
lan 240.
Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pronae imovina za koju se u
vrijeme donoenja rjeenja nije znalo da pripada zaostavtini, sud nee ponovo
raspravljati zaostavtinu, ve e ovu imovinu, novim rjeenjem raspodjeliti na osnovu
ranijeg donesenog rjeenja o nasljeivanju.
Ako ranije nije raspravljena zaostavtina, sud e raspraviti zaostavtinu samo ako se
pronaena imovina sastoji iz nepokretnosti.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
50

Ako se pronaena imovina sastoji iz pokretne imovine, sud e raspraviti
zaostavtinu samo na zahtjev zaiteresovanih lica.
Prije raspravljanja naknadno pronaene imovine, sud e pozvati nasljednike koji su
.se odrekli nasljea da se u odreenom roko izjasne da li ostaju klacf odricanja ili trae
da im se prizna,pravo na nasljee na naknadno pronaenoj imovini.
Rjeenje kojim je raspodijeljena naknadno pronaena imovina, sud e dostaviti i
nasljednicima koji su se odrekli nasljea.

Naknadno pronaeni testament
lan 241.
Ako se po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju prona4e testament, sud e ga
proglasiti i dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njegov prepis.
Ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e obavijestiti
zainteresovana lica o proglaenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na
osnovu testamenta ostvariti u parnici.

Novi nasljednik
lan 242.
Ako po pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ne'ko lice kojelnije uestvovalo u
postupku za raspravljanje zaostavtine polae pravo na zaostavtinu kao nasljednik,
ostavinski sud nee ponovo raspravljati zaostavtinu ve e tako lice uputiti da moe
svoje pravo ostvariti li parnici.

Ostvarivanje nasljea i legata u parnici
kad postoje uslovi za ponavljanje postupka
lan 243.
Kad je raspravljanje zaostavtine zavreno pravosnanim rjeenjem o nasljeivanju
ili rjeenjom o legatu, apostoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parninog
postupka, nee se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavtine ve stranke_ svoja
prava mogu ostvariti u parnici.

IX POSTUPAK KAD JE ZA RASPRAVLJANJE
ZAOSTAVTINE NADLEAN INOSTRANI ORGAN

Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjerilaca
lan 244.
Kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ, sud na ijem je
podruju ostavilac umro izdae po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sva lica u
zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavtini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da
u oglasnom roko, koji ne moe biti krai od trideset dana ni dui od est mjeseci i koji
tee od dana objavljivanja oglasa u Slubenom listu SRBiH, prijave svoje zahtjeve,
jer e se u protivnom sluaju pokretna imovina iz zaostavtine predati nadlenom
organu strane drave ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
51
Oglas e se, pored objavljivanja u Slubenom listu SRBiH, pribiti na oglasnu
tablu suda i objaviti po potrebi i na drugi pogodan nain. Jedan primjerak oglasa
dostavie se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane
drave u naoj zemlji.
Nee se izdati oglas ako vrijednost zaostavtine bez odbitka dugova ne prelazi iznos
od 10.000 dinara.
Ako se ne izda oglas zaostavtina se ne smije predati prije nego to proteknu tri
mjesea od dana smrti stranog dravljanina.

Zadravanje zaostavtine
lan 245.
Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud e zadrati
zaostavtinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrie tog zahtjeva sve dok organ
strane drave ne donese pravosnanu odluku o tom zahtjevu.
Sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti ovu odluku iz zadrane zaostavtine
ili iz njenog dijela, a ostatak e predati organu strane drave.
Ako koji povjerilac prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati zaostavtinu ili njen
dio koji je potreban za pokrie tog potraivanja sve dok to potraivanje ne bude
podmireno ili obezbijedeno.

Postupak pri prelazu nadlenosti sa inostranog organa na domai sud
lan 246.
Ako je za raspravljanje zaostavtine stranog dravljanina u pogledu njegove
pokretne imovine nadlean inostrani organ, sud e ako svi nasljednici koji se nalaze u
zemlji predloe da raspravu sprovede domai sud, pozvati sve nasljednike i legatare u
inostranstvu da u roku od est mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor
nenadlenosti suda u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini, jer e inae
raspravljanje zaostavtine sprovesti domai sud.
Poznati nasljednici kojima se ne zna boravite pozvae se oglasom.
Oglas e se pribiti na oglasnu tablu suda i objaviti u Slubenom listu SRBiH, a po
potrebi i na drugi pogodan nain, a jedan primjerak oglasa dostavie se najbliem
diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane drave u naoj zemlji.
Ako nijedan od nasljednika i legatara iz inostranstva nije istakao prigovor
nenadlenosti domaeg suda, ovaj sud e po proteku odreenog roka raspraviti
zaostavtinu.

X - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 247.
Ovaj zakon primjenjuje se na sva nasljea koja su otvorena poslije 31. decembra
1973. godine.

lan 248.
Danom poetka primjene ovog zakona prestaje da vai odredba take 10. lana 1.
Zakona o vaenju odreenih odredaba saveznih zakona iz oblasti dravne uprave i
pravosua (Slubeni list SRBiH, broj 37/71,. 36/72 i 10/73).
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
52

Zakon o Nasljedjivanju (SRBiH 07-80,15-80)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Nasljedjivanju (SRBiH 07-80,15-80)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O NASLJEIVANJU

(Sl. list SR BiH, broj: 07/80 i 15/80)

You might also like