Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Za Sprovodjenje Energetskih Pregleda Zgrada PDF
Prirucnik Za Sprovodjenje Energetskih Pregleda Zgrada PDF
K]
Faktor
otpora
difuzije
vodene
pare
Relativni
troak za
U=,
[W/m
K]
mineralnavuna
(MV)
io-aoo o.o,,-o.o,o ,-ii i i
ekspandirani
polistiren(EIS)
stiropor
i,-,o o.o,,-o.oo ,-io oo o.so
ekstrudirana
polistirenska
pjena(XIS)
stirodur
a, o.o,o-o.oo s-io i,o a.,
tvrda
polistirenska
pjena(IUR)
,o o.oao-o.oo ;-, oo ,-s
drvenavuna
(VV)
,oo-oo o.oo,-o.o, io-ao ,/, -o
ekspandirani
perlit(EIB)
io-ao o.o-o.oo, io-io , i.,-a.o
ekspandirana
pluta(ICB)
so-,oo o.o,-o.o,, ii-i ,/io a.o-,.o
ovijavuna i,-oo o.oo io-ii i-a -
slama - o.o,-o.i, ao-,, - -
Uovojtabelidajemopregledtermoizolacionihmaterijalasa
njihovimosnovnimkarakteristikamakaotojeUvrijednost
toplotneprovodljivosti,faktorotporadifuzijevodenepare,kaoi
komparativnaanalizarelativnihtrokovazanjihovuugradnjuna
primjeruzidaciljaneU-vrijednostio.,,V/m
a
K.
AnaliziranipodaciuTabeli,seodnosenatoplotnuizolaciju
spoljanjegzida.DabismopostiglinavedenuvrijednostUzato
namjepotrebnoprosjenoiocmkamenevuneili,cmpolistirena,
uzavisnostiodvrijednostitoplotneprovodljivostimaterijala.7a
istuvrijednostbienampotrebnoccaio-aocmdebljineizolacijeod
drvenevuneili;-,cmpoliuretanskeizolacije.Akouporeujemo
cijenematerijalanatrituipretpostavimodajecijenakamene
vunei,ondajepolistirenskaizolacijaEISnetojeftinija,odnosno
o,so,aekstrudiranipolistirenXIS,a,,putaskuplji.Ioliuretanska
Tabela 2: Uporedna
analiza toplotne
provodljivosti,
faktora difuzije
vodene pare i
relativnih trokova
za ugradnju za
projektovanu U
vrijednost 0.35 W/
m
2
K/ Izvor
Energetski Institut
Hrvoje Poar EIHP/
Tabela 3: Faze
postavljanja
termoizolacije /
Izvor: prezentacija
Energetska
efkasnost zgrada
(omota zgrade-
graevinske
tehnike-Ministarstvo
ekonomije / Sektor
za energetsku
efkasnost, autor
prezentacije Exergia,
Grka/
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
67 68
///Opis mjere
Ovajdiotrebadasadri:
Naznakudaliseradiopostavljanjutermoizolacijesaspoljanje
iliunutranjestranespoljanjegzida;
Vrstumaterijalatoplotnezatiteinjegovudebljinu,kaoikratak
opisosnovnihkarakteristikatogmaterijalasapripadajuim
koecijentomtoplotneprovodljivosti;
Naznakudabiodabranisistemtermikezatitetrebalodaima
EuropeanTechnicalApproval(ETA)accordingtoETAGoo
(EuropeanTechnicalApprovalGuidelineoo);
OpiskarakteristikaugradnjekojisudetaljnijenavedeniuTabeli
,,naglasitidaseprilikomugradnjesistematermikezatitevodi
raunaopreporukamaproizvoaaodabranogmaterijala;
Opiszavrneobradefasada,sazahtijevanimkarakteristikama
kaotojevodonepropusnostisl.,isanaznakomkakosebiraju
bojeitd.;
Tipskidetaljfasade,aukolikoauditorprocijenidajepotrebno,
datiinekespecinedetalje;
Naglasitidajeneophodnopopravitisvazateenaoteenjana
fasadiiopisatiih;
Spomenutivraanjesvihelementakojisuzapotrebeugradnje
termoizolacijebilidemontirani
Takoe,posebnoobratitipanjunasljedeedetaljeinaglasitiihu
opisumjera:
Mogui problemi
Mogua rjeenja i
napomene
Spojkrovai
zidova
Ovajdetaljnajeepredstavlja
mjestotoplotnogmostaipotrebno
gajedobroizolovati,alidodatni
problemjesloenostspoja
vertikalneikoseravni,postojanje
olukaisl.tooteavapostavljanje
ipravilanzavretakpovrinezida
podtermoizolacijom
Omoguitidanedoe
doprekidatermoizolacije
(pogledatislikuaa).
Unutranji
diookvira
prozora
Debljinaizolacijezidairaod
okviraprozoraiugroavanjegovo
funkcionisanje
Smanjenjedebljineili
unajgoremsluajune
postavljanjetermoizolacije
Mehaniko
privrivanjeizolacije
satiplovima
Rupezatiplemoraju
bitipravilnoizbuene.
Nakonpostavljanja
tipli,svemorajubiti
pokrivene
Glaanjepovrinei
zavrnadorada
Glaanjempovrinepostavljenihtablitermoizolacije
postiesedapovrinabuderavnaipogodonaza
postavljanjezavrnogsloja.Iotrebnojepopunitisve
procepeizmeutabliizolacije.Nakrajusepostavlja
zavrnislojmalterasaugraenomberglasmreicom
inakontogasevrizavrnoglaanje.Iuovomprocesu
posebnoobratitipanjunaugoloveobjekataioko
otvorainjihovododatnoojaanjeberglasmreicom.
7avrnislojiradovi
Irijepostavljanjazavrnogsloja,potrebnojeizbrusiti
povinuzidaiteknakontogananositizavrnisloj.Ovaj
slojjedostupanueljenimbojamainemapotrebeza
dodatnimnanosomboje.Ioslednjikorakjeravnjanje
zavrnogsloja.Nakrajusepristupavraanjusvih
skinutihelemenatasafasade.
///Opis postojeeg stanja
Uopisupostojeegstanjaspoljanjihzidovaobjektapotrebnoje
opisatisljedee:
Irepoznatisvetipovespoljanjegzidauzavisnostiodslojeva
iopisatiih(moguejeuprocentimaizrazitizastupljenost
odreenihtipovauzavisnostiodorjentacijefasade),navesti
debljinesvakogsloja,kaoiukupnudebljinuzida;
Tipovezidavezatizaorjentacijufasade;
Opisstanjaukomsespoljanjizidovinalaze;
UvrijednostsvihtipovazidaiprosjenuUvrijednost;
Navestiiopisatieventualnaoteenjanafasadi;
Spomenutisvespecinedetaljeielementekaotosurazne
nadstrenice,balkoni,erkeriisl.
Tabela 4: Detalji na
koje je potrebno
posebno obratiiti
panju prilikog
ugradnje
termoizolacije
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
69 70
///Potencijali uteda
i,-a,
///Vrijeme povrata investcije
Vrijemepovratainvesticijezaovumjerunijejednostavnounaprijed
utvrditijeronozavisiodnizaparametarakaotosuvrstaidebljina
spoljanjegzida,sistemagrijanjaivrsteenergenta,zatimcijena
energenatanatrituislino.
///ivotni vijek mjere
aogodina
Cokla
Ovajdeozidajeposebnopodloan
oteenimajerjeuzonigdejesu
moguazikaoteenja.
Udijeluzidakojijepri
terenunavisiniodrecimo
doi-;-a,omtrebalobi
predloitipostavljanje
izolacijekojajetvra,
odnosnootpornijanaudarce
ioteenja.
Ivice
Sveiviceobjektasuposebno
osjetljivamjestazaoteenjei
neophodnoihjeposebnoojaatii
obezbijeditidasupraveiotreda
senenaruavavizuelnielement
povrinezida
UgradnjaLprola-lajsni
idodatnaojaanjaberglas
mreicamaprilikomglaanja
zida.
Iosebnistilski
detaljina
fasadii
Nemogunostugradnje
termoizolacijezbogegasedolazi
usituacijupotencijalnoggubljenja
tihelemenata
Vanojeuvijekpronai
rjeenjekojeeobezbijediti
minimalnozahtijevaninivo
termikezatitealivodei
raunadasenikadane
narueizvornestilskeidruge
vrijednostisamogobjekta
Oluci
Usluajudasuleeihorizontalni
olucijavljasehladnimosti
potrebnojenairjeenjada
seizoluje.Takoe,problem
predstavljajuvertikalneolune
cijevikojemorajubitidemontirane
ivraenenakonugradnje
termoziolacijesadapoddrugaijim
uglomspojasahorizontalnim
olukom
Uzavisnostiodsamog
objektapotrebnojedodatnu
panjuposvetitiovom
detaljujerjeonkritian
isastanovitatermike
zatite,aliisaaspekta
zatiteobjektaodprodiranja
atmosferskihvodaili
oteenjazida
Opivi
solbanakai
atikakrova
Nedovoljnairinalimenihopiva
nakrovuisolbankanaprozorima
nakonugradnjespoljasjnjeizolacije
Iotrebnojepreporuiti
ugradnjunovihlimenih
opivkiiuraunatiucijenu
kotanja
///Procjena investcije
Irocjenainvesticijezavisiodvrsteidebljineizolacijekojasepredlae
umjeri,trenutneponudeicijenematerijalazaizolacijunatritu,
cijeneradazaugradnjuizolacije,kaoidodatnihradova(demontaa
imontaaelemenatanafasadi,...)iopremekojisupotrebnidabise
ovamjerauspenosprovela.
Mjera
Ekstrudirani polistiren (XPS )
stirodur d=,cm [/m]
Irizemniobjekat .
Objekatsaaetae .
Objekatsa,ilietae .
Ucijenuuraunato:deinstalacijaimontaaoluka,
sanacijafasade(uklanjanjeoteenjamalteraisl.).Ukupni
investicionitrokovizazidovepoveanisupaualnou
iznosuodioodukupnerelevantneinvesticijeuciljuda
sepokrijutrokoviinstalacijetvregizolacionogmaterijala
udonjemdijeluzgrade.Ovojeprocjenainvesticija
koritenihprilikomizradeDetaljnihenergetskihpregleda
uokviruprojektaIrogramenergetskeekasnostiujavnim
zgradama(EEIIB)uperioduaoia-aoikojejesprovodilo
Ministarstvoekonomije,Sektorzaenergetskuekasnost.
PRIMJER
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
71 72
poveanjetoplotnihgubitaka;
promjeneunutranjepovrinsketemperaturezida;
smanjenjekomforaboravkauprostoriji;
opasnostpojavebui;
ugroavanjestrukturezidova
Kondenzovanavlaga,prisutnatokomduegvremenskogperioda,
moedadovededooteenjagraevina.
Naravno,najboljinainspreavanjahladnihmostovajeste
postavljanjetermoizolacijesaspoljanjestranezida.Izgraditi
objekatbezhladnihmostovagotovojenemogue,aliuzpravilno
projektovanjeiizvoenjedetaljatermoizolacijeomotaaobjekta
negativanuticajhladnihmostovaskorojemoguesmanjitina
minimum.
Iotencijalnamjestahladnihmostovasukonzolniispustbalkona,
ispustistrehakrovova,spojevikonstrukcija,spojevizidaiprozora,
kutijezaroletnu,niezaradijatore,temeljiidrugo.7atonanjih,
prirjeavanjukonstruktivnihdetalja,trebaobratitiposebnupanju.
Ireporuujesedaseovinavedenidetaljirazradetodetaljnije.
Vrloekasannainotkrivanjahladnihmostovapredstavlja
snimanjeinfracrvenom kameromgdjesejasnovidepodrujai
zonegdjedolazidopretjeranoggubljenjatoplote.
Temelj, sokla.Ukolikonijepredvien
podrum,iliukolikosepodrumupotpunosti
nalaziiznadzemlje,trebalobiispodploe
temeljapostavitiizolacionuploukojane
proputavodu.Izolacijasoklespreavada
sehladanspoljnivazduhprekopodrumske
tavaniceizidovauvueugraevinu.
Spoljni zidovi.Niekojesupredvienezagrejnatijelatrebalobi
naknadnoizolovati.Ivicegraevinestvarajuveespoljnepovrine
kojeisijavajutoplotuodunutranjihpovrinakojeprimaju
toplotu.Natajnainsekodloeizolovanihgraevinanarubovima
javljajuznaajnoniepovrinsketemperature.Kodunutranje
termoizolacijetoplotnimostovinastajuprijesveganaspojevima
///ENSI
Relevantniparametriusoftverusuvrijednostikoecijentaprolaza
toplotezida,U,iinltracije,kojeseizracunavaju/procjenjujuzadati
spoljasnjizidprijeinakonprimjenemjere
Toplotni mostovi (poznat i kao hladni mostovi)
Toplotnazatitaobjektamorabitirijeenakontinuiranopo
spoljanjemomotautakodanemaprekida,smanjujuinegativne
uticajehladnihmostova.
Toplotnimostoviseuvijekpojavljujuukonstruktivnimdjelovima
omotaaobjekta,injihovuticajnakomfor,trajnostistabilnost
konstrukcijejepotrebnosmanjitipravilnimprojektovanjemi
izvoenjemspecinihdjelovaomotaa.
Uvaavanjemovihkriterijumaostvarujesepotrebnikontinuitet
termoizolacijekojijepozavretkuizgradnjemoguedodatno
provjerititermografskimsnimanjem.
Toplotnimostjemanjepodrujeuomotaugrijanogdijelazgrade
krozkojejetoplotniprotokpoveanradipromjenematerijala,
debljineiligeometrijegraevinskogdijela.7bogsmanjenogotpora
toplotnepropustljivostiuodnosunatipinipresjekkonstrukcije,
temperaturaunutranjepovrinepregradenatoplotnommostu
manjajenegonaostalojpovrinitopoveavaopasnostod
kondenzacijevodenepare.
Uzavisnostioduzrokapoveanetoplotnepropustljivosti,
razlikujemodvijevrstehladnihmostova:
konstruktivni hladni mostovi nastajukodkombinacija
razliitihvrstamaterijala;
geometrijski toplotni mostovi nastajuusljedpromjeneoblika
konstrukcije,npr.uglovizgrade.
Upraksisuvrloesteupravokombinacijeobjevrstehladnih
mostova.Iosljedicehladnihmostovasu:
Slika 17: Mogua
pojava tolotnog
mosta na dijelu sokle
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
73 74
izmeuspoljnihzidovaitavanice.Ukolikounutranjaizolacijane
moedasezamijenispoljnomizolacijom,neophodnojedaseizolujei
unutranjizid,itonajmanjeimodtakedodira.
Prozori, spoljna vrata.7aserklae(nadvoje)
seizstatikihrazloganajeekoristiarmirani
betonsaloijomtoplotnomizolacijomodonekoja
senalazinaspoljnimzidovima.Stogabinjihu
svakomsluajutrebalododatnoizolovati.Kutijeza
roletnesemorajuucjelinidobroizolovatikakobi
seizbjegaonastanaktoplotnogmosta.Obavezno
trebavoditiraunaotoplotnojizolacijiispusta
prozora,kaoionjihovojegzaktnojugradnji.
Spoljnavrataivratakojavodedosobakojesenegrijutrebasasvih
stranadobroizolovati.
Tavanica.Iotobetonposjedujeloije
termoizolacionekarakteristike,spojeve
tavanicetrebaobaveznodobroizolovati.Sa
spoljnestranejeneophodnopostavljanje
izolacionereetke.Kodizolovanjatavanicena
posljednjemspratutrebavoditiraunaotome
daseizolacijanezavrigredizida,vedase
prevueprekonje.
Balkon.Kodisturenihbalkonskihploasetekomoesprijeiti
nastanaktoplotnihmostova.Balkonskuploubinaimeupotpunosti
trebaloobloititoplotnomizolacijom.Dobrorjeenjeuovomsluaju
predstavljapotpunotermikorazdvajanjebalkonanaposvenovoj
noseojkonstrukciji.
Krov.Kodravnihkrovovajeneophodnodaatika
(zidnaeonojstranici)budeispoljaiiznutra
dobroizolovana.
1 2
6
8
3
4
5
9
7
10
11
12
i. Spojpodrumskihstepenicaiploe
a. Dodirnatakazidastepenitaipodneploe
,. Bonispojpodrumskihstepenicasazidompodruma
. Spojzidapodrumasatavanicompodrumaipregradnimzidom
premaprizemlju
,. Spojzidapodrumasatavanicompodrumaispoljnimzidomu
prizemlju
o. Isturenapodnaploaerkera
;. Istureniulaznipodest
s. Ivicaprozoraiprozorskedaske
,. Isturenibalkoni,nadstrenice
io. Ozidaniispustikaozatitaodvazduhaspolja
ii. 7atitakrovnogprozoraodvazduhaspolja
ia. Unutranjizidovikojiseuzdiudohladnogpoda
Slika 21:
Pozicije na objektu
najpodlonije za
pojavu hladnih
mostova
/Izvor: Energetski
efkasna gradnja i
sanacija graevinskih
objekata
Holzcluster/
Slika 18: Detalj
pravilnog postavljanja
toplotne izolacije uz
okvir prozora
Slika 19: Prikaz
toplotnog mosta na
dijelu spoja konzolne
ploe (balkon) i
meuspratne
konstukcije
Slika 20: Detalj
toplotnog mosta na
dijelu meuspratne
konstrukcije ka
negrejanom tavanu
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
75 76
Mjera 2: Toplotna izolacija krova
Termikaizolacijakrovajeodvelikogznaajanesamosaaspekta
termikezatite,veseizvoenjemovemjeredodatnefunkcije
krova,kaotosuzatitaodkieisnijega,morajuzadratinaistom
nivouiliunaprijeditiuodnosunazateenostanje.Ukupnitoplotni
gubiciprekokrovaiznose-% odukupnihtoplotnihgubitaka
cijelogobjekta.
Toplotnaizolacijakrova,kaoispoljnihzidova,imafunkcijudazimi
smanjujetoplotnegubitke,aljetisprijeipregrijavanjeprostora
neposrednoispodkrovnekonstrukcije.
Materijali za termoizolaciju krovova
7atoplotnuizolacijukosihkrovovatrebakoristitinezapaljivei
paropropusnetermoizolacionematerijale,kaotojemineralna
vuna.Ioredklasinihmaterijalazaizolacijukosihkrovova,
posebnohalarazliitenamjene,pogodnisuisendvipanelipunjeni
poliuretanom(IolyurethaneSandwichIanels).Iosebnoobratiti
panjudaseusluajukadajekrovprohodanuzmeuobziri
vrstoatoplotnezatite,takodamoedapodneseitakvuvrstu
pokretnogopreteenja.
Obratitipanjunahladnimostudijeluspojakrovaifasade,kakobi
seonizbjegao.
Ireporuenadebljina
termoizolacijekrova
najeejeveaod
preporuenihdebljina
izolacijezazidove,i,u
zavisnostiodklimatske
zone,iznosiio-aocm,u
zavisnostiodmaterijala.
Uzavisnostiodvrste
krovnekonstrukcijei
vrstekrovabirasenain
postavljanjatermoizolacije.
Usluajudajekrovkos,akonstukcijadrvena,najboljejepostaviti
termoizolacijuudvasloja,takodajedanbudeizmeurogova,a
drugiispodnjih,kakobisesprijeilihladnimostovi.Donjisloj
termoizolacijeispodrogovatitisegipskartonskimploamaili
drvenomletvicama(lamperijom).Kadasuupitanjuravnikrovovi,
onisuizloenijiatmosferskimuticajimaizatojeveomavanoda
izolacijabudedobroizvedena,odnosnodapostavljanjebudedobro
idetaljnoobjanjeno,kaoispecinidetaljikaotosuslivniciili
pad.Ravankrovje,unjegovomzavrnomslojumoguerjeavatikao
prohodni,neprohodniitzv.zelenikrov.
Zeleni krov
Ukolikoseodaberedaravankrovbuderijeenkaozeleni
neophodnojeobezbijeditidovoljanslojzemljezabiljke,zatim
sprijeitiprodorkorijenjakojebimoglodaotetihidroizolaciju,kao
idobrorijeitidrenauatmosferskevodeisprijeitiprodorvodeili
vlagedotermoizolacije.
Ozelenjenikrovdobrozadravatoplotu,akumulirajeuslojevima
zemljeinatajnainostvarujestalnutemperaturuzavrnogsloja,
kakoljetitakoizimi.Ikosikrovtakoemoedabuderjeavankao
zeleni,alitrebaobratitipanjunadozvoljenenagibekrovaisl.
///Opis postojeeg stanja
Opispostojeegstanjazamjerutoplotneizolacijekrova,ravnogili
kosog,trebalobidasadri:
Vrstukrova,ravanilikosiinjihovojasnorazdvajanjeuopisu;
Opisstanjaukojemsekrovnalazi;
Navestidalipostojitermoizolacijanakrovu;akopostoji,navesti
kojajevrstaikojedebljine;
Opisslojevakrovasanavedenimdebljinamazasvakisloj;
Opisspecinihdetalja,slivnika,nadzidaka,oluka,dimnjakai
sl.;
Opisnekihoteenjaukolikopostoje;
Iodatakdalijekrovprohodaniline
Ukolikoprostorispodkosog
krovanijenamijenjenza
korienje,odnosnonijeprostor
kojisegrije,tadajepotrebno
toplotnuizolacijukrova
postavitinaspoljanju,gornju
stranuposljednjemeuspratne
tavanicepremanegrijanom
prostoru.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
77 78
U=0,22 W/mK
- crijep 2 cm
- letve 5/3 cm
- kontra letve 8/3 cm
- hi folija
- kamena vuna/ staklena vuna/
ekspandirani polistiren izmeu
rogova 10 cm
- kamena vuna/ staklena vuna/
ekspandirani polistiren ispod
rogova poloen koso 6 cm
- parna brana- pe folija
- gipskartonske ploe 2,25 cm
U=0,33 w/mk
- cementni malter 2 cm
- blok opeka 19 cm
- polimer-cem. ljepilo
- kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani
polistiren 10 cm
1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
- impregnirani prepremaz
- zavrni dekorativni sloj
glineni crijep 2 cm
kontraletve 8/3 cm
drveni rogovi
U=0,22 w/mk
- cementni malter 2 cm
- meuspratna ploa 6 cm
- parna brana prema
potrebi-proraunu
- kamena vuna/ staklena
vuna/ekspandirani polistiren
10 cm
U=0,33 w/mk
- cementni malter 2 cm
- blok opeka 19 cm
- polimer-cem. ljepilo
- kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani
polistiren 10 cm
1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
- impregnirani prepremaz
- zavrni dekorativni sloj
U=0,20 w/mk
- cementni malter 2 cm
- krovna ploa 20 cm
- beton za pad 4 cm
- parna brana
(prema potrebi-proraunu)
- kamena vuna/ staklena vuna/-
ekspandirani polistiren 10 cm
- hidroizolacija
- geotekstil
- nasip oblutaka
U=0,33 w/mk
- cementni malter 2 cm
- blok opeka 19 cm
- polimer-cem. ljepilo
- kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 10 cm
1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
- impregnirani prepremaz
- zavrni dekorativni sloj
- Sloj vegetacije
- Sloj podloge za rast
- Filter sloj
- Drenani sloj
- Zatitni sloj
- Sloj za spreavanje
prodiranja korjenja u
betonsku konstrukciju
- Hidroizolacija
- Betonski ravan krov
- hidroizolacija
- kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm
- AB zid 15 cm
- kamena vuna/ staklena vuna/ekspandirani polistiren 5 cm
1. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
2. sloj gra. ljepila sa armaturnom mreicom
- impregnirani prepremaz
- zavrni dekorativni sloj
Slika 22: Pravilno
izvoenje
termoizolacije kosog
krova i spoja sa zidnom
termoizolacijom kod
lagane krovne
konstrukcije / Izvor:
Prirunik za
energetske
savjetnike-Program
Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj /
Slika 23: Pravilno
izvoenje toplotne
izolacije meuspratne
tavanice prema
negrijanom tavanu i
spoja sa zidnom
izolacijom / Izvor:
Prirunik za
energetske
savjetnike-Program
Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj /
Slika 24: Pravilno
izvoenje toplotne
izolacije ravnog krova
i spoja sa zidnom
izolacijom /Izvor:
Prirunik za
energetske
savjetnike-Program
Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj /
Slika 25: Detalj
zelenog krova
izvedenog na
betonskoj
konstukciji ravnog
krova /Izvor:
prezentacija
Energetska
efkasnost zgrada
(omota zgrade-
graevinske
tehnike-Ministarstvo
ekonomije / Sektor
za energetsku
efkasnost, autor
prezentacije Exergia,
Grka/
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
79 80
///Opis mjere
Opismjerezatermikuizolacijukrovausebisadri:
Ireporuenuvrstutermoizolacijesapripadajuimkoecijentom
toplotneprovodljivosti;
Navedenesveslojevekrova,postojeeionekojemjerapredvia,
sanjihovimdebljinama;
Uvrijednostnakonmjere;
Opisezavrneobradekrova;podatakdalijekrovprohodanili
ne;
Naglasakdaseobratipanjanazavrnislojkrovai
odvodnjavanjeatmosferskihvoda,kaoinazatitnisloj,izraen
najeeodlakogbetonailicementnekouljice,kojititi
postavljenuhidroitermoizolaciju;
Naglasakdaseobratipanjanadodatnislojhidroizolacijekoji
esepojavitiiznadtermoizolacije;opis,vrstuinainnjegovog
postavljanja;
Opisspecinihdetaljakaotosuslivnici,nadzidci,oluci,
dimnjaci,svjetlarniciisl.;
Opistipskihdetalja;
Opisspecinihdetaljaukolikoauditorprocijenidaihje
neophodnoopisati;
Napomenevezanezamjestakontaktasekundarnekonstrukcije
ikrova,usluajevimadajepredvienopostavljanjesolarnih
panelailinekihpostrojenjazaklimatizacijuisl.
///Potencijali uteda
io-ao
///Vrijeme povrata investcije
Vrijemepovratainvesticijezaovumjerunijejednostavnounaprijed
utvrditijeronozavisiodnizaparametarakaotosuvrstaidebljina,
odnosnoslojeva,krovnekonstukcije,sistemagrijanjaivrste
energenta,zatimcijenaenergenatanatrituislino.
///ivotni vijek mjere
aogodina
///ENSI
Relevantanparametarusoftverujevrijednostkoecijentaprolaza
toplotekrova,U,kojaseizraunavazadatikrovprijeinakonprimjene
mjere.Usluajudaukrovupostojekrovniprozori,releventni
parametrisuistikaoiusluajuprozoranaspoljanjimzidovima,s
timtotrebanaznaitinjihovnagibiorjentaciju.
Mjera
Cijena
[/m
] Napomene
Termoizolacijakosogkrova(bez
intervencijanakonstrukcijikrova)
mineralnomvunomd=iocm,
=o,o,,o,oiV/m/K,sa
pripadajuomhirdoizolacijom.
ao
Krovudobrom
stanju,nemacurenja
vode,konstrukcija:
betonskaploaili
slino;ukljuujesamo
trokovematerijala,
ienjaiinstaliranja
Termoizolacijaravnogkrovasa
postavljanjemhidroizolacije,slojem
ljunkaineophodnimpopravkama
(neprohodnikrov)
,o
Tekojeprocijeniti.
Irosjenacijena
zavisiodkrovne
konstrukcije
Kosakrovnakonstrukcijasa
limomilislinimmaterijalomkao
pokrivaem,satermoizolacijom(sa
pripadajuomhidroizolacijom)
,o
Jednostavna
konstrukcijakosog
krova
Termoizolacijakrovasendvi
panelimapunjenimpolistirenom
-
Cijenazavisiod
debljinesendvi
panelainjihovogtipa
Ovojeprocjenainvesticijakoritenihprilikomizrade
DetaljnihenergetskihpregledauokviruprojektaIrogram
energetskeekasnostiujavnimzgradama(EEIIB)
uperioduaoia-aoikojejesprovodiloMinistarstvo
ekonomije,Sektorzaenergetskuekasnost.
PRIMJER PROCJENE INVESTICIJE
Tabela 5: Procena
investicija za razliite
tipove krova
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
81 82
Mjera 3: Zamjena ili unapreenje postojeih
prozora
Mjerezapoboljanjekarakteristikaprozora,bilodaseradio
poboljanjupostojeihilinjihovojzamjeninovimprozorima,su
jednaodnajeihinajisplativijihmjerasastanovitaenergetske
ekasnosti.Kvalitetnimprozorima,sajednestrane,smanjujuse
toplotnigubici,asadruge,omoguavajuoptimalnitoplotnidobici,s
timdasedodatnimelementimazasjenenjaprostorimorajuzatititi
odpregrijavanja,posebnousluajevimakadasuotvorinajunoj
strani.
Dabitoekasnijeizvrilienergetskipregled,potrebnojedobro
uradititipologiju/podjeluprozoranaosnovurazliitihparametara.
Razdvojititipoveukolikosu:
Razliititipstakala;
Razliitostanjestakala(udobromstanju,polomljeno,napuklo,
nijezagitovano,...);
Razliitmaterijalokvira;
Ukolikonanekimapostoji,ananekimane,premazilinekilter
Razliittipprozora(jednostuki,dvostruki,...);
Ukolikonekiimaju,anekine,zatituzasunce;
Iozicijenakojimasenalazesukarakteristine,paimje,recimo,
znatnosmanjenavrijednostsolarnihdobitakag
t
;
Krovniprozori.
Toplotnigubicikrozprozoremogubititransmisijskiiligubicinastali
provjetravanjem.Akosaberemoovedvijevrstetoplotnihgubitaka,
onimoguiznositiivieod% ukupnihtoplotnihgubitakaobjekta.
Ovigubiciobinosuioivieputaveiodonihkrozzidoveizatosu
prozoriveomavaanelementkojitrebatretiratimjeramaenergetske
ekasnosti.
UskladusnovimIravilnikomominimalnimzahtjevimaenergetske
ekasnostizgrada,koecijentprolaskatoplotezaprozorei
balkonskavratamoeiznositimaksimalnoU=a,ooV/m
a
K.
DoksenastarimzgradamakoecijentUvrijednostprozorakree
oko,,oo-,,,oV/m
a
Kivie(gubicitoplotekroztakavprozoriznose
prosjenoao-asokVh/m
a
godinje),evropskazakonskaregulativa
propisujesvenieinievrijednostiionesedanasnajeekreuu
rasponuodi,odoi,soV/m
a
K.Nasavremenimniskoenergetskimi
pasivnimkuamatajsekoecijentkreeizmeuo,soii,oV/m
a
K.
Uukupnimtoplotnim
gubicimaprozorauestvuju
stakloiprozorski proli.
Irozorskiproli,nezavisno
odvrstematerijalaodkojeg
seizrauju,morajuosigurati:
dobrodihtovanje,prekid
hladnogmostauprolu,
jednostavnootvaranjeinizak
koecijentprolaskatoplote.
Staklamogubitiizolaciona,
dvoslojnailitroslojna,
srazliitimgasovnim
punjenjemilipremazima
kojipoboljavajutoplotne
karakteristike.
NaniskuUvrijednoststaklautiusljedeifaktori:
Debljina i broj meuprostora.U-vrijednostsesmanjuje
saveimbrojemmeuprostoraiveimrazmakomizmeu
tihmeuprostora.Dakle,manjiU-vrijednostmoese
postiiupotrebomdvoslojnihilitroslojnihizo-stakala,npr.
+io++io+,toznai,stakladebljinemmnarazmacima
odiomm;
Punjenje meuprostora.Ukolikosemeuprostorizmeustakala
ispuninekimodgasova(argon,kriptonisl.),U-vrijednostese
bitnosmanjiti;
Odabir stakla.DebljinastaklavrlomaloutienaU-vrijednost,
aligazatoupotrebastaklaniskeemisije(Low-estaklo)znaajno
smanjuje.Niskoemisionastaklapremazanasusastranekoja
dolaziumeuprostorstaklaposebnimmetalnimlmomkoji
proputazraenjakratketalasneduine(sunevasvjetlost),a
reektujezraenjadugihtalasnihduina(infracrvenazraenja).
Napolju -10 C Unutra 20 C
Jednostruko staklo 4
U=2,0 W/mK
Dvostruko staklo
4+8+4
U=2,0 W/mK
Dvostruko IZO staklo
4/10g/14+4
U=1,1 W/mK
Trostruko IZO staklo
4/12g/12g/14
U=0,5 W/mK
-C
+,C
Slika 26:
Temperature na
unutarnjoj povrini
stakla u zavisnosti
od vrsti ostakljenja
/ Izvor: Prirunik
za energetske
savjetnike-Program
Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj /
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
83 84
U-vrijednoststandardnihprozorskihstakalaiznosii,oV/m
a
K,
dokspecijalnaizvoenjamogudadostignuvrijednostodo,,V/
m
a
K.U-vrijednostmaterijalaodkojegjenapravljenramnajeeje
loijiodU-vrijednostistakla.U-vrijednostprozorskihramovakree
seurasponuodi,adoi,,V/m
a
K(standardniokviri),pasvedoo,;
V/m
a
K(visokstepenizolacije).Iresudanznaajima,meutim,
U-vrijednostcijelogprozora(U
w
=U
g
(staklo)+U
f
(okvir)).
IoredU-vrijednostiznaajanjeistepenpropustljivostienergije
(g-vrijednost)prozorskogstakla.Ovavrijednostopisujekojukoliinu
svjetlosti,asamimtimisuneveenergijestakloproputauprostoriju.
Tavrijednostbitrebalodabudeveaod,o.
Dvoslojno termoizolaciono staklo
Aktuelnitehnikistandardsutermoizolacionastakla(U-vrijednost
staklai,o-i,aV/m
a
K),aonasemoguugraivatiiupostojea
prozorskaokna.Uodnosunaizolacionostaklonjihoveizolacione
sposobnostisuboljeza,o-oo.Tojepostignutopunjenjemprostora
izmeustakalaplemenitimgasom,nanoenjemnevidljivogsloja
metalneparenastranistaklakojajeokrenutapremaprostorijiina
graninikestakala.
Troslojno termoizolaciono staklo
SaUvrijednostimaodo,doo,;V/m
a
Kovavrstastakladanas
pruanajboljutoplotnuzatituodsvihvrstastakala.Izolaciono
dejstvosepostiezahvaljujuipostavljanjutreegprozorskogstakla,
nanoenjuslojametalneparenadvijestaklenepovrineipunjenju
plemenitimgasom(argon,kripton).Specijalnispojivicaredukuje
pojavutoplotnihmostova(npr.odplemenitihmetalailikvalitetne
plastike).Ovavrstastaklasekoristikodgradnjepasivnihkua.
Iotrebnojeosiguratidobrokitovanjestaklaizatim,dobrodihtovanje
samogprozorskogokvira,teprozorskogokviraidoprozornika
trostruko(ilipeterostruko,zavisnoodbrojastakala).Iovezivanje
prozoraizidamorabitiizvedenotakodaneproputavazduh.Timese
osiguravadanedoedoprodoravlageitoplogunutranjegvazduhau
fugu,kojibiseohladio,dovodeidopojavekondenzataigljivica.
7aokvireprozorakoristeserazliitimaterijali:drvo,elik,
aluminijum,IVCikombinacijamaterijala:drvoialuminijum,a
upljineokviramoguseispunitipjenastomtermoizolacijom.Vrsta
materijalazaizraduokvirazavisioddebljinaokviraimogunosti
ugradnjetermikiizvunokvalitetnogstakla.Debljinekvalitetnog
prozorskogokvirakreuseodosdo,,mmzaIVCidrvo,doksu
kodaluminijumamogueiveedebljine.
Materijalkojisekoristizaprozorskeokvire(i,-,,prozorskog
otvora)jejedanodglavnihfaktorazauteduenergije.Drveniokviri
imajunajboljeizolacioneosobine.Takoesepraveidrveniprozorski
okvirisaspoljnomaluminijumskomzatitomodatmosferskih
uticaja.KodplastinihokviranajeesekoristitvrdiIVC,alii
tvrdipoliuretan.IVCpredstavljakrajnjiproizvodhlora,tebigaiz
ekolokihrazlogatrebalokoristitisamouogranienimkoliinama.
Kvalitetizolacijemetalnihokvira,naprimjer,odaluminijuma
ilielika,uposljednjevrijemesepopravio,aliidalje,uglavnom,
nedostietermikekarakteristikeokviraoddrvetailiplastinih
materijala.
Najeesreemosljedeematerijaleikombinacijematerijalaza
okvire:
Ilastiniokvir;
Ilastiniokvirsaaluminijumskomzatitomsaspoljnestrane;
Drveniokvir;
Drveniokvirsaaluminijumskomzatitomsaspoljnestrane;
Aluminijumskiokvir.
Kodokvirapostojevelikerazlike:plastiniokviri(iokvirisavie
komora)suestotermikiloijioddrvenihokvirailikombinacije
drvo/aluminijum.7naajanfaktormoebitiidubinaulaskastaklau
ram,potoivicastaklenihpovrinapredstavljatermikislabomjesto.
Irincipijelnosemoereidasudrveniokviriprozoratermiki
najekasnijiidaseonimogunajboljesanirati.
Ioboljanjetoplotnihkarakteristikaprozoraidrugihstaklenih
povrinamoesepostiinasljedeenaine:
7akitovatiprozoreispoljanjavrata;
Irovjeritiipopravitiokovenaprozorimaivratima(dihtovanjei
oteenja);
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
85 86
Izolovatiniezaradijatoreikutijezaroletne;
Redukovatigubitketoplotekrozprozoreugradnjomroletni,
postavljanjemzavjesaisl.;
7amijenitiprozoreispoljanjavratatoplotnimkvalitetnijim
prozorima(preporukaU<i,oV/m
a
K)
Ispravna montaa prozora
estoseznaajpravilneugradnjeprozoraidrugihstaklenih
povrinazanemarujeupraksi.Dabiugradnjaprozorabilapravilna
trebalobi,izmeuostalog,izrazlogagraevinskezikepostaviti
dvanivoaizolacije,ito:
Spoljni-radiosiguranjazaptivenostinakiu,i
Unutranji-kakobiseizbjeglodavlaanvazduhizprostorije
dospijedohladnihspojevakonstrukcije
Iotrebnojevoditiraunaotomedaspojeviizmeuprozora
igraevinebuduizolovaniizaptiveninavjetar,kaoida
termoizolacijaprelazinajmanje,cmprekotokaprozora.
Spoljna vrata
Ulaznavratapredstavljajudioomotaazgrade,testoga,pored
zatiteodprovaleibuke,morajudazadovoljeizahtjevekojisetiu
zatiteodatmosferskihpadavinaitoplote.Toplotnazatita,kojase
moepostiikodulaznihvrata,zavisiunajveojmjeriodmaterijala
kojijekorienzaizraduokviraiispune,njihovedebljine,kaoi
zaptivenostispojevaipokretnihdjelova.Kodvratakojasenalaze
navjetrovitimmjestimamoeseplaniratiilinaknadnodograditi
odgovarajuazatitaodvjetra.Iodnizaptivai(upljegilietkastog
prola),kaoiizolacionetrakeilajsneistotakopruajumogunost
dasenaknadnosmanjineeljenostrujanjevazduhaitoplotnigubici.
///Preporuene vrijednost toplotnih dobitaka
stakla
Veliina povrine okvira
, (%) , (%)
jednostruko o,o, o,,,
dvostruko o,,s o,,o
dvostrokoniskoemisionostaklo o,; o,i
trostruko o,,o o,
///Opis postojeeg stanja
Uopisupostojeegstanjaprozoraispoljanjihvratatrebalobidase
nalazesljedeipodaci:
Vrsteitipovipostojeihprozora,materijalokvira,brojstakalai
sl.;
Uvrijednostpostojeihprozorapotipovima;
Opisstanjaprozorasanavedenimorijentacijama;
Nabrojanaoteenjaprozora;
Ostalespecinostikojemogubitiznaajnepriodabirui
denisanjumjere
Slika 27: Slika
pravilno toplotno
izolovane kutije za
roletnu
Tabela 7: Toplotni
dobici od prozora sa
razliitim vrstama
zastakljenja, ako je
faktor zasjenenja 1
(bez prepreka, kao
to su drvee, druge
izgrade, itd. izmeu
sunca i prozora)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
87 88
isijavanjetoploteljudskihtijela,raunarailiosvjetljenja),kaoiod
kapacitetaakumuliranjatoplotekorienihgraevinskihmaterijala
(unutranjiispoljnizidovi,tavanice,izolacionimaterijalukrovnim
konstrukcijama).
Zatita od sunca kod prozora
Gotovousvimsegmentimazatiteodsuncatehnikajeusavrena.
Danasseskorozasvakioblikprozorailizimskebatemoedobiti
zatitazasunce,kakozaspoljnotakoizaunutranjepostavljanje.
Svimvrstamazatitemoeserukovatirunoiliautomatski.
Spoljna zatita od sunca
Ovavrstazatiteodsuncastvarahladovinuinatajnain,spolja,
titiobjekatodsunca.Takoseprocespromjenetoploteprenosi
naspoljnustranugraevine,gdjepostojimogunostnjegove
regulacijebezveihproblema.Spoljnazatitaodsuncapredstavlja
najdjelotvornijuvrstuzatite,ukolikojemoguedaseprenos
toploteveimdijelomizbjegnekonvekcijom-npr.pozadinskim
provjetravanjem.Iritomese,meutim,nesmijeizgubitiizvida
niproblematikaprljanjaiveihinvesticionihtrokovaitrokova
odravanja.
Uspoljanjuzatituodsuncaspadaju:
Prozorski kapci.Kapcizazatituodsvjetlosti,najee
nainjenioddrvetasalamelama,kojisestavljajuispredprozora.
Roletne.Iorizontalnelamele,najeeodplastike,kojese
namotavaju,azatimsepoinamasabonestranesputaju
ispredprozora.
Markize, tende sutekstilnazatitaodsunca.
Spolja postavljene aluzine.Iorizontalnetrakaste
konstrukcijekojemogudasesputajuipodiu.Vertikalne
lameleodmetalailidrveta,kojenajeemogudaseokreu.
Balkoni.Akosudobrodimenzionisani,balkonitokomljetatite
odsunca,dokzimiomoguavajudasuncesijakrozprozore.
Listopadno drvee.Irednostlistopadnogdrveajetatolieu
hladnimperiodimagodineopadne,omoguavajuinatajnain
dasuncedirektnosijakrozprozore.
///Opis mjere
Opismjerezamjeneilipopravkeprozorasadri:
Opisnovihtipovaprozorakojiseugrauju,sanavedenim
materijalomokvira,brojemstakala,debljinamastakalaiirinom
meuprostora;
U-vijednostimaprozora;
Vrijednostgsolarnihdobitaka;
Nainotvaranja;
Irocjenainvesticije
Ugradnja roletni, aluzina i sl. elemenata zatite od
sunevog zraenja
Uukupnomenergetskombilansuobjektavanuuloguigrajui
toplotni dobici od sunca.Sajednestrane,energijadobijenaod
suncapredstavljatoplotnedobitke,ali,sadrugestrane,prijeti
dadovededopretjeranogzagrijavanjaobjekta.7atoovojtemi
trebaposvetitipunopanjeprilikomanalizekakoobjektatakoi
predloenihmjerazapostizanjeenergetskeekasnosti.
Ukolikosusistemizatiteodsuncausklaenisaspoljanjim
uslovima,sapozicijomiorijentacijomobjekta,kaoidobrom
unutranjomfunkcionalnomemom,tadaoniuznatnojmjeri
doprinosenesamodobrimenergetskimkarakteristikamavei
komforuiambijentalnimkarakterstikamaobjekta.
Osnovniuslovikojebidobrisistemizatiteodsuncatrebaloda
posjedujujesu:
7atitaodprekomjernogzagrijevanjaljeti;
Omoguavanjedodatnihtoplotnihdobitakazimi
7atitaodsuncatokomljetnjihmjesecisluidasezagrijevanje
prostorija,uzrokovanosunevimzracimakojiuprvomredu
dopirukrozprozore,ograniidotemjeredaseosiguraprijatna
klimauprostorijama.Toplotnazatitauljetnjimmjesecima
zavisioddimenzijaprostorije,veliineprozora,vrstestakalai
zatiteodsunca,provjetravanja,internihizvoratoplote(npr.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
89 90
///ENSI
Relevantniparametriusoftverusuvrijednostikoecijentaprolaza
toplotezida-U,faktoraukupnihsolarnihdobitaka-g,iinltracije,
kojeseizraunavaju/procjenjujuzadatitipprozoraprijeinakon
primjenemjere.
7atiteodsuncakojaseugraujeuprozorsu:aluzineu
izolacionomstaklu,roloiuizolacionomstaklu,zatitnostaklood
sunca-staklosareektujuim,interferencijskimiapsorpcionim
svojstvima,presvuenastakla,itd.
Saunutranjestraneprozoraugraujuse:
aluzine-horizontalnetrakastekonstrukcijekojemogudase
sputajuipodiu;
Roloi-tekstilnezavjeseifolijekojisenamotavajuiznad
prozora;
Plisirane zavjese-tekstilnezavesekojeseskupljajuufalte
iznadprozora;
Trakaste zavjese;
Rolo-folija-tzv.rolo-folijapredstavlja,meutim,najbolje
rjeenjezaunutranjepostavljanjezatiteodsunca.Narolo-
folijejesaspoljnestranenanijetaaluminijumskapara,tako
daonereektujuidososunevesvjetlosti,spreavajui
dasunevizraciuopteidospijuuunutranjostprostorije.
Istraivanjasupokazalada,uporeenjusakomplikovanimi
skupimspoljnimzatitamaodsunca,postojesamominimalne
razlikeupogledunjihoveekasnosti.Dodatnavelikaprednost
rolo-folijajetatosekodnjihgotovoneometanomoegledati
krozprozor.Onenatajnainusvimtakamaispunjavaju
SmjerniceEUozatitinaradu.
///Potencijali uteda
io-i,
///ivotni vijek mjere
aogodina
Mjere Cijena [/m
]
7amjenapostojeihnovimIVCprozorimai
vratima;IVCproliodnerecikliranogIVC-a,U
vrijednostokviradoi,V/m
a
/K,beztoplotnih
mostova,najmanjepetvazdunihkomora,ojaani
Umetalnimprolimapresvuenimslojemplastike;
staklodvostrukolowemissionstaklo,prostorod
iommizmeustakala,+io+mmkonstrukcija,
ispunjenaargonomilinekimdrugiminertnim
gasom.UkupnaU-vrijednostprozoradoi,V/
m
a
/K;propustljivostsuneveenergijestaklasolarna
g-vrijednostnajmanjeo,;tehnikeifredenisaneu
tehnikomopisu
i,o
7augradnjuprozoraivratasaaluminijumskimprolomsa
svimprateimradovimaraunatajecijenaoda,o/m
a
.
Ovojeprocjenainvesticijakoritenihprilikomizrade
DetaljnihenergetskihpregledauokviruprojektaIrogram
energetskeekasnostiujavnimzgradama(EEIIB)
uperioduaoia-aoikojejesprovodiloMinistarstvo
ekonomije,Sektorzaenergetskuekasnost.
PRIMJER PROCJENE INVESTICIJE
Ukolikojeupitanju
objekatznaajneistorijskei
stilskevrijednosti,izolacija
njegovihzidovatraidaleko
paljivijipristup.Ovdjese
mislinaobjektekojinisu
podzatitom,aliimaju
estilskihilinekihdrugih
elemenatanafasadikao
tosurecimookvirioko
prozoraisl.
Tabela 8: Pregled
trkova mjera
zamjene prozora (sa
PDV)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
91 92
vrsta kotla kotla energent
konvencionalni(stari) o,;a vrstogorivo
konvencionalni(kombinovani) ;o;, vrstogorivo/loulje
konvencionalni(jedanenergent)
so,o vrstogorivo
so,o loulje,gas
niskotemperaturni ,o,, loulje,gas
kondenzacioni iooios loulje,gas
Izbor energenta
Iriizboruenergentatrebarazmotritisljedeeaspekte:
Cijene;
Snabdjevenosttritaenergentima;
Tendencijasnabdjevenostitritaenergentimaunarednihio
godina;
Skladitenje;
Ekolokiuticaj(aerozagaenje);
Energentiprisutninacrnogorskomtritu(fosilnagoriva).
Teko lo ulje mazut
Netotoplotnavrijednost:ii,o,ii,ikVh/kg
COaemisija:,o,i,i;,g/kg
Sadrajsumpora:i
Viakvazduha:ioao
Nedostaci:nijepreporuljivaupotrebaugradovima
Lako lo ulje
Netotoplotnavrijednost:ii,soikVh/kg
COaemisija:,iag/kg
Sadrajsumpora:doo,a
Viakvazduha:;i,
Nedostaci:nestabilnotrite,svestroijipropisioko
skladitenjairukovanja,ekolokinepovoljno
TNG - Teni naftni gas (propan/butan)
Netotoplotnavrijednost:ia,;,kVh/kg
COaemisija:,o,og/kg
Sadrajsumpora:o
Viakvazduha:,io
Nedostaci:visokacijena
Mjera 4: Zamjena starih konvencionalnih
kotlova niskotemperaturnim i
kondenzacionim kotlovima
7amjenastarogkonvencionalnogkotlaniskotemperaturnim
ilikondenzacionimuvijekdonosienergetskeutedezbogvee
ekasnostinovogkotla.
Kriterijumi za procjenu i sprovoenje zamjene starih
konvencionalnih kotlova
Upitanjusukotlovizavievrstagorivailikotlovisa
mogunouprelaskanadruguvrstugoriva,sakonstantno
visokomtemperaturomkotlovskevode(iznad;oC)
Kotlovisupredimenzionisani,tojeposljedica
predimenzionisanjasistemagrijanjaufaziprojektovanja
iugradnje(estopogreanstavdaetoomoguitiveu
eksibilnostubudunosti)ilinaknadnosprovedenihmjerana
izolacijitoplotnogomotaazgrade
Kotaojenedovoljnotoplotnoizolovanidolazidozagrijavanja
kotlarniceusljedvisokihpovrinskihgubitaka
Kotlovipokazujuvisokegubitkeudimnimgasovima
(temperaturedimnihgasovasuestoiznadaooC)
Slika 28: Poreenje
stepena iskorienja
niskotemperaturnih i
kondezacionih
kotlova sa starim
konvencionalnim
(Izvor: Tomislav
Toth tedljivo
grijanje (MAJSTOR))
Tabela 9: Stepen
efkasnosti za
razliite tipove
kotlova
Tabela 10: Pregled
karakteristika fosilnih
goriva prisutnih na
crnogorskom tritu
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
93 94
Ugalj
Netotoplotnavrijednost:,,oikVh/kg
COaemisija:,o,i,i;,g/kg
Viakvazduha:aoooilivie
Nedostaci:velikozagaenjevazduhausljedizgaranja,prostor
zaskladitenje
Energent
Potrebna
godinja
koliina goriva
Cijena
goriva
Godinja
potronja
goriva []
Cijena
goriva
po kWh []
Loulje ,o.oool o,,/l ,.ooo o,o,
TNG ;s.ia,l o,;/l ,.oss o,ii
Ielet ioi,ot i,o/t i,.ao o,o,
El.energija ,oo.oookVh o,ia/kVh oo.ooo o,ia
Energent Jedinica
Kalorina
vrijednost [kWh]
Loulje im,=ioool ioooo
TNG im,=ioool ooo
Ielet im,=o,okg ,aoo
Toplotni kapacitet (snaga kotla)
Sobziromdaniskotemperaturniilikondenzacionikotao
zamjenjujepostojeikotaouzgradi,podacioprethodnojpotronji
gorivasunajboljaosnovazaproraunbuduepotronjegorivai
nominalnogkapacitetanovogpostrojenja.
Ukolikojezadatiobjekatdostupanprojekatpostojeegsistema
grijanja,ondasetoplotnikapacitet(snagakotla)moeodreditiiz
zbirapotrebnetoplotenaosnovuproraunatoplotnihgubitaka
objektaitoplotepotrebnezapripremusanitarnetoplevode
(ukolikopostoji).Naovotrebadodatitoplotnegubitkekotla(i-,),
kaoidodatakzatoplotnegubitkerazvodnemreeusluajudase
radioduimcjevovodima(,-i,).
Akosenadatomobjektuporedmodernizacijegrijanjasprovode
imjeretoplotneizolacijeomotaazgrade,trebalobiprocijeniti
procentualnosmanjenjetoplotnihgubitakaobjektanakonprimjene
mjerenaomotau.Naprimjer,odabratinekekarakteristine
prostorijeuobjektuizanjihuradititoplotniproraunsanovim
U-vrijednostimaelemenataomotaa.Ioreenjemdobijenih
vrijednostitoplotnihgubitakasastarimvrijednostima,tj.
procentomsmanjenjaistih,moemoorjentacionoopredijeliti
toplotnikapacitetnovogkotla.
Posebnu panju treba obratt na:
i. Usklaenost sa ostalim komponentama sistema:
Regulacijska tehnika:zaniskotemperaturniikondenzacionipogon
koristisesavremenaregulacijakojanabazispoljanjetemperature
ipodeenevrijednostiunutranjetemperatureregulieoptimalnu
temperaturupolaznogvoda.
Uporedni pregled cijene energenata
Godinjapotronjagorivazagrijanjeobjektaipripremu
sanitarnetoplevodezajednuposlovnuzgraduiznosi
,oo.oookVh.Uraenajeanalizazarazliitevrste
energenatairezultatisuprikazaniusljedeojtabeli.Analiza
jebazirananaekvivalentnimstepenimaekasnostisistema
iistomnominalnomoptereenjusatinadanzasvevrste
energenata.
PRIMJER
Cijene goriva u /kWh
Tabela 11: Uporedni
pregled cijena
energenata po kWh
Tabela 12:
Kalorijske
vrijednosti pojedinih
energenatat
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
95 96
bisemodernizacijainstalacijegrijanjamoglasprovestiibezsanacije
dimnjaka,jednaodmogunostijeiprimjenakombinovanogureaja
zadodatnivazduh.
Grejna tijela:nia
temperaturavodeu
razvodnomsistemuzahtijeva
veupovrinugrejnihtijela,pa
biradijatoretrebalopojaati
dodatnimrebrimailimanje
radijatorezamijenitiveim.
Eventualna instalacija
solarnog sistema:usluajuda
esezazagrijavanjesanitarne
toplevodekoristitisolarni
termalnisistem,apredvieninovikotaozagrijanjejeplaniranda
budedodatniizvorenergije,uproraunpotrebnetoplotneenergije,
poredgrejnogkapaciteta,ukljuitiitoplotnikapacitetzazagrijavanje
sanitarnetoplevode,inatajnainodreditipotrebnikapacitet
kotlova.
a. Kotlarnica:
Irocijenitidalieveliinapostojeekotlarnicebitidovoljnaza
smjetajplaniraneopreme(novihkotlovaiostalihelemenata,
eventualnoiopremezagrijanjesanitarnetoplevode).Usluajuda
postojeukotlarnicutrebaproiritiiliodabratinekunovulokaciju
nakojojesedograditi/izgraditinovatehnikaprostorijakojae
predstavljatinovukotlarnicu,imatiuvidunekeinjenicekojesu
bitnepriodabirupozicijekotlarnicekaotosupoloajdimnjaka,
mogunostdopremanjagorivaitd.
Usluajudasevriodabirnovepozicijezasmjetajkotlarnice,
najpovoljnijipoloajpredstavljasredinidioobjekta(akoje
mogue).Naovajnainrazvodnivodovisukrai,imesepostie
datemperaturagrejnoguidauinstalacijamagrijanjapostane
ujednaenija.
Takoe,kotlarnicabitrebalaimatinajmanjejedanspoljanjizidzbog
mogunostipouzdaneventilacije.
Dimnjaci:postojeidimnjaciestoimajuprevelikepresjekeza
savremeneniskotemperturnekotlove,azbogslabetoplotneizolacije
dimnjakausljedniihtemperaturaizduvnihgasovadolazido
kondenzacijedimnihgasovanaunutranjojstranidimnjaka.Kako
Iravilanredosljedmjera:zamjenastarihkotlovailitoplotna
izolacijaomotaazgrade:
Najveautedasepostieakoseistovremenosazamjenom
kotlovapoboljaitoplotnaizolacija.Akoseiznansijskih
razlogamoesprovestisamojednaodmjera,ondabiprvo
trebalozamijenitistarekotlove.
Sluaj : Irvoseunapreujetoplotnaizolacijazgrade
Uovomsluajusmanjujeseoptereenjepostojeihstarih
kotlovaimeseumanjujeionakonizakstepennjihovog
iskorienja.Timeeseidioutedeenergijekojisepostie
poboljanomtoplotnomizolacijomumanjitikrozsmanjenje
stepenaiskorienjastarihkotlova.
Sluaj :Irvosevrizamjenastarihkotlova
Savremeniniskotemperaturniikondenzacionikotloviimaju
konstantnovisokstepeniskorienjauirokompodruju
optereenja.Stogasevisokstepeniskorienjaovihkotlova
moeodratiinakonsprovoenjanaknadnihmjeratoplotne
izolacijekojedovodedotogadasuinstaliranikotlovi
predimenzionisani.
Slika 29: Koristi i
gubici u zavisnosti
od optereenja kotla
za jedan stari i
jedan savremeni
kotao (Viessman:
Modernizacija
grijanja)
Slika 30: Zavisnost
povrine grejnih
tijela od temperature
vode u razvodnom
sistemu
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
97 98
Informacija o reimu rada sistema za grijanje(dnevni,nedjeljni)
Naznaitikadasesistemzagrijanjeukljuujedaradina
podeenojvrijednostiunutranjetemperaturetokomdana,i
kadaseiskljuujeilipodeavanaset-backreim.
Informacija o trajanju grejne sezone
Naznaitipoetakikrajgrejnesezone,kaoieventualneprekide.
///Opis mjere
Navestiimeproizvoaa,tipiukupninazivnikapacitetpredloenog
niskotemperaturnog/kondenzacionogkotla,vrstuenergentakoji
koristiinainskladitenjaenergenta.
Navestiisveostaleizmjenekojejepotrebnoizvritinaostalim
djelovimapostojeegsistemazagrijanjeuciljupostizanja
kompatibilnostisanovimkotlovima.
Usluajudajeneophodnoproirenjepostojeekotlarniceili
eventualnoizgradnjanoveprostorijezasmjetajkotlovskog
postrojenja,naznaitipredloenulokaciju,ipredvidjetisve
graevinskeielektrineradoveneophodnezaizgradnjuiputanjeu
pogonnovogsistema.
///Procjena investcije
7aloulje:,o-aoo/kV(jedininacijenapokVsnagekotla)
7aTNG:so-aao/kV(jedininacijenapokVsnagekotla)
ViacijenapokVseodnosinakotlovemanjihsnaga(do,okV),a
smanjujesekagornjojgraniciopsegasnaga(,ookV).
///Potencijali uteda
i,-,osmanjenjepotronjetoplotneenergije
///Opis postojeeg stanja
Opis postojeeg sistema za grijanje
Izvortoplotneenergijenavestiimeproizvoaa,tip,
starost,nosiocatoplote,ukupninazivnitoplotnikapacitet
izvoratoplote(nalazisenanatpisnojploicikotlaodnosno
utehnikojdokumentaciji),vrstuenergentakojisekoristi
inainsnabdijevanja,naznaitidalipostojisistemza
hemijskupripremuvode,opisatipostojeukotlarnicunjene
karakteristikeipozicijuuobjektu,navestitehnikeosobinei
pozicijudimnjakaukolikopostoji;
Sistemdistribucijeigrejnatijelaopisatinainprenosatoplote,
naznaitivrstugrejnihtijelauprostorijama,navestiukupno
instaliranikapacitetgrejnihtijela(odreditigasabiranjem
pojedinihkapacitetasvihgrejnihtijelailinaipodataku
tehnikojdokumentaciji);
Nainregulacijeopisatiregulacijusistemagrijanjasasvim
karakteristikama,itoposebnocentralnuregulaciju(regulacija
izvoratoplote,npr.voenjetemperaturepolaznogvodaprema
spoljanjojiliunutranjojtemperaturi),iposebnolokalnu
regulaciju(regulacijagrejnihtijela,npr.termostatskiventili);
Sigurnosniureajiiopremanavestiopremukojiimafunkciju
zatitekotlovaisistemaodprekomjernogpoveanjapritiskai
temperature(sigurnosniventil,ekspanzionaposuda);
Irocijenitioptestanjesistemavizuelnimpregledom,kaoina
osnovueventualnihmjerenja(npr.ispitivanjedimnihgasovau
ciljuocjenjivanjaekasnostikotla);
Usluajudasekoristepojedinaniureajizadopunskogrijanje
navestinjihovtip,kapacitet,nainivrijemekorienja.
Informacija o unutranjim temperaturnim uslovima
Rezultatiobavljenihmjerenjadatalogerimanakarakteristinim
pozicijamaunutarobjekta,oitavanjasakontrolnihpodeavanja
uprostorijamailisubjektivniutisakkorisnikazgrade;
Navestidaliuobjektupostojideurnatemperatura(set-back
temperatura)i,usluajudapostoji,naznaitiukomperioduje
nasnaziinakojinainsepostie(runo,automatski);
Navestigrijanepovrineuobjektu;
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
99 100 Postojei Nakon mjera
Realno stanje El.energija Lo-ulje
Emisionaekasnost s, ,s
Ekasnostrazvodnogsistema ,o ,o
Automatskaregulacija ,o ,s
TBM/EM , ,s
Ekasnostizvoraenergije ioo ,a
Ukupna ekasnost sistema . % . %
Postojei Nakon mjera
Model El.energija Lo-ulje
Emisionaekasnost ioo.o ioo.o
Ekasnostrazvodnogsistema ioo.o ioo.o
Automatskaregulacija ioo.o ioo.o
TBM/EM ioo.o ioo.o
Ekasnostizvoraenergije ;a., s,.i
Ukupna ekasnost sistema . % . %
Vrijednostiemisioneekasnosti,ekasnostirazvodnogsistema,
ekasnostiregulacijeiTBM/EMsupostavljenenaioo,dokse
vrijednostiekasnostiizvoratoplotepodeavajutakodaukupna
ekasnostsistemaumodelubudeistakaourealnomstanju.
Naravno,usluajuzamjenestarihkonvencionalnihkotlovanovim
ekasnijimmodelima,nansijskeutedesudominantneuodnosu
naenergetske.Oveutedetrebaposebnoizraunatiimajuiuvidu
razlikucijenaenergenata.
///Postupak i period odravanja
Ireporuujesedaovlaeniserviserjednomgodinjeobavipregledi
servisinstalacije(kontrolagorionika,ienjeloita,kontrolarada
automatike).
Takoesejednomgodinjepreporuujeobavljanjepregleda
instalacijezaodvoddimnihgasova.
///Vrijeme povrata investcije
a-,godina(uzavisnostiodpotronje)
///ivotni vijek mjere
i,-aogodina
///ENSI
RelevantanparametarusoftverujeEkasnostizvoratoplote.
Usluajuzamjenestarogkotlanovimekasnijim,bezpromjene
energenta,vrijednostparametranakonprimjenemjerejenova,vea
vrijednostekasnostiizvoratoplote.
Usluajudaimamopromjenuenergenta,estosemoedesitida
jevrijednostekasnostiizvoratoplotenakonprimjenemjerenia
negotojebilaranije(npr.zamjenomkotlovanaelektrinuenergiju
kotlovimanalo-uljeiliTNG),tonijeprihvatljivozaENSI
softver.
Jedanodmoguihnainadaseprevazieovajproblemjeprikazanu
Tabelii,.Ekasnostisvihkomponentnihsistemausistemugrijanja
jepotrebnomodeliratinanaindanakrajuukupnaekasnost
sistemaprijeinakonprimjenemjerabudeidentinakaoiprije
modeliranja(realnostanje),adajepritomvrijednostekasnosti
izvoratoplotenakonprimjenemjereveaodvrijednostiprije
primjenemjere.
Tabela 13: Jedan od
naina modeliranja
efkasnosti sistema u
sluaju promjene
energenata
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
101 102
Iotrebnojenapravitisljedeeprocjene:
i. daliesekotaonapeletuklopitisadimenzijamauprostor
postojeekotlarniceiliebitineophodnonjenoproirenjeili
eventualnoizgradnjanovekotlarnice,
a. daliporediliublizinikotlarnicepostojiprostorkojibise
adaptiraoiliizgradioikoristiokaoskladitezapelet,
,. dalipostojipristupzacistijernu.
Korak
Utvrditi dostupnost energenta prisutnost peleta na tritu
Irijedonoenjaodlukeistraitipotencijalnedobavljaepeletai
provjeritikvalitetpeleta.
DIN,i;,idenieosnovnekarakteristikepeleta:dimenzije,
gustinu,sadrajvlageipraine,itd.
Bitanuticajnacijenugrijanjapeletamaimaudaljenostodmjesta
snabdijevanja.Iremanekimpreporukama,nesavjetujesekorienje
peletaumjestimakojasuudaljenaprekoi,okmodmjestanabavke
peleta.
Korak
Utvrditi da li je omoguen pristup cistijerni
Razmotritimogunostprilazazanamjenskosilosvozilo
(cistijernu).Uprincipuirinaprilaznogputaodnajmanje,metrai
visinaprolazaodnajmanjemetarasuneophodnipreduslovi.Iri
punjenjuskladitatrebavoditiraunadatrasaneprekoraiduinu
crijevaod,ometara.
Mjera 5: Zamjena starih konvencionalnih
kotlova kotlovima na biomasu - pelet
Iostojeisistemcentralnoggrijanjastarimkonvencionalnim
kotlovimanafosilnagorivamijenjasekotlomnabiomasupelet.
Natajnainseostvarujeviestrukakorist:poveanjeenergetske
ekasnostisistemagrijanja,znaajnosmanjenjetrokovagrijanja,
kaoismanjenjezagaenjaivotnesredine.
Investicionitrokovisistemazagrijanjenapeletsugeneralnovei
uodnosunakonvencionalnesistemezagrijanje,doksuoperativni
trokovinii.Usvakomsluaju,zaoekivatijebrzpovratinvesticije
sobziromnaniskucijenugoriva.Takoe,nestabilnecijene
elektrineenergijeifosilnihgorivaiduuprilogkorienjupeleta
kaoenergenta.
Iostupakprocjenemogunostiuvoenjaovemjeremoeseopisati
u,koraka.
KORAKi
Napravitipreliminarnuprocjenudaliima
prostorazasmjetajkotlovskogpostrojenjai
skladitapeleta
KORAKa Utvrditidostupnostenergenta-peleta
KORAK,
Utvrditidalijeomoguenpristupcistijerni
(namjenskosilosvozilo)
KORAK Odreditikapacitetkotla
KORAK,
Odreditiveliinupotrebnogprostoraza
skladitenjepeleta
Korak
Napraviti preliminarnu procjenu da li ima prostora za smjetaj
kotlovskog postrojenja i skladita peleta
Kotaonapeletzahtijevanetovieprostorazakotlovsko
postrojenjeiskladitenjegorivanegotojetosluajsauljnimi
gasnimkotlom.Samkotaonapeletjemnogoveihdimenzijaod
kotlanafosilnogorivoodgovarajuegkapaciteta,aporedtoga
zahtijevamnogoveiprostorzapristupuciljuienjaiodravanja.
Slika 31: Osnova
prostora za smjetaj
peleta i mogunost
prilaza cistjerni
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
103 104
Korak - Odrediti kapacitet kotla
Ireduslovzaoptimalanradkotlovskogpostrojenjanapeletje
pravilanizborkotla.
Kapacitetkotlaseodreujenasliannainkaoizamjeru
7amjenastarihkonvencionalnihkotlovaniskotemperaturnimi
kondenzacionimkotlovima.
Korak - Odrediti veliinu potrebnog prostora za skladitenje
peleta
Veliinaskladinogprostorazavisiodpotrebnetoplotneenergije.
Ukolikopostojimogunostizgradnjeveegskladinogprostoraza
peleteondaseorganizovanjenabavkevrisamojednomzaitavu
grejnusezonu.Usuprotnom,nabavkasemoraorganizovativie
putautokugrejnesezone.Svakako,zapostrojenjaupostojeim
zgradamaisplativijejeprilagoditiisporukugorivapostojeem
prostorunegoizgraditinovoskladite.
Gruba procjena skladinog prostora koji je potreban za
denisane godinje potrebe
zaikVtoplotneenergije=o,,m,prostora
koristanskladiniprostor=a/,ukupnezapremine
im,peleta=o,okg
im,peleta=,aookVh
TEORIJA
Objekatkolezahtijeva kWtoplotneenergije.
i,okVtoplotneenergijexo,,m,/kVprostora=i,,m
,
skladinogprostora(ukupnog)
Koristanskladiniprostor:i,,m,xa/,=,om
,
Koliinapeleta:,om,xo,okg/m,=,s.,ookg-oot
Iovrinaskladinogprostora:,om,:a,om(visina
prostorije)=,,om
a
(npr.,mx;m)
Energetskavrijednost:,s.,ookgx,,kVh/kg=
aso.o,okVh(ekvivalentcca,o.ooolloulja)
PRIMJER
Lagerovanje sa transportom do kotla preko vakuumskog
usisnog sistema
Varijantasavakuumskimusisnimsistemomjenajeau
sluajevimakadasesobazalagernenalaziporedkotlarnice.
Sausisnimsistemommogujetransportpeletana
rastojanjudoi,metara.Usisnisistemsemoeadaptiratii
povezatinapuizlagersobeilinasiloszapelet.
Lagerovanje sa transportom do kotla preko eksibilnog
pua
Usluajudasesobazalagerilisiloszapeletnalazeublizini
kotlarnice,mogujedirektandovodpeletaukotaopreko
eksibilnogpua.Saovimsistemommoeseizbeidnevni
rezevoarpeletanakotlu.Iogonskajedinicazaeksibilnipu
sedirektnoprikljuujenakotao.
Varijante skladitenja peleta:
a)skladitepeletaitransportdokotlaprekoeksibilnog
pua
b)skladitepeletaitransportdokotlaprekousisnogsistema
c)siloszapeletitransportdokotlaprekousisnogsistema
d)podzemnirezervoarsausisnomcijevi
TEORIJA
Slika 32: Varijante
skladitenja (DETAIL-
Hegger, Fuchs,
Stark, Zeumer:
Energy Manuel)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
105 106
Obratt panju na:
Iogodnojekadaprostorijazalagerpeletaimajedanspoljnizid.
Iotrebnojeobezbijeditinapajanjeoda,oVzausisniventilator
isporuiocapeleta,kaoiprekidazaiskljuivanjekotlanapelet.
Ieletnetrpidugotrajnoskladitenjeinepreporuujeseskladitenje
vangrejnesezone,jerusljedstajanjaigravitacionesilemoedadoe
doraspadanjapeletaistvaranjapraine.
Ieletkojisekoristikaogorivoukotlovimamoraodgovarati
zahtjevimakojenavodiproizvoakotlova,atuseprvenstvenomisli
nasadrajvlageidimenzije.
Skladitenjedrvnihpeletapostavljaposebnezahtjevebezbjednosti
(peletkaokrajnjiproizvodjevrloosjetljivnavlagutakodaskladite
moradabudesuvo,vrataizidoviskladitamorajubitivatrootporna,
uskladitunesmijebitielektrinihinstalacija).
///Opis postojeeg stanja
Opiskaoizamjeru7amjenastarihkonvencionalnihkotlova
niskotemperaturnimikondenzacionimkotlovima
///Opis mjere
Navestiimeproizvoaa,tipiukupninazivnikapacitetpredloenog
kotlanapelet.Datiopiskompletnogpostrojenjazasagorijevanje
peleta:gorionika,digitalneregulacije(automatizovanproces),
skladitazapelet,transportera.
Opisatiprostorijuzasmjetajkotlovskogpostrojenja,kaoiprostora
kojiepredstavljatiskladitezapelet.Naznaitinjihovulokacijuu
objektu,kaoinakojinainseostvarujedopremanjepeleta(pristupni
putzacistijernu).
Navestiisveostaleizmjenekojejepotrebnoizvritinaostalim
djelovimapostojeegsistemazagrijanjeuciljupostizanja
kompatibilnostisanovimkotlovimakaoiumjeri7amjenastarih
konvencionalnihkotlovaniskotemperaturnimikondenzacionim
kotlovima.
///Procjena investcije
ioo-,,o/kV(jedininacijenapokVsnagekotla)
Investicijomjeobuhvaenademontaapostojeegkotla,nabavka
imontaanovogkotlanapeletsagorionikom,transporterom,
skladitemzapelet,digitalnomregulacijom.
///Potencijali uteda
o-oosmanjenjetrokovagrijanja
///Postupak i period odravanja
Kotaonapeletzahtijevavieradasamogkorisnikaokodopremanja
goriva,ienjaiodvozaprodukatasagorijevanjanegotojetosluaj
sakotlomnalouljeiligas.Svakih,-iodanapotrebnojeprovjeriti
koliinupepelaiispraznitiga.Dvaputagodinjepotrebnojeoistiti
gorionik,reetkuiventilator,ispraznitiioistitirezervoarzapelete,
provjeritieksibilnuspojnucijev,provjeritielektrinekablove.
Ireporuujesedasegodinjeodravanjepovjeriovlaenomservisu
proizvoaa.Jednomgodinjepreporuujeseipregledinstalacijeza
odvoddima.
///Vrijeme povrata investcije
a,,-,godina(uzavisnostiodpotronje)
///ivotni vijek mjere
i,-aogodina
///ENSI
Kaoizamjeru7amjenastarihkonvencionalnihkotlova
niskotemperaturnimikondenzacionimkotlovima
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
107 108
Mjera 6: Zamjena starih konvencionalnih
kotlova toplotnim pumpama koje koriste kao
izvor toplote vazduh, zemlju ili podzemnu
vodu
7amjenomstarogkonvencionalnogkotlatoplotnompumpom
ostvarujemoviestrukukorist:poveanjeenergetskeekasnosti
sistemagrijanja,smanjenjepotronjeenergentazaproizvodnjuiste
koliinetoplotneenergije,znaajnosmanjenjetrokovagrijanja,kao
ismanjenjenegativnoguticajanaivotnusredinu.
Ireprekuuprimjenitoplotnihpumpipredstavljajuveiinvesticioni
trokoviuodnosunakonvencionalnesistemegrijanja.Meutim,
ukupnitrokovipogonasumnogomanji.Trokoviulaganjazavise
odprimijenjenogizvoratoplotneenergijeiekasnostitoplotne
pumpe,doktrokovipogonanajviezaviseodcijeneelektrine
energije.
Osnovnepretpostavkekojetrebajubitiispunjenezaekasnu
primjenutoplotnihpumpisu:
Dovoljnovisokairelativnokonstantnatemperaturaizvora
toploteduevrijeme(npr.cijelugrejnusezonu);
Malaudaljenosttoplotnogizvoraiponora;
Toplotniponorumjerenogtemperaturnognivoa;
Velikibrojsatiupotrebetokomgodine(veaisplativost);
Visokecijenedrugihizvoraenergije(uciljupostizanjaveih
uteda).
Izbor izvora toplote
Vazduh,vodaizemlja,kaoizvoritoplotezaprimjenutoplotnih
pumpi,imajusvojeprednostiinedostatke(tabelai,),ikojiese
odovihizvoratoplotekoristiti,odreujeseizmeuostalog,prema
lokalnimuslovimaitrokovimapovezivanja.Usvakomsluaju
prednosttrebadationommedijumukojiuzminimalnetrokove
povezivanjanudinajviutemperaturuizvoratoplote.
Kaopomopridonoenjuodlukemoedaposluitabelai.
Cijevni
kolektori u tlu
Dubinske sonde
u buotinama
Podzemne
vode Vazduh
Dostupnost
/mogunost
ugradnje
pomogunosti
slobodne
povrine bilogdje
zavisiod
lokalne
dostupnosti bilogdje
Iotrebaza
prostorom velika mala mala mala
Irosjena
temperature
zimi -,do+,C odoioC sdoiaC
-a,do
+i,C
Iotrebaza
dozvolomza
korienje ne skorouvijek uvijek ne
Tipiniodnos
energetske
ekasnosti
toplotnepumpe
(EER) .o ., ., ,.,
Trokovi
povezivanja visoki vrlovisoki vrlovisoki mali
Vazduh Voda Zemlja
I
R
E
D
N
O
S
T
I
Dostupanjeu
neogranienim
koliinamaiusvako
doba
Podzemne i
bunarske vode
Konstantna
temperaturatokom
godine
Povrinske vode
(rijeke, jezera, mora)
Temperaturemorske
vodeunaim
uslovimasuvieod
rijenihijezerskih
Relativnokonstantna
temperaturatokom
godine
Tabela 14: Poreenje
razliitih izvora
toplote za primjenu
toplotne pumpe
(DETAIL-Hegger,
Fuchs, Stark,
Zeumer: Energy
Manuel)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
109 110
N
E
D
O
S
T
A
C
I
7naajnednevnei
sezonskevarijacije
temperature
Koniktnapriroda
spoljnihtemperatura
izahtjevazagrijanjem
tokomgodine
Naniim
temperaturamamoe
doidoobrazovanja
leda,kaoistvaranja
velikebukevibracijom
Podzemne i
bunarske vode
Iodlijeedobijanju
dozvole
Vreseprethodna
istraivanjau
ciljuutvrivanja
nivoa,izdanosti,
temperatureisastava
vode
Povrinske vode
(rijeke, jezera, mora)
Velikokorienje
moedovestido
termikogzagaenja
Morasepredvidjeti
grubopreiavanje
voda
Uzetiuobzir
agresivnostmorske
vodepriodabiru
materijalaza
cjevovodeiarmature
7ahtijevajuveliki
prostorusluaju
cijevnihkolektora
(horizontalnamrea)
Investicionosu
skupljipojedinici
snageodsistema
kojikoristevoduili
vazduh
I
R
I
M
J
E
N
A
Ugradnjau
podnebljimasa
umjerenomklimom
(primorskiiumjereno-
kontinentalnikrajevi)
Irimjenau
bivalentnomsistemu
grijanja(kadase
dopunskiizvortoplote
koristiunepovoljnijim
vremenskimuslovima)
Podzemne i
bunarske vode
Iogodnesuza
toplotnepumpe
malihisrednjih
uinaka
Irimjenau
monovalentnom
sistemugrijanja
Povrinske vode
(rijeke, jezera, mora)
Ekonomski
opravdanokorienje
akoseobjektinalaze
uneposrednoj
bliziniikodspoljnih
temperaturaiznad
oC
Irimjenau
monovalentnom
sistemugrijanja
Preporuke za grubu procjenu kapaciteta izvora
toplote
Kapacitet izvora toplote
izvora =kapacitet[kV]
i=standardnotoplotnooptereenje[kV]
=faktorhlaenja(EER)
Gruba procjena po kW
izvora
Cijevnikolektoriutlu ,om
a
Dubinskesondeubuotinama aom
Spoljanjivazduh ,oom,/h
Iodzemnevode o.i,m,/h
Dimenzionisanje sistema grijanja
Toplotnooptereenjeobjektaseodreujenasliannain
kaoizamjeru7amjenastarihkonvencionalnihkotlova
niskotemperaturnimikondenzacionimkotlovima.
Ogromnuveinupostojeihinstalacijazagrijanjeineonesa
radijatorima,kojekoristevodusatemperaturom,oC/;oC,dok
jebrojonihsanapojnomvodomijajetemperaturaniaod;oC
mnogomanji.Usistemimaradijatorskoggrijanjasatemperaturom
vode,oC/;oC,toplotnapumpasemoekoristitiubivalentnom
reimurada.
Upostojeimobjektimatoplotniponornamdeniestara
instalacija.Nakonizboravrstepogonaitipatoplotnepumpe
(sobziromnatoplotniizvor),azatimiodreivanjatoplotnog
optereenjaobjekta,potrebnojedaodredimoudiotoplotne
pumpekaoglavnogizvoratoplotneenergije,kaoiudio
postojeegdopunskogizvora,kojijedorekonstrukcijebio
jedini.Iriodluivanjuoueutoplotnepumpeuparalelnomili
alternativnomradu,denisalismoinjenuveliinu.Izovihpodataka
dolazisedoodnosaudjelaenergijekojudajutoplotnapumpai
dopunskiizvor.
Tabela 13: Prednosti
i nedostaci razliitih
izvora toplote
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
111 112
Toplotnapumparadisaniimtemperaturamaodonihsakojima
radekonvencionalnikotlovinafosilnagoriva,idabiseobezbijedila
potrebnakoliinatoplotezadatiobjekattrebapoveatipostojee
povrineemisionihtijela.
Toplotnapumpajedizajniranadaradisatemperaturnomrazlikom
od,Cdo;C,dokpostojeisistemradisai,CdoaoC.Stoga
jeneophodnoinstaliratipufertakodastrujnikrugovimogubiti
razdvojeni.
Ugradnjatoplotnepumpemoedovestidopromjeneelektrine
snageilipromjeneukonekciji(,-faznaumjestoi-fazne).
Toplotnapumpagdjejetoplotniizvorvazduhjenajeekorien
tipikoristiseukombinacijisabackupsistemomgrijanja.
///Opis postojeeg stanja
Opiskaoizamjeru7amjenastarihkonvencionalnihkotlova
niskotemperaturnimikondenzacionimkotlovima
///Opis mjere
Iredloitigrijanjeobjektaputemtoplotnepumpekojakoristi
toplotnuenergijuokolinesadranuuspoljanjemvazduhu/tlu/
podzemnimvodama.Naznaititoplotnikapacitettoplotnepumpe
ukVinjeneosnovneparametre(koecijentuinkaCOI,
godinjikoecijentekasnostiISIF).Naznaitinjenulokaciju
uobjektu.
Tipini koncepti instalacije sistema grijanja sa toplotnom
pumpom
Toplotnapumpasezagrijanjeobjekatamoeprimijenitiu
dvaosnovnasistemagrijanja:monovalentnomibivalentom
sistemu.
Monovalentni sistem
Umonovalentnomsistemutoplotnapumpajejedini
toplotniizvor,takodaseenergijapotrebnazagrijanje
objektadobijasamoiznjeutokucijelegrejnesezone,
nezavisnoodspoljnihuslova.Osnovnakarakteristika
monovalentnihsistemasatoplotnompumpomjedasuto
niskotemperaturnisistemi.7bogtogasemoraprimijeniti
podno,panelnoiliniskotemperaturnoradijatorskogrijanje.
Bivalentni sistem
Bivalentnisistemgrijanjapodrazumijevadausistemu
grijanjaporedtoplotnepumpepostojijonekiizvortoplote
(safosilnimilinekimdrugimgorivom).Bivalentnisistem
grijanjaomoguavadobijanjevietemperaturevodeu
razvodnomsistemu,atimeiprimjenuvisokotemperaturnog
radijatorskoggrijanja.
Ubivalentnomsistemugrijanjamoguisubivalentno-
alternativniibivalentno-paralelnisistemgrijanja.
TEORIJA
Slika 33: Poloaj
toplotne pumpe kao
izvora toplote u
sistemu
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
113 114
Opisatipredvienikonceptinstalacijegrijanjasatoplotnom
pumpom:monovalentni/bivalentni.Usluajubivalentnog
nainarada,naznaitidodatniizvorenergijeinavestinjegove
karakteristike.Takoe,naznaitiudiotoplotnepumpekaoglavnog
izvoraenergije,kaoiudiododatnogizvora.
Usluajuizboratlakaoizvoratoplote,navestipotrebnupovrinu
cijevnihkolektoraum
a
,odnosnoukupnudubinusondizasluaj
vertikalnihbuotina.
Usluajuizborapodzemnevodekaoizvoratoplote,naznaiti
daliseradiosistemusa
jednimilidvabunaravezano
zauzimanjeivraanje
iskorienevode.
Naznaitidalijepotrebno
prethodnopribavitidozvolu
odnadlenihinstitucijaza
korienjepredloenogizvora
toplote(podzemnevode,
buotineuzemlji).
Navestiisveostaleizmjenekojejepotrebnoizvritinaostalim
djelovimapostojeegsistemazagrijanjeuciljupostizanja
kompatibilnostisatoplotnimpumpama.
Sobziromnasloenostinstalacijepreporuitiizraduprojektne
dokumentacije.
Iredvidjetisvepotrebnegraevinskeradoveiradovena
elektroinstalacijama,kaoiputanjeupogonnoveinstalacije.
///Procjena investcije
;ao-i.aooEUR/kVkapacitetatoplotnepumpe(zaureaji
montau),uzdodatnitroakodi,oEUR/kVzapovrinskiiskop
ili;aoEUR/kVzabuenjesonde.
a) Bivalentno-alternativni sistem grijanja
Bivalentno-alternativnisistemgrijanjapodrazumijevada
toplotnapumpaikotaoneradeistovremeno,veposebno
(alternativno).Toplotnapumpasluizapokrivanje
osnovnogoptereenja,akotaozapokrivanjevrnog
toplotnogoptereenja.
b) Bivalentno-paralelni sistem grijanja
Ubivalentno-paralelnomsistemugrijanja,toplotnapumpa
radiutokucijelegrejnesezone.Kotaoseukljuujeupogon
daradizajedno(paralelno)satoplotnompumpomu
uslovimaniskihspoljnihtemperatura,itonanaindakotao
temperaturupolaznevodedogrijavadovoljnovisokoza
potrebevisokotemperaturnihsistemagrijanja,potoseona
prethodnodoizvjesnegranicezagrijeutoplotnojpumpi.
Monovalentnetoplotnepumpemogusamedaispune
potrebezagrijanjem/hlaenjem,doksubivalentnetoplotne
pumpedimenzionisanenaao-oomaksimalnogtoplotnog
optereenjaioko,o-,,godinjegzahtjevazagrijanjem.
Umonovalentnomsistemugrijanjaelektrinigrejnielement
moebitidodatniizvorenergijeuuslovimaniskihspoljnih
temperatura.Kakoobaizvoratoploteradesajednom
vrstomenergentaelektrinomenergijom,ovajsluaj
Velikuulogunaekasnost
sistemagrijanjapomou
toplotnepumpeimatoplotna
izolacijaobjekta.
Uloeizolovanimzgradama
upotrebatoplotnihpumpiza
grijanjesenepreporuuje.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
115 116
///Potencijali uteda
,o-oosmanjenjetrokovagrijanja
Utedezaviseodviefaktorakaotosulokalniklimatskiuslovi,
ekasnostpostojeegsistemagrijanja,cijenefosilnihgorivai
elektrineenergije,kaoiveliineiparametara(COI,ISIF)toplotne
pumpekojaeseinstalirati.
///Postupak i period odravanja
Ireporuujeseservisodovlaenogserviserajednomgodinje.
///Vrijeme povrata investcije
io-aogodina(uzavisnostisistemagrijanjaitipatoplotnepumpe)
///ivotni vijek mjere
i,-aogodinazatoplotnepumpekojekoristevazduhkaoizvortoplote
ao-a,godinazatoplotnepumpekojekoristepodzemnuvoduili
zemljukaoizvortoplote
///ENSI
RelevantanparametarusoftverujeEkasnostizvoratoplote,kojise
nakonprimjenemjereuveavaonolikoputakolikoiznosiparametar
toplotnepumpe(npr.zaCOIpumpea,ovrijednostekasnostiizvora
toploteenakonmjereiznositiaoo).
Mjera 7: Ugradnja sistema rekuperacije toplote
iz otpadnog vazduha u sistemima ventlacije
Umjestodasezapredgrijavanjesvjeegvazduhauventilacionom
sistemukoristitoplavodaizkotlarnice,atimetroiiprimarnogorivo,
moesekoristititoplotasadranauotpadnomvazduhuventilacionog
sistema.Naovajnainsedirektnoostvarujeutedaprimarnoggoriva,
kojajeekvivalentnarekuperisanojtoplotiizotpadnogvazduha,a
takoesedoprinosiiouvanjuivotnesredine.
Kada i kako koristt sisteme rekuperacije toplote u
postojeim objektma?
Odgovornaovopitanjezavisiodnizafaktora,izasvakisluaj
pojedinanojepotrebnosprovestianalizunjegoveekonomske
opravdanosti:
potrebaizraenihuzikomprostoruirastojanjuizmeu
elemenatasistema,
temperatureikoliineotpadnetoplotneenergije,
protokavazduha,
ekasnostiopremezarekuperacijuenergije,
dodatneenergijepotrebnezafunkcionisanjesistemaza
rekuperacijuenergije,i
mogunostiprilagoavanjapostojeihsistema.
Ekonominost primjene sistema za rekuperaciju
toplote u ventlacionim sistemima
Irianaliziekonominostisistemazarekuperacijutoplote,potrebno
jepreietirivanakoraka:
i.odrediti radne parametre za protok i temperaturu vazduha
(svjeegiotpadnog),vrijemeradasistema,vrstuicijenugorivakoje
ventilacionisistemkoristiiekasnostodabraneopreme;
a.odabrati tip sistema za rekuperaciju energije,utvrditinjegovu
ekasnostikoliinurekuperisaneenergije;
,.proraunati koliinu uteenog gorivauodreenomperiodu
vremena(godinudana);
.odrediti trokoveuvoenjasistema.
Usluajevimadatoplotnupumpukoristimoizapripremu
STVi/ilizahlaenje,njenaprimjenljivostiekonominost
dolazedoposebnogizraaja.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
117 118
Najveistepenizmjenetoplotenemorauvijekdabudenajpovoljniji.
tojestepenrekuperacijetoplotevei,tosuiinvesticioniipogonski
trokovivei.Iogonskitrokovisepoveavajujerjekoliina
potrebneenergijezaventilatore,pumpeilikompresorevea.
///Opis postojeeg stanja
Opispostojeegsistemaventilacije:
opisiveliinaprostorakojiseventiliraju,kaoizahtjeviza
izmjenomvazduha;
ukupnainstaliranasnaga[kV]ikapacitet[m,/h]sistema
ventilacije,brojitipklima/ventilacionihkomora;
projektnakoliinavazduhau[m,/h]usisnog(svjeeg)i
otpadnog(podataknaiutehnikojdokumentacijiukoliko
postoji);
izmjerenakoliinavazduhau[m,/h]usisnog(svjeeg)i
otpadnog,ukolikosuvrenamjerenja;
izvortoplotneenergijenavestiimeproizvoaa,tip,starost,
nosiocatoplote,ukupninazivnikapacitetizvorakojitoplotom
napajaventilacionisistem,kaoivrstuenergentakojikoristi;
grejnabaterijazagrijanjesvjeegvazduhanavestitip
(elektrinailitoplovodna)ikapacitet[kV];
ventilatoriusisniipotisni,navestitip,starostiinstalirani
kapacitet[kV]ventilatora;
ovlaivai,lteri,hladnjaciukolikopostojenavestitipi
kapacitet[kV]hladnjaka;
kanalskirazvodopisatisistemkanalazadovoenje
pripremljenogvazduhauprostorijeiodvoenjeotpadnog
vazduhauokolinu,kaoistanjetoplotneizolacijekanala;
elementizadistribucijuvazduhaistrujniiodsisniotvori
(reetke,difuzoriidr),navestibrojitipelemenata;
ulazni,odnosnoizlazniotvorzauzimanjesvjeeg,odnosnoza
izbacivanjeotpadnogvazduhauokolinuinjihovapozicijau
objektu;
nainautomatskekontroleregulacijeventilacijeopisati
regulacijusistemaventilacijesasvimkarakteristikama;
procijenitioptestanjesistemavizuelnimpregledom,kaoina
osnovueventualnihmjerenja.
Nekeinformacijekojemogubitiodpomoipriodreivanju
prethodnonavedenihparametarauciljuprocjeneodgovarajueg
sistemazapovrattoplote,datesuusljedeojtabeli.
D
o
v
o
d
n
i
i
o
d
v
o
d
n
i
v
a
z
d
u
h
v
o
d
e
s
e
z
a
j
e
d
n
o
I
z
m
j
e
n
a
m
a
t
e
r
i
j
e
j
e
m
o
g
u
a
P
o
s
t
o
j
e
p
o
k
r
e
t
n
i
m
e
h
a
n
i
k
i
d
j
e
l
o
v
i
S
t
e
p
e
n
r
e
k
u
p
e
r
a
c
i
j
e
t
o
p
l
o
t
e
U
k
u
p
n
i
t
r
o
k
o
v
i
u
k
l
j
u
u
j
u
i
i
n
s
t
a
l
a
c
i
j
u
u
E
U
R
p
o
m
/
h
S
p
e
c
i
n
a
z
a
p
r
e
m
i
n
a
i
z
m
j
e
n
j
i
v
a
a
u
m
p
o
/
h
v
a
z
d
u
h
a
Ploasti izmjenjiva
saunakrsnimprotokom
sasuprotnosmjernim
strujanjem
da ne ne ,-o, o,,,-o,o, i,oo-i,so
Sistem cirkulacijevode
ne ne da o-;o o,;o-i,o o,so-i,o
Rotacioni izmjenjiva
bezhigroskopske
slojevitosti
da
da
(malo)
da o,-so o,,o-o,so i,oo-i,oo
sahigroskopskom
slojevitou
da
da
(dobro)
da o,-so o,oo-o,,o i,io-i,oo
Toplotna cijev
da ne ne ,,-;o o,;o-i,ao o,so-i,o
Tabela 16: Poreenje
razliitih sistema za
povrat toplote (izvor:
Recknagel: Grijanje i
klimatizacija)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
119 120
Informacijaoreimuradasistemazaventilaciju:
Naznaitikadasesistemzaventilacijuukljuujedaradina
podeenojvrijednostiunutranjetemperaturetokomsedmice
(radnimdanimaivikendom).
///Opis mjere
Navestitipiosnovnekarakteristike(stepenrekuperacije)
predloenogureajazarekuperacijutoploteizotpadnogvazduha.
Navestiisveostaleizmjene/pripremekojejepotrebnoizvritina
ostalimdjelovimapostojeegsistemauciljuugradnjeureajaza
rekuperacijutoplote.
Izraunatiinvesticionaulaganjaibudueeksploatacionetrokove
zaprimjenupredloenogrekuperatoratoplote.Obratitipanju
nadodatnepotroaeelektrineenergije(veinaporpostojeih
ventilatora,novacirkulacionapumpa).
Izraunatimogueutedetoploteugradnjomrekuperatora,kaoi
vrijemepovratainvesticije.
///Procjena investcije
o,,,-i,oEUR/m,/h,zavisnoodtipasistemazapovrattoplote
(ukljuenamontaa)
///Potencijali uteda
o-soutroeneenergijezaventilaciju
TEORIJA
7aocjenuekasnostisistemazapovratotpadnetoplote
koristeseveliine:stepenpovratatoplote,stepenpovrata
vlageipadpritiska.
Koecijentpovratatoploteseodnosinapovratosjetne
toploteiizraennastranispoljanjegvazduhajejednak:
Koecijentpovratavlageseodnosinapovratlatentne
toploteiizraennastranispoljanjegvazduhajejednak:
priemusu:
iitemperaturaotpadnogvazduhanaulazuuureaj[C]
aitemperaturaspoljanjegvazduhanaulazuuureaj
[C]
aatemperaturaspoljanjegvazduhanaizlazuizureaja
[C]
xiisadrajvlageuotpadnomvazduhunaulazuuureaj
[kgw/kgsz]
xaisadrajvlageuspoljanjemvazduhunaulazuuureaj
[kgw/kgsz]
xaasadrajvlageuspoljanjemvazduhunaizlazuiz
ureaja[kgw/kgsz]
Oviizrazivaezajednakemaseneprotokestruja.
7avisnoodvrsteureaja,moguajerazmjenasamoosjetne
toplote,priemudolazidopromjenetemperaturestruja,
ilirazmjeneosjetneilatentnetoplote,priemudolazido
promjenetemperatureivlagestrujavazduha.Ureajza
povratosjetnetoplotenazivaserekuperator,aureajza
povratukupnetoplote(osjetneilatentne)regenerator.
Osimrekuperativnogiregenerativnogpostupkarazmjene
energije,postojiipostupaksatoplotnompumpom.Ovaj
nainrekuperacijetoplotenetojeskupljiibirasesamo
kadanijemoguaprimjenadrugihtipovaizmjenjivaa,
kaoipriuveanojekonominosti(visokimtrokovima
goriva,povoljnimtarifamastruje,velikombrojugodinjih
pogonskihasovasagrijanjemzimiihlaenjemljeti).
TEORIJA
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
121 122
Mjera 8: Zamjena individualnih elektrinih
bojlera za pripremu sanitarne tople vode
solarnim termalnim sistemima
Jedanodnajekonominijihnainazagrijavanjasanitarnetople
vode(STV)tokomcijelegodinejekombinovanisolarnisistemsa
dodatnimtoplovodnimielektrinimgrijaem.7imi,uperiodima
nedovoljneinsolacijeilipoveanepotronje,kaodopunskiizvor
koristiseizmjenjivatoplotekrozkojistrujitoplavodaizpostojeeg
kotlazagrijanjeobjekta(naloulje,gas,elektrinuenergijuili
biomasu).Tokomljetnjegperioda,kadasistemcentralnoggrijanja
neradi,zadogrijavanjesekoristielektrinigrijaugraenu
rezervoartoplevode.
Osnovni parametri dimenzionisanja solarnih sistema
Ufaziauditatrebadenisatitipsolarnogsistemaipriblino
izraunatipotrebnukolektorskupovrinuizapreminurezervoara
vodezazagrijavanje,kaoiodreditinjihovepozicijeuobjektu.
Detaljnijiproraunsolarnogsistema(ponovniproraunkolektorske
povrineirezervoara,kaoidimenzionisanjeizmjenjivaatoplote,
pumpe,ekspanzioneposudeicijevnogsistema)rjeavaseufazi
projektovanja.
///Postupak i period odravanja
Ieriodino(najmanjejednomuagodine)ienjepovrine
izmjenjivaatoplotedpraineiprljavtine
///Vrijeme povrata investcije
i-,godina(vrijemejekraetosusistemivei,vrijemepogonadue
iklimahladnija)
///ivotni vijek mjere
i,godina
///ENSI
RelevantanparametarusoftverujeRekuperacijatoplote.Nakon
primjenemjerevrijednostparametrajejednakaekasnosti
predloenejedinicezarekuperaciju.Obratitipanjunabilansnu
stavkuVentilatoriipumpesobziromnaizmjenekojenastaju
primjenomovemjere(veinaporpostojeihventilatora,nova
cirkulacionapumpa).
Slika 34:
Kombinovani solarni
sistem
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
123 124
kolektor bez
zastakljenja
vazduni
kolektor
ploasti
kolektor
kolektor
sa vakuum
cijevima
poprenipresjek
tokradnog
uida
stepenkorisnog
dejstva o oo-o, o,-;o so-s,
radne
temperature ,o-oC o-,oC oo-,oC ;o-i,oC
primjena
zagrijavanje
otvorenih
bazena,
toplotne
pumpe
grijanjetoplim
vazduhom,
solarnohlaenje
zagrijavanje
STV,grijanje,
solarno
hlaenje
zagrijavanje
STV,grijanje,
solarno
hlaenje,
procesna
toplota
Korak .
7apravilanproraunsolarne
instalacijezaodreenoklimatsko
podrujeveomajevanoznati
dnevnozraenjesuncaizraenou
Vh/m
a
dan.
UknjiziEnergetskaekasnost
zgrada(str.,a;i,as)datisuklimatskipodacizaCrnuGoru
-Iodaciosrednjemmjesenomglobalnomsunevomzraenju(iz
softveraMeteonorm).
Korak .
Odreditistepensolarnepokrivenostiprocenatenergijeza
zagrijavanjeSTVkojasedobijaizsolarnogsistema.
Irojektovanjeoptimalnogsolarnogsistemauvijekpredstavlja
pronalaenjedobrogkompromisaizmeukoliinedobijenetoplote
(prinosa)isolarnepokrivenosti,toznaiikompromisizmeu
Korak .
Iregledomlokacijeplaniraneinstalacijeutvrditisljedee:
Krov:
tipkrova(ravankrov/krovsanagibom);
stanjekrovaimogunostpristupa;
raspoloivamontanapovrina(duina,irina)um
a
;
nagibkrovaustepenima(preporuka:a,do,o);
orjentacija,tj.odstupanjeodpravcajugaupravcuistoka/zapada
ustepenima(preporuka:ao,max,);
postojanjezaklona/zasjenenja.
Moguulokacijuzasmjetajrezervoaraakumulatoratoplevode
Iodatkeosistemugrijanja:
kotao(starost,snagaukV)iostalekomponente
energent(loulje,TNG,elektrinaenergija,biomasa)
Korak .
Ukolikojemogueodtehnikogosobljadobitidnevni,nedjeljni
imjeseniprolpotronjeSTV,kaoiinformacijeoeventualnim
prekidimauradusistemazapripremuSTV.
AkonepostojeinformacijeopotronjiSTV,izraunatipotrebeza
toplomvodomnaosnovupreporukaoprocjenipotrebnekoliine
vodezarazliiteobjekteuzavisnostiodnjihovenamjene,datimu
tabelamauaneksu;.
Uzpodatakodnevnojpotronjitoplevodenaznaitiinjenu
temperaturu(,C,ooC).
Takoe,obezbijeditiipodatakotemperaturihladnevode(vodeiz
gradskevodovodnemree).
Korak .
Odabratiodgovarajuitipkolektorainavestinjegovkoecijent
korisnosnogdejstva.
Energetskaekonomija
rekuperacijetoplote
zahtijevazaptivenomota
zgrade.
ENSI
Slika 34:Tipovi
kolektora i njihova
primjena (Izvor:
DETAIL-Hegger,
Fuchs, Stark,
Zeumer: Energy
Manuel)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
125 126
Ovakoizraunatakolektorskapovrinaodnosisenakolektore
instaliranepoduglomod,Ciusmjerenepremajugu,priemu
dobijenakoliinaenergijepredstavljaenergijupotrebnudabisevoda
zagrijalasaioCnaooC.
7apreminarezervoaraakumulatoravodezazagrijavanjemoe
seodreditinaosnovupreporukedakolektorskapovrinaodim
a
zahtijevazapreminuod,olusluajuploastogkolektora,odnosno;o
lusluajucijevnihvakuumkolektora.
///Opis postojeeg stanja
Opisatipostojeinaindecentralizovanoggrijanjapotrone
vode.Navestibrojisnagukorienihindividualnihelektrinih
bojlera.Takoe,navestiinjihovepozicijeuobjektu,kaoinamjenu
pripremljenetoplevode.
///Opis mjere
IredloitiuvoenjepripremeSTVsolarnimtermalnimsistemom.
Naznaititipiukupnuapsorberskupovrinupredloenihsolarnih
kolektora,kaoinjihovpoloajilokacijunaodabranojkrovnoj
povrini.
Naznaititipizapreminurezervoaraakumulatoratoplevode,kaoi
njegovulokacijuuobjektu.
Navestiiostaledjelovesolarnogsistemakojiesebliedenisati
ufaziprojektovanja(izmjenjivaitoplote,cirkulacionepumpe,
ekspanzionaposuda,cijevnisistem,sigurnosnairegulacionaoprema
idr).
Navestistepensolarnepokrivenosti(procenatenergijezazagrijavanje
STVkojasedobijaizsolarnogsistema).
Opisatinaindodatnogzagrijavanjatoplevodeuperiodima
nedovoljneinsolacijeilipoveanepotronje,kaoitokomperiodakada
sistemcentralnoggrijanjaneradi.
investicijeusolarnisistemiutedaukonvencionalnojenergiji.
Ireporuujesevrijednostizmeu,oiozaveesisteme.
Dimenzionisanje kolektorske povrine i zapremine
rezervoara tople vode
Ukolikosunaraspolaganjunekiodsoftverskihmodelakojise
koristezaproraunsolarnihsistema(T*Sol,Transol,Iolysuni
dr),topredstavljanajboljinaindaseispitauticajsvihparametarai
ponaanjakorisnikapopitanjukorienjaSTVnaoperativnostanje
solarnogsistema,pogotovokadasuupitanjuveisolarnisistemi.
Irvagrubaprocjenapotrebnekolektorskepovrinemoesedobitina
osnovunomogramazadimenzionisanje.
Dijagram 1: Solarna
pokrivenost i koliina
dobijene toplote
- projektovanje
optimalnog solarnog
sistema (Viessmann:
Solar Thermal
system - Technical
Guide)
Dijagram 2:
Nomogram za
dimenzionisanje
potrebne kolektorske
povrine (Viessmann:
Solar Thermal system
- Technical Guide)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
127 128
Navestipretpostavkekojesukorienezaproraunenergetskih
potreba:koliinupotronevode,temperaturutoplevode,
temperaturuhladnevode.
Ukratkoopisatimetodproraunaidatiosnovnepodatkedobijene
proraunompotrebnakolektorskapovrina,zapremina
rezervoara,izraunateutede,investicionetrokoveivrijeme
povratainvesticije,kaoiekonomskivijektrajanja.Iriloitiemu
predloenogsistemagrijanjaSTV.
///Procjena investcije
Trokovisistemazaviseodvrsteproizvodaiiznoseizmeuoo
ii,ooEUR/m
a
kolektorskepovrine.Uukupnimtrokovima
sistemapriblinojesljedeiodnos:kolektorskimodul,o,montaa
ai,rezervoarsaizmjenjivaemtoploteao,solarnastanica
ukljuujuiregulacijusiostalo,.
///Potencijali uteda
oopotronjeelektrineenergijezazagrijavanjeSTV
///Postupak i period odravanja
Ireporuujesegodinjiserviskojiukljuuje:kontroluiienje
rezervoaratoplevodeodkamenca(nakoni-,godina),kontrolu/
zamjenuMg-anode(zamjenanakoni-,godine),dopunjavanje
glikola,kontrolapritiskaekspanzioneposude(zamjenanakonio-i,
godina),kontrolaizolacije(zamjenaspoljneUVotporneizolacije
nakoniogodina),zamjenapumpinakoncca.i,godina
///Vrijeme povrata investcije
,-iogodina
Pojednostavljeni proraun kolektorske povrine
potrebne za zagrijevanje sanitarne tople vode (STV)
Iotrebnaenergijazazagrijavanjesanitarnetoplevode[kVh,dan]:
gdjesu:
t[C]razlikatemperaturatopleihladnevode,V[m
,
,dan]
koliinaprosjenednevnepotronjetoplevodekojutrebazagrijati
zat,[kg/m,]gustinavodenasrednjojtemperaturivode,c
w
=
,isaKJ/kgKtoplotnikapacitetvode.
Iotrebnaenergijaupadnogsunevogzraenja[kVh,dan]:
priemuje:kekasnostkolektora(odnoskorisneenergije
predatevodiienergijeupadnogsunevogzraenja).
Iodatkeoprosjenomsolarnomuksunahorizontalnupovrinu
[kVh/m
a
]uklimatskojzonigdjesepostavljasolarnisistem
preuzetiizprirunikaEnergetskaekasnostzgrada(Klimatski
podacizaCrnuGoruIodaciosrednjemmjesenomglobalnom
sunevomzraenju,izsoftveraMeteonorm).Ukupansolarniuks
izraunatikaozbirsrednjihmjesenihvrijednostizamjeseceu
kojimaesesolarnisistemkoristiti(G
sol
).
Naosnovusrednjegmjesenogsolarnoguksaodreditidnevniuks
[kVh/m
a
,dan],imajuiuvidubrojdanaperiodaukomsesistem
koristi(n):
IotrebnapovrinakolektorazazagrijavanjeSTV[m
a
]:
Uzetiuobzirstepensolarnepokrivenosti,tj.procenatenergijeza
zagrijavanjeSTVkojasedobijaizsolarnogsistema(x[]).
ENSI
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
129 130
///ivotni vijek mjere
a,godina
///ENSI
RelevantanparametarusoftverujepotronjaSTV,kojasenakon
primjenemjereumanjujezaprocenatenergijezazagrijavanjeSTV
kojasedobijaizsolarnogsistema.
Mjera 9: Ugradnja termostatskih ventla na
postojea grejna tjela
Uobjektunepostojilokalna
regulacijatemperatureve
sezgradajednakogrijebez
obziranastvarnopotrebnu
temperaturuupojedinim
prostorijama.Iosljedicatakvog
sistemagrijanjajepregrijavanje
pojedinihprostorija,azbog
nemogunostijednostavnog
regulisanjatemperatureosim
provjetravanjemprisutnisuvelikigubicitopote.
Jednoodnajjednostavnijihrjeenjajepostavljanjetermostatskih
ventilastermostatskomglavomkojizajednoinetermostatskiset
kojiregulietemperaturuprostorijenanaintoupravljaprotokom
toplevodekrozradijator.
Vrlojevanoobratitipanjukojasevrstatermostatskihglava
predlaezapojediniobjekat.
Iostojedvijeosnovnevrstetermostatskihglava:klasine,kojesu
namijenjenezastambeneobjekte,izatienatermostatskaglava
zajavneprostore,tj.modelkojijepredvienzaugradnjuujavnim
objektima.
Ovapodjelajevrlovanaprimjeramazanestambeneobjekte,
jerpostavljeneklasinetermostatskeglaveutakvimobjektima
nisuotpornenadevastacijuineovlatenokorienje,pastogane
ostvarujunikakvuregulacijutemperature.Termostatskaglavaza
javne(nestambene)objekteimamogunostpostavljanjatemperature
nazadatuvrijednostsamouzpomoposebnogalatakojieimati
ovlaenaosoba.
Preporuene vrijednosti temperatura prostorija:
Uliteraturiistandardimapostojepodaciipreporukezaizbor
unutranjeprojektnetemperaturezaprostorijeraznihnamjena
(bolnice,kole,vrtii,pozorita,bioskopi,hoteli...).Izborstandardnih
unutranjihtemperaturajedatiuankesu.
///Opis postojeeg stanja
Opisatiunutranjetemperaturneusloveuobjektu.
Ukolikosuvrenamjerenjadatalogerimanakarakteristinim
pozicijamaunutarobjekta,uporeditiihsapreporuenim
vrijednostimatemperaturezavisnoodnamjeneprostorija.
Navestiisubjektivniutisakkorisnikazgrade.
///Opis mjere
Ireporuitiugradnjutermostatskihventilanapostojeeradijatoreu
ciljuostvarivanjaregulacijetemperatureunutarprostorija,asamim
timeismanjenjepotronjetoplotneenergije.
Naznaitikojavarijantatermostatskihglavasepredlaeuzavisnosti
odnamjeneobjekta,tj.dalijeupitanjuklasinavarijantailidodatno
zatienimodelzaugradnjuukoleijavneprostore.
Slika 35:
Termostatski
radijatorski ventil
Slika 36: Sistem
grijanja u sluaju
nepostojanja lokalne
regulacije i sistem
grijanja u kom
postoje ugraeni
termostatski ventili
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
131 132
Datipreporukezatemperaturekojebitrebalopodesitina
termostatimazavisnoodnamjeneprostorija.
Ukolikoseprocijenidajepotrebno,predloitiugradnjuventilaza
hidraulikobalansiranje.
Ukratkoopisatipostupakmontaekojisesastojiod:pranjenja
sistemagrijanja(isputanjevodeizsistema),zamjene/ugradnje
termostatskihventila,punjenjasistema,odzraivanjaipopotrebi
hidraulikogbalansiranjasistemagrijanja.
///Procjena investcije
i,-aoEUR/komklasinavarijanta,a,-oEUR/komtzv.anti
vandalvarijanta(ukljuenademontaaimontaa)
///Potencijali uteda
,-i,potronjeenergenta
///Postupak i period odravanja
Sistemnetraiposebnoodravanje
///Vrijeme povrata investcije
Oko,godine
///ivotni vijek mjere
i,godina(usluaju
kvalitetnihproizvoda)
///ENSI
UknjiziEnergetskaekasnostzgradaupoglavlju,.Referentna
potrebnaenergijaBaselineobjanjenajeimplementacijaovemjere
uEABsoftver.
Obratiti panju:Kako
bisepostiglamaksimalna
ekasnosttermostatskog
seta,potrebnojeprovjeritiili
osiguratioptimalanhidrauliki
balanscijevnemreekojise
postieugradnjomventilaza
hidraulikobalansiranje.
Termostatskiradijatorskiventilisekoristezaindividualnu
regulacijutemperatureuprostorijama.7asvojradne
zahtijevajuenergiju,vesenjihovofunkcionisanjezasnivana
rastezanju,odnosnoekspandiranjutermostatskogpunjenja
usljedpromjenatemperature.Iunjenjemoebititenou
iligasom.Utedaseostvarujenanaindatermostatski
radijatorskiventilsamreguliezadatutemperaturuu
prostorijikoristeisveraspoloiveizvoretoplote(sunce,
ljude,kuneaparate...).Termostatskiventiliseneugrauju
naradijatoreuprostorijigdjejeugraensobnitermostat.
TEORIJA
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
133 134
Korienjem laganog ubrzavanja i usporavanja, izbjegavaju se
naprezanja i nagli udari u mainskim sklopovima;
Smanjuju se trokovi odravanja.
Mjera 10: Frekventna kontrola ventlatora
Ventilatori, pumpe i kompresori se esto koriste bez kontrole
brzine. U tom sluaju protok se regulie sa ventilima ili
priguivanjem na druge naine. Kada se protok kontrolie bez
regulacije brzine, motor radi sa punom brzinom. Sistemi grijanja,
hlaenja i ventilacije (IVAC) rijetko zahtijevaju maksimalan
protok, ve on zavisi od brojnih faktora, kao to su npr. spoljna
temperatura, itd.
Upotrebom ventila i priguivaa priguuje se protok, i sistem tokom
najveeg dijela vremena bespotrebno troi energiju.
U poreenju sa mehanikim nainima upravljanja po protoku
frekventni regulator ima velike prednosti i donosi velike utede
energije, naroito u ventilatorskim i pumpnim postrojenjima.
Irotok je direktno proporcionalan sa brzinom, dok je pritisak
proporcionalan kvadratu brzine. Sa stanovita utede energije,
najznaajnije je to to je snaga koja se troi proporcionalna treem
stepenu brzine. Na primjer, pogon koji radi sa polovinom brzine
troi samo ia., nominalne snage.
Iored ostvarivanja
velikih uteda u energiji,
korienje frekventnog
regulatora nudi i brojne
druge prednosti:
Broj startovanja i
zaustavljanja maine
moe se punom
kontrolom brzine
drastino smanjiti;
Frekventni regulatori su elektronski ureaji koji
omoguavaju upravljanje brzinom asinhronih i sinhronih
motora pretvarajui mreni napon i frekvenciju, koji su
ksirane vrijednosti, u promjenljive veliine. Mnogo toga
se promijenilo od pojave prvog frekventnog regulatora,
koji je sadravao u sebi tiristore, do pojave dananjeg
mikroprocesorski upravljanog, ali je osnovni princip ostao
isti.
Frekventni regulator se sastoji od etiri glavne komponente,
kao to je prikazano na slici.
Ispravlja je spojen s mono/trofaznim naizmjeninim
napajanjem i generie pulsirajui jednosmjerni napon.
Meukolo zavisno od tipa stabilie pulsirajui jednosmjerni
napon ili konvertuje jednosmjeni napon ispravljaa u
promjenljiv naizmjenini napon.
Invertor na izlazu generie naizmjenini napon potrebne
(promjenljive) frekvencije za napajanje motora.
Upravljako kolo alje i prima signale iz ispravljaa,
meukola i invertora.
TEORIJA
Slika 37: Odnosi
izmeu pritiska,
protoka, snage i
brzine obrtanja
osovine
Slika 39:
Principijelna blok
ema frekventnog
regulatora
Slika 38: Prednosti
frekventne regulacije
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
135 136
/// Opis postojeeg stanja
Iotrebno je detaljno se upoznati sa raspoloivom projektnom
dokumentacijom objekta, sa posebnim osvrtom na mainski i
elektro dio instalacija.
Upoznati se na licu mjesta sa sistemima grijanja, hlaenja i
ventilacije, ali i sa drugim elektromotornim pogonima ukoliko
postoje u objektu (npr. pumpna postrojenja, proizvodni pogoni i sl).
Irecizno utvrditi da li postoji i da li ispravno funkcionie frekventna
regulacija kompresora, pumpi, ventilatora i generalno svih
asinhronih i sinhronih motora u pomenutim sisitemima.
///Opis mjere
Cjelokupan sistem grijanja, hlaenja i ventilacije (IVAC sistem) se
dimenzionie prema najveim zahtijevanim vrijednostima procesnih
promjenljivih (protok,
pritisak, temperatura)
to znai da su pumpe,
ventilatori i kompresori
predimenzionisani tokom
najveeg dijela radnog
vremena. Na slici i prikazan
je tipian radni ciklus pumpe
ili ventilatora. Tokom ,o
radnog vremena zahtijevani
protok je ispod ;o.
Osnovni tipovi sistema na bazi frekventnih regulatora
Jedan motor jedan frekventni regulator
Najjednostavniji sistem sadri jedan motor regulisan
jednim frekventnim regulatorom, pri emu se podeavanje
brzine obavlja sa lokalnog potenciometra. Alternativno
podeavanje brzine moe da se izvede iz udaljenog izvora sa,
pretpostavimo, potenciometrom za no podeavanje brzine.
Vie motora jedan frekventni regulator
Vie motora vie frekventnih regulatora
Odreene aplikacije zahtijevaju da se odreeni broj motora
obre istom brzinom ili da im brzine stoje u nekom
podeenom odnosu.
Ovakav master/
slave sistem
je uobiajen u
aplikacijama sa
veim brojem
transportera bez
mehanike sprege.
TEORIJA
Slika 41: Uteda
energije upotrebom
frekventne regulacije
Slika 40: Noviji tipovi
frekventih regulatora
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
137 138
///Procjena investcije
Uteda u utroenoj elektrinoj energiji u navedenom primjeru iznosi
i.o;,, kVh. Ako je cijena elektrine energije o,i /kVh, onda su
godinje utede io,; .
Irocjena vrijednosti investicije:
i. Kupovina frekventnog regulatora: ,ooo
a. Cijena dodatne opreme: ,oo
,. Trokovi povezivanja i instalacije: ooo
______________________________________________
Ukupno: ioo
///Vrijeme povrata investcije
Irost period povrata investicije iznosi ioo/io,; = a,;, godine.
Napomena:
Na primjeru je analiziran proraun izveden na osnovu mjerenja
potronje energije u toku ah. Meutim, u praksi je preporuljivo
napraviti analizu na nivou jedne kalendarske godine, ili jedne sezone
grijanja kako bi se dobili pouzdaniji podaci.
Vrijeme povrata investicije kree se u rasponu od jedne do nekoliko
godina zavisno od konkretnog sluaja, obino ne vie od ,- godine,
tako da spada u veoma isplative EE mjere.
///Potencijali utede
Korienjem frekventnog regulatora za kontrolisanje brzine motora
moe se utedjeti i do ;o energije.
///Postupak i period odravanja
Frekventni regulatori ne zahtijevaju posebno odravanje.
Kontrolisanjem brzine motora pumpe ili ventilatora mogu se postii
znaajne utede energije.
Izmjerena potronja elektrine energije postojeeg sistema (bez
frekventne regulacije) u toku ah iznosi i,,, kVh.
Nakon ugradnje sistema sa frekventnom regulacijom izmjerena
potronja elektrine energije u toku ah iznosi ;,s, kVh.
Ako se sistem koristi samo u zimskoj sezoni i ako je ukupan broj
dana korienja i,o, tada je godinja potronja energije za pogon
ovog sistema iznosi:
E = i,,,xi,o = ai.sa, kVh/god
U sluaju primjene frekventne regulacije, godinja potronja e
iznositi:
Evsd = ;,s,xi,o = ;.i;;,, kVh/god.
U vie paralelno povezanih prostorija koristi se
ventilator za ubacivanje pripremljenog vazduha.
Nominalna snaga ventilatora je ao kV.
7adata je temeperatura i nadpritisak u u prostorijama.
Mjerenjem je ustanovljeno da je protok zagrijanog
vazduha za zadovoljenje potreba grijanja znatno manji
od maksimalnog.
Iromjena protoka vazduha se vri priguivanjem.
Ustanovljeno je da sistem radi u prosjeku io sati dnevno.
PRIMJER
Slika 42: : ema
regulacije sa
frekventnim
regulatorom (VSD)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
139 140
///ivotni vijek mjere
ivotni vijek svodi se na radni vijek frekventih regulatora, to
zavisno od kvaliteta ureaja moe biti od , do i, ili vie godina.
///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.
Mjera 11: Kompenzacija reaktvne energije
Reaktvna energija
Reaktivna energija je dio utroene energije koji se ne pretvara
u koristan rad, ve je potreban za stvaranje magnetnog polja
elektrinih ureaja. Kod jednosmjerne struje nema faznog pomaka
izmeu napona i struje pa postoji samo aktivna snaga. Meutim,
kod naizmenine struje ukoliko postoji fazni pomak izmeu napona
i struje, osim aktivne postoji i reaktivna komponenta snage.
Aktivna snaga - I (kV)
Reaktivna snaga - Q (kVAr)
Irividna snaga - S (kVA)
Fazni ugao -
Induktivni potroai
(jednofazni i trofazni asinhroni
motori, transformatori,
prigunice, uo rasvjeta,...) u
toku rada, iz mree povlae,
pored aktivne snage koja se pretvara u koristan rad (obrtanje
osovine motora, svjetlost), i reaktivnu snagu koja se koristi za
stvaranje magnetnog polja. 7a razliku od aktivne energije koja se
trajno troi u potroau,
reaktivna energija osciluje
izmeu izvora i potroaa.
Irisustvo reaktivne energije
u sistemu ima negativne
posljedice iako ne vri
koristan rad, reaktivna energija
optereuje prenosne vodove.
Irividna snaga nekog sistema
je vektorski zbir aktivne i
reaktivne snage sistema.
to je manja reaktivna snaga
potroaa, manja je i prividna
snaga, a samim tim je manja
Slika 43: Sluaj kada
postoji fazni pomak
izmedju struje i
napona
Slika 44: Aktivna i
reaktivna
komponenta snage
Slika 45: Reaktivna
energija osciluje
izmeu izvora i
potroaa
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
141 142
reaktivne energije i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage
cos =o,,,.
Ukoliko je faktor snage cos <o,,,, potroa je duan da ugradi
ureaje za kompenzaciju reaktivne energije.
Iotroai koji dobijaju energiju sa faktorom snage cos o,,, ne
plaaju reaktivnu energiju, pa tada nije potrebno vriti ugradju
ureaja za kompenzaciju reaktivne energije.
Mjeseni troak za reaktivnu energiju moe biti znatan u zavisnosti
od broja i veliine potroaa reaktivne energije u pogonu, odnosno
od broja i snage asinhronih motora u pogonu, jer su to najei
potroai u pogonu.
Kompenzacijom reaktivne energije ne postie se samo ekonomski
efekat umanjenja rauna za utroenu energiju, ve se postiu i
mnogi drugi efekti:
poveanje raspoloive snage;
smanjenje gubitaka u prenosnim vodovima;
smanjenje padova napona;
poveanje vijeka trajanja opreme.
Kompenzacija reaktvne energije primjenom
kondenzatora
Iaralelnim prikljuivanjem kondenzatora potroaima smanjuje
se vrijednost prenesene reaktivne energije. Ovo povoljno utie na
smanjenje padova napona i gubitaka aktivne energije i snage u
prenosu.
Iostoje etiri mogua naina za izvoenje kompenzacije:
pojedinana kompenzacija;
grupna kompenzacija;
centralna kompenzacija;
mjeovita kompenzacija.
i struja koja tee prikljunim kablovima. Kao rezultat toga, poveava
se prenosna mo kabla, odnosno istim presjekom kabla se moe
prenijeti vea aktivna snaga, smanjuje se zagrijavanje kabla i time
produava ivotni vijek izolacije, usled manje struje manji su padovi
napona, to direktno utie na pouzdan rad ureaja.
Kao mjera prisustva reaktivne energije u sistemu koristi se faktor
snage (cos ). Faktor snage se denie kao odnos aktivne i prividne
snage nekog potroaa:
cos =
Maksimalna vrijednost faktora snage iznosi cos =i, to znaci
da je prividna snaga jednaka aktivnoj, odnosno da potroa ne
zahtijeva reaktivnu energiju. Faktor snage cos =i imaju isto
omski (rezistivni, otporniki) potroai, razne vrste grijaca i sijalice
sa uarenim vlaknom. Svi ostali potroai pri svom radu povlae i
reaktivnu energiju.
Reaktivna energija ima dva karaktera
induktivni i kapacitivni. Induktivni
karakter imaju ureaji koji u sebi
sadre razliite namotaje. U najveem
broju to su svakako asinhroni motori
koji predstavljaju i najee potroae
elektrine energije u industrijskim
pogonima. Kapacitivni karakter
imaju potroai koji predstavljaju
kondenzatore razliitih namjena. Nepovoljno je prisustvo, bilo
induktivnih bilo kapacitivnih potroaa. Iotroai induktivnog i
kapacitivnog karaktera su suprotnog znaka, tj. uticaj potroaa
induktivnog karaktera ponitava se dodavanjem potroaa
kapacitivnog karaktera.
Kada je potrebno vrit kompenzaciju reaktvne
energije?
Elektroprivreda Crne Gore, naplauje potronju prekomjerno
preuzete reaktivne energije, odnosno razliku izmeu stvarno preuzete
Slika 46: Induktivni i
kapacitativni
karakter reaktivne
snage
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
143 144
Iriloiti fotograje i IC izvjetaje (sa termokamere). Iriloiti
jednopolnu emu razvoda i opisati princip razvoda energije.
Formirati tabelu elektrinih potroaa sa karakteristikama
(instalisana snaga, faktor snage ukoliko je informacija dostupna i sl).
Kod pojedinane kompenzacije ureaji za kompenzaciju
(kondenzatori) se prikljuuju direktno na krajeve potroaa, i
ukljuuju se i iskljuuju zajedno sa potroaem. Mana ovakvog
naina kompenzacije je ta, to kada se potroa na koji je
kondenzator vezan iskljui, iskljuuje se i kondenzator pa ne moe
da kompenzuje reaktivnu energiju nekog drugog potroaa.
Grupna kompenzacija donekle umanjuje nedostatke pojedinane
kompenzacije. Kondenzatori za kompenzaciju se vezuju paralelno
grupi potroaa, koji najee ne rade istovremeno. Na taj nain se
kompenzuje srednja vrijednost reaktivne energije grupe.
Najcee primenjivan nain kompenzacije je centralna
kompenzacija. Kod ovakvog naina kompenzacije primjenjuje
se jedan sistem za kompenzaciju koji se sastoji od nekoliko
kondenzatora i regulatora reaktivne energije.
Ovaj ureaj mjeri trenutni zahtjev potroaa za reaktivnom
energijom i na osnovu toga ukljuuje manje ili vie kondenzatora.
Ovaj sistem se postavlja najee pored glavnog razvodnog ormana,
na koji se i prikljuuje i tako kompenzuje reaktivnu energiju cijelog
postrojenja ili objekta.
Mjeovita kompenzacija objedinjuje sva tri prethodno navedena
naina kompenzacije. Irimenjuje se kod izuzetno velikih pogona
sa velikim brojem motora, pa se za odreene pogone sa specinim
karakteristikama primenjuje odgovarajui vid kompenzacije.
Na osnovu navedenog treba se opredijeliti za nain kompenzacije.
///Opis postojeeg stanja
Opisati postojee stanje objekta u kojem se planira kompenzacija
rekativne energije.
Na osnovu uvida u projektnu dokumentaciju, kao i snimanjem
na licu mjesta, navesti osnovne karakteristike elektroenergetskog
razvoda i stanje elektrinih instalacija, kao i sistem mjerenja.
Mjera centralne kompenzacije reaktivne energije
- primjer prorauna snage kondenzatora za
kompenzaciju reaktivne energije
Ioto se u praksi najee primjenjuje mjera centralne
kompenzacije na glavnom razvodu objekta, kao najisplativija,
to e biti prikazan proraun snage kondenzatora, na osnovu
podataka sa mjeenog rauna za elektrinu energiju, na
primjeru jednog hotela:
Stanje brojila: Staro Novo Konstanta Potronja
Aktivna energija VT o;a ;ai oo i,ooo
Aktivna energija MT io , oo i,aoo
Ireuzeta reaktivna energija
VT
,io ,, oo i,aoo
Ireuzeta reaktivna energija
MT
ao, asi oo ;aoo
Obraunata reaktivna
energija VT *
* * s;,a
Obraunata reaktivna
energija MT *
* * as
Obraunska snaga ,i
*obraunava se razlika izmeu stvarno preuzete reaktivne energije i
reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cos o,,,
Na osnovu navedenih podataka proizilazi da je:
Ukupna aktivna energija Ea= ,a.soo,oo kVh
Ukupna reaktivna energija Er= aa.oo,oo kVArh
Angaovana (obraunska) snaga I= s,,oo kV
PRIMJER
Tabela 17: Analiza
mjesenog rauna za
utroenu elektrinu
energiju na primjeru
jednog hotela
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
145 146
///Opis mjere
Iotrebna snaga moe se odrediti na nekoliko naina:
poznavanjem parametara potroaa u pogonu moe se izraunati
njihova reaktivna snaga na osnovu koje se odreuje snaga
kondenzatorskih baterija, primjenom specijalnih mjernih ureaja,
mrenih analizatora, moe se u toku rada pogona izmjeriti
reaktivna energija koju povlai pogon, odnosno objekat, pa se na
osnovu mjerenja moe odrediti potrebna snaga kondenzatorskih
baterija, i na osnovu mjesenog rauna za utroenu elektrinu
energiju (na osnovu obraunatog utroka aktivne i reaktivne
energije, kao i angaovane snage moe se odrediti potrebna snaga
kondenzatorskih baterija za kompenzaciju reaktivne energije).
///Procjena investcije za navedeni primjer
i.Isporuka ormara sa opremom za kompenzaciju reaktivne energije:
i;oo
a. Montaa, testiranje, ispitivanje, instalacioni kablovi i sitan
instalacioni materijal: oo
Ukupno: aioo (bez IDV)
///Vrijeme povrata investcije za navedeni primjer
Ako se uzme da je cijena reaktivne energije:
VTR o,oi,o,o /kVArh (bez IDV)
NTR o,ooo,a, /kVArh (bez IDV)
Mjeseni troak za reaktivnu energiju iznosi: i,a,, (bez IDV)
Irost period otplate iznosi i,,, mjeseci.
///Postupak i period odravanja
U toku radnog vijeka nije potrebno posebno odravanje, ve samo
povremena kontrola. Nakon isteka ivotnog vijeka neophodna je
zamjena kondenzatora ukoliko se eli produiti funkcija.
Temperaturni opseg radnog ambijenta od -o do ,, C, vlaga max
,,.
///ivotni vijek mjere
ia-ao godina, zavisno od
kvaliteta kondenzatora.
///ENSI
Generalne EE mjere,
parametar TBM/EM
Slika 47: Izgled
kompenzacijskog
ureaja snage 62,5
kVAr
Irocijenjena reaktivna snaga pogona Q= oo,, kVAr
Faktor snage cos = o,sao
Iotrebna snaga
kondenzatorskih baterija
potrebnih za kompenzaciju
do cos =i je:
Qk= oo,, kVAr
Usvaja se prva vea
standardna jedinica za
automatsku kompenzaciju
reaktivne energije od oa,,
kVAr.
Na primjeru je analiziran
proraun na osnovu mjesenog
rauna. Meutim, u praksi je
preporuljivo napraviti analizu
rauna na nivou najmanje jedne
kalendarske godine, kako bi se
dobili pouzdaniji podaci.
Vrijeme povrata investicije
kree se u rasponu od nekoliko
mjeseci do nekoliko godina
zavisno od konkretnog sluaja,
obino ne vie od ,- godine, pa
spada u veoma isplative mjere
energetske ekasnosti.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
147 148
uz magnetsku prigunicu, nii su trokovi odravanja, a dodatno se
popravlja i cos .
///Opis postojeeg stanja
Iotrebno je detaljno obii sve prostorije u objektu i evidentirati
broj i stanje svih rasvjetnih tijela, sa tipom lampi, tipom i snagom
svjetiljki. Uvrditi da li se kod uo lampi koriste magnetne ili
elektronske prigunice, i da li postoje senzori nivoa osvjetljaja i
senzori prisustva.
Uvrditi nain kontrole rasvjete, kao i reim upotrebe, odnosno
prosjeno dnevno korienje rasvjetnih tijela.
Izmjeriti luksmetrom intezitet osvjetljenja u vie prostorija (po
mogunosti u svima) i izvriti uporeenje sa standardima. Ukoliko
je osvjetljenje nedovoljno ili prejako, i to treba uzeti u obzir u okviru
predloenih mjera korigovanja sistema rasvjete.
///Opis mjere dat je na primjeru jednog poslovnog objekta
Iostojea situacija sistema rasvjete u poslovnom objektu data je u
sljedeoj tabeli.
Postojea rasvjetna
tijela kom
kW/
kom kW
Sati
dnevno
Dana
godinje
kWh/
god
Inkadescentne (obine
arulje) a o,i ,a o as oa,,o
Fluo ax,sV (magnetna
prigunica) io o,i ao,io o as a,,,s,os
,
Fluo lampe su sa opalnim poklopcem sa po dvije uo cijevi od ,sV,
sa magnetnom prigunicom.
Mjerom je predviena zamjena svih postojeih uo lampi sa
uo lampama ax,,V tipa T,, sa elektronskim prigunicama i
senzorima za detekciju dnevne svjetlosti kako bi se optimizovala
Mjera 12: Zamjena klasinih rasvjetnih tjela
Danas se ;o rasvjete zasniva na uorescentnim cijevima, odnosno
veoma je velika zastupljenost ove tehnologije, posebno u poslovnim
objektima, pa tu postoji i veliki potencijal za utede zamjenom
postojeih rasvjetnih tijela sa novim energetski ekasnijim.
Razvojem tehnologije proizvodnje uo rasvjete, prenik uo cijevi
se smanjuje, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog sistema
(izvor svjetlosti je blii takastom). Danas se najee koriste cijevi
prenika ao mm (Ts s/s), a cijevi nove generacije imaju prenik
od io mm (T,). Iostoje i ,s mm (Tia) i ; mm (Ta) cijevi.
Fluorescentne cijevi se ne mogu prikljuiti direktno na mreni
napon, ve im treba prigunica, a kod starije generacije prigunica i
starter (pri paljenju im treba vii napon nego u pogonu koristi se
samo uz magnetske prigunice).
Magnetske prigunice su induktivni potrai koji se spajaju u seriju
s izvorom svjetlosti. Savremeni rasvjetni sistemi sve vie koriste
elektronske prigunice. Irimjenom modernih tehnologija i metoda,
mogunosti za utede energije su dosta velike.
Dakle, uorescentne cijevi predstavljaju znaajan potencijal za
utede elektrine energije. Irimjera radi, samo se zamjenom
magnetske prigunice elektronskom moe ostvariti i do a, uteda
elektrine energije, a uz to se dodatno produava radni vijek
uorescentne cijevi, zatim se dobija rad bez treperenja koje se javlja
Slika 48: Mogunost
utede korienjem
savremene rasvjete
Tabela 18: Analiza
potronje energije
sistema rasvjete u
poslovnom objektu
prije mjera
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
149 150
///Vrijeme povrata investcije na primjeru jednog
poslovnog objekta
U navedenom primjeru na osnovu tabela is i ao proizilazi da se na
godinjem nivou postie uteda energije od i,,,, kVh/godinje.
Ako je cijena elektrine energije o,i /kVh, onda su godinje
utede i,,,,, .
///Procjene investcije na primjeru jednog poslovnog
objekta
7amjena a obine svjetiljke: a * , = iao
Demontaa postojeih i montaa io novih uo lampi sa
senzorima: io* ;, = io,oo
Ukupno: io,ao
Na osnovu toga prost period povrata investicije iznosi ,,,s godina.
Vrijeme povrata investicije prilikom zamjene rasvjetnog sistema
varira od nekoliko mjeseci (prosta zamjena inkadescentnih svjetiljki
sa uo kompakt) do io i vie godina kod veih investicionih zahvata.
///Postupak i period odravanja
Vano je obezbijediti redovno odravanje i zamjenu oteenih cijevi
i prigunica, kao i redovno ienje kako bi se odrao projektovani
nivo osvjetljenja.
///ENSI
Iomenute mjere odraavaju se na sljedee parametre: Lighting:
Average power, Operation period.
upotreba, na nain da
je zadovoljen potreban
intenzitet osvjetljenja, ime
e se oekivana prosjena
dnevna upotreba po
lampi u prosjeku smanjiti
za oko ah.Instalirana
snaga nove lampe iznosi
iioV. Fotometrijskim
proraunom utvreno je da je ispunjena norma, odnosno da je
postignut prosjean intenzitet osvjetljenja od oko ,oo lux.
Lampe sa inkadescentnim
svjetiljkama od iooV nalaze
se u sanitarnim, pomonim i
zajednikim prostorijama, i kao
mjera je predviena jednostavna
zamjena sa kompakt uo
svjetiljkama od a,V, koje daju
ao vei intezitet osvjetljenja.
Nakon primjene navedenih mjera dobijamo sljedeu tabelu:
Nova rasvjetna
tijela kom kW/ kom kW
Sati
dnevno
(prosjek)
Dana
godinje kWh/god
Inkadescentne
(obine arulje) a o,oa, o,,oo o as i,;,
Fluo ax,,V
T, (elektronska
prigunica) io o,ii i,, as i,a;o,s
io;i,a
Tabela 20 Analiza
potonje energije
sistema rasvjete u
poslovnom objektu
nakon primjene
mjera
Slika 49: Fluo lampe
sa magnetnom
prigunicom
Slika 50:
fotometrijski
proraun
Tabela 19: Analiza
potronje energije
sistema rasvjete u
objektu
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
151 152
///Opis mjere
Upravljanje vrnim optereenjem se ostvaruje kontrolisanjem
radnih reima najveih potroaa. Cilj je izbjei istovremeni rad, tj.
rasporediti periode punog optereenja razliitih potroaa tako da
se ne poklapaju.
///Implementacija
U prvoj fazi se vri instalacija mrenih analizatora na kljunim
energetskim takama u objektu (fabrika, pogon, trni centar i drugi
vei potroai). Umreavanjem analizatora svi podaci se dovode na
centralni raunar za nadzor i upravljanje potronjom. Na taj nain
trenutno pratimo sve parametre potronje ukljuujui i trenutnu
i vrnu snagu. Ve u ovoj fazi dobijamo korisne informacije kao
to su npr. utroak elektrine energije po sektorima proizvodnje ili
po jedinici proizvoda, preoptereenost kablova i transformatora,
neuravnoteen rad i sl.
U drugoj fazi se implementira upravljanje pojedinim potroaima,
njihovim rasporedom ukljuenja ili privremenim kratkotrajnim
iskljuenjem potroaa koji nee naruiti proces proizvodnje, npr.
klima-ureaji.
Mjera 13: Upravljanje vrnom energijom
Vrna snaga
U kategoriji velikih potroaa, osim aktivne i reaktivne energije,
mjeri se i vrna snaga. Upravljanje vrnom snagom, odnosno vrnom
energijom kod ovakvih potroaa je veoma interesantna, odnosno
isplativa mjera energetske ekasnosti.
Obraunska snaga ili vrna snaga je maksimalana izmjerena srednja
vrijednost aktivne snage u vremenu od i, minuta u toku mjeseca i
mjeri se maksimetrom.
U praksi trokovi vrne snage su u prosjeku izmeu ,o - ,o
ukupnog rauna za utroenu elektrinu energiju, a moe se desiti
da cijena koju platimo za obraunsku snagu premauje iznos za
utroenu aktivnu snagu.
Opravdanje za ovako visoke cijene, elektrodistribuciona preduzea
vide iz razloga to mora da se ostvari stabilnost sistema i optimalni
reim rada elektroenergetskog sistema, a glavni nain da se to
ostvari je da kupci elektrine energije budu u okvirima ugovorene
potronje.
Iz ranije navedenog jasno je da je potrebno analizirati mogunost
smanjenja trokova koje dobijamo na osnovu obraunske snage.
Slika 51: Primjer
upravljanja vrnom
energijom
Slika 52: Primjer
eme centralizovanog
upravljanja vrnom
energijom
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
153 154
///Potencijal za utede
U praksi se pokazalo da se se primjenom ovakvih sistema trokovi
vrnog optereenja mogu smanjiti za preko ,o.
///Vrijeme povrata investcije
Ieriod isplativosti investije u najveem broju sluajeva je ispod jedne
godine, a raspon je od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
///ENSI
Generalne EE mjere, parametar TBM/EM.
Slika 53: Efekat
primjene mjere
upravljanja vrnom
energijom
Aneksi
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
155 156 Aneksi
Aneks 1: Preliminarni upitnik za naruioca
energetskog pregleda
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
157 158
Aneks 2: Kontrolne liste
Spoljanji omota objekta
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
159 160
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
161 162
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
163 164
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
165 166
Sistem grijanja
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
167 168
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
169 170
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
171 172
Sistem hlaenja/klimatzacije
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
173 174
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
175 176
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
177 178
Priprema sanitarne tople vode (STV)
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
179 180
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
181 182
Ventlacioni sistem
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
183 184
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
185 186
Ventlatori i pumpe
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
187 188
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
189 190
Elektrine instalacije
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
191 192
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
193 194
Aneks 3: Tabela tpskih slojeva zida u
zavisnost od perioda gradnje objekta
Obratiti panju da je isplativije poveavati debljinu termoizolacije
jer su tom prilikom utede najvee a period otplate investicije
najkrae. Iraktino ostali trokovi ugradnje ostaju isti samo se
menja cijena samog materijala.
Poreenje smanjenja
toplotnih gubitaka
poveanjem
termoizolacije
karakteristinog
spoljanjeg zida, te
prikaz uteda u
potronji energije/
izvor EIHP
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
195 196
Poreenje smanjenja
toplotnih gubitaka
poveanjem
termoizolacije
izolacije
karakteristinog
spoljneg zida, te
prikaz uteda u
potronji energije/
izvor EIHP
Aneks 4: Najvee doputene vrijednost
koefcijenta prolaza toplote U
Najvee doputene
vrijednosti
koefcijenta prolaza
toplote, U [W/
(mK)],
gradjevinskih
djelova novih
zgrada, malih
zgrada (AK < 50 m)
i nakon zahvata na
postojeim
zgradama
1) Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od spoljnjeg zida, zida
prema tlu ili negrijanog prostora.
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
197 198
podova i stropova. Konoplja je isto kao i lan po prirodi otporna na
tetoine.
Pluta
Iluta se nalazi pr svega u umama hrasta plutnjaka u Sredozemlju.
Kora hrasta plutnjaka se moe guliti svakih ,-io godine, a da pri
tome ne doe do oteenja drveta. Iluta se proizvodi mlevenjem
oljutene kore u granulat koji se zatim tretira vrelom parom. Usled
ekspanzije granulata i njegovog vezivanja pomou smola koje su
sadrane u samoj pluti nastaju blokovi plute, koji se nakon perioda
vetrenja seku u ploe.
Slama
Slama posjeduje odlian kvalitet termoizolacije, dok se trokovi
ugradnje ve unapred pripremljenog materijala mogu porediti sa
postavljanjem konvencionalnih izolacionih materijala. Slama pored
toga regionalno stoji na raspolaganju i ima povoljnu cenu. Iri
strunom postavljanju ne dolazi do pojave plesni. Kada su u pitanju
zapaljivost, kao i postavljanje u delove graevine, slama se moe
porediti sa drugim izolacionim materijalima.
Izolacione ploe od drvenih vlakana
Izolacione ploe od drvenih vlakana proizvode se od tankog
drveta ili ostataka smreke ili bora. Drvo i radni materijal od drveta
predstavljaju u graevinsko-zikom smislu kvalitetne proizvode
koji uz adekvatno korienje stoje na raspolaganju u gotovo
neogranienim koliinama. Mogunosti primjene izolacionih ploa
od drvenih vlakana su arolike, te se mogu koristiti za izolaciju
podova, termoizolaciju itavog objekta ili izolaciju konstrukcije
od letava. 7ahvaljujui dobrom akumuliranju toplote izolacione
ploe od drvenih vlakana pruaju i odlinu zatitu od preteranog
zagrevanja tokom leta.
Celuloza
Celuloza je stara hartija pomeana sa sredstvom za zatitu od
paljenja, a koristi se tako to se nasipa u rinfuznom stanju ili se,
pak, uduvava u meuprostore. Celuloza se uglavnom koristi za
izolovanje krovnih kosina i zidnih ploa. Irilikom uduvavanja
obavezno treba voditi rauna o tome da se materijal unese i u
Aneks 5: Ekoloki izolacioni materijali
7a proizvodnju ekolokih izolacionih materijala koriste se
obnovljive sirovine. Iostoji itav niz izolacionih materijala koji
ispunjavaju ekoloke kriterijume, tj. kod kojih su optereenje ivotne
sredine tetnim materijama i potronja energije prilikom procesa
proizvodnje minimalni, koji ne tete zdravlju prilikom korienja,
odn. ije je trajno uklanjanje neproblematino, odn. kod kojih
postoji mogunost ponovne upotrebe
Ovija vuna
Usled prirodnog uvijanja, velike elastinosti i dinaminog ponaanja
po pitanju vlage, vuna se razlikuje od ostalih vlaknastih izolacionih
materijala. Ovija vuna prima u sebe vlagu, poveavajui svoju
ukupno teinu i za ,o procenata, a da se pri tome istovremeno
ne smanji njena provodljivost toplote. Taka paljenja iznosi ,oo-
oooC, pri emu se vuna ne topi, ve se jedino pretvara u pepeo.
Ovija vuna se moe koristiti za toplotnu izolaciju zidova, krovova
ili tavanica, kao i za ventilacione kanale i cevi za grijanje. Njena
provodljivost toplote kree se u rasponu od o,o,s, do o,oo V/
mK.
Lan
Izolacioni materijali napravljeni od lana (i od kudelje) ne menjaju
svoj oblik i ne skupljaju se nakon ugradnje. 7ahvaljujui injenici
da sadre prirodne gorke supstance ovi izolacioni materijali su
rezistentni na tetoine poput raznih insekata ili glodara. Kratka
vlakna lana se mehanikim putem pretvaraju u lc. Korienjem
lepila (npr. skroba) ili sredstava za pravljenje izelina (plastinih
vlakana) kratka vlakna se slojevito reaju i prerauju u izolacione
ploe razliite debljine. Lan se koristi za izolaciju zidova, tavanica i
krovova.
Konoplja
Kod proizvodnje izolacionih ploa i lca vlakna kudelje i lana
se delom meusobno meaju. Slama konoplje se deli na vlakna i
pozder (djelovi kore stabljike). Vlakna se koriste za proizvodnju
izolacionog izelina koji se koristi za izolaciju zidova, tavanica
i krovova. Iozder se uglavnom koristi za izolaciju i nivelisanje
Izvor: Energetski
efkasna gradnja i
sanacija graevinskih
objekata. Publikaciju
objavio: Holzcluester,
fnanirano od strane
Austrian Development
Agency
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
199 200
najudaljenije uglove. Iosebno se kod krovnih povrina sa mnotvom
uglova preporuuje da se putem kontrolnih otvora proveri da li je
punjenje izvreno u potpunosti. Celuloza se isporuuje i u obliku
ploa, a kod vertikalnih oplata se moe ak i brizgati. Iostavljanje
bi obavezno trebalo prepustiti licenciranom preduzeu poto je
propisan postupak uduvavanja presudan za postizanje valjanog
izolacionog dejstva.
Graevinska biologija i graevinska ekologija
Graevinska biologija se bavi uzronim vezama izmeu graevina
i zdravlja ljudi. Bitan segment graevinske biologije je graevinska
ekologija koja se bavi odrivim korienjem sirovina i energije
tokom procesa gradnje. 7naajni kriterijumi za donoenje ocena
graevinske biologije su:
Stambena klima
Izbor graevinskog materijala umnogome utie na oseaj ugodnosti,
te se npr. prostorija sa toplim povrinama poput onih od drveta
smatra prijatnijom za boravak u njoj od onih sa hladnim
povrinama kao to su keramike ploice ili metal. Osim izbora
pravog materijala treba voditi rauna o zdravstveno prihvatljivom
nainu obrade povrina (boje, lakovi), kao i korienju ekolokih
sredstava za ienje.
Potronja sirovina i energije
Korienje domaih materijala koji na raspolaganju stoji u
velikim koliinama, kao i obnovljive sirovine (drvo) je ekoloki
daleko racionalnije od korienja materijala koji se proizvode uz
veliki utroak energije i koji se transportuju iz udaljenih mesta.
7ahvaljujui mogunosti ponovnog korienja materijala stvara
se zatvoreni tok njihovog kruenja, te se i na taj nain smanjuje
potronja sirovina.
Aneks 6: Ocjena efkasnost raznih energetskih
sistema u objektu
Grijanje
Izvor: DETAIL-Hegger,
Fuchs, Stark, Zeumer:
Energy Manuel
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
201 202
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
203 204
Hladjenje
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
205 206
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
207 208
Ventlacija
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
209 210
Aneks 7: Korisne tabele vezano za razne
energetske sisteme u objektma
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
211 212
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
213 214
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
215 216
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
Prirunik za
sprovoenje
energetskih
pregleda zgrada
217 218
Literatura
Dr. eljko Novinc: Kvaliteta elektrine energije Prirunik,
Osijek, aooo.
Energetski institut Irvoje Ioar, IEI toplinarstvo doo
7agreb: Energetska uinkovitost u zgradarstvu/Vodi za sudionike
u projektiranju, gradnji, rekonstrukciji i odravanju zgrada,
7agreb, aoo;.
Iegger M., Fuchs M., Stark T., 7eumer M., Energy Manual
Sustainable Architecture, Detail, aoos
GI7, Direktorat za razvoj malih i srednjih preduzea Crne
Gore: Informativni prirunik - Energetska ekasnost Program
uspostavljanja EE infrastrukture za graane
GT7, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne
Irvatske: Prirunik za pripremu i nanciranje projekata odrivog
koritenja energije u lokalnim zajednicama, 7agreb, aoio.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva:
Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada, 7agreb,
aoo,.
Recknagel, prenger, ramek, eperkovi: Grejanje i
klimatizacija, Interklima, Vrnjaka Banja, aoo.
SNV: Drvna goriva: vrste, karakteristike i pogodnosti za grijanje,
Iodgorica, aoia.
Tomislav Toth: tedljivije grijanje, Majstor, Veernji list, 7agreb,
aoos
UNDI: Prirunik za energetske savjetnike, 7agreb, aoos.
UNDI: Prirunik za provedbu energetskih pregleda zgrada,
7agreb, aoio.
UNDI: Prirunik za energetsko certiciranje zgrada, 7agreb,
aoio.
Viessmann: Modernizacija grijanja, Serija strunih publikacija,
7agreb, aoo,
Viessmann: Solar thermal system - Technical guide, aoos
dipl. Iorst Kberl: Energetski ekasna gradnja i sanacija
graevinskih objekata, Iolzcluester, nanirano od strane
Austrian Development Agency, aoos