muzika

MUZIKI IVOT CETINJA

DRUGE POLOVINE XIX VIJEKA
Ivan S. Vukevi
Montenegrin music heritage of the second half of the nineteenth century is based on the foundation of amateur and semi-professional associations (art associations close to the Intellectual Society of Public
Reading Room, vocal ensembles, Military band and others) first in
Cetinje and later in the Principality of Montenegro. Their rich and common activities left not only material traces, but also profound spiritual
mark in the long term process of culturalization of the Montenegrin
nation. With the development of periodical and serial publications,
music and culture found their way not only to the contemporary readers
but also to the present-day readers and researchers like the unavoidable
literature in the research of the Montenegrin cultural and music history.

Prvu polovinu XIX vijeka, Crna Gora doekuje pod vladavinom Petra I Petrovia Njegoa. Siromana, nerazvijena, zatoenik viedecenijskog otpora prodoru Otomanske imperije na zapad, Crna Gora gubi kontinuitet razvoja na tradicijama zapadnoevropske kulture, koji su na ovom tlu usvojeni jo na izdisaju
evropske renesanse, kao to su tamparija, produktivnost, ekonomski, diplomatski i kulturni spektar sazdan na temelju ouvanja identiteta kroz pisanu rije. Petar II, nakon smrti svoga strica Petra I, preuzima kormilo drutvenoga razvoja. Kao evropski putnik, ljubitelj umjetnosti, intelektualac i filosof, svoja
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

139

Ivan S. Vukevi

iskustva poeo je prenositi i na svoje rodno Cetinje, stvarajui

plodno tlo za budui razvoj prosvjete i umjetnosti. Samo etiri
godine od poetka njegove vladavine, 1834. na Cetinju poinje
sa radom prva tamparija donesena iz Rusije, u kojoj e se tampati prva crnogorska periodina publikacija Grlica, koja kao
godinji kalendar donosi prikaz pojedinih scenskih djela objavljivanih u tom periodu ali i rasprave iz oblasti teorije knjievnosti. Ona e izdavati i drame. Po uzoru na razvijene evropske
zemlje i Rusiju, Njego na Cetinju otvara kole i nastoji da intenzivno uspostavi veze s nizom istaknutih linosti iz kulturnog i
politikog ivota okolnih junoslovenskih krajeva.
Njegoevu pasiju prema umjetnosti saznajemo iz vie izvora
ali panju nam moe privui njegova poeta transkom pozoritu Teatro Grande,1 e je imao priliku da gleda operu akoma
Majerbera Robert avo2 i pod impresijom glasa Grete FebriBertini u ulozi Helene, napie sljedee stihove:
Skupa smo se mi svi veselili
Gledajui gracioznu Floru,
Sjajnu zvijezdu Triestanskog teatra,
Koja odmah zefirnim poletom
I pogledom svojim oaranim
Paka u raj moe pretvoriti
Ka Danica iza mrane noi
to zasmije svode Uranove 3

1 Danas pod nazivom Teato Lirico Giuseppe Verdi. Zbog austrijske okupa-

cije Trst do 1918. nije pripadao Italiji, te je tako Petar II Petrovi poetio
Austriju.
2 Giacomo Meyerbeer (1791-1864) Robert le diable. Opera je premi-

jerno izvedena 1831. u Parizu.

3 Petar II Petrovi Njego, Pjesme, Oktoih, Podgorica 2001, str. 184.

140

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

U isto vrijeme vladika Petar II imao je i priliku da vidi i ostvarenje Adolfa Adama - balet izela 4 i da napie Jedan divan ditiramb o nosilji glavne uloge u baletu Nataliji Fic-Dejms.5
Iako se taj Njegoev pisani trag o nekim muzikim djelima
izvedenim van Crne Gore moe pripisati linoj impresiji kvalitetom samih uesnika a ne muzikim djelom, a poznajui autora kao prvjenstvenog tumaa linosti, ta svjedoanstva nam
upotpunjuju sliku vladike kao interpretatora umjetnosti uopte.
Da je Crna Gora u to vrijeme imala serijske publikacije, nesumnjivo bi ti dogaaji (ali i mnogi drugi vezani za njegova putovanja Evropom) bili trajno zabiljeeni u njima. Danas ih nalazimo
iskljuivo kroz svjedoanstva Njegoevih savremenika.
_ _ _
Svoje najznaajnije razdoblje u oblasti muzike umjetnosti
(pedagogije, izvoatva i stvaralatva) Crna Gora zapoinje u
drugoj polovini XIX stoljea, zahvaljujui knjazu Danilu I
Petroviu (1826-1860). Nakon njegove tragine smrti u Kotoru,
crnogorski prijesto zauzima knjaz Nikola I Petrovi. U godinama koje slijede u Crnoj Gori deavae se znaajne promjene na
prosvjetnom i kulturnom planu koje e usloviti kulturnu emancipaciju Cetinja kao prijestonice.
U ambijentu ivih aktivnosti na prosvjetnom (osnivanje
Bogoslovije, evojakoga instituta) i knjievnom planu (dravna tamparija otpoinje svoju bogatu djelatnost) februara 1868.
godine otpoinje s radom Cetinjska itaonica, najznaajnije kulturno-umjetniko drutvo XIX i poetka XX vijeka u Crnoj
Gori. Nastala je pod direktnim uticajem zakljuaka I i II
4 Adolphe Charles Adam (1803-1856) Giselle, ou Les Willis. Balet je pre-

mijerno izveden 1841. u Parizu.

5 Nathalie Fitzjames (1809-?), francuska plesaica. Plesala u Pariskoj operi

1832-46. Sa sestrom Louise Fitzjames gradila bogatu karijeru u Francuskoj,

Italiji i Americi.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

141

Ivan S. Vukevi

Slovenskog kongresa 1867. i 1868. u Moskvi i Pragu. Tome

dogaaju prisustvovale su istaknute linosti onovremene Crne
Gore, koje su pri povratku na Cetinje pokrenule inicijativu o
osnivanju itaonice.6 Iako je u svom programu djelovanja predviala organizovanje pozorita, pjevakog drutva, biblioteke i
muzeja, manjkom prostora za rad, veina tih statutarnih odreenja nije mogla biti sprovedena u djelo. Prvih nekoliko godina
smjetena u privatnoj kui Maa Vrbice a kasnije nekoliko puta
seljena, itaonica nije radila punim kapacitetom. O njenom radu
u prvoj deceniji postojanja ak nema nijednog zapisa u prvom
crnogorskom neeljnom listu Crnogorac ,7 preimenovanom
1873. u Glas Crnogorca ,8 pa se moe pretpostaviti da ona
sedamdesetih godina nije ni bila aktivna. Meutim, ideja koja se
predstavila pri njenom osnivanju doprinijela je da na Cetinju
zaive razni kulturno-umjetniki programi organizovani od strane dobrovoljnih asocijacija poput Omladinskog odbora i
Pjevakog drutva koje je osnovao Anton ulc, bivi voa pjevakoga drutva Jedinstvo iz Kotora, a djelovali su pri obiljeavanju dvorskih sveanosti i zabava, proslava roendana, imendana, krsne slave lanova knjaevske porodice. Ta drutva su
radila samoinicijativno i nijesu djelovala u sklopu Cetinjske
itaonice, jer bi tako neto bilo naglaeno u novinskim lancima.
Svakako, sveanosti pomenutih dogaaja upotpunio bi i muziki
sadraj, tako da i u novinskim lancima nalazimo svjedoanstva
o djelovanju ovih drutava. Prvi zabiljeeni nastup Pjevakog
drutva datira od 5. novembra 1871, kada je list Crnogorac
6 Dr Duan J. Martinovi, Cetinjska itaonica-Gradska biblioteka Njego

(1868-1940), Rujno, Uice, 1998, str. 49.

7 Crnogorac, Neeljni politiki list. Prvi broj je izaao 23. januara 1871.

Nakon 102 broja 15. februara 1873. list je iz politikih razloga prestao da izlazi pod tim imenom. Naslijedio ga je Glas Crnogorca.
8 Glas Crnogorca, Neeljni list za politiku i knjievnost. Od 21. aprila 1873.

do 18. juna 1922. izlazio kao nastavak lista Crnogorac.

142

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

objavio lanak o odluci Omladinskog odbora da prireuje

javna veernja predavanja, a planirano je da se na prvom odranom izvede ovaj program:
Prigodna pjesma od J. Sundeia
Govor arh. Pelagia
Deklamacija Grahov Laz, . Kovaevi
itanje pjesme Novi pakao J. Sundeia
Govor S. Popovia
Kako list dalje navodi Da bi to vee jo prijatnije bilo sluaocima, pjevako drutvo, koje je takoe ustanovljeno, pjevae napoljedku jo i ove pjesme: 1. Hajd na noge brao mila; 2. Onamo
onamo; 3. Uz gusle iz Gorskoga vijenca Bog se dragi na Srbe
razljuti, gudie i pjevae Bogoslov Tomanovi; 4. Naprej zastava Slave. Pozdravljamo ovaj lijepi poetak godinjega oml.
odbora na Cetinju i elimo mu uz ivu revnost koju pokazuje,
najbolji uspjeh.9 Isti list narednog mjeseca (decembar) izdaje
lanak o proslavi imendana knjaza Nikole I, e se na kraju kae:
...Na istoj slubi pjevalo je pjevako drutvo, koje se skoro ustanovilo pod upravom g. ulca, bivega uitelja kotorskog pjevakog drutva Jedinstva.10 Naalost, to su jedini dostupni podaci koji svjedoe o djelovanju ovih kulturnih udruenja.
Nakon oslobodilakih ratova od 1876. do 1878. godine i
nakon Berlinskog kongresa, kad je Crna Gora dobila meunarodno priznanje svoje suverenosti, njena teritorija je gotovo udvostruena a knjaz Nikola I oetio je potrebu da stvori novu dravu i da na novim temeljima zapone izgradnju crnogorskih institucija.11 Jedan od zadataka je i obnova Cetinjske itaonice marta

9 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 41, 6. IX, str. 163.

10 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 46, 11. XII, str. 174.
11 Dr Duan J. Martinovi, Cetinjska itaonica - Gradska biblioteka Njego

(1868-1940), Rujno, Uice, 1998, str. 57.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

143

Ivan S. Vukevi

1879. a zaslugom Jovana Pavlovia12 pod istim krovom nala se

itaonica, Knjiara s antikvarnicom i urednitvo Glasa
Crnogorca. Interesantno je napomenuti da se u oglasnom dijelu
Glