kolstvo

POLJOPRIVREDNE KOLE
U CRNOJ GORI
Savo Leki

The author deals with the circumstances of establishment of

the first Montenegrin School of agriculture which was opened in
1875 in Danilovgrad, the history of that school, its professors
and students and their credit for the development of agriculture
in Montenegro.

e je zrno klicu zametnulo,

One neka i plodom poine
Njego

Ideje i zaeci organizovanog kolstva u Crnoj Gori

U toku svog milenijumskog postojanja Crna Gora je vodila

neprekidnu borbu protiv raznih osvajaa za ouvanje svoje slobode i nezavisnosti. O toj neprestanoj borbi i mentalitetu
Crnogoraca znaajna zapaanja objavili su u svojim knjigama
istaknuti strani pisci, novinari, umjetnici, istraivai i velikodostojnici. U figurativnom smislu, Crna Gora jeste Robin
Hud Evrope, neustraivi ampion slobode, koji ve stotinama
godina, s frulom Slobode na usnama, ne bojei se ljudi a bojei
se jedino Boga, stoji i sueljava se uasnim prizorima.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

331

Savo Leki

U meuvremenu su se njeni sinovi, razjareni, borili za svoje ivote. Vojskama najmonijih sila na svijetu nije polazilo za
rukom da suzbiju njihovu nenadmanu kuranost, niti da savlada njihovu nezaustavljivu odbranu.1
Suoena sa stalnom opasnou spolja i sa nepremostivim
tekoama unutar zemlje, Crna Gora se nije mogla razvijati u
prosvjetnom i kulturnom pogledu kao ostale zemlje Evrope, u
kojima je proces organizovanog kolstva i kulture ve bio u
znatnoj mjeri poodmakao. No, Crna Gora je ipak sauvala svoju
duhovnost i kulturu, svoju filozofiju ivota i izuzetno vrijednu
usmenu tradiciju.
Krajem 18. vijeka, pod uticajem ideja prosvijeenosti u
Evropi, u Crnoj Gori se javljaju ideje o osnivanju malih kola
i nabavci tamparije, a zatim i ustanova vieg nivoa, po ugledu
na druge zemlje. Prve ideje i zaetke organizovanog kolstva u
Crnoj Gori vezujemo za djelatnost vladika Petra I i Petra II, koji
su bili najumniji i najobrazovaniji ljudi svoga doba, uitelji i
vaspitai naroda. Cio narod bio je njihov slualaki auditorijum, a oni, svaki u svoje vrijeme, njegovi neumorni predavai.2
Odmah po stupanju na vladiansku stolicu Petar I preduzima
prve korake za otvaranje kola u Crnoj Gori, obraanjem Rusiji
i drugim zemljama za materijalnu pomo, jer je njegova zemlja
liena mnogih optekorisnih ustanova i svega to nauka dati
moe.3 On se dopisivao i sa Dositejem Obadoviem, koji je bio
emotivno vezan za Crnu Goru (1764. god. vladike Sava i
Vasilije zaredili su Dositeja za svetenika u manastiru
Stanjevii). eljeli su da on bude osniva male kole u Crnoj
Gori. No, iako ova ideja nije ostvarena, Petar I nikad nije naputao pomisao za otvaranje kole i tamparske djelatnosti.
1 Roj Trevor, Crna Gora zemlja ratnika, Matica, br. 40, 2009, str. 176.
2 D. ivkovi, Istorija crnogorskog naroda, tom II, Cetinje 1992, str. 549.

3 D. ivkovi, isto, str. 549.

332

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

Jedino mu je preostalo da pri kraju svog ivota pripremi svog

nasljednika mladog Radivoja, da posveti panju prosvjetiteljskom radu u Crnoj Gori. Njegoev uitelj postaje Sima
Milutinovi-Sarajlija, tada najpoznatiji srpski pjesnik i vladiin
sekretar. Na samom poetku Njego e u sredite panje
postaviti osnivanje kolskog zavoda. U pismu Jeremiji
Gagiu, Srbinu iz Grue kod Kragujevca, na dunosti ruskog
vicekonzula u Dubrovniku, povodom otvaranja male kole,
Njego istie da e njegovo otaastvo napredovati u naukama
i prosvjeivanju kad njegova zemlja bude imala prve
prosvijeene i vjerne sinove.4
Prvu organizovanu, regularnu kolu u Crnoj Gori otvorio je
Njego oktobra 1832. godine u Gornjem Breoskom manastiru.
To je bila kola za obuku svetenika i vojnih starjeina u trajanju od sedam mjeseci, a nastavu je izvodio uiki episkop
Nikifor Maksimovi Vukosavljevi, koji je bio protjeran iz
Srbije. Druga organizovana prosvjetna ustanova u Crnoj Gori,
prevashodno svjetovnog profila, pod nazivom Cetinjska mala
kola, osnovana je 1834. godine pri Cetinjskom manastiru. Njen
prvi uitelj bio je Petar irkovi, pravoslavac iz Kotora. kola
je imala 30 uenika, mukaraca djeakog doba, porijeklom iz
uglednih porodica. Prva generacija nije uspjela ni da dobije
svjedoanstva o zavrenoj koli, jer je 1837. godine ve morala
da ode na bojno polje. Ova kola je, nesumnjivo, imala veliki
znaaj, jer je trebalo da opismenjeni mladi ljudi postanu popovi,
uitelji, kapetani, sudije, vojvode i serdari. Njego se time nije u
potpunosti zadovoljavao, jer je elio da se crnogorski mladii
koluju na viim kolama u Rusiji i drugim zemljama. Prve pitomce na dokolovanje, uz odobrenje ruskog dvora, uputie u
Rusiju. Meutim, zbog nedovoljnog predznanja ovi mladii
nijesu mogli pratiti nastavu na viim kolama, pa su prelazili u
4 Pismo Jeremiji Gagiu, iz decembra 1831. god.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

333

Savo Leki

vojnu slubu i ostajali u Rusiju. Njego je u poetku preteno

slao svoje mladie u Rusiju, a zatim veinom u Srbiju, jer su se
lake mogli prilagoditi radu i potrebama svoje zemlje (zbog jezika, blizine i sl.). Iste godine kada je osnovana cetinjska mala
kola Njego je iz Rusije nabavio i tampariju, za iju nabavku
je bila pokrenuta inicijativa prije nekoliko godina.
Njego je 1845. godine poslao dva mladia na dokolovanje u
Srbiji, s preporukom Iliji Garaaninu, tvorcu Naertanija:
Koliko mi je god mogue bilo, toliko sam se trudio, pa i sad se
neprestano trudim, kako bih malo po malo rasprostranio meu
ovim narodom obrazovanje i na taj konat zaveo sam za sad
malu, a povremeno nastojim osnovati i vie kole, jer sam svjestan da su one najpouzdanije sredstvo kojim jedan narod do obrazovanja i prosvjetenija doi moe.5 Mladii su upueni u
Srbiju s Njegoevom porukom da ne izgube ni malo od svoje
dine narodnosti (crnogorske). Poslije proglaenja Knjaevine
Crne Gore jo vie je isticana potreba za kolovanjem darovitih
djeaka, pa knjaz Danilo alje odabranije mladie u Rusiju,
Austriju i Francusku da se koluju o troku tih drava.
Uostalom, na podizanje prosvjete i kulture uticale su znamenite
vladike Petar I i Petar II i svojim knjievnim radom. Njegoevo
pjesniko djelo doseglo je nesluene domete u svjetskoj
knjievnosti.
Zahvaljujui konsolidaciji drave u drugoj polovini 19. vijeka,
u Crnoj Gori se stvaraju sve povoljniji uslovi za razvoj prosvjete
i kulture i kolovanje mladih ljudi u Evropi. Knjaz i kasnije kralj
Nikola, francuski ak, pjesnik i dravnik evropskog renomea,
ulagae velike napore i postii zapaene uspjehe u ekonomskom, prosvjetnom i kulturnom razvoju svoje zemlje, koju je
poetkom 20. vijeka u znatnoj mjeri pribliio Evropi. Uporedo
sa optedrutvenim razvojem bilo je potrebno otvarati srednje
kole iz raznih oblasti. Do tada su u skoro svim selima bile
5 Pismo Jeremiji Gagiu, od 12. 04. 1845. god.

334

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

otvorene samo osnovne kole. I u ovom periodu voene su

stalne borbe protiv nadmonijeg neprijatelja za ouvanje slobode, ali je Crna Gora, zahvaljujui herojizmu i pregalatvu
Crnogoraca, postala slobodna i nezavisna drava, priznata od
velikih sila na Berlinskom kongresu 1878. godine, sa znatnim
proirenjem svoje dravne teritorije. Crnogorski suveren je, u
cilju podizanja opteg kulturnog nivoa svog naroda, primao u
Crnu Goru mnoge uene ljude tog vremena, koji su svojim
znanjem doprinosili unapreivanju raznih oblasti ivota.
Prisjetimo se: Bogiia, Rovinjskog, Kovaljevskog, Adameca,
Matavulja, Zmaja, Milana i Laze Kostia, ora Radia i drugih
brojnih naunika i knjievnika, ijeg se prestia ovaj mudri
vladar nije plaio. Njemu je bio stalno na umu ekonomski prosperitet i izlazak zemlje iz vjekovne zaostalosti. Da bi se to
postiglo, trebalo je obrazovati sopstveni kadar u skladu sa
evropskim uzorima za razne oblasti drutvenog ivota. I ve u
septembru 1869. godine na Cetinju je poela sa radom
Bogoslovija za kolovanje svetenika i uitelja, koju su pohaali
uenici sa zavrenom osnovnom kolom. Iste godine osnovan je
enski, Djevojaki institut na Cetinju, koji je finansirala ruska
vlada. U poetku je Djevojaki institut bio nia, a potom srednja
kola za unapreivanje runog rada i domaeg gazdinstva, kao i
za osposobljavanje uitelja za rad u osnovnim kolama. enski
institut smatran je prvom srednjom kolom u Crnoj Gori. etiri
godine prije, 1865. godine na Cetinju je osnovana kola za
vojniku obuku, a organizovani su i razni kursevi za brojne
specijalizacije u vojsci. Prva opteobrazovna srednja kola (nia
gimnazija) bie otvorena tek 1880. godine na Cetinju. Kako je
poljoprivreda tada bila jedina privredna grana u Crnoj Gori, sve
izraenije je isticana potreba za kolovanjem poljoprivrednika.
Iz te potrebe bie osnovana nia zemljodjelska (poljoprivredna)
kola, jedna od prvih srednjih kola u Crnoj Gori. Kako je u
Crnoj Gori u dugom periodu primjenjivan primitivni nain u
www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

335

Savo Leki

poljoprivrednoj proizvodnji i ostvarivani mali prinosi u gajenju raznih kultura, to se od poetka 70-ih godina 19. vijeka sve
vie govori o unapreivanju zemljoradnje i stoarstva i obrazovanim poljoprivrednicima. U tadanjim sredstvima informisanja, u prvom redu u listu Glas Crnogorca isticana su
iskustva iz oblasti poljoprivredne proizvodnje u drugim razvijenim zemljama, koje je trebalo primjenjivati i u naim uslovima. A to je bilo mogue organizovanim kolovanjem
poljoprivrednog kadra.

Knjaevska crnogorska zemljodjelska (poljoprivredna)

kola u Danilovgradu

Kada se govori o poljoprivredi, kao privrednoj grani u tom

periodu, potrebno je ukazati na osnivanje prvih poljoprivrednih
kola u Crnoj Gori. U to vrijeme za ovu vrstu kola bio je
uobiajen naziv zemljodjelska kola, pa je tako i glasio
zvanian naziv prve kole ove vrste, otvorene 1875. godine u
Danilovgradu. Znanja iz poljoprivrede, i to praktina, sticala su
se u osnovnoj koli, koja je morala imati svoju batu. Uitelj je
bio obavezan da ui djecu vrtlarstvu, voarstvu i upoznavanju
drugih poljoprivrednih poslova. Mada nije postojala
poljoprivredna kola, ipak se poljoprivredi poklanjala odreena
panja u ve postojeim srednjim strunim kolama, pa ak,
kako kae Rovinski, i u Statutu enskog instituta predviena su
znanja iz zemljoradnje i stoarstva. U nastavi prirodnih nauka,
kako kae Rovinski, obraala se panja na njihovu primjenu u
poljoprivredi. Zato je razumljivo to je prva struna kola bila
poljoprivredna... Poto u Crnoj Gori nije bilo domaih snaga
strunih kadrova za sprovoenje vanih ekonomskih reformi,
angauju se strani strunjaci iz Srbije, Poljske, Dalmacije.6
6 Dr B. Marovi, Ekonomska istorija Crne Gore, 2006., str. 177, 178.

