1

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 36/1 (2010.)

UDK 1.163.42271
811.163.42373.45:811.111
Pregledni lanak
Rukopis primljen 7. IX. 2010.
Prihvaen za tisak 13. XII. 2010.
Marijana Horvat
Barbara tebih Golub
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
mhorvat@ihjj.hr
bstebih@ihjj.hr
POSLJEDICE INTERNACIONALIZACIJE U
HRVATSKOME JEZIKU
Posljedice globalizacijskih procesa vidljive su i u jeziku kao tendencija k in-
ternacionalizaciji. Internacionalizacija, ili moda preciznije angloamerika-
nizacija, zahvatila je sve jezike modernoga svijeta. Hrvatski jezik nije iz-
nimka. U ovom emo radu spomenuti samo neke od posljedica internaciona-
lizacije, i to na leksikoj, tvorbenoj i semantikoj razini.
1. Uvod
Pod globalizacijom se razumijeva proces sve intenzivnijega internacional-
nog povezivanja gospodarstva, politike i kulture. Glavnim se uzrocima smatra-
ju tehniki napredak, posebice onaj na podruju komunikacijskih tehnologija i
transporta, te politiko prihvaanje liberalnoga kapitalizma i slobodne trgovi-
ne. Taj prijeporni proces ostavlja tragove u svim podrujima ljudskoga djelova-
nja, a njegove posljedice nalazimo u bankarskom sustavu, izgledu gradova, pa
ak i u hrani koju jedemo. Globalizacija je utjecala i na sve jezike tzv. razvije-
noga svijeta. U tom se kontekstu esto govori o internacionalizaciji jezik, to
je zapravo tek eufemizam za angloamerikanizaciju. Ulogu globalnoga je zika
preuzeo je engleski jezik. Doloeni jezik v drubi dosee globalni status, ko
ga kot taknega prepoznajo v vsaki dravi po svetu. Za nastanek globalnega je-
zika je pomembna tudi razirjenost jezika, vendar ga moraju podpirati e dru-
gi praktini razlogi, tj. posrednika vloga v narodnostno heterogenih politinih,
ekonomskih in drugih zdrubah. Sprejem takega jezika pa ni pogojen z estet-
skimi ali slovninimi lastnostmi (npr. nezapletenost pravil), ampak jezikovna
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
2
mo izvira iz politine, vojake in ekonomske moi drave. (Stramlji-Brez-
nik 2008: 150).
Da je utjecaj i udio engleskoga jezika zamjetljiv u mnogim europskim jezi-
cima, najbolje ilustriraju hibridni nazivi poput franglais, svengelsk, Den glisch,
Spanglish, evroangleina, croanglish, hrengleski (Muhvi-Dimanovski 2005.;
Stramlji-Breznik 2008.). Utjecaj engleskoga jezika vidljiv je u svim slaven-
skim jezicima, i to najvie na leksikoj, tvorbenoj i semantikoj razini.
Pojam internacionalizacija obino obuhvaa procese kao to su jezino po-
suivanje (na svim jezinim razinama) i hibridizacija, tj. mijeanje domaih i
stranih jezinih elemenata. Boo ori (2008: 153) objanjava da tokom vre-
mena odreeni tvorbeni elementi oslobaaju se veze sa genetski identinom ba-
zom i povezuju se sa drugim, genetski razliitim elementima, ukljuujui, na-
ravno, i tvorbene osnove jezika primaoca. Produkti ovakvog tvorbenog procesa
nazivaju se hibridi. Hibridizacija je prisutna i u hrvatskome jeziku, a manife-
stira se na nekoliko naina.
1
U ovome emo radu istraiti tvorenice koje se sa-
stoje od domae osnove i vezane strane osnove, jukstapozicije, uestalost no-
vijih tvorenica sa zavretkom -izacija te polisemne posuenice.
2
Korpus smo
prikupljale iz tiskovina i internetskih izvora (razliiti blogovi i forumi). Ne e-
lei zalaziti u pravopisnu problematiku, sve primjere donosimo kako su zapi-
sani u izvorima.
2. Prefiksoidne i sufiksoidne tvorenice
2. 1. Prefiksoidi i sufiksoidi: teorijsko polazite
Prefiksoidi i sufiksoidi uglavnom su klasinoga, grkoga i latinskoga, po-
drijetla.
3
To su elementi koji, za razliku od prefiksa i sufiksa, imaju i leksiko
znaenje. Zadnjih desetljea dolazi do njihove ekspanzije u veini jezika raz-
vijenoga svijeta, ponajprije u nazivlju, ali sve vie prodiru i u opi leksik.
U literaturi koja obrauje takve elemente nalazimo veliku terminoloku ne-
ujednaenost, to je posljedica tekoa pri njihovu definiranju i klasificiranju.
Neki su od naziva primjerice ovi: adjektivni morfemi, aglutinativni elemen-
ti, analitiki adjektivi, kvaziprefiksi, leksikomorfemi, poliprefiksi, prefiksoidi,
prepozitivni blokovi, pridjevski morfem, radiksoidi, terminoelementi, unifik-
1
O tome v. u Horvat i tebih Golub 2009.
2
U okviru projekta Razlike izmeu bosanskog/bonjako, hrvatskog i srpskog jezika obra-
ivale smo i opisale hibridizaciju kao jednu od posljedica internacionalizacije u hrvatskom i srp-
skom jeziku. O tome v. u Horvat i tebih Golub 2009.
3
U hrvatskom su jeziku, naravno, prisutni i oni domaega podrijetla.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
3
si, uniradiksoidi, vezane komponente, vezane osnove.
4
Njemaki jezikoslovci
Fleischer i Barz (1992: 67) nazivaju ih konfiksima, dok se u radovima hrvat-
skih jezikoslovaca uglavnom rabe nazivi vezane osnove (Babi 2002.)
5
ili ve-
zani leksiki morfemi (Bari 1980.; Hrvatski jezini savjetnik
6
), to onda obu-
hvaa i prvi i drugi dio imenine sloenice, tj. i prefiksoide i sufiksoide. Mili-
ca Mihaljevi i Ermina Ramadanovi (2006: 203) prihvaaju zasebne nazive,
tj. prefiksoid i sufiksoid; prvim nazivom odreuju punoznane vezane osno-
ve koje se pri tvorbi dodaju ispred osnove ili rijei i tvore novu tvorenicu, a
drugim punoznane vezane osnove koje se pri tvorbi dodaju iza osnove ili
rije i i tvore novu tvorenicu. Pod vezanom osnovom razumijevaju osnovu
od koje se dodavanjem samo gramatikih morfema ne moe dobiti samostalna
rije. Nazive prefiksoid i sufiksoid nalazimo i u Sili-Pranjkovievoj gramati-
ci (2005: 153), a definirani su kao dijelovi rijei koji se pojavljuju ispred (pre-
fiksoid), odnosno iza (sufiksoid) korijena u razliitim rijeima s istim znae-
njem. Takoer se navodi da se u rijei prefiksoidi ponaaju kao prefiksi, a su-
fiksoidi kao sufiksi.
Nije uvijek jednostavno razluiti prefiksoide i prefikse. Prefiksoid bi dakle
bio onaj dio tvorenice koji po podrijetlu nije prijedlog, a nalazi se u rijei na
4
V. ori 2008: 123.
5
Govorei o vezanim osnovama, Stjepan Babi (2002: 37) napominje: Ima u tvorbi osno-
va koje ne dolaze kao osnove samostalnih rijei, nego dolaze samo u tvorbi sloenica i u prefik-
salnoj tvorbi glagola kao dijelovi tvorenice, npr. aero-, auto-, -log, -fil, -sloniti u aerodinmika,
aeronavigcija, autoindkcija, autosugstija, dijalektlog, terminlog, rusfl, slavenfl,
naslniti, prislniti, oslniti. Takoer kae da se prefiksima sline osnove katkada nazivaju pre-
fiksoidi, a sufiksima sufiksoidi, ali da se time ujedno kazuje da nisu prefiksi ni sufiksi, nego
samo da su njima slini (Babi 2002: 38).
6
U Hrvatskom jezinom savjetniku (1999: 241) primjerice nalazimo ovakvo objanjenje:
Vezanim leksikim morfemom zove se prvi ili drugi dio imenine sloenice koji ima leksi-
ko znaenje, ali ne dolazi samostalno, npr. makro- u makrokozmos ili -logija u terminologija.
Vezani leksiki morfemi veinom su tuega podrijetla, latinskoga ili grkoga, a oni koji dola-
ze u prvom dijelu zavravaju samoglasnikom o, npr. bio-, fito-, zoo-, rijetko kojim drugim, npr.
e u tele-. Zovu ih i vezane osnove. Neki vezani leksiki morfemi nastaju pokraivanjem pridje-
va do samoglasnikog o, npr. leuko- od leukocitni, eko- od ekoloki. Njima se pridruuju ve-
zani leksiki morfemi domaega podrijetla, takoer nastali pokraivanjem, npr. dvo- od dvo-
struk u dvodno, poljo- od poljoprivredni u poljooprema, vodo- od vodovodni u vodoinstalater.
Piu se sastavljeno s leksemom uz koji dolaze. Vezani leksiki morfem rijetko dolazi kao prvi
dio sloenoga pridjeva, npr. auto-vizualan i tada vrijedi ope pravilo o pisanju sloenih pridje-
va. Vezani leksiki morfemi u prvom dijelu (HJS 241245): aero-
1
(aerolinija), aero-
2
(aerodi-
namika),

agro-, antropo-, avio-, auto-
1
(autocesta), auto-
2
(autogol), avio, bio-, demo-, eko-,
etno-, euro- , foto-
1
(fotoelija), foto-
2
(fotokopija), makro-, maksi-, mikro-, narko-, psiho-,
seksi-, socio-, tele-, termo- i dr. Vezani leksiki morfemi u drugom dijelu (HJS 245 246): -bus,
-drom, -fil, -filija, -fob, -fobija, -grafija, -gram, -id (npr. plenetoid), -logija, -man, -skop,
-skopija, -teka.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
4
mjestu prefiksa. Njegova je uloga stvaranje nove rijei, ali dok prefiksi ima-
ju uopteno, vie relaciono nego leksiko znaenje, prefiksoidi zadravaju
znaenje celih rei. (Klajn 1978: 188). O razgranienju prefiksa i prefiksoida
7

Stjepan Babi (2002: 37) kae: Katkada je teko nai granicu izmeu vezane
osnove u prvom dijelu i prefiksa pa se u raznim djelima neki prvi dijelovi na-
vode sad kao prefiksi sad kao vezane osnove. Kao kriterij se moe uzeti da li je
prvi dio punoznana ili pomona rije ili ima takvo znaenje. Tako su prvi di-
jelovi polu-, vele- vezane osnove, a nisu prefiksi, a protu- je prefiks jer je alo-
morf prijedloga protiv. Dio pro- je prefiks jer ima znaenje prijedloga kroz, a
toj kategoriji pripada i pra- jer ako i znai prvotni, veoma star, ne pripada pu-
noznanim rijeima i nije njihov alomorf. Neto je tee kad je posrijedi vezana
strana osnova. No i tada moe posluiti znaenje ili analogija znaenja s naom
rijei. Ivan Klajn (2002: 147) zakljuuje da je finalno -o... jedno od tipinih
obeleja prefiksoida, ali da se ni pomou semantikih ni pomou oblikih
kriterijuma prefiksoidi ne mogu nedvosmisleno razgraniiti od prefiksa. Neki
pak autori smatraju da razliku izmeu prefiksa i prefiksoida nije mogue uvijek
jednoznano utvrditi jer izmeu njih i nema naelne razlike.
8
Unutar onoga to bismo na temelju iznesenoga mogli smatrati prefiksoidi-
ma Cvetanka Avramova razlikuje dvije skupine: a) prefiksoidi morfemi koji
su bliski prefiksima i blizu su da to i postanu (npr. anti-, eks-, kvazi-, makro-,
mikro, neo-, post-); b) radiksoidi jedinice bliske pravim korijenskim morfe-
mima (avio-, agro-, disko-, eko, fono-) (prema ori 2008: 122). Takoer isti-
e da je ta podjela samo uvjetna jer neki elementi mogu pripadati objema sku-
pinama. Slinu dvojnu podjelu daje i Vaakova: a) prefiksalni derivati (npr. a-,
anti-, arhi-, de-/dez, re-); b) sloenice (prema ori 2008: 122).
9

2. 2. Analiza korpusa
Tendencija velike tvorbene plodnosti prefiksoida i sufiksoida prisutna je u
mnogim jezicima. Kao to smo ve spomenule, prefiksodi i sufiksoidi prije
svega se odnose na struno nazivlje (odatle i naziv terminoelementi), no sve su
7
Tj. Babievim rijeima vezane osnove u prvom dijelu.
8
Npr. Simi
2
2006: 122.
9
S obzirom na stupanj autonomnosti sloenice dalje grana u podskupine ovako: A) ako su
oba lana samostalne rijei (tipa seks/biznis seks, biznis): a) strukture s punom stranom pre-
pozitivnom komponentom (npr. demo/kaseta, euro/moneta, maksi/singl, mini/drava, porno/bi-
znis, radio/studio, rok/generacija, tehno/zvezda); b) strukture sa skraenim (reduciranim) obli-
kom prepozitivne komponente (npr. alkohol, alkoholni: alko/test; elektronski: e/biznis; ekologi-
ja, ekoloki: eko/lanac; gastronomski, gastronomija: gastro/specijalitet); B) s prvim nesamostal-
nim (vezanim) lanom (tipa kripto/ureaj kripto- + ureaj). Sve prema ori 2008: 122.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
5
ei i u opem jeziku. Tako, primjerice, njihovu potvrenost u suvremenom
slovenskom jeziku obrauje Irena Stramlji-Breznik (2008.), navodei primje-
re kao kvazimaneken, megaslaven, multifant, odnosno bografest, okoholik,
Jonasland, Pohorjefil, romofob, rupargate, slikomat, smehoteka, torbokracija,
upanometer i dr. U tom je smislu posebice vrijedan prinos Boe oria koji u
svojoj knjizi Tvorba imenica u srpskom jeziku donosi popis prefiksoida u srp-
skom jeziku (2008: 126149), referirajui se na njihovu prisutnost u ostalim,
prije svega, slavenskim jezicima. Istie da je postpozitivnih elemenata (sufik-
soida) kvantitativno mnogo manje nego prepozitivnih elemenata (prefiksoida),
ali da ih, naravno, ima u svim europskim jezicima. Takoer kae da sufiksoidi
rijetko dolaze u hibridima, ali da su neki ipak otvoreni i za takve kombinaci-
je (ori 2008: 157). Sve to ukazuje na postojanje istih tendencija i procesa u
veini jezika.
Svakako je vano naglasiti da je, pored ve utvrenih i opisanih takvih
elemenata,
10
zamjetan i odreen broj novih, takoer potvrenih u vie jezika.
11

to se hrvatskoga jezika tie, neki su od tih novijih, veoma estih prefikso-
ida ovi: afro- (afrobend, afrofrizura, afrono afropletenica, afroritam), alko-
(alkoindustrija, alkolobij, alkoproza, alkotest, alkotester, alkotestiranje), anar-
ho- (anarhofeminizam, anarhointelektualac, anarholiberalizam, anarhopodje-
bateljski (ton), anarhoprimitivizam, anarhosajam, anarhoscena, anarhosindi-
kalizam, anarhoveteran), astro- (astroedukacija, astroforum, astrofotografija,
astrohumor, astromolitva, astropoetnica, astrorjenik, astrosavjetnik, astro-
servis, astrokola, astrovodi), cro- (crocafe, crocert, cropoker, croportal), de-
mo-
12
(demoalbum, demosnimka, demoverzija), gastro- (gastroikona, gastro-
izloba, gastrokuharica, gastronatjecanje, gastroponuda, gastroscena, gastro-
stranice, gastropijun, gastroturizam, gastroveer), homeo- (homeoinjekcija,
homeolijenik, homeolijek, homeoterapija, homeotretma), info- (infoblagajna,
infocentar, infodan, infoizlog, infomaterijali, infopult, infosajam, infoservis,
infosredite, infousluga), krim- (krimdetalj, krimistraga, krimkomedija, krimo-
brada, krimodjel, krimpolicija, krimsvijet), latino- (latinodjevojka, latinoglaz-
ba, latinoljepotica, latinoples, latinoritam, latinoturneja, latinozvijezda), lezbo-
(lezboanketa, lezbocura, lezbofilmi, lezboigrica, lezboinformacije, lezbo-
iskustvo, lezbopoljubac, lezbopopulacija, lezbosuperjunakinja, lezbook, lez-
10
Za hrvatski jezik v. npr. Hrvatski jezini savjetnik 1999: 241246; Sili i Pranjkovi
2005: 154157.
11
O prisutnosti istih prefiksoida i sufiksoida u hrvatskom i srpskom jeziku v. u Horvat i te-
bih Golub 2009: 408409.
12
Prefiksoid demo- dolazi od lat. rijei demonstrare pokazati, no u suvremenim se jezici-
ma iri pod utjecajem engleskoga jezika.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
6
bozabava), mega- (megajahta, megaobmana, megaparty, megapljaka, mega-
predavanje, megariot, megaslika, megavaan, megazvijezda).
Posljednjih su godina velik procvat doivjeli ovi prefiksoidi: agro- (agro-
burza, agrokredit, agroportal, agrosubvencija, agroturizam, agrozanimljivost),
bio- (biofarma, biokozmetika, biomaska, bioplin, biopark, bioprognoza, bio-
proizvod, biorazgradiv, bioria, biosandalice, biosir, bioznanost), eko- (eko-
izmica, ekofrotir, ekohrana, ekoigraka, ekojastuk, ekokoara, ekokoa, eko-
mama, ekonet, ekooaza, ekoodbor, ekopamuk, ekoriba, ekokola, ekoturizam,
ekovoarstvo), etno- (etnoatrakcija, etnobatina, etnofrizura, etnoglazba, etno-
grad, etnokua, etnonakit, etnosuvenir, etnoveer, etnozaraza, etnozvuk), euro-
(eurogroznica, eurokovanica, euronogomet, euronovanica, euroskepticizam,
eurostranica, euroteaj, eurotrite), narko- (narkodiler, narkodrava, nar-
kolanac, narkomafija, narkonovac, narkopodzemlje, narkoskupina, narkoef,
narkotrojac, narkoubojica, narkoveza), psiho- (psihokutak, psihopria, psiho-
vjetaenje, psihozvuk) i video- (videoaktivist, videofilm, videogalerija, video-
igrice, videoknjiga, videokodiranje, videokonferencija, video materijal, video-
montaa, videonadzor, videonovosti, videooglasnik, videooprema, videoplat-
no, videoportal, videopoveznica, videopoziv, videoprezentacija, videoprilog,
video produkcija, videosadraj, videosnimka, videosustav, videotehnika, vide-
otrgovina, videousluga).
Osim internacionalnih u korpusu nalazimo i domae prefiksoide, nastale
skraivanjem domaih leksema, npr. jugo < Jugoslavija, jugonostalgiar.
Od sufiksoida u naem je korpusu veoma frekventan -fest, koji se najee
javlja upravo u imenima brojnih festivalskih dogaanja, npr. Animafest, Book-
fest, Brodfest
13
, Bubafest, Festungfest, Jarunfest, Keglifest, ladyfest, Marija-
fest, Nebofest, Rokajfest, pancirfest, Uskrsfest, vinofest, Zadarfest, Zagreb-
fest.
Budui da ih sve ee nalazimo u opem, ak razgovornom jeziku, iz na-
vedenih je primjera vidljivo da i prefiksoidi i sufiksoidi prestaju biti samo tzv.
terminoelementi.
este su i tvorenice u kojima se prefiksoidi i sufiksoidi kombiniraju s posu-
enicama, katkad ortografski neprilagoenima (npr. astrolink, crolink, crosa-
cro, gastromarketing, megaparty, pancirfest; Bookfest, Chansonafest, lady-
fest).
Novija je razvojna tendencija i tvorba s pomou vie prefiksoida (npr. alko-
narkopua, anarhomegahit, antropobiogeokemijski (ciklus), Croartfotoklub,
13
Festival koji se odrava u Slavonskom Brodu.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
7
croetnoproizvod, cromotoportal, ekoetnofestival, ekoetnosajam, ekoetnoselo,
ekoetnostaza, ekoetnoudruga, enoekogastrostol, enogastrohotel, enogastroto-
ur, lezbohomoelement) ili kombinacijom prefiksoida i sufiksoida (npr. Etno-
fest).
Dok su neki prefiksoidi samo dijelovi tvorenica (npr. mega-, psiho-), dru-
gi se osamostaljuju, tj. potvruju i kao samostalne imenice (npr. art, auto, eko,
etno, gastro, info, radio),
14
dakle oni koje Cvetanka Avramova smatra radikso-
idima. U naem su korpusu potreni primjeri Eko-etno, etno-info, etnoenoga-
stro i reenice Jeste li ve eko?; Mi smo vie eko nego nai roditelji.; On slu-
a etno.; Makednonski etno u srcu Zagreba.; Mala zemlja za veliki etno.; Pula:
smjetaj, znamenitosti, gastro).
15

Prefiksoidi sudjeluju i u tvorbi imena tvrtki, poslovnih prostora, asopisa,
mrenih stranica (npr. Astromagazin, Bio Clinica d. o. o., Eko Kvarner, Eko
Lika, Eko-Mavrovi, Eko-Meimurje, Gastroglobus, Gastrokorula). Dok jed-
ni u tim nazivima imaju status vezanih osnova, drugi se javljaju kao samostalne
rijei, to bi upuivalo na jukstapozicije. Smatramo, meutim, da u dvolanim
nazivima nije rije o jukstapozicijama, nego da je problem iskljuivo pravopisne
prirode. Naime, osim raznolikosti u nazivlju i definiranju analiziranih tvorenica
i njihovih sastavnica, velika je nedosljednost prisutna i u njihovu pisanju.
16

U naem su korpusu potvreni ovi naini pisanja:
a) sastavljeno pisanje tvorenica s prefiksoidima, npr. agroglas, agropa-
ket, aeroklub, afrobend, afrofrizura, afropletenica, alkoindustrija, alkotestira-
nje, alustolarija, anarhosajam, anarhoscena, antropotehnoloki, aromasauna,
astromagazin, astromolitva, astrovodi, autooglasi, audioprilog, audioservis,
autotrnica, autokola, autovijesti, aviokompanija, aviolinija, aviomehaniar,
biokutak, bioprognoza, biofarma, biogorivo, biosir, bioznanost, blictest, blic-
vijesti, ekoturizam, ekovrti, etnonakit, etnospomenik, etnovikend, fotoopre-
ma, gastroponuda, gastroscena, gastrouitak, homeolijek, homeoterapija, in-
foizlog, infoblagajna, infosajam, infostranica, narkodiler, narkomafija, narko-
popis, narkotest, videofilm, videoprilog, videosnimka, videotrgovina, videou-
sluga
14
Usp. o tome I. Klajn 1978.
