Najbolji oblik trajne zatite dovrenog nasipa, a osobito dovrenog pokosa i tijela nasipa, bila bi trajnost i stabilnost njegove konstrukcije te stalna djelotvornost povrinske (vanjske) i unutarnje odvodnje nasipa. Osobito je znaajna trajna zatita pokosa nasipa. Trup nasipa poetno je najbolje zatien, osim trajnom uinkovitou njegove stalne odvodnje, kvalitetom njegove ugradnje posebice njegovom zbijenou. Trajnost nasipa moe se u suvremenim prilikama graenja takoer postii njegovim armiranjem pomou posebnih geomrea i slinih pletenih konstrukcija od umjetnih materijala. Trajno kvalitetnom zatitom pokosa nasipa titi se ujedno tijelo nasipa. Zatita pokosa mora trajno onemoguavati abrazija ili eroziju nasipa uslijed djelovanja atmosferilija, udara pokretnih objekata itd. Odvodnja i zatita pokosa nasipa predvia se unaprijed po projektnoj dokumentaciji a po vrsti, obliku i trajnosti vezana je uz buduu namjenu odnosno koritenje zamljane graevine.
Povrinska erozija usjeka u naslazi flia
7.1. Oblikovanje kosina usjeka i nasipa
Treba zadovoljiti uvjete: - stabilnosti - sigurnosti prometa - estetsko uklapanje u teren - odravanja 1:1.25
1:1:25 nasip 1:1
20:1
2:1
20:1 stijena
Primjer oblikovanja pokosa u usjeku
Nagib kosina se odreuje na osnovi parametara odreenih geotehnikim ispitivanjima
(analiza stabilnosti kosine). Primjer iskustvenih vrijednosti nagiba pokosa usjeka i nasipa:
7.2. Zatita kosina od povrinske erozije
Pokosi se tite od erozije uslijed djelovanja vanjskih utjecaja. Zatita se moe podijeliti na bioloku zatitu i oblaganje. Prije poetka izrade zatite treba: - pokose izraditi sa nagibima koji osiguravaju stabilnost - nestabilne pokose sanirati - povrinske i podzemne vode kontrolirano provesti - noice nasipa i gornje dijelove pokosa izvoditi u obliku krunog luka - povrine pokosa grubo isplanirati
Kontrolirano odvoenje vode iz rigola ceste preko pokosa nasipa
7.2.1. Zatita pokosa primjenom humusiranog materijala i travnate vegetacije - primjenjuje se do nagiba 1:1.5 - debljina 15 - 25 cm - na humusirani sloj sije se odgovarajua vegetacija 7.2.2. Zatita pokosa primjenom busenja i busenja u rolama - primjenjuje se kada preko pokosa dolazi do protoka veih koliina oborinskih voda - veliina busena 25 - 30 cm, debljine 7 cm, kod rola 0.3 x 2.0 m - postavlja se u formi ahovskog polja, a izmeu se postavlja humus
- privruje se vrbovim ili drugim koljem, ili se polae na podlogu od netkanog
geotekstila
Busen trave u rolama
7.2.3. Zatita pokosa travnatim pokrivaem po sistemu hidrosjetve - djetelinske travne smjese koje se mijeaju sa visokomolekularnim polimernim emulzijama i vodom uz dodatak gnojiva i celuloze - vri se na tlo bez pripreme - hidrosjetva se provodi posebnim strojem koji prska masu
Hidrosjetva
7.2.4. Zatita pokosa primjenom prekrivaa od netkanog geotekstila s uloenim
sjemenom trave - sjeme se bira ovisno o pedolokim svojstvima tla na koji se polae - prije poetka postavljanja tlo se oisti od grubih otpadaka i razrahli do dubine 50 cm, te pognoji - geotekstil se privruje klinovima 7.2.5. Zatita pokosa sadnjom niskog grmlja i travnate vegetacije
Geoelije (geosintetici) za oblaganje povrine pokosa kao podloga za sadnju vegetacije
7.2.6. Zatita pokosa primjenom pletera - osnova je vrbovo ili drugo kolje debljine 20-50 mm i duine 70-80 cm, oko kojih se plete prue od svjeih vrbovih iba - kolje se postavlja na razmaku oko 50 cm - pleter se postavlja koso na smjer toka vode - ispuna moe biti busen, humus ili kamen