336

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

Tako su pripreme za otvaranje jedne strune kole za potrebe

poljoprivrede poele da se realizuju krajem 1874. godine, kada
su tri mladia upuena u neku inostranu zemljoradniku kolu
da bi se poslije krae pripreme angaovali u koli.7
Na molbu kolskog nadzornika Milana Kostia, dr ore
Radi uputio je crnogorskim uiteljima 20 vrsta sjemena za
razne zeleni i povre, sa uputstvom kako treba praviti rasadnik.8
Pripreme za otvaranje zemljodjelske kole otpoele su 1874.
godine. Narod crnogorski, koliko mu je zemljite krevito, ivi
poglavito od zemljoradnje i stoarstva. No, moemo kazati,
jedini, ali svakojako su mu to prvi i najvaniji izvori njegova
ivljenja. U pohvalu radinosti naega naroda moramo istinu
izrei da je vrijedan i trudoljubiv, vie nego se misli i nego bi se
vjerovati moglo, osobito da se uzme u obzir da je nazad dvajest
godina i milju bio daleko od svojega rada. Takve su prilike bile.
Borba za slobodu trebala je njegovu miicu i nije mu doputala
da plugom i motikom zamijeni svijetlo oruje... Ratovi su prestali, a nastali dani ureenoga unutranjeg dravnog ivota. A ta
okolnost uputila je narod na rad, a vladi njegovoj nametnula
dunost da radinost u zemlji unapreuje, jer je to jedini put koji
vodi narodnom blagostanju. Iz toga kakva se potreba pokazuje?
Da narodu treba nauke, nauke zemljodjelske. Ovu potrebu naa
je vlada uvidjela i sada smo u stanju sa osobitom radou javiti
da je na svijetli Gospodar odluio da se iduijem proljeem
otvori zemljodjelska kola. Nune pripreme za zemljodjelsku
kolu ve su preduzete, i mjesto joj je odreeno u Danilovgradu
u Brdima, koje jeste najzgodnije, jer ne samo da je to, takorei,
sredina nae otadbine, nego su tamo odmah i plodna polja
bjelopavlika, na koja e sjeme iz ove blagodetne kole prvo
pasti, i koja mogu i moraju postati izobiljnom itnicom Crne
7 Dr . Pejovi, Crna Gora u doba Petra I i Petra II, 1981, str. 138.

8 Milan Kosti, kole u Crnoj Gori, Panevo 1876, str. 144.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

337

Savo Leki

Gore... Osim naprednoga obraivanja zemlje, rairie ova kola

u narodu nauk o gajenju i njegovanju stoke, kojom smo bogati.
Vinogradi nai raaju vie po prirodi nego usljed rada oko njih.
Osobita kakvoa naega vina, naroito crmnikog, gubi mnogo
od svog svojstva, jer ga ne umijemo ni raditi ni drati... Ukratko,
zemljodjelska kola nauie i usavriti nas u naijem dosadanjijem radovima i oni e nas uputiti na druge koje smo mi do sada
iz neznanja ili napustili, ili ih ni preduzimati nijesmo mogli.9
Iz obavjetenja o pripremama za otvaranje kole moglo se
zakljuiti da e to biti zemljodjelska kola opteg smjera za
biljnu i stoarsku proizvodnju. Da je vlada sa svom ozbiljnou
prila ovom zadatku, moe se zakljuiti po tri puta objavljenom
konkursu (steaju) u listu Glas Crnogorca za izbor
upravitelja kole. Na steaju se javio i bio izabran dr ore
Radi, koji je po svojim strunim radovima (Mala zemljodjelska
itanka i Oenje) bio i do tada poznat u Crnoj Gori.
Dr ore Radi roen je 22. aprila 1839. godine u Velikom
Bekereku u Bakoj. Poljoprivrednu kolu zavrio je u Karlovcima kod Praga, u ekoj. 1859. godine poloio je tzv. veliki
poljoprivredni ispit sa odlinim uspjehom. Predsjednik ispitne
komisije bio mu je knez Karlo vancenberg, koji mu je estitao
na solidno pokazanom znanju i angaovao ga na svom imanju
radi obavljanja poljoprivredne prakse. Jedno vrijeme proveo je
u uvenoj ratarskoj koli u Kadenu. Krajem 1861. godine vraa
se u Suboticu, gdje mu je otac paroh bio premjeten. Radio je
na spahiluku grofa Cekonia u ombolju, koji je imao uzorno
imanje i poznatu ergelu. Odatle je otiao u Banat, Baku i Srem
da se upozna sa stanjem u poljoprivredi i istu uporedi sa stanjem
u ekoj, koja je tada smatrana jednom od najnaprednijih
zemalja u Evropi. U Novom Sadu izdaje ilustrovani list
Seljak a zatim ponovo obilazi zemlje Evrope, radi upoznavanja poljoprivrede i prouavanja plemenitih pasmina govedi.
9 Glas Crnogorca, br. 36, 10. 09. 1874. god.

338

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

Dr ore Radi

1864. godine poloio je profesorski ispit iz prirodnih nauka na

Bekom univerzitetu, a 1867. godine, u svojoj 29-oj godini ivota, prvi od Srba, poloio je doktorat filozofije s poljoprivrednom raspravom na istom univerzitetu. Od 1869. godine stalno
boravi u Srbiji. Osniva prvu zemaljsku poljoprivrednu kolu u
Kragujevcu, objavljuje knjige i strune radove. 1875. godine, na
zahtjev knjaza Nikole, dolazi u Crnu Goru i osniva prvu
zemljodjelsku kolu. U svojoj autobiografiji kae da je u narod
rasturio prve rane sorte krompira. Ranog krompira do mog
dolaska u Crnu Goru nije bilo. Tokom cijelog svog ivota gajio
je veliku ljubav prema Crnoj Gori, pa je crnogorskoj dvorskoj
biblioteci redovno slao primjerke svojih knjiga. Kao znak zahvalnosti i priznanja, knjaz Nikola ga je udostojio ina plemenskog kapetana, to se davalo samo izuzetnim linostima, koje
nijesu bile crnogorskog dravljanstva. Po povratku u Srbiju
intenzivno radi na unapreivanju poljoprivrede, obrazovanju
kadrova, pokree listove i pie knjige. Umro je 1922. u 84-oj
godini ivota. Bio je i poasni lan Srpske akademije nauka, kao
i mnogih naunih i kulturnih drutava u Evropi.
Primie se vrijeme da se otvori ova kola, koju je na narod
toliko isto radosno pozdravio, koliko su je koristi zemaljske

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

339

Savo Leki

silno zahtijevale. Vlada je ve uinila neke nune pripreme za to

na Danilovgradu, gdje e se kola otvoriti i postavila je za
upravitelja istoj g. dr-a ora Radia, najbolje poznatog
poljoprivrednika naeg. Mi se radujemo da je uprava ove kole
dola u tako iskusne ruke, jo dobro ureenje kole, potpuno
saglasno sa stanjem naroda i zemljita naega, pa ne mogu izostati plodovi koji se oekuju.10
Jedan Srbin iz Vojvodine iznio je u pismu svoje ideje o ustrojstvu ove kole: Naprednijim poljodjelstvom, trudom i radom
Crna Gora e se preporoditi... Zemljodjelska kola treba da je
podijeljena na teoretiku i praktinu... Po mom iskustvu najcjelishodnije bi za Crnu Goru bila praktina zemljodjelska kola,
koja bi razgranata bila na: svilarstvo, voarstvo, stoarstvo i
poljodjelstvo... Uenici iste kole da ne budu deca, nego zreli
ljudi i to iz svake optine po jedan... Za to e u Crnoj Gori samo
praktina kola moi pozivu njenom odgovoriti.11
Nakon temeljno izvrenih priprema, ideja i sugestija mnogih
obrazovanih ljudi toga doba, 13. maja 1875. godine otvorena je
Knjaevska crnogorska zemljodjelska kola u Danilovgradu, u
prisustvu velikog broja zadovoljnih graana i predstavnika
vlasti. Upravitelj Radi je ukazao na znaaj ove kole za
unapreenje poljoprivredne proizvodnje, a okruni naelnik
Radovi organizovao je sveani prijem.
Naa zemljodjelska kola na Danilovgradu otvorena je
13.o.m. sveanijem nainom. U 10 sati bila je sluba boja, a po
tome u koli vodoosvjetenja u prisustvu svijeh uenika, mjesne
vlasti i mnogoga graanstva. G. dr Radi, upravitelj zemljodjelske kole, razloio je u svome lijepom govoru vanost ove
kole i koristi koje moraju od nje nastupiti za nau otadbinu.
Prisutni odazvali su se oduevljenim usklicima: ivio knjaz!
10 Glas Crnogorca, br. 10 od 10. marta 1875. god.

11 Glas Crnogorca, isto

340

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

koji je pohitao da prui narodu i ovo mono sredstvo kolu

zemljodjelsku za unapreivanje narodnoga blagostanja. kola je
ova povjerena sposobnijem i vrijednijem rukama, a osobiti trud
i volja k nauci naijeh mladia ve je osvjedoena. Za to
moemo i oekivati najbolje uspjehe. Moramo jo pomenuti da
je narod s osobitom ljubavlju doekao otvorenje ove zemljodjelske kole i da su se uenici vrlo rado i u znatnom broju prijavljivali. Za prvi teaj ogranien je broj na 20 uenika.12
Ne moe se sa sigurnou rei gdje je ova kola bila locirana,
ali se po rijeima A. Pajevia, autora knjige Iz Crne Gore i
Hercegovine: uspomene vojevanja za narodno osloboenje
1876, koja je objavljena 1891. godine, pretpostavlja da je bila
na lijevoj strani Zete, u blizini manastira drebaonik. Ovaj pisac
navodi jo i ovo: Golema dvorana ove ratarske kole, kao i sve
njene druge odaje, pretvorene su sada u bolnicu, jer joj svi aci
odoe na bojno polje.
Za upis u ovu kolu prijavio se vei broj kandidata, ali zbog
ogranienosti smjetaja i nastave primljeno je svega 18 uenika
(12 kao dravni stipendisti i 6 koji su se kolovali o svom
troku). Kao dravni pitomci upisani su sljedei uenici:
Bokovi Vaso iz Zagaraa, Buri Nikola iz Zagrede, Vujai
Marko iz Podgori, Vujisi Rade iz Prekobra, uki Radoje iz
Brskuta, Jankovi Savo iz Druia, Marjanovi Mili iz Kralja,
Pejovi Gavro iz Oraha, Pei Krsto iz Vrutka, Popovi Risto iz
Sotonia, Radovi uro iz Martinia i Tomovi Krsto iz Lijeve
Rijeke. Imena ostalih est uenika nijesu poznata.
Upravitelj kole Radi je izradio plan i program kole.
Nastava se izvodila iz svilarstva, voarstva i ratarstva. U blizini
kole postojale su ogledne parcele za praktinu obuku, a bila su
nabavljena i najpotrebnija orua i knjige. Prvi teaj u koli
zavren je 15. jula 1875. godine, ljetnji raspust trajao je do 14.
12 Glas Crnogorca, br. 19 od 19. 05. 1875. god.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

341

Savo Leki

septembra iste godine, s tim to je po 5 uenika bilo obavezno

da po 7 dana rade u bati kole. Biljeimo rado da je iz ove
bate na razne strane nae zemlje preko 60.000 struka zelja
rasaeno, to nam ujedno pokazuje, koliko je za kratko vrijeme u
kolskoj bati raeno, a s koliko se gotovou narod koristio
ovom zgodnom prilikom.13
Krajem 1875. godine i narednih godina izbija velji rat i
kola prestaje sa radom. Uenici su poli svojim kuama, uli u
sastav ratnih jedinica i borili se do kraja rata. Oni koji su preivjeli rat bili su ugledni ljudi i dobri domaini na svojim gazdinstvima. Poslije prestanka rada kole dr Radi je premjeten na
Cetinje da do 1878. godine obavlja administrativne poslove u
Crnogorskom senatu. Te godine vraa se u Zemljodjelsku
umarsku kolu u Poarevcu.
Kada je rije o rezultatima rada ove kole, neshvatljiva je konstatacija dr . Pejovia u njegovoj knjizi razvitak prosvjete i
kulture u Crnoj Gori 1852-1916. godine, Cetinje 1971. god. u
odjeljku Zemljodjelska kola da ova kola nije postigla
zadovoljavajui uspjeh. On istovremeno naglaava da je dr
Radi i ranije bio poznat u Crnoj Gori i da su njegove dvije
pomenute knjige imali i uenici ove kole. Karakteristino je
napomenuti da se u jubilarnoj publikaciji Pedeset godina na
prestolu Crne Gore, koju je 1910. godine objavio Ministarski
savjet Kraljevine Crne Gore u odjeljku Prosvjeta meu
osnovnim kolama ne pominje zemljodjelska kola. Jedino se u
odjeljku Unutranje ureenje pomenute knjige na strani 218
navodi da je u novoosnovanoj bogosloviji bila ekonomija kao
obavezni predmet, kao i da je 1874. godine u Danilovgradu
otvorena zemljodjelska kola sa 18 uenika iz svih krajeva Crne
Gore. Na ovom mjestu ukazuje se na znaaj unapreenja
vinogradarstva i maslinarstva, pa se istie da je knjaz Nikola u
13 Glas Crnogorca, br. 28/1875. god.

342

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

Crmnici za sebe podigao vinograd sa hiljadu i dvjesta loza, to

je predstavljalo podsticaj za jaanje privrede. Knjaz je ulagao
velike napore da se kola, kojom je upravljao strunjak odline
spreme, odri, ali naalost, usljed ratnih prilika, nakon jednogodinjeg postojanja ona je morala biti zatvorena.
Prilikom otvaranja kole i prijema uenika se vodilo rauna
da uenici budu iz razliitih nahija. Osnovan je i ogledni
rasadnik voke i vinove loze, nabavljene su i neophodne
alatke. Izmeu ostalog srpski rodoljub iz Starog Beeja
Ugljea Krvari poslao je nekoliko poljoprivrednih alatki u
vrijednosti od 600 guldena. No, sam ore Radi je malo
bivao u koli, od nje su ga odvlaili drugi poslovi, a ubrzo je
poeo i rat pa je kola prekinula rad, ne ostavivii nikakvog
traga o svom postojanju.14
U naem okruenju, prije zemljodjelske kole u Danilovgradu,
bile su otvorene: Zemljodjelska kola u Topideru 1853. god,
Kmetijska kola u Ljubljani 1854. god, Gospodarsko-umarsko
uilite u Krievcima 1860. god, i Zemljodjelska umarska
kola u Poarevcu 1870. godine.
Za razvitak nae poljoprivrede, a posebno poljoprivrednog
obrazovanja, dr . Radi ima izuzetno velike zasluge. On nije
samo dobar poznavalac svoje struke, nego pored toga i ovjek
irokih intelektualnih horizonata i dalekosenih nacionalnopolitikih i rodoljubivih koncepcija. Njegovo rodoljublje zaelo
se jo u roditeljskoj kui, a on ga je njegovao i razvijao cijelog
svog ivota, pa je uporedo sa intelektualnim razvitkom i
strunim obrazovanjem kod njega besprijekorno rasla i elja da
se svim svojim biem posveti djelu poljoprivrednog i kulturnog
razvitka i preobraaja. Na tom putu niko drugi nije toliko uinio
svojim zalaganjem da se postavi iroka, a uz to jednoobrazna
osnova strunog obrazovanja poljoprivrednih proizvoaa i
14 P. A. Rovinski, Crna Gora u prolosti i sadanjosti, tom IV, Cetinje,

1994, str. 213, 214.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

343

Savo Leki

prvih kolovanih kadrova u ovim zemljama, koliko je to uinio

dr Radi.15
Poslije prestanka rada prve zemljodjelske kole u Crnoj Gori,
a osobito od 1878. godine kada je Crna Gora dobila
meunarodno priznanje i znatno teritorijalno proirenje, sve vie
se istie potreba unapreivanja poljoprivrede, s ciljem da se otkloni primitivni nain obrade zemlje i neracionalno uzgajanje
stoke. U tom cilju vlada se obraa vienijim i umnijim glavama da svojim savjetima pomognu unapreivanju agrokulture.
Meu onima koji su se odazvali na vladin zahtjev bio je prof.
Ilija Beara. On je bio jedan od izvanjaca koji je svojim radom i
znanjem zaduio Crnu Goru. U jednom svom izvjetaju od
21.11.1878. godine on, pored ostalog, kae: Tek cijeni rije i
odobrava, ali vjeruje samo u ono to oima vidi. Ja pouzdano
tvrdim da e djetelina donijeti veliki napredak u poljodjelstvu, a
kad se svako tree ralo njom zasije, vie nee biti gladne njive
ni mrave stoke. Umjesto podataka o njegovom ivotu i radu,
treba citirati tekst epitafa na njegovom grobu na Cetinju: Ilija
Beara roen je 1844. godine u Zelovu u Dalmaciji, svriv nauke
preseli se u Crnu Goru, gdje kao nastavnik gimnazije,
bogoslovije, trudbenik oko domae poljske privrede 15 godina
proivje. Nagla smrt, estiti ivot pun ojstva, znanja i radinosti, na boji dan 1887. god.16
Na vladin zahtjev Beara je podnio izvjetaj i dao Mnjenije to
bi se imalo injeti od strane drave za poboljanje agrikulture u zemlji. Beara je smatrao da je od svih kultura na prvom mjestu rana
krtola, pa je predlagao da se sadi u 100 mjesta po 10 kgr. Zalae
se za modernizaciju obrade zemljita, za otvaranje mljekarskih
15 In. Ljubo Pavievi, Dr ore Radi svijetli lik nae kulturne

prolosti, Savremena poljoprivreda, br. 9/1966. god.

16 S. Roganovi i M. Jovievi, Iz crnogorske prolosti, Pobjeda, 27.

01. 1985. god.

344

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

zadruga, za osnivanje poljoprivrednih kola, jer bez dobro izobraenog strunjaka ni krtola nee dobro ponijeti. On je govorio
svojim uenicima: Najbolja je knjiga zemlja naa i oboje kad se
spoje to je blago pravo, a znadite da priroda nee sama.17
U Nikiu je 1881. godine poela sa radom prva fabrika bijelog mrsa kojom je rukovodio vajcarski strunjak valej. Time
je potvreno da je bio opravdan Bearin prijedlog za otvaranje
mljekarskih zadruga. Jo 1874. godine Crna Gora je dobila srebrnu medalju na izlobi mljekarskih proizvoda u Briselu (za
izloeno maslo i skorup). Na izlobama u Lijeu i Parizu ova
fabrika je takoe dobila nagrade. U tampi je isticano da su sjeverni krajevi Crne Gore pravi majdan u mlijeku... Zar nijesu
nai Banjani, aranci i drugi podobni da budu naa mala vajcarska, pa da od njihovog mlijeka vremenom procvjeta Crna
Gora kao to je procvjetala vajcarska.
U Baru je bila otvorena fabrika sapuna. Ovijeh dana sa
sreom imadosmo na prodaju sapuna od prve sapunarske fabrike, koja je utemeljena u naoj dravi. Za prvi dobar uspjeh
nae industrije treba zahvaliti velikom trudu neumornog i
neobino darovitog Crnogorca vojvode Maa Vrbice.18
U tampi je naglaeno da je prva kaetica sapuna upuena
na poklon knjeginji Mileni.

Knjaevska crnogorska zemljodjelska (poljoprivredna)

kola u Podgorici

Odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine Crna Gora je

postala meunarodno priznata drava, sa znatnim proirenjem
svoje teritorije na plodna poljoprivredna podruja. Kako je nastao period mirnog razvitka, to se ulau sve vei napori za
17 S. Roganovi i M. Jovievi, isto.
18 Glas Crnogorca, br. 29 od 29. januara 1889. god.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

345

Savo Leki

unapreenje poljoprivrede i ostalih poljoprivrednih grana, a

samim tim i za ponovno otvaranje zemljodjelske kole. kola je
otvorena 20. februara 1893. godine u Podgorici, na svean
nain, uz prisustvo velikog broja graana iz Podgorice i okolnih
mjesta. Okupljenim graanima se obratio vojvoda Ilija
Plamenac, knjaev izaslanik, sljedeim rijeima: Nadajui se u
trud i portvovanje nastavnika ove kole, mogu vas ve unaprijed uvjeriti da e, pored briljivog vaspitanja ove djece, dobrijem plodom uroditi, jer mi, pored dosta oskudnog zemljita u
naoj otadbini, nemamo i tijeh snaga koje bi umnim svojim
radom i razumnim prouavanjem doveli narod do toga, pored
priznatog nam junatva, moe uinjeti imunijim i bogatijim.19
Na dunost upravitelja kole postavljen je dr Filip Jergovi,
koji je tom prilikom ukazao na znaaj ove kole: Nauka je kako
svuda tako i u zemljodjelstvu preovladala... Zato se je osnovala
i ova zemljodjelska kola, da se i mi kao i ostale napredne
drave, koristimo njenom naukom i da na njoj podignemo nae
dosta oskudno blagostanje. Djeca ova koja su danas u ovu kolu
uljegla radosno e se sjeati ovoga dana kada su primljeni u ovaj
zavod i oni e raznositi ono sjeme nauke to ga ovdje budu
ubrali po svojoj zemlji, a narod oduevljen njihovom naukom i
njihovim primjerom blagosiljae njihov rad.20
Neprestane borbe za krst asni i slobodu zlatnu ne dadoe
Crnoj Gori da se mirno razvije i na polju narodne privrede i da
polagano podie svoga naroda dosta oskudno blagostanje; kada
god je valjalo puku na rame, a jatagan za ps, vazda je ralo
ralo i motika.21
19 Izvjetaj Knjaevske crnogorske zemljodjelske kole u Podgorici za k.

1893. godinu
20 Isto,
21 Isto.

346

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

Podgorica na poetku 20. vijeka

kola je otvorena na svean nain: u mjesnoj crkvi obavljeno

je prizivanje svetog duha, uenici i prisutni graani doli su u
lijepo okieno kolsko zdanje, gdje je osveena vodica, a zatim
je vojvoda Ilija Plamenac odrao pozdravni govor: Da bog
poivi Gospodara i njegov vladajui dom, koji se kao briljivi
otac stara za sve ono to bi sreom i blagostanjem urodilo za
njegov ljubljeni narod. O ovoj sveanosti knjaza su obavijestili
vojvoda Ilija Plamenac, okruni kapetan Lazovi i upravitelj
kole Jergovi. Na kraju je Podgoriko pjevako drutvo otpjevalo crnogorsku narodnu himnu.
kola je imala Statut kojim je bilo ureeno i karakter i
zadaci kole, kao i postupak oko primanja uenika (najmanje sa
dobrim uspjehom iz osnovne kole i od 13-20 godina). kola je
obezbjeivala u svom internatu, koji je bio u kolskoj zgradi,
smjetaj, hranu i ljekarsku zatitu uenicima, i to sve o
dravnom troku. kolska godina je poinjala 1. februara, a
zavravala se 1. decembra. Nastava se dijelila na teorijski i

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

347

Savo Leki

praktini dio. U koli su se izuavali sljedei predmeti: zakon

boji (vjeronauka), srpski jezik, geografija, istorija srpskih
zemalja, raun i geometrija, fizika i hemija... Od strunih predmeta predavani su: zemljodjelstvo s batovanstvom i livadarstvom, voarstvo, vinogradarstvo i podrumarstvo, stoarstvo,
svilarstvo, pelarstvo, osnovi marvenog ljekarstva, osnovi umarstva i nauke o uvanju zdravlja, poljoprivredno raunovodstvo. Opti predmeti predavani su u prvoj godini, u drugoj godini ratarstvo i voarstvo, a u treoj stoarstvo, vinogradarstvo sa
podrumarstvom... Uenici su od praktine nastave vjebali
sljedee: obraivanje, kresanje i kalemljenje voaka i loza,
pravljenje i njegovanje vina, peenje rakije, pravljenje sapuna,
masla, sira, ispitivanje zemlje, mastike vina i mlijeka, rukovanje poljoprivrednim oruima, gajenje svilene bube i pela i
upotrebu sprava za mjerenje... Za usavravanje uenika u
praktinom radu kola je raspolagala sa kolskim rasadnikom,
zbirkom alata i poljoprivrednih maina, hemijskom laboratorijom, podrumom, zapatom priplodne stoke, pelinjakom, gojilitem svilene bube, zbirkama minerala, biljaka, sjemena,
insekata i bibliotekom. Rasadnik koji je bio veliine est i po
rala zemlje sluio je za rataraske oglede. Posebna panja se
poklanjala biljkama za ishranu stoke, i to lucerke, koja se od
1879. godine poela gajiti u Crnoj Gori, gajeno je ito (penica, kukuruz), razne vrste voaka, vinova loza i umske sadnice.
kola je posebnu panju posvetila unapreivanju stoarstva,
koje je tada bilo veoma zaostalo i nedovoljno produktivno. Od
kolskih uila za stoarstvo raspolagala je sa modelima nekoliko rasa goveda i konja, automatskim preparatima domaih
ivotinja, zbirkama vune engleskih, panskih i domaih ovaca,
slikama svih vrsta stoke i td. Za praktinu obuku u gajenju,
ishrani i njegovanju stoke kola je imala u svojoj tali zapat
348