15
U prilog osamostaljivanju odreenih prefiksoida svjedoe i primjeri kao Rabinfo, odno-
sno Krievci info i Zadar info, na to upuuje i njihov smjetaj iza rijei. U prvom bi se slua-
ju moglo govoriti o sloenici, a u druga dva o jukstapozicijama. Neemo ovdje ulaziti u standar-
dnojezinu normativnu ispravnost takvih tvorba, no injenica je da info poinje dobivati ulogu
samostalne rijei, to mu omoguuje kombinacije s drugim rijeima i/ili osnovama neovisno o
poloaju u novotvorbama.
16
O tome vie u Horvat i tebih Golub 2009: 410.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
8
b) pisanje sa spojnicom, npr. eko-igraka, eko-lutka festival
17
, eko-oaza,
Eko-Mavrovi, Eko-Meimurje, eko-mlaz, Eko-Liburnija
c) rastavljeno pisanje, npr. afro pletenice, Auto Staklo, Auto Hrvatska
18
, Auto
Luka, Bio Clinica d. o. o., Eko Kvarner, Eko Lika, Eko Revija, eko zona, eko wc,
etno glazbena radionica, Info Croatia.
Iako se sve sastavnice u tvorenicama s vie prefiksoida piu sastavljeno (v.
naprijed), iznimno je potvren zapis Eko-etno Hrvatska. Sufiksoidi se takoer
piu sastavljeno s osnovom iza koje dolaze.
19
Iako se recentni hrvatski prirunici slau u tome da se tvorenice s prefik-
soidima (tj. s vezanim osnovma / vezanim leksikim morfemima) piu sastav-
ljeno, ipak ne postoji jednoznano rjeenje u shvaanju pojedinanih tvoreni-
ca. Tako se, primjerice, u Hrvatskom jezinom savjetniku, Babi-Finka-Mo-
guevu te Babi-Moguevu pravopisu tvorenice radiotelevizija i psihofiziki
piu sastavljeno, dok Badurina-Markovi-Mianoviev pravopis propisuje pi-
sanje sa spojnicom (psiho-fiziki, radio-televizija). U tom su pravopisu donese-
na pravila da se sa spojnicom piu dvopojmovne imenike sloenice kojih prvi
ima oblik prefiksoida: audio-videooprema, Austro-Ugarska, auto-motodrutvo,
eko-etnoturizam, radio-televizija (2008: 148) i dvopojmovne pridjevske slo-
enice u kojima prvi dio ima oblik prefiksoida, odnosno one nastale od dvopoj-
movnih imenikih sloenica: alfa-numeriki prikaz (alfabetni i numeriki), Au-
stro-ugarska nagodba (austrijska i ugarska), bio-bibliografski (biografski i bi-
bliografski, prema bio-bibliografija), irilo-metodska tradicija (irilska i me-
todska), psiho-fiziko zdravlje (psihiko i fiziko), psiho-socijalna pomo (psi-
holoka i socijalna), radio-televizijski prijenos (radijski i televizijski, prema ra-
dio-televizija) (2008: 156) te da nije dobro npr. audio- i videooprema (bolje
je audiooprema i videooprema), hidro- i termoizolacija (bolje je hidroizolacija
i termoizolacija) (2008: 149). Zamjetno je da samo u Badurina-Markovi-Mi-
anovievu pravopisu nalazimo kako pisati tvorenice s dvostrukim prefiksoidi-
ma. Velika plodnost novotvorba s prefiksoidima zahtijeva i njihovo ujednae-
no pravopisno normiranje.
20

17
To je primjer jukstapozicije iji je prvi lan tvorenica s prefiksoidom.
18
Hrvatski jezini savjetnik (1999: 370) ima sastavljeno pisanje: Autohrvatska.
19
Iznimke tipa Urban fest smatramo autorovom nesigurnou i neupuenou u pravopi-
sna pravila.
20
Na svojim je sjednicama o tome raspravljalo i Vijee za normu hrvatskoga standardnog
jezika (v. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost). Izdvajamo sljedee: Postavljeno je
pitanje treba li iro-raun pisati sa spojnicom kao polusloenicu ili kao jednu rije iroraun jer
bi tu, kako je reeno, iro funkcioniralo kao prefiksoid. Primijeeno je na to da je tu i u drugim
sluajevima kao bruto-prihod ili neto-iznos, video-zapis, audio-kaseta bolje pisati sa spojnicom
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
9
3. Jukstapozicije
Osobitu vrstu hibrida ine jukstapozicije. Rije je o najee dvolanim
tvorbama sastavljenima od imenica koje se uvijek javljaju u odreenom, ne-
promjenjivom redoslijedu i od kojih prva odreuje drugu. Prvi je lan redovi-
to nepromjenjiv, dok se druga imenica ponaa prema pravilima fleksije hrvat-
skog jezika. U ranijim razdobljima na pojavu jukstapozicijskih tvorenica utje-
cali su njemaki (tihproba, undliteratura) i turski jezik (alaj-barjak, karvan-
saraj), no na njihovu hipertrofiju u suvremenom hrvatskom jeziku ponajprije
utjee engleski jezik. Jo je 1957. godine eljko Bujas upozoravao na veoma
estu pogrjenu uporabu vlastitoga imena pred opom imenicom u slubi atri-
buta ili apozicije, to je izrazit utjecaj engleskog jezika, dok je Rudolf Filipo-
vi jukstapoziciju spominjao kao inovaciju koja se javlja u jezicima pod engle-
skim utjecajem.
Velik broj takvih struktura doslovne su prevedenice (ovjek-aba, kit-uboji-
ca, haljina-koulja) i poluprevedenice (chick literatura < engl. chick literature,
gay scena < engl. gay scene, internet stranica < engl. internet page, patchwork
obitelj < engl. patchwork family), no javljaju se i prave unutarjezine tvoreni-
ce (kontakt policajac, Gavrilovi tradicija, Zvijezda kvaliteta). Katkad je, me-
utim, teko tono razgraniiti je li rije o poluprevedenici ili o unutarjezinoj
tvorenici (hrv. gay pria < engl. gay story?).
U samim poetcima prouavanja jukstapozicija primijeeno je da se odree-
ni broj imenica veoma esto javlja kao njihov prvi lan i da se na taj nain tvore
itavi nizovi (gay brak, gay frajer, gay generacija, gay ikona, gay kauboji, gay
knjiara, gay lik, gay mlade, gay mukarac, gay odjea, gay povijest (Hrvata),
gay premijerka, gay pria, gay prosvjed, gay susreti, gay turizam, gay zabava),
pa ih neki jezikoslovci (ori, Surduki) smatraju nepromjenjivim pridjevima.
Boo ori (2008: 121123) donosi sljedeu klasifikaciju, njegovom termino-
logijom, analitikih pridjeva: 1. a) analiti tipa biznis, rok koji po podrijetlu zna-
e predmete, pojave i osobe te se istovremeno iroko upotrebljavaju u stvojstvu
analitike determinacije; b) elementi tipa auto, audio koji su po podrijetlu prvi
dio sloenice u tradicionalnom smislu, a koji paralelno funkcioniraju kao ime-
jer se tako upozorava na sloenu strukturu takvih rijei i olakava zamjena leksema koji ulaze u
njih drugima koji bi se u daljnjoj izgradnji hrvatskoga standardnog jezika uinili prikladnijima.
Tako se audio-zapis moe svjesno postaviti uz znaenjski ekvivalentan zvuni zapis. Time se
ujedno upozorava na to da je tu leksiki element posuen iz drugoga jezika. To miljenje nije bilo
osporeno. Pokazalo se tako da je pisanje polusloenica pitanje vano za jezinu kulturu i Vijee
je o tome postiglo konsenzus. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost_9_sjednica.doc
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
10
nica; c) analiti tipa super, ekstra koji su bivi internacionalni prefiksi, a koji u
suvremenom jeziku dolaze u ulozi pridjeva, priloga ili ak i imenice; 2. lekse-
mi koji funkcioniraju samo kao indeklinabilni determinatori a) skraeni obli-
ci imenica koje funkcioniraju u svojstvu analitikog determinatora uz imenicu
(presskonferencija, jahtklub, stripbar); b) skraeni oblici pridjeva koji funkci-
oniraju kao analitiki determinatori uz imenice (popzvezda);
21
c) bivi interna-
cionalni prefiksi i prvi dijelovi sloenice, tj. leksemi koji se ne mogu smatra-
ti skraenim derivatom pune imenice ili pridjeva (megazvijezda, postdemokra-
cija, makrostruktura). Vidljivo je da spomenuti autor analitikim pridjevima
smatra i prefiksoide i samostalne imenice stranoga podrijetla koje se esto jav-
ljaju kao prvi lan u jukstapozicijama. Premda se ne slaemo s navedenom kla-
sifikacijom, smatramo da je zanimljiva iz dvaju razloga: 1. ukazuje na potrebu
da se spomenuti fenomeni detaljno istrae i 2. upozorava na razliito podrijetlo
elemenata koje mi nazivamo prefiksoidima.
U literaturi se jukstapozicije razliito tretiraju: neki ih jezikoslovci smatraju
polusloenicama, neki sloenicama, a neki vrstom sintaktike inovacije.
Zagovornici shvaanja da je rije o polusloenicama (Babi, Bari i Mali,
Klajn,
22
Surduki) kao argumente navode da je rije o svezama dviju rijei ija
su glavna obiljeja atributivnost prve imenice u odnosu prema drugoj, neskla-
njanje prve imenice, uvanje obaju naglasaka, njihovo nesudjelovanje u tvorbi,
sintaktika cjelovitost i stilska obiljeenost.
23
Matthias Rammelmeyer jukstapozicije smatra jednim od triju novih tvor-
benih tipova sloenica koji se u hrvatskome javlja pod utjecajem njemakoga i
turskoga jezika, pa ih naziva njemako-turskim tipom sloenica.
24
Dio jezikoslovaca priklanja se tumaenju da je rije o pojavi na granici iz-
meu sintakse i tvorbe, pa jukstapozicije definira kao nove sintaktike struk-
ture (Muhvi-Dimanovski, Starevi). Upravo novija istraivanja sintaktikih
odnosa dijelova jukstapozicija pokazuju da on ne mora biti samo atributivan,
ve moe biti i apozicijski.
25
Anel Starevi (2006.) razlikuje predatribute (hip
hop kultura, jagoda koktel, kontakt podatak) i predapozicije (Dacia automobil,
Mango vestica, Milford aj, Mercator centar, Volvo limuzina). Razliku izmeu
21
Premda je pop moda skraenica od pridjeva, u suvremenom se jeziku javlja kao imeni-
ce (sluati pop).
22
Klajn (2002: 44) ih naziva dvoimenikim sloenicama, no u daljnjem tekstu objanjava
da je rije o polusloenicama.
23
Prema Bari i Mali 1986: 94.
24
V. Rammelmeyer 1975: 66.
25
V. Starevi 2006.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
11
njih objanjava time da predatributi izriu posvojnost (Iris parfumerija > Iri-
sova parfumerija), a predapozicije ne (Iris grupa > *Irisova grupa). Smatramo
da taj problem treba jo detaljno istraiti, i to na znatno veem korupusu, no u
okvirima ovoga rada eljele bismo ukazati na samo nekoliko aspekata proble-
ma. Kao to emo pokazati u daljnjem tekstu, tzv. predatributi ne izriu samo
posvojnost: pizza unka nije pizzina unka ve unka za pizzu, doping sred-
stvo nije dopingovo sredstvo ve sredstvo za doping, macho ponaanje nije
machovo ponaanje ve ponaanje tipino za macha. Nadalje, ako poemo
od toga da se svaka jukstapozicija sastoji uglavnom od dvaju elementa iji se
odnos sa sintaktikoga gledita moe opisati kao odnos nominala (N) i determi-
natora (D), tada je u sluaju Starevievih predatributa i predapozicija, rije o
dvama razliitima odnosima. Naime, u sintagmama lijepa djevojka, dobra ba-
kica, uiteljica Mara, nogometa Marko, atributi su lijepa i dobra, a uiteljica
i nogometa su apozicije, no rije je uvijek o determinatorima uz nominale dje-
vojka, bakica, Mara i Marko, dakle o strukturi D N. Isti odnos D N nalazi-
mo u jukstapozicijama u kojima je prvi lan atribut drugoga, odnosno u Stare-
vievim predatributima. Meutim, u sluajevima predapozicija, kako ih nazi-
va Anel Starevi, nominal dolazi ispred determinativa (ne grupa Iris, ve Iris
grupa; ne tenisice Nike, ve Nike tenisice), pa bi stoga ispravno bilo govoriti o
postapozicijama, to bismo shematski mogle ovako prikazati:
1. predatributi, D N
d n
sladoled kocka kocka od sladoleda
d n
tuna sendvi sendvi od tune
d n
kino program program kina
2. postapozicije, N D
n d
Nike tenisice tenisice (robne oznake) Nike
n d
Iris grupa grupa Iris
n d
Renault vozilo vozilo (tvrtke) Renault.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
12
Smatramo, meutim, da valja biti veoma oprezan pri odreivanju predatri-
buta i postapozicija. Naime, Mango vestica moe se interpretirati i kao vestica
Mango i kao Mangova vestica. Isto vrijedi i za Renault vozilo vozilo Re-
nault i Renaultovo vozilo. Dapae, precizna bi transformacija glasila vesti-
ca robne oznake Mango i vozilo tvrtke Renault, to znai da je i u tim slua-
jevima rije o izricanju svojevrsne posvojnosti, tipinosti, a samim time i atri-
butivnoga, a ne apozicijskoga odnosa.
26
S obzirom na njihovo podrijetlo u veini je jukstapozicija prvi element tui-
ca ili posuenica, no javljaju se i strukture u kojima su oba elementa hrvatsko-
ga podrijetla (leptir-staklo, sladoled kocke, spomen-ploa, trenja aj), to pre-
ma Milanu Surdukom (1978: 194) predstavlja najveu inovaciju jer hrvatske
imenice u naelu ne mogu biti atributom drugih imenica.
U naem je korpusu zabiljeeno nekoliko vierjenih jukstapozicija, npr.
art dco namjetaj, best buy ponuda, Bipa bebi dani, dial up pristup, Franz Fer-
dinand torta, hands free ureaj, Hrvatska trai zvijezdu turneja. No premda se
sastoje od vie rijei, sa sintaktikoga su gledita obino dvolane. Naime, osob-
no ime Franz Ferdinand prvi je lan, a torta drugi, kao to je i ime emisije Hr-
vatska trai zvijezdu prvi lan, a turneja drugi, odnosno rije je o strukturama N
D i D N. Ipak, u naem je korpusu potvreno i nekoliko trolanih struktura
(Bipa bebi dani, Motovun film festival, Pula film festival), odnosno jukstapozici-
ja u kojima je drugi lan determinator treega, a prvi se kao determinator odnosi
prema pojmu to ga zajedno ine drugi i trei lan, ili shematski:
D N
/ \
d n
Motovun film festival
/ \
film festival
U suvremenom su jeziku veoma este jukstapozicije iji je prvi lan ime
robne oznake, npr. Coca cola okus, Nike tenisice, Podravka juha, Renault pa-
ket, Renault ponuda, Swarovski efekt, koda vozilo. Takve oblike preferira mar-
ketinka industrija zato to se ime proizvoda ne mijenja te tako lake ulazi u
pamenje potroaa.
