Professional Documents
Culture Documents
Obrada Drveta
Obrada Drveta
SEMINARSKI RAD
OBRADA DRVETA
PREDMET:
TEHNOLOKI PROCESI
Profesor:
Student:
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
aak, januar, 2013.
Sadraj:
Uvod.....................................................................................................................................3
1. Proizvodnja drveta...........................................................................................................4
1.1. Drvni ostaci u industriji prerade drveta....................................................................6
1.2. Vrste rezanog drveta.................................................................................................8
2. Izrada furnira....................................................................................................................9
2.1. Izrada furnira struganjem.............................................10
2.2. Izrada furnira rezanjem...........................................................................................10
2.3. Izrada furnira ljutenjem.........................................................................................10
3. Proizvodnja perploe..............................................................11
3.1. Panel ploe.......................................................12
3.2. Iverica.....................................................................................................................12
4. Tehnologije za proizvodnju peleta....................................................14
5. Alatne maine za obradu drveta......................................................16
Listovi testera jarmaa...................................................................................................16
Maine za razdvajanje....................................................................................................16
5.1. Jarmae................................................................16
5.2. Trakaste testere...............................................17
5.2.1. Stone trakaste testere........................................17
5.2.2. Rastrune trakaste testere...................................17
5.2.3. Trakaste testere trupare.......................................18
5.3. Krune testere.....................................................18
5.4. Lanane testere.......................................................18
5.5. Rendisaljke..............................................................................................................19
5.5.1. Ravnalice..........................................................................................................19
5.5.2. Debljae................................................19
5.6. Glodalice.........................................................19
5.7. Builice.........................................................21
5.7.1. Builice za uzdune rupe.....................................21
5.8. Brusilice.........................................................21
5.8.1. Trakaste brusilice..............................................22
5.8.2. Valjkaste brusilice..............................................22
5.8.3. Ploaste brusilice..........................................23
5.9. Strugovi..........................................................23
5.9.1. Strugovi za uzdunu i ravnu obradu...............................23
5.9.2. Automatski strugovi...........................................23
5.10. Maine za razdvajanje...........................................................................................24
5.11. Ljutilice za furnir.................................................24
5.12. Maine za obradu deformacijom......................................25
5.13. Kombinovane i specijalne maine...................................25
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Zakljuak...........................................................................26
Literatura:.......................................................................................................................27
Uvod
Drvo je zahvalan materijal pre svega zato to se moe viestruko koristiti, a ruenje
graevina od drveta se svodi na njihovo rastavljanje. Nosivost drveta je velika, a
savremena tehnologija omoguava pravljenje nekada nezamislivih drvenih nosaa od tzv.
lepljenog lameliranog drveta, kod koga se tanke daske meusobno spajaju pomou
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
posebnih lepila pod presom. Drvo je otporno na razne uticaje i, naizgled paradoksalno,
drveni delovi konstrukcije otporniji su na vatru od elinih ekvivalenata.
Glavne vrste umskog drvea su: bukva, topola i hrast kao predstavnici listopadnog
drvea, a crni bor i smreka kao predstavnici etinara. Iako ubedljivo najvei udeo u
umama Srbije ima bukva sa preko 40%, topola je veoma pogodno drvo za uzgajanje kao
energetska sirovina, poto je njen godinji zapreminski prirast mase mnogo vei nego to
je to sluaj sa drugim vrstama drvea u Srbiji.
Drvo se moe koristiti delimino ili potpuno obraeno. Delimino obraeno je
pogodno samo za privremene graevine, jer se razne tetoine mogu naseliti u drvene
delove graevine ukoliko sa njih nije odstranjena kora. Obraeno drvo u obliku greda,
talpi, dasaka, stubova ili oblica koristi se za izradu trajnih konstrukcija.
U graevinarstvu se drvo moe koristiti za sve delove zgrade: za zidove (kod
brvnara), za stubove, grede itd. U graevinskim konstrukcijama drvo se deli na dve klase:
tvrdo i meko drvo. U prvu klasu spadaju liari: hrast, bukva, cer, granica itd, a u drugu
uglavnom etinari: jela, smra, ari, bor, ali i topola. Meko drvo je manje nosivosti, ali je
i lake za obradu i prevoz od tvrdog drveta, te se zbog toga ee koristi.
Osim u graevinarstvu, u kome se koristi i kao konstruktivni, ali i kao zavrni
materijal (lamperija, parket, brodski pod itd.), drvo se koristi i u industriji nametaja i u
drugim raznim industrijama: industriji papira, hrane, posua, tekstila itd.
1. Proizvodnja drveta
Odraslo drvo se sastoji od stabla, debelih grana, tankih grana i panja sa korenom.
Proizvodnja drveta je izraena kroz obim see drveta. Pod pojmom see drveta u
zvaninim statistikim biltenima podrazumeva sve komercijalne sortimente drva a takode
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
i drvne ostatke. to se tie lica koja se bave seom, umska preduzeca i gradani su glavne
kategorije koji se bave seom drveta u umi.
to se tie vrsta drvea poseenih u umi, najvei udeo ima bukva iz istih stanita,
dostiuci 40% ukupnog obima see drveta u umi. Topola nije bila vrlo esto drvo, ali
ova vrsta drveta je zasaivana u poslednjih par decenija, naroito pored kanala, velikih
reka, puteva, a i kao ume. Sada topole imaju znaajni udeo u ukupnom obimu see
drveta i u ukupnoj povrini pod umom.
Slika 1. Izgled trupaca dobijenih seom drveta
Sledei sortimenti su rezultat see drveta: seeno drvo za dalje rezanje i proizvodnju
razliitih vrsta tehnikog drveta, drvo za potporne stubove u rudnicima pod zemljom,
drvo za proizvodnju celuloze i papira, ogrevno drvo, i drugi proizvodi od drveta
ukljuujui one za proizvodnju ploa. Najvei udeo (oko 50%) see drveta iz uma se
iskoristi kao gorivo. Druga polovina (oko 50%) see drveta iz uma je za proizvodnju
nametaja, industriju celuloze i papira, proizvodnju potpornih stubova i druge svrhe.
Zajedno sa nametajem, rezano drvo predstavlja najeci proizvod od umskog drveta u
Srbiji. Pilane ine oko 60% ukupnog broja preduzea drvne industrije, a rezano drvo ini
oko 37,2% izvoza svih proizvoda od umskog drveta.1
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Skaki D., Krdovi A.: Finalna prerada drveta, umarski fakultet, Beograd, 2002
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Skaki D., Krdovi A.: Finalna prerada drveta, umarski fakultet, Beograd, 2002
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
uzduno rezanje
prizmiranje
etvrtinsko rezanje
Rezanje uzduno(Slika 4a) je nain rezanja kojim se prirodni oblik trupaca rastavlja
paralelnim uzdunim rezovima u daske jednake ili razliite debljine. Ovo rezanje moe
4
Brki M., Jani T.: Tehniko-tehnoloka reenja briketiranja i peletiranja biomase, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad, 2006., str. 38-39
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
biti simetrino i asimetrino, a broj dasaka paran ili neparan; kada je broj neparan,
centralna daska je s uklopljenim srcem, a kada je parna, dve srednje daske su s
prerezanim srcem.
Prizmiranje (Slika 4b)je nain rezanja kojim se prirodna forma trupca ree na prizmu
pri emu se dobija daska jednake iirine. Kod prizmiranja trupac se ree na daske u dva
maha. Kod drugog rezanja obre se prizma na bok, za 90, i razrezuje na daske. Visina
prizme odnosno irina daske uslovljena je prenikom i kvalitetom trupca i trgovakim
propisima po maksimalnoj irini rezane grae.
etvrtinsko rezanje (Slika 4c)kod njega trupci se najpre razreu a zatim se uetvrte.
Svaka takva etvrtina se dalje prerauje. Rezanje se vri testerom jarmaom ili trakastom
testerom. Rezanje postaje sve ue, dok na kraju ne ostane jedna etvrtina.5
Slika 5a,b,c. Tehnika struganja
a)struganje uzduno, b)tehnika prizmiranja, c)rezanje na etrvt
A
2. Izrada furnira
5
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Furniri su tanki listovi drveta dobijeni struganjem, rezanjem ili ljutenjem. Debljina
listova furnira iznosi od 0.2 do 10.0 mm, najee su debljine od 0.5 do 3.5 mm. Prema
tehnolokom procesu prizvodnje furnir se deli na strugani, rezani i ljuteni. Prema nainu
obrade furniri se dele na okrajene i neokrajene.
Prema nainu pripreme furniri se dele na plemenite i slepe. Strugani i rezani furniri
se upotrebljavaju za oplemenjavanja lica nametaja, za oblaganje dvorana, za intarzijske
radove i sl. To su plemeniti furniri kojim se iskoriavaju estetska svojstva drveta: boja,
tekstura i sjaj. debljina ovih furnira iznosi od 0.5. do 1.0 mm, a izuzetno 2.0 mm.
Slepi furniri, ili unutranji ili donji furniri, zovu se furniri koji slue kao podloga
plemenitom furniru. pri upotrebi slepog furnira ne iskoriavaju se estetska svojstva
drveta. Debljina slepog furnira je uvek vea od debljine plemenitog furnira. Za slepi
furnir upotrebljava se loiji furnir relativno homogene strukture, i to od topolovine,
lipovine, bukovine, javorovine i drugih vrsta.6
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010
10
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
No je naotren pod uglom =15...23. Slobodni ugao i ugao pod kojim je narezan
no zajedno ine ugao rezanja =+ razliit za razliite vrste drveta. Pritisna letva
nameta se iznad otrice noa u vertikalnom smeru. Furniri se sue da im se sadraj
vlage svede na 6...8% kako bi se mogao lepiti. Furniri se sue u tunelskim suionicama
koje imaju 2 do 6 spratova, a sue se pri temperaturi od 130C a neke vrste drveta i
170C. vorovi se mogu odstraniti iz furnira runo ili mainom i na njihovo mesto da se
zalepi komadi drvenog furnira od iste vrste drveta, jednake debljine, podjednake boje i
teksture. Raimannov automat za krpljenje furnira moe u minutu isei i zakrpiti od 20 do
30 vorova.7
3. Proizvodnja perploe
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010
11
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010
Skaki D., Krdovi A.: Finalna prerada drveta, umarski fakultet, Beograd, 2002., str. 72
12
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Iverica je ploa od strugotine drveta ili drugih ligno celuloznih materijala slepljenih
organskim bezivom pod delovanjem toplote, pritiska, vlage i katalizatora. Ploe iverice se
razvrstavaju prema zapreminskoj teini na lake, srednje teke i teke. Lake ili izolacione
iverice imaju zapremisku teinu od 0.25 do 0.40 g/cm3.
Upotrebljavaju se za izolaciju zvuka i toplote. Najvie se proizvode srednje teke
iverice koje mogu biti jednoslojne ili vieslojne. Upotrebljavaju se za nametaj, vrata,
unutranja ureenja, pregradne zidove, unutranjost brodova i gradnju kua. Za 1 m3
iverice potrebno je od 2.2 do 2.5 prostornih metara drva.
Slika 7. Proizvodnja ploa iverice
10
Skaki D., Krdovi A.: Finalna prerada drveta, umarski fakultet, Beograd, 2002., str. 73
13
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
4. Tehnologije za proizvodnju peleta
Najprostija linija za proizvodnju peleta je ona instalirana u okviru neke pilane, gde su
piljevina i sitni ostaci pri sei, sirovina za proizvodnju peleta. U tom sluaju sirovina za
pelete je suva, nije potrebna suara niti mlin za drvni otpad, a najvea panja treba da se
obrati na zatiti drvnog otpada od upada neistoa (metalnih predmeta). Pored toga, ako
je kapacitet proizvodnje peleta mali, na primer 300 tona godinje (1 t/dan), onda jedina
maina u fabrici peleta je maina za presovanje odnosno za pravljenje peleta. Sve druge
aktivnosti mogu biti obavljenje manje ili vie runo, kao to su pakovanje, interni
transport i skladitenje.
Ako se sirovina sastoji od kore ili drugog krupnijeg komada drveta, zatim vlana
piljevina ili seka, i ako je kapacitet relativno veliki, preko 10 000 t/god. (30t/dan), onda
se fabrika peleta sastoji od vie maina za znatnim stepenom automatizacije.11
Slika 8. Raspored opreme u postrojenju za proizvodnju peleta
Furnace - loite
Dryer - suara
Crusher - mlin
Dust collector odvaja praine
Bucket conveyor - transporter sa koficama
Pellet mill - presa za pelete
Grading sieve - sito za odvajanje sitnih komadia od peleta
Srew conveyor puni transporter
Coller - hladnjak
11
Brki M., Jani T.: Tehniko-tehnoloka reenja briketiranja i peletiranja biomase, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad, 2006., str. 46
14
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
12
Brki M., Jani T.: Tehniko-tehnoloka reenja briketiranja i peletiranja biomase, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad, 2006., str. 47
15
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Obrada
strugotine
Grupe maina
Jarmae
Trakaste testere
Krune testere
Lanane testere
Primenjeni alati
Listovi testera jarmaa
Beskonane trakaste testere
Krune testere
Lanane testere
skidanjem Rendisaljke
Glodalice
Vratila s noevima
Glodala, glave s noevima
Lanane glodalice
Builice
Brusilice
Strugovi
Lanana glodala
Burgije
Brusne folije
Strugarski noevo
Kombinovana obrada
Prostorno
maine
Tehnoloki
maine
5.1. Jarmae
Jarmae su namenje uzdunom rezanju trupaca. Alat listovi testere uvreni u
jaram svojim naizmeninim kretanjem izvode rezanje, a pomak se ostvaruje prinudnim
kretanjem drveta u ravni testere priblino upravno na pravac kretanja. Naizmenino
kretanje testera ostvaruje se mehanizmom krivaje. Vertikalne pune jarmae su
najrasprostranjenije primarne strugarske maine i slue u prvom redu za masovnu
proizvodnju rezane grae tinara. Imaju vrst zatvoren okvir jarma (Slika 4) u koji se
uvruje i do 24 lista testera.
13
Preuzeto u celini: Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet
aak, 2010
16
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Bone jarmae slue uglavnom za prizmiranje trupaca kao pomone maine pred punim
jarmaama. Ree se upotrebljavaju kao samostalne maine. Kapacitet im je do 1 m3/h.
Horizontalne jarmae za furnire. list testere postavljen u vertikalnoj ravni izvodi
horizontalno glavno kretanje brzinom od oko 7m/s. Pomono kretanje se izvodi pomou
kolica odozdo navie brzinom do 1.5 m/min. Snage se kreu oko 5 kW.
5.2. Trakaste testere
Trakaste testere se upotrebljavaju za uzduno i popreno odrezivanje. Alat
nazubljena beskonana traka vrei ravnomerni obvojni hod v preko oboda tokova
ree svojim slobodno razapetim delom. Pomak se ostvaruje kretanjem materijala
normalno na ravan tokova.
5.2.1. Stone trakaste testere
Stone trakaste testere spadaju u najosnovnije stolarske maine. Slue za uzduno i
popreno rezanje za izradu ravnih i zakrivljenih povrina i za ostale vrste rezanja u
zavrnoj preradi drveta. Iskljuivo su vertikalne konstrukcije. Pomono kretanje je runo.
Za izvesne poslove primenjuje se i dodatni aparat za pomak, montiran an stolu.
5.2.2. Rastrune trakaste testere
Rastrune trakaste testere najee se primenjuju u strugarama i sanduarama za
uzduno rezanje dasaka i greda raznih veliina. One prave uzduni rez izneu dve
prethodno ravne obraene povrine. U principu rade kao i sone trakaste testere. Pomono
kretanje ostvaruju motornom silom preko dva para pominih valjaka. Biranje debljine
reza je runo ili elektrino.
17
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
18
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
dugakih komada debljine od 300 do 2000 mm. Zato se izrauju kao pokretne maine za
seu ume i prerezivanje trupaca.
5.5. Rendisaljke
Rendisaljke su namenjene finoj obradi ravnih povrinakoje su prethodno obraene
uglavnom testerama. Alat vratilo s uzduno postavljenim noevima okreui se oko
svoje ose izvodi glavno kretanje rezanja, a pomak se vri nasuprot smeru kruenja seiva.
Staza otrica noeva prema drvetu pri rendisanju sa konstantnom brzinom pomaka
produena je cikloidno, zato se dobija talasasti profil obraene povrine. Rendisaljke se
izvode kao ravnalice, kao debljae i kao kombinovane ravnalice-debljae.
5.5.1. Ravnalice
Ravnalice se namenjene ravnanju uskih povrina dasaka pri izradi sastavaka.
Pomono kretanje je runo, ree dodatnim aparatom za pomak, koji se postavlja iznad
vratila sa noevima. Uobiajene radne irine iznose od 400 do 1000 mm, brzine rezanja
su od 25 do 30 m/s, a snaga od 2 do 4,5 kw. Za kvalitetan i siguran rad potrebno je da
raspon izmeu usnica bude mali, to se postie pogodnom kinematikom visinskog
podeavanja stolova.
5.5.2. Debljae
Debljae su namenjene finoj obradi paralelnih povrina na odreenu debljinu. Za
taan rada neophodna je velika stabilnost postolja, to se najbolje postie okvirnom
konstrukcijom. Uobiajene su radne maine od 400 do 1300 mm.
Kombinovane ravnalice-debljae se u osnovi sastoje od jedne debljaeiznad ijeg su
radnog stola postavljena druga dva stola, koji u sklopu sa istim vratilom za noeve
sainjavaju ravnalicu. irina rendisanja iznosi oko 600 mm.
5.6. Glodalice
Glodalice su namenjene izradi raznovrsnih profilisanih ravnih i zakrivljenih
povrina. Profilisane ili ravne otrice alata za glodanje, okreui se oko ose vretena,
izvodde glavno kretanje rezanja, pomak se vri nasuprot smera kretanja zuba.
Kinematika procesa glodanja slina je kinematici rendisanja, ali se alati razlikuju: noevi
za rendisanje su dui, s ravnim otricama; alati za glodanje (Slika 12.) imaju krae obino
profilisane otrice, a uvruju se, kao posebni element na preputeni deo vratila maine.
Slika 12. Primeri alata za glodanje
1 profilno glodanje, 2 profilni noevi, 3 univerzalna glava za noeve
19
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
20
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
21
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
22
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
5.8.3. Ploaste brusilice
23
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
5.10. Maine za razdvajanje
24
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
14
Sneana Radonji: Mainska obrada nemetala, Autor izdava, Tehniki fakultet aak, 2010.
25
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Zakljuak
Drvo je oduvek bilo izuzetno cenjen materijal. Prua velike mogunosti za primenu
ali, istovremeno, zahteva vetinu prepoznavanja osobina, odgovarajuu pripremu, strunu
obradu i zatitu. Drvo je najstariji graevinski materijal iz prostog razloga to je pomou
njega mogue napraviti jednostavne graevine sa vrlo malo alata ili ak i bez njega.
Stoga su ljudi, kada su poeli da se bave gradnjom, prvo upotrebili drvo za pravljenje
jednostavnih koliba ili konstrukcije atora. Razvojem ljudskog drutva i unapreenjem
alatki, drvo je poelo da se koristi za sloenije konstrukcije, a i danas je nezamenljiv
graevinski materijal.
Drvna industrija i energetsko privreivanje su tesno meusobno povezani: drvo nije
samo sirovina ove industrijske grane, drvo je uz to jo i potencijalni nosilac energije.
Ostaci proizvodnje industrije obrade i prerade drveta su oduvek korieni za proizvodnju
potrebne toplote za proces rada i za grejanje prostorija. Industrija prerade drveta koristi
drvo u oblom (trupci, oblice) i cepanom obliku. Prema nameni drvo za preradu deli se na:
drvo za mehaniku preradu i drvo za hemijsku preradu drveta. U Srbiji ima preko 1500
preduzea koja se bave primarnom i finalnom preradom i trgovinom drvetom.
Mehanika prerada drveta podrazumeva vrstu prerade kod koje se na prvom mestu
menjaju oblik i dimenzije drveta uz upotrebu mehanikih sredstava (pila, noeva i sl.).
Smatra se da hemijska svojstva drveta pri tome ostaju nepromenjena. Ulazni materijali za
mehaniku preradu su trupci za piljenje, trupci za izradu furnira, oblice i cepanice.
Proizvodi mehanike prerade drveta dele se na dve velike grupe: proizvodi primarne
mehanike prerade drveta i proizvodi finalne mehanike prerade drveta.
U primarnoj preradi oblovina se prerauje u pravougane - bazirane oblike. To su
proizvodi koji predstavljaju osnovni materijal za izradu finalnih proizvoda (daske,
planke, letve, grede, gredice, furnir, ploe i sl.). Pod finalnom mehanikom preradom
podrazumevamo preradu primarno obraenog drveta u predmete namenjene direktnoj
upotrebi (nametaj, ambalaa, graevinska stolarija i sl.)
26
SEMINARSKI RAD
Obrada drveta
Literatura:
27