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

krava domaeg soja, par domaih konja i opor engleskih svinja crne i bijele rase.22
Nastavu su izvodili: dr Filip Jergovi raun s geometrijom,
prirodne nauke, hemiju, zemljodjelstvo, voarstvo, povrtarstvo i
praktinu nastavu; dr Mitar Radulovi, okruni ljekar nauku o
uvanju zdravlja i lijeenje uenika; dr ore Stefaneli, mjesni
veterinar stoarstvo i Zarija Radievi, mjesni uitelj zakon
boji, srpski jezik, geografiju i svilarstvo. Radulovi i Stefaneli
izvodili su nastavu bez naknade.
kola nije imala strunog kadra za unapreivanje stoarstva.
Znaajan prijedlog za unapreivanje stoarstva dao je 1895. godine Leopold Adamec, profesor stoarstva i mljekarstva na Univerzitetu u Krakovu i kasnije profesor na Visokoj poljoprivrednoj
koli u Beu. Opiran izvjetaj podnio je i knjazu Nikoli.
Prvobitno je bilo predvieno da nastava u koli traje dvije
godine, ali je kasnije ustanovljeno da za realizaciju
predvienog programa treba da traje tri godine. Upisano je 10
uenika kao pitomci o dravnom, a sedam kandidata o svom
troku. Dravni pitomci bili su: Bokovi Boko iz Brdske
nahije, Vujovi Milo iz Rijeke nahije, Vukosavovi Jovan iz
Crmnike nahije, Jaki Gojko iz Katunske nahije, Kai
Simon iz Ljeanske nahije, Kaluerovi Ivo iz Primorske nahije, Medenica Marko iz Morake nahije, Nikoli Stania iz
Nikike nahije, Stojanovi Radule iz Vasojevike nahije i
Tiodorovi Stanko iz Zetske nahije. Pitomci koji su se kolovali
o svom troku bili su: Ivanovi Milisav iz Sjenice, Miljanovi
Lazar iz Podgorice, Popovi Mileta s Meduna, Radievi Velia
iz Bjelopavlia, Radievi Milo iz Vukovaca, Radovi piro iz
Podgorice i Radulovi Rako iz Podgorice.
22 Dr B. Marovi, Stoarstvo Crne Gore, 1998, str. 92, 93.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

349

Savo Leki

U ljetopisu kole, koji je bio sastavni dio izvjetaja, istie se

da je knjaz Nikola 9. marta 1893. godine pozvao sve uenike
ove kole s upraviteljem u svoj dvorac na Kruevcu u Podgorici.
Njegovo visoanstvo blagovoljilo je tom prilikom najmilostivije izvijestiti se o svakom ueniku, kao i o dotadanjem radu i
napretku kole.23
U toku drugog teaja nastava je izvoena u znatno povoljnijim uslovima i sa boljom opremljenou. Predavani su isti predmeti kao i toku prvog teaja. Pored navedenih nastavnika u
prvom izvjetaju bili su angaovani Krsto Popovi za zakon
boji i srpski jezik i Stanko Tiodorovi koji je predavao
praktini rad i nadzirao kolski internat. U cilju unapreivanja
nastave u znatnoj mjeri koristili su se pokloni koji su dostavljani koli: Vaso Doi, uitelj iz Bjelovara, poklonio je koli
model pelarnika, a gospodin Ludvig Frijer, apsolvent prirodnih nauka, zbirku prepariranih ptica. Mitropolit Mitrofan Ban,
pri povratku iz Ostroga, poklonio je koli ikonu sv. Trojice. Sa
radom kole, prilikom posjeta, upoznali su se: g. K. Fruvirt,
profesor u Vioj poljoprivrednoj koli u Medlingu kod Bea,
prof. Pavle Rovinski, vojvoda Ilija Plamenac, koji je prilikom
svake posjete Podgorici posjetio kolu. Upravitelju kole nije
data ni jedna primjedba na ponaanje uenika. Trogodinji teaj
k. 1894/95. god. sa uspjehom su zavrili svi uenici, upisani
1893. godine, osim Radulovi Raka iz Podgorice, koji se ne
pominje u izvjetaju.
Prilikom zakljuenja ispita naih lanjskih uenika, koji je
odravan 1. decembra 1895. godine pod presjedanjem gosp.
ministra vojnog I. Plamenca, u prisustvu mnogobrojnog
odlinog mjesnog graanstva, nagraeni su bili svi uenici
23 Izvjetaj knjaev. crnog. zemljodjelske kole Podgorica, 1893.

350

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

prema svom napretku i prema potrebama ovog kraja raznim

korisnim poljoprivrednim makinama i alatima, za iju je
nabavku Visoka vlada odredila troak od 400 fiorina. Korist od
ovakvih nagrada je oigledna, jer tijem se nainom i uenik
primjerno zadovoljava, a i narod se preko uenika bolje upoznava sa savrenijim poljoprivrednim oruem.24
kola je vrila veliki uticaj na sredinu u pogledu
unapreivanja poljoprivredne proizvodnje. Seljaci su traili
savjete i pomo. Poljoprivredne maine (vijavice, krupa, trijer
i sl.) besplatno su ustupane seljacima, koji su u praksi mogli
ustanoviti njihovu prednost nad runim radom. U rasadniku
kole jedan dio zemljita bio je odreen za opitno polje za
gajenje glavnijih poljskih usjeva (kukuruz i penica). Ogledi sa
penicom koji su vreni u rasadniku nijesu dali povoljne
rezultate. Domae sorte pokazale su bolje rezultate od 12 sorti
engleske penice. Kod kukuruza naene su dvije sorte plodnije
od domaih. Ukoliko bi se ovim ogledima dobile rane sorte
penice i kukuruza i ako bi se ove sorte i dalje gajile u
dvopoljnom plodoredu, bilo bi tada mogue, pored istaknutih
prednosti, u rejonu Zetsko-bjelopavlike ravnice dobijati dvije
etve sa iste povrine u toku jedne godine.25
Sredstva informisanja u tadanjoj Crnoj Gori (Glas
Crnogorca, Prosvjeta) redovno su informisale javnost o radu
kole i o redovnim ispitima kojima su prisustvovali predstavnici vlasti i roditelji uenika.
Iz Podgorice javljaju da je tamo bio godinji ispit u
Zemljodjelskoj koli pod predsjednitvom gosp. Ilije Plamenca
24 Izvjetaj knja. crnog. zemljodjelske kole Podgorica, k. 1894/95. god.

25

In. Ljubo Pavievi, Prve poljoprivredne kole u Crnoj Gori,

Poljoprivreda i umarstvo, br. 3/4 1964. god.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

351

Savo Leki

i u prisustvu gosp. Mila Tatara s Cetinja i mnogobrojnijeh

odlinijeh graana. kolska godina zavravala se sveanijem
blagodarenjem u nedjelju.26
Za vrijeme estogodinjeg postojanja kole (1893-1898) zavrni
ispit poloilo je 25 uenika. Svi, osim jednog, dobili su zapoljenje. Po odobrenju upravitelja Jergovia Jovan Vukosavovi iz
Sotonia i Vidak Krkelji iz Zagoria upueni su u Francusku radi
strunog usavravanja. Iako ova kola nije dala vei broj uenika,
ona je postigla znaajne rezultate, prvenstveno u praktinoj nastavi. To nijesu bili aci, ve mladi ljudi koji su svjesno teili da
naue ono to im otvara put ka postizanju izvjesnog cilja. U
praktinom radu su takoe bili revnosni i efikasni, odnosei se
prema tom poslu kao da je lino njihov.27
Ova se kola ne samo starala o vaspitanju i obrazovanju
uenika u oblasti stoarstva, ve je prouavala i stanje i prilike
u poljoprivredi Crne Gore. Pratila je takoe razvoj
poljoprivredne nauke i prakse u drugim razvijenijim zemljama i
njihove rezultate primjenjivala u Crnoj Gori.28
Izvjetaji o radu kole upravitelja Jergovia dokaz su znalakog i uspjenog rada: organizaciji nastave, ivotu pitomaca i
uticaji na sredinu u kojoj je kola djelovala. Na poetku oba izvjetaja nalaze se struni radovi upravitelja Jergovia: Filokera i
Upotreba sumpora u vinarstvu.
Kao to se vidi iz okvira djelatnosti kojima se ova kola
bavila, kako iz oblasti biljne i stoarske proizvodnje, ona se
nije samo brinula o vaspitanju i obrazovanju svojih uenika,
nego je moda sa isto tolikom panjom prouavala takoe
26 Prosvjeta, list za crkvu i kolu 1895. god.
27 P. Rovinski, navedeno djelo, str. 291.

28 Dr B. Marovi, Ekonomska istorija Crne Gore, Podgorica 2006, str. 182.

352

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me

Poljoprivredne kole u Crnoj Gori

stanje i prilike u Crnoj Gori, a uz to pratila razvitak

savremene poljoprivredne nauke i prakse u drugim naprednijim zemljama i rezultate njihova rada provjeravala u naim
uslovima proizvodnje, nastojei pri tome da se oni to vie
primjenjuju u naoj zemlji. Skoro bi se moglo rei da je to bio
njen glavni zadatak.29
Poslije prestanka rada kole u Crnoj Gori je osnovano
nekoliko vonih i loznih rasadnika (Danilovgrad, Bar,
Limljani, Sotonii, Moraa, Kolain). U njima su odravani
teajevi za seoske mladie i uitelje osnovnih kola. Uskoro je
osnovan Stoarski zavod sa poljoprivrednom stanicom u
Nikiu, s ciljem unapreenja stoarstva u Crnoj Gori.
Osnivanjem zavoda i rasadnika trebalo je ispuniti prazninu
koja je nastala prestankom rada kole. Oglednim parcelama
rukovodili su oblasni ekonomi, koji su imali zadatak da kao
uitelji-putnici pomau zemljoradnicima, svaki u svojoj
oblasti. Na uglednim poljoprivrednim imanjima osjeala se
potreba za strunim kadrovima, pa je 1906. godine na
Skuptini Crne Gore istaknuta potreba za upuivanje mladih
ljudi na kolovanje van Crne Gore. Devedesetih godina 19.
vijeka knjaz Nikola se zanosio milju da u Baru otvori mali
univerzitet za obrazovanje kadrova, kako bi se sredstva koja su
davata za kolovanje u inostranstvu usmjerila u Crnoj Gori za
predviene namjene. Meutim, kako istie Franjo Raki u
pismu trosmajeru i nadbiskupu Milinoviu, nije se mogao
obezbijediti profesorski kadar. Godine 1914. javlja se ideja za
otvaranje poljoprivredne kole u Metohiji. Uprava manastira
Deani dala je za tu namjenu zemljite u selu Streoci kod Pei,
ali su nastupajue ratne prilike osujetile ostvarenje ove ideje.
29 In. Ljubo Pavievi, navedeno djelo, 1964. godine.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, proljee 2013.

353

Literatura:
- M. Kosti, kole u Crnoj Gori, Panevo 1876.

- P. Rovinski, Crna Gora u prolosti i sadanjosti, tom IV, 1994.

- Glas Crnogorca, 1874, 1875. i 1889.

- S. Leki i T. Markovi, Poljoprivredne kole u Crnoj Gori 1875-

1995, 1995.

- Izvjetaji Zemljodjelske kole u Podgorici 1893. i 1895.

- Dr B. Marovi, Ekonomska istorija Crne Gore, 2006.

- Dr B. Marovi, Stoarstvo Crne Gore, 1998.

- In. Ljubo Pavievi, Prve poljoprivredne kole u Crnoj Gori,

1964.

- D. ivkovi, Istorija crnogorskog naroda, tom II, Cetinje 1992.

- Prosvjeta, 1895.

- Njegoeva pisma J. Gagiu

354

MATICA, proljee 2013.

www. maticacrnogorska.me