Naini poveanja plodnosti tla

1. Zelena gnojidba ili sideracija

Jedan od naina poveanja plodnosti tla je zelena gnojidba ili sideracija. To je

postupak pri kojem u tlo unosimo zelenu masu odabranih biljaka, koje nazivamo
siderati.
Ovaj nain gnojidbe je vrlo dobar kod intenzivne proizvodnje npr. povra, gdje
dolazi do prekomjernog iscrpljivanja tla.

Siderati imaju svojstvo da brzo rastu i stvaraju velike koliine zelene mase
u kratkom vremenskom razdoblju. Oni leguminozni imaju svojstvo fiksacije
duika ime poveavaju koliinu duika u tlu.
Pozitivan uinak zelene gnojidbe:
Poboljava struktura tla poveanjem sadraja organske tvari, rahle
tlo svojim dubokim i dobro razgranatim korijenom;
usjevi tite tlo od erozije;
sprjeavaju ispiranje hranjiva na jesen i zimi (N, Ca, K);
vraanje u tlo oko 30 kg P i 130 kg K/ha;
poveanje rezerve duika u tlu 100 kg N;
zasjenjivanje tla;
spreavanje razvoja bolesti i tetnika (nematode) te uteda pri kupnji
sredstava za zatitu usjeva;
smanjena potreba za dodavanjem gnojiva to pridonosi utedi;
pospjeivanje mikrobioloke aktivnosti u tlu;
biljke moemo koristiti za proizvodnju krme;
suzbijajnje korova;
sprjeavanje isuivanja tla ljeti;
kod lakih tala utjee na zadravanje vlage i eroziju;

 kod tekih rahli tlo to dovodi do boljih vodozranih odnosa, a

hranjiva postaju lake dostupna.
Glavne
skupine
siderata
su:
Leguminoze
i
neleguminoze
Najbolje rezultate dobijemo kombinacijom leguminoznih i neleguminoznih
siderata. U Hrvatskoj se za sideraciju najvie koriste krmne repice i uljana
repica.
Leguminoze koje se koriste za zelenu gnojidbu su:
Lupina , grahorica, crvena i bijela djetelina, aleksandrijska ili
perzijska djetelina, smiljkita, graak, stoni bob, soja, kokotac, seradela
(ovisno o podneblju i mogunosti nabave).

Neleguminoze koje se koriste za zelenu gnojidbu su:

Repice, ogrtice, goruica (izbjegavati ako postoje bolesti kupusnjaa),
stona rotkva, uljana rotkva, ra, jeam, zob, suncokret i mnoge
druge.
Na tekim tlima dobro uspijevaju: bijela djetelina, graak, grahor i
bob.
Na lakim tlima: seradela, uta lupina i heljda.
Vrijeme sjetve siderata:
Odabir pravog vremena za sjetvu siderata ovisi o tome, za koju kulturu
elimo pripremiti tlo.
Usjeve za zelenu gnojidbu moemo uzgojiti:

u periodu izmeu uzgoja glavnih kultura (uklopiti u plodored)

kao predusjevi
za odmor tla kao pokrovni usjev
kao podusjevi ili meuusjevi uz drvenaste kulture
kao podusjevi u vinogradu

Kao podusjevi i meuusjevi koriste se nie vrste siderata poput npr. bijele
djeteline.

Vrijeme sjetve ovisi i o klimi tj. o tome, da li je dovoljna koliina vlage u tlu,
u odreeno doba godine. Najee je pravo vrijeme proljee, rano ljeto ili
jesen.

Vrijeme zaoravanja siderata:

Vrijeme zaoravanja siderata je vrlo vano, jer pravilno odabrano vrijeme
poveava
povoljan
uinak
sideracije.
Zaoravanje treba provesti dva do tri tjedna prije sjetve osnovne
kulture
da
ne
nateti
glavnojkulturi.
Kod mahunarki, vrijeme za zaoravanje siderata je kada se prvi cvjetovi
ponu otvarati. Tada se postigne najvea koliina duika u tlu nakon
zaoravanja. Ukoliko se zakasni stare i suhe biljke upijaju veliku koliinu
vode iz tla to dovodi do njegovog isuivanja. Uljana repica i rotkve
zaoravaju se nakon pune cvatnje, a to je uglavnom tijekom rujna ili u prvoj
polovici
listopada.
Nakon
zaoravanja
poinje
razgradnja
siderata
radom
mikroorganizama
tla.
Organska tvar siderata brzo se razgrauje stoga ni nastala koliina
humusa
nije
velika.
Na tekim tlima siderate unosimo u jesen, a na lakim u proljee. U lakim
tlima bjelanevine kojima obiluju mlade biljke, brzo se razgrauju i duik
brzo prelazi u amonijak i nitratni oblik. To moe dovesti do ispiranja
hranjiva iz tla. Zbog toga treba priekati da biljke odrvene.
Veom masom unesenom u tlo produeno je djelovanje sideracije, a
dublje uneseni siderati dulje se razgrauju (zbog anaerobnih uvjeta).
Dodatnim zaoravanjem slame ili treseta moemo usporiti proces
razgradnje, a stajskom gnojem ubrzati.
Unoenje siderata u tlo:
Siderati se na velikim povrinama najee unose u tlo lemenim
plugom. Na manjim povrinama moemo koristiti neki od tipova freza.
Freze dobro mijeaju tlo i time ga dobro pripremaju za nasade kultura koji
slijede. Ukoliko je zelena masa siderata pre visoka (80-130cm) treba je
prije zaoravanja siderata pokositi.

2. Praenjem strnita moemo smanjitipopulaciju korova jer

emo njome izazvati sjemenke korova da niknu iz plitkog povrinskog
dijela tla, a kasnije obradom, emo niknuti korov zaorati.Na taj nain
smanjujemo njegovu brojnost,a zatita herbicidima idue godine biti e
uspjenija. Slamu koja ostaje nakon etve ako nam ne treba za nastir,
treba usitniti te zajedno sa dodanim duikom koji moe biti iz organskih
gnojiva ili uree odmah zaorati.

3. Humizacija je unoenje organske tvari u tlo. Organska tvar slui za

tvorbu humusa koji utjee povoljno na niz svojstava tla. Humus
povoljno utjee na strukturu tla.Teka i zbijena tla postaju
humizacijom rastresitija, rahlija i laka. Bestrukturna tla (pijesak u
veem postotku) unoenjem organske tvari dobivajaju mrviastu
strukturu. Organska tvar tj. humus sadri sva potrebna biljna
hraniva koja su nakon humizacije biljci na raspolaganju.
Organska tvar utjee povoljno i na bioloka svojstva tla, u prvom redu time
to je izvor ugljika potrebnog za ivot i razmnoavanje mikroorganizma.
Mikroorganizmi svojim radom rastvaraju organsku tvar i razlau je na
mineralne sastojke koji biljkama slue za ishranu. S druge strane , prilikom
raspadanja organske tvari, stvara se CO
koji je biljci potreban za
asimilaciju i koji u tlu aktivira biljci nepristupane kemijske spojeve.
Humizacija tla moe se provoditi svim vrstama organskih gnojiva, a isto
tako i uvoenjem proizvodnje djetelinsko-travnih smjesa.

4. Kalcifikacija / Vapnjenje je obogaivanje tla kalcijem radi poveanja

plodnosti tla.To se odnosi na snienje ili uklanjanje kiselosti
tla,poboljanje njegove strukture. Kalcij je preduvjet trajne
mrviaste strukture tla u emu najveu ulogu ima blagi humus, za ije
je stvaranje kalcij neophodan. Uz prisutnost kalcija teka tla se
razrahljuju, pa se omoguuje prozraivanje tla i poveanje propusnosti za
vodu, dok kod pjeskovitih tala kalcij povezuje estice pijeska te ta tla
postaju kompaktnija i bolje zadravaju vodu.
Za kalcifikaciju mogu sluiti razliiti materijali: ivo vapno, gaeno vapno,
vapnanac, dolomitno brano, lapor...
Najpovoljnije je materijal za kalcifikaciju unositi plitko u tlo na ljeto, jer je
tlo tada suho, a vrijeme lijepo.

Poboljanje sastava tla

Isuivanje glinovitog tla
Zasienost glinovitog tla vodom moe biti povezano sa oborinskom
vodom ,a li i podzemnom vodom. Da bi poboljali sastav tla u ovom sluaju
trebamo odvodniti viak vode, a to emo uiniti pratei sljedee korake:
1. Iskop jarka

2. Polaganje perforirane cijevi

3. Zasipavanje ljunakom, pijesakom
4. Zagrtanje cijevi
1.ULTIMATE LAND DRAINAGECONDITIONS! MASTENBROEK!
2.Land Drainage Services
3.Laying field drains in Norfolk
4. How drain Field Tile is installed, Maizevalley.com
5. R W T 75 S ROCK WHEEL TRENCHER FOR YOU T