You are on page 1of 12

7.

POKOSI USJEKA I NASIPA


Najbolji oblik trajne zatite dovrenog nasipa, a osobito dovrenog pokosa i tijela
nasipa, bila bi trajnost i stabilnost njegove konstrukcije te stalna djelotvornost povrinske
(vanjske) i unutarnje odvodnje nasipa. Osobito je znaajna trajna zatita pokosa nasipa.
Trup nasipa poetno je najbolje zatien, osim trajnom uinkovitou njegove stalne
odvodnje, kvalitetom njegove ugradnje posebice njegovom zbijenou. Trajnost nasipa moe
se u suvremenim prilikama graenja takoer postii njegovim armiranjem pomou posebnih
geomrea i slinih pletenih konstrukcija od umjetnih materijala. Trajno kvalitetnom zatitom
pokosa nasipa titi se ujedno tijelo nasipa. Zatita pokosa mora trajno onemoguavati
abrazija ili eroziju nasipa uslijed djelovanja atmosferilija, udara pokretnih objekata itd.
Odvodnja i zatita pokosa nasipa predvia se unaprijed po projektnoj dokumentaciji a po
vrsti, obliku i trajnosti vezana je uz buduu namjenu odnosno koritenje zamljane graevine.

Povrinska erozija usjeka u naslazi flia

7.1. Oblikovanje kosina usjeka i nasipa


Treba zadovoljiti uvjete:
- stabilnosti
- sigurnosti prometa
- estetsko uklapanje u teren
- odravanja
1:1.25

1:1:25 nasip
1:1

20:1

2:1

20:1
stijena

Primjer oblikovanja pokosa u usjeku

Nagib kosina se odreuje na osnovi parametara odreenih geotehnikim ispitivanjima


(analiza stabilnosti kosine).
Primjer iskustvenih vrijednosti nagiba pokosa usjeka i nasipa:

7.2. Zatita kosina od povrinske erozije


Pokosi se tite od erozije uslijed djelovanja vanjskih utjecaja. Zatita se moe podijeliti na
bioloku zatitu i oblaganje.
Prije poetka izrade zatite treba:
- pokose izraditi sa nagibima koji osiguravaju stabilnost
- nestabilne pokose sanirati
- povrinske i podzemne vode kontrolirano provesti
- noice nasipa i gornje dijelove pokosa izvoditi u obliku krunog luka
- povrine pokosa grubo isplanirati

Kontrolirano odvoenje vode iz rigola ceste preko pokosa nasipa


7.2.1. Zatita pokosa primjenom humusiranog materijala i travnate vegetacije
- primjenjuje se do nagiba 1:1.5
- debljina 15 - 25 cm
- na humusirani sloj sije se odgovarajua vegetacija
7.2.2. Zatita pokosa primjenom busenja i busenja u rolama
- primjenjuje se kada preko pokosa dolazi do protoka veih koliina oborinskih voda
- veliina busena 25 - 30 cm, debljine 7 cm, kod rola 0.3 x 2.0 m
- postavlja se u formi ahovskog polja, a izmeu se postavlja humus

- privruje se vrbovim ili drugim koljem, ili se polae na podlogu od netkanog


geotekstila

Busen trave u rolama


7.2.3. Zatita pokosa travnatim pokrivaem po sistemu hidrosjetve
- djetelinske travne smjese koje se mijeaju sa visokomolekularnim polimernim
emulzijama i vodom uz dodatak gnojiva i celuloze
- vri se na tlo bez pripreme
- hidrosjetva se provodi posebnim strojem koji prska masu

Hidrosjetva

7.2.4. Zatita pokosa primjenom prekrivaa od netkanog geotekstila s uloenim


sjemenom trave
- sjeme se bira ovisno o pedolokim svojstvima tla na koji se polae
- prije poetka postavljanja tlo se oisti od grubih otpadaka i razrahli do dubine 50 cm, te
pognoji
- geotekstil se privruje klinovima
7.2.5. Zatita pokosa sadnjom niskog grmlja i travnate vegetacije

Geoelije (geosintetici) za oblaganje povrine pokosa kao podloga za sadnju vegetacije


7.2.6. Zatita pokosa primjenom pletera
- osnova je vrbovo ili drugo kolje debljine 20-50 mm i duine 70-80 cm, oko kojih se
plete prue od svjeih vrbovih iba
- kolje se postavlja na razmaku oko 50 cm
- pleter se postavlja koso na smjer toka vode
- ispuna moe biti busen, humus ili kamen

Izrada pletera po pokosu

7.2.7. Zatita pokosa pomou koara (gabiona)

Gabioni sa vegetacijom

Gabioni s ozelenjenom povrinom

7.2.8. Zatita pokosa oblaganjem kamenom (roliranje)

Primjeri oblaganja pokosa kamenom


7.2.9. Zatita pokosa primjenom mrea

Primjer mree od razvuenog aluminijskog lima za zatitu pokosa (mrea se privruje


kolcima za povrinu, te puni materijalom pogodnim za sadnju trave)

Oblaganje pokosa u stijenskoj masi sa pocinanom mreom u svrhu hvatanja komada stijene

Mrea od eline sajle sa sustavima unitavanja energije kretanja kamenog bloka

7.2.10. Zatita pokosa torkretiranjem (mlazni beton)

7.2.11. Zatita pokosa uvrivanjem pojedinih blokova


Zatita se obino provodi sustavom sidara i mrea sa elinim sajlama.

tapno samobuee injektirano sidro

Glave sidara na pokosu zasjeka u stijeni

You might also like