26
U primjerima uiteljica Mara i nogometa Marko jasno je da je rije o apozicijama.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
13
Jukstapozicije mogu oznaavati:
a) posvojnost (beba centar, ki estetika, kino program, kino projekt, Pan
ep, koda paket, koda trgovac, koda vozilo)
b) tipinost (Barbie djevojka, Coca cola okus, gay odjea, hip hop kultura,
macho izdanje, macho ponaanje, Swarofski efekt)
c) mjesto (Bipa bebi dani, internet adresa, internet domena, internet izda-
nje, internet kiosk, internet oaza, kino premijera, kino projekcija, palainka
bar)
d) sredstvo (internet bankarstvo, internet kultura, internet marketing, inter-
net televizija, internet usluge, internet oglaavanje, internet zarada)
e) svrhu, namjenu (beauty stvarice, bebi krevet, bebi oprema, doping sred-
stvo, doping supstanca, kamp hladnjak, kino ulaznica, kontakt osoba, kontakt
podaci, kontakt policajac, pizza unka, rotilj kobasica, sendvi sir)
f) sadraj (Barbie crti, biznis plan, coming out pria, doping skandal, gay
film, gay pria, kino blog, tra asopis, tra novine, tra rubrika)
g) materijal (najlon vreica, tuna sendvi, vinja aj)
h) ciljnu skupinu (chick literatura, gay ikona, gay knjiara, gay odjea, gay
pria, gay turizam)
i) pripadnost kakvoj skupini (gay frajer, gay mlade, gay mukarac, macho
mladoenja)
j) osobinu (bofl roba, gay lik, macho kultura, tra baba)
k) sastav
27
(ananas torta, banana colada, gris knedla, kakao nite, narana
pun).
Znaenje pojedinih jukstapozicijskih tvorbi nije uvijek mogue jednozna-
no odrediti (kino oglaavanje oglaavanje putem kina ili oglaavanje u kinu,
internet marketing marketing na internetu ili marketing putem interneta).
Jezikoslovci koji opravdavaju uporabu jukstapozicija u hrvatskome jeziku
te smatraju da ih treba dopustiti i u standardnom jeziku, u obranu svojih stavo-
va iznose sljedee argumente
28
:
a) Rije je o ekonominim i praktinim tvorenicama (Barbie crti crti u
kojem je glavni lik Barbie, gay knjiara knjiara u kojoj se prodaje litera-
tura koja se bavi tematikom homoseksualnosti, Peugeot dijelovi dijelovi za
Peugeotova vozila).
27
Prije svega kod namirnica.
28
Prema Starevi 2006: 652.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
14
b) Dok gotovo svaka imenica moe stajati uz bilo koju drugu imenica, nije
mogue od svake imenice izvesti pridjev koji bi bio prirodan izvornom govor-
niku (*bananski koktel).
c) Zbog svoje kratkoe jukstapozicije imaju vei marketinku uinak na po-
troae.
d) Jukstapozicijama se naglaava i uva ime oznake proizvoda ili usluge
(Hugo Boss odijela).
Meutim, hrvatski se standardolozi slau da je rije o konstrukcijama stranim
hrvatskomu jeziku i da ih kad je to god mogue treba izbjegavati i upotrebljava-
ti pridjev ili imenicu u kosom padeu, odnosno prijedlonu skupinu (bejzbolska
palica umjesto bejzbol palica; igralite za golf umjesto golf igralite).
29
4. Tvorenice sa zavretkom -izacija
Kao jedna od novih tvorbenih tendencija u slavenskim jezicima u suvreme-
noj se literaturi spominje pojava velikoga broja imenica sa zavretkom -izaci-
ja.
30
Pojava, koja se obino objanjava kao posljedica amerikanizacije i globali-
zacije u jeziku, zapaena je i istraivana u bugarskome (Avramova 2010.), e-
kome, poljskome, ruskome (Korjakovceva 2010.; Zemskaja 1996.), hrvatsko-
me (Muhvi-Dimanovski 2005.) i srpskome (ori 2009.).
Takve su novotvorbe uglavnom obiljejem urnalistikoga i razgovornoga
stila (veoma su este u jeziku interneta, odnosno internetskih foruma, blogo-
va itd.) i odlikuju se visokom frekventnou. Svojim semantizmom upuuju na
novonastale drutvene uvjete (macdonaldizacija, oligarhizacija, spidizacija),
esto daju signale o tendencijama u novom ideolokom rjeniku (dekomuniza-
cija, (de)tumanizacija, NATO-izacija) i obino su pejorativna znaenja (apar-
tmanizacija, betonizacija pretjerana gradnja uz obalu, budalizacija).
29
O tome se raspravljalo i na sjednicama Vijea za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Nita lake i nita prirodnije nego rei Podravkina juha. Nitko ne moe osjetiti da bi to bilo ne-
kakvo silovanje jezika. Ipak je silovito i nezaustavljivo, nekom svojom neodoljivom privlai-
vosti, navrla Podravka juha. Tek to je mnogima bilo neto! Kao da se eljela osjetiti doivljajnost
kakvu posreduje engleski jezini izraz. Ako se, meutim, dosljedno pie Podravka-juha, uklapa
se to u sintaktiko ustrojstvo hrvatskoga jezika i tako smanjuje teta od toga jer se ustrojstvo ma-
nje razgrauje. www.ihjj.hr/dokumenti/Priopcenje_za_javnost_9_sjednica.doc
30
Namjerno govorimo o zavretku jer je rije o dvjema skupinama tvorenica: onima odi-
meninog podrijetla izvedenima sufikskom -izacija i onima odglagolnog podrijetla izvedenima
sufiksom -acija.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
15
Premda se u slavistikoj literaturi
31
istie da je uglavnom rije o imenica-
ma izvedenima od imenica, a ne od glagola, to je tradicionalni tvorbeni uzo-
rak, primjeri iz naega korpusa ne potvruju taj zakljuak. Naime, za znatan
su broj imenica sa zavretkom -izacija potvreni i odgovarajui glagoli (npr.
apartmanizacija i apartmanizirati, betonizacija i betonizirati, europeizacija i
europeizirati, kosovizacija i kosovizirati, vijetnamizacija i vijetnamizirati), pa
se ne moe sa sigurnou tvrditi je li rije o odimeninim ili o odglagolnim
tvorenicama.
Semantiki su imenice toga tipa veoma raznolike. Izrazito su frekventne
izvedenice od odreenih zemljopisnih imena (ciprizacija, kosovizacija, liba-
nonizacija, skandinavizacija) ije bi se znaenje moglo opisati kao stvoriti
uvjete kakvi vladaju u zemlji/regiji oznaenoj motivirajuom rijeju, pa po-
zitivno ili pejorativno znaenje rijei ovisi o asocijacijama koje govornici hr-
vatskoga jezika veu uz pojedine od njih.
32
este su i tvorenice sa znaenjem pretvoriti u ono to znai motivirajua
rije (budalizacija, debilizacija, kretenizacija), podvrgnuti djelovanju ono-
ga to znai osnovna rije (alkoholizacija, narkotizacija ) i dovesti do stanja
to ga znai osnovna rije (paranoizacija, izofrenizacija).
33
Trend je, ne samo u slavenskim ve i u drugim europskim jezicima (pri-
mjerice njemakome), izvoenje nomina actionis od osobnih imena, obi-
no politiara i javnih osoba ije bi se znaenje moglo opisati kao stvaranje
uvjeta u skladu s idejama i svjetonazorom osobe ije je ime u osnovi. U bu-
garskome se tako govori o siderovizaciji (< Volen Siderov), stanievizaciji (<
Sergej Staniev) i ivkovizaciji (< Todor ivkov),
34
u ruskome o jelcinizaci-
ji (< Boris Jelcin) i putinizaciji (< Vladimir Putin),
35
a u njemakome o mer-
kelizaciji (< Angela Merkel)
36
. U hrvatskome su korpusu zabiljeeni sljedei
primjeri: bushizacija, kajinizacija, liniizacija, raanizacija, titoizacija, tu-
manizacija.
31
V. Martincova 1983.; Zemskaja 1996.; Avramova 2010.; Korjakovceva 2010.
32
U Vjesniku od 13. kolovoza 2001. godine pojmovi kao to su balkanizacija, ciprizacija,
kosovizacija, vijetnamizacija duhovito se nazivaju negativnom geografizacijom.
33
Ista znaenja u svojem korpusu biljei i Korjakovceva 2010: 135.
34
Prema Avramova 2010: 13.
35
Prema Korjakovceva 2010: 135.
36
Na mrenoj stranici www.klimaretter.de lanak od 27. travnja 2010. godine naslovljen je
Die Merkelisierung der Klimapolitik.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
16
Tvorbenu inovaciju u hrvatskom jeziku ine izvedenice sufiksom -izacija
iji je prvi dio skraenica: NATO-izacija (natoizacija),
37
PVC-izacija
38
, PDF-
-izacija
39
, SAO-izacija.
40
5. Polisemizacija posuivanjem
Osobitu vrstu interferencije ini polisemizacija posuivanjem. Prema Mihaj-
lu Popoviu (1997: 347), koji pojavu naziva polisemijskim posuivanjem, ri-
je je o pojavi prenoenja znaenja strane rijei na domau rije
41
slinoga obli-
ka i najee istoga etimona zbog identifikacije po obliku. Budui da veina je-
zika modernoga svijeta ima dio zajednikoga vokabulara (tzv. internacionaliz-
mi ili europeizmi), obino preuzetoga iz klasinih jezika, polisemijsko seman-
tiko posuivanje esta je pojava. Jedna od novih razvojnih tendencija u svim
jezicima izloenima amerikanizaciji jest i polisemijsko semantiko posuiva-
nje, odnosno preuzimanje znaenja koja rije istoga etimona ima u engleskome
kao jeziku davatelju, ali ga (jo) nema u jeziku primatelju. Primjerice, rije vi-
rus u hrvatskome, a i u mnogim drugim jezicima, osim to oznauje parazitski
mikroorganizam koji izaziva bolest, u novije vrijeme, a ponajprije pod utjeca-
jem engleskoga kao jezika informatike, dobiva i znaenje program koji infici-
ra kompjuterske datoteke. Isto vrijedi i za rije ikona koja uz prvobitno znae-
nje sveta slika pod utjecajem engleskog jezika u raunalnom nazivlju dobila i
znaenje grafiki simbol na ekranu, a da bi se posljednjih godina poela jav-
ljati i u kolokacijama kao to su modna ikona (Paris Hilton modna ikona ili
modna katastrofa), gay ikona (Krunoslav Borovec postao domaa gay ikona)
ili pop ikona (D. Beckham nogometna zvijezda ili pop ikona).
Meutim, posebice u razgovornom jeziku i jeziku medija dolazi po pogrje-
ne uporabe, tj. hrvatskim se rijeima pripisuje znaenje koje imaju rijei istoga
etimona u engleskome, no koje u hrvatskome nije standardno.
Rije afera u hrvatski je jezik preuzeta iz francuskoga (< fr. affaire) i ima znae-
nje neugodan ili neprilian sluaj koji odjekuje u javnosti, odigrava se pred javno-
u (U aferu Hypo upletena je i ministrica MUP-a Slovenije. 24 sata, 20. 8. 2010.).
37
Natoizacija HV bez koje nema ulaska u NATO, golem je potencijal razvoja... (www.
thephora.net, 20. 11. 2005.)
38
Sad kad pone PVC-izacija balkona, samo ekaju ko e prvi pa da ga slijede (www.
split.com.hr, 27. 4. 2007.)
39
Slijedi naravno detaljno itanje i vrlo vjerovatno PDF-izacija. (www.dizajncom.com,
2. 1. 2006.)
40
SAO-izacija Crne Gore? (www.radioslobodnaeuropa.com, 29. 11. 2004.)
41
Pri tome domaa rije moe biti i posuenica prilagoena sustavu jezika primatelja.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
17
U novije se vrijeme, meutim, pod utjecajem engleskoga rije upotrebljava i u
znaenju ljubavna veza (Vinji priznao aferu s Mirelom Rupi, www.ezadar.
hr, 11. 7. 2007).
42

Slina je situacija s pridjevom ultimativan ije se znaenje u rjenicima stra-
nih rijei opisuje kao odluan, posljednji, krajnji (Ultimativan nain na koji
predsjednik Uprave pristupa sindikalnim pitanjima vie jednostavno ne mo-
emo tolerirati. www.nhs.hr, 2. 2. 2007.), a koji se zbog interferencije s en-
gleskim jezikom pogrjeno upotrebljava (Ultimativna privatna kolekcija broji
7000 automobila. www.tportal.hr, 27. 7. 2010.).
Nekritino prevoenje i nepoznavanje vlastita jezika pokazuju i primjeri kao
to su ovi: ... klasificirani podatak je onaj koji je nadleno tijelo, u propisanom
postupku, takvim oznailo i za koji je utvrden stupanj tajnosti, kao i podatak ko-
jeg je Republici Hrvatskoj tako oznaenog predala, druga drava, meunarod-
na organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surauje. (Zakon o
tajnosti podataka). U hrvatskome, naime, glagol klasificirati znai svrstati ili
razvrstati po klasama, nekom sustavu, no u engleskome classified document ne
znai razvrstan dokument, ve povjerljiv, tajni dokument.
43
U lanku Jutarnjeg lista o glumici Christini Hendricks pronale smo sljede-
u reenicu: Nedugo nakon toga britanska ministrica za jednaka prava nazva-
la ju je apsolutno fabuloznom i najboljim moguim uzorom za mlade djevoj-
ke upravo zato jer se nikad nije htjela podvri vladajuoj ideji izgladnjele lje-
pote i neprirodnim muenjem tijela smanjiti ili unititi svoje obline koje ne ula-
ze u odjeu manju od konfekcijskog broja 44. Rije je o tipinom primjeru za-
mjene rijei istih etimona koje u engleskome imaju jedno, a u hrvatskome po-
sve drugo znaenje. Britanska je ministrica Christinu opisala kao absolutely fa-
bulous, elei pri tome naglasiti da je glumica fantastina, fenomenalna, pre-
lijepa, a nikako da je, primjerice, bezuvjetno mitoloka.
6. Zakljuak
Ovim smo radom pokazale da je hrvatski jezik zahvaen istim procesima
kao i ostali slavenski te europski jezici. Zbog velikoga utjecaja engleskoga je-
zika i u hrvatskome nalazimo nove razvojne tendencije na mnogim jezinim ra-
zinama. Sve to ukazuje na nunost da se standardolozi intenzivnije ponu bavi-
ti tim problemom te ponude adekvatna i ujednaena rjeenja, posebice na tvor-
benoj i pravopisnoj razini.
42
O tome vie u Opai 2006.
43
O tome vie u Opai 2006.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
18
Literatura:
, 2010. ,
XX
XXI ,
, Kijev, 1018.
BaBi, Stjepan 1991. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb:
HAZU.
BaBi, Stjepan 2002. Tvorba rijei u hrvatskome knjievnome jeziku. Zagreb:
HAZU i Nakladni zavod Globus.
BaBi, Stjepan; Boidar Finka; Milan Mogu 2003. Hrvatski pravopis. Za-
greb: kolska knjiga.
BaBi, Stjepan; Sanda HaM; Milan Mogu 2005. Hrvatski kolski pravopis.
Zagreb: kolska knjiga.
BaBi, Stjepan; Milan Mogu 2010. Hrvatski pravopis: usklaen sa zakljuci-
ma Vijea za normu hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: kolska knji-
ga.
Badurina, lada; ivan Markovi; kreiMir Mianovi 2008. Hrvatski pravo-
pis. Zagreb: Matica hrvatska.
Bari, eugenija 1980. Imenike sloenice neprefiskalne i nesufiskalne tvorbe.
Zagreb: Sveuilina naklada Liber.
Bari, eugenija; dragica Mali 1986. O problemu polusloenica. Jezik, 3/4,
Zagreb, 90104.
Bari, eugenija; lana Hudeek [et al.] 1999. Hrvatski jezini savjetnik. Za-
greb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. (= HJS)
Bidwell, cHarleS 1969. Two Morpho-syntactic Patterns in Serbo-Croatian.
Language, 45/46, 3134.
BujaS, eljko 1957/58. Utjecaj engleskih atributa. Jezik, 2, Zagreb, 6263.
ori, Boo 2008. Tvorba imenica u srpskom jeziku. Beograd: Drutvo za srp-
ski jezik i knjievnost Srbije.
Filipovi, rudolF 1967. Jezici u kontaktu i jezino posuivanje. Suvremena lin-
gvistika, 4, Zagreb, 2789.
Filipovi, rudolF 1985. Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezinih
dodira. Zagreb: JAZU i kolska knjiga.
FleiScHer, wolFgang; irMHil Barz 1995. Wortbildung der deutschen Gegen-
wartssprache. Tbingen: Max Niemeyer Verlag.
grani, jagoda (ur.) 2006. Jezik i mediji: zbornik. Split: HDPL.
Horvat, Marijana; BarBara teBiH goluB 2009. Globalizacija i internacionali-
zacija u hrvatskome i srpskome jeziku. Die Unterschiede zwischen dem Bo-
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
19
snischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen: Grammatik // Razli-
ke izmeu bosanskog/bonjakog, hrvatskog i srpskog jezika. Band 3. Hg.
Branko Toovi. Be: LiT Verlag, 405419.
klajn, ivan 1978. O prefiksoidima u srpskohrvatkom jeziku. Na jezik, XXII/5,
Beograd, 87197.
klajn, ivan 2002. Tvorba rei u savremenom srpskom jeziku: prvi deo: slaga-
nje i prefiksacija. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Insti-
tut za srpski jezik SANU; Novi Sad: Matica srpska.
klajn, ivan 2003. Tvorba rei u savremenom srpskom jeziku: drugi deo: sufik-
sacija i konverzija. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva In-
stitut za srpski jezik SANU; Novi Sad: Matica srpska.
kliMenko, n. F.; e. a. kaprilovSka (ur.) 2010. Vidobraennija istorii ta kulturi
na rodu v slobotvorenni. Kijev: Komisija za tvorbu Slavistikog komiteta.
, . 2010. nomina actionis
( ,
).
, Kijev, 120133.
kovaec, auguSt 2005. Izazovi globalizacije i hrvatski jezini standard. Jezik,
51, Zagreb 6066.
MiHaljevi, Milica; erMina raMadanovi 2006. Razradba tvorbenih naina u
nazivlju (s posebnim obzirom na odnos meu sloenicama bez spojnika -o-,
sraslicama i tvorenicama s prefiksoidima). Rasprave Instituta za hrvatski je-
zik i jezikoslovlje, 32, Zagreb, 193211.
Minovi, Milivoje 1985. Internacionalne tendencije u razvoju savremenog srp-
skohrvatskog knjievnog jezika. Knjievni jezik, 12/1, Beograd, 1934.
MuHvi-diManovSki, veSna 1992a. Prevedenice jedan oblik neologizama.
Rad HAZU, 446, Zagreb, 93205.
MuHvi-diManovSki, veSna 1992b. Super- kao element hibridnih sloenica.
Rad Zavoda za slavensku filologiju, 27, Zagreb, 161167.
MuHvi-diManovSki, veSna 1994. Mjesto posuenica u jednojezinim rjenici-
ma. Filologija, 22/23, Zagreb, 217225.
MuHvi-diManovSki, veSna 1995. Glagolski anglicizmi u njemakom. Filolo-
gija, 24/25, Zagreb, 267273.
MuHvi-diManovSki, veSna 1996. Njemaki kao jezik posrednik pri posuivanju
iz engleskoga u hrvatski. Suvremena lingvistika, 41/42, Zagreb, 457464.
MuHvi-diManovSki, veSna 1998. Neologizmi na razmei jezine otvorenosti i
jezinoga purizma. Filologija, 30/31, Zagreb, 495499.
MuHvi-diManovSki, veSna 2005. Neologizmi. Problemi teorije i primjene. Za-
greb: FF press, Filozofski fakultet.
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
20
opai, niveS 2006. Hrvatski u zagradama. Zagreb: Hrvatska sveuilina na-
klada.
popovi, MiHajlo 1997. O nekim novim sluajevima polisemijskog semanti-
kog pozajmljivanja. Srpski jezik, 1/2, Beograd, 347354.
raMMelMeyer, MatHiaS 1975. Die deutschen Lehnbersetzungen im Serbokro-
atischen. Wiesbaden: Frankfurter Abhandlungen zur Slavistik, Bd. 23.
SaMardija, Marko 2002. Hrvatski jezik u vrijeme globalizacije. Rijeki filo-
loki dani 4: zbornik radova. Ur. Diana Stolac. Rijeka: Filozofski fakultet u
Rijeci, 435439.
Sili, joSip; ivo pranjkovi 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kol-
ska knjiga.
SiMeon, rikard 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. Zagreb: Ma-
tica hrvatska.
SiMi, radoje
2
2006. Srpski pravopis. Beograd: Jasen.
Soanac, lelija 1990. Engleski element u talijanskom jeziku. Filologija, 18,
Zagreb, 4959.
Soanac, lelija 1992/93. Morfoloka adaptacija anglicizama u talijanskom je-
ziku. Filologija, 20/21, Zagreb, 413424.
Soanac, lelija 1993. Sekundarna adaptacija anglicizama u talijanskom jezi-
ku: tvorba rijei. Suvremena lingvistika, 35/36, 171176.
Soanac, lelija 1994. O nekim anglicizmima i pseudoanglicizmima u rjenici-
ma hrvatskoga knjievnog jezika. Filologija, 22/3, Zagreb, 225228.
Soanac, lelija 1996a. Fonoloka adaptacija anglicizama u talijanskom jeziku:
fonemska redistribucija. Suvremena lingvistika, 41/42, Zagreb, 571581.
Soanac, lelija 1996b. Primarna adaptacija anglicizama u talijanskome jeziku
na sematnikoj razini. Filologija, 26, Zagreb, 6372.
Soanac, lelija 2004. Hrvatsko-talijanski jezini dodiri. Zagreb: Nakladni za-
vod Globus.
Soanac, lelija [et al.] 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Za-
greb: Globus.
Starevi, anel 2006. Imenice kao atributi nove strukture u hrvatskom jezi-
ku. Jezik i mediji: zbornik. Ur. Jagoda Grani. Split: HDPL, 645655.
StraMlji Braznik, irena 2008. Prevzete leksemske prvine in njihova besedo-
tvorba zmonost v slovenini. Zbornik referatov za tirinajsti mednarodni
slavistini kongres, Ljubljana, 149160.
Surduki, Milan 1978. Imenike sloenice bez spojnog vokala u srpskohrvat-
skom jeziku. Nauni sastanak slavista u Vukove dane, 7, Beograd, 189196.
www.ihjj.hr
Marijana Horvat, Barbara tebih Golub: Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/1 (2010.), str. 121
21
The Consequences of Internationalization
in the Croatian Language
Abstract
The consequences of globalization processes are visible in language as ten-
dencies towards internationalization. Internationalization, or more precisely
Anglo-Americanization, has affected all modern languages in the world and
the Croatian language is no exception. Due to the great influence of the English
language, new development tendencies can be found on many language levels.
All this stresses the need for standardologists to dedicate more serious con-
sideration to this problem, and offer adequate and unified solutions, especially
on the levels of orthography and word formation.
Kljune rijei: hrvatski jezik, internacionalizacija, hibridi, jukstapozicije, novotvoreni-
ce na -izacija, polisemijske posuenice
Key words: the Croatian language, internationalization, hybrids, juxtaposition, neolo-
gisms ending in -izacija, polysemic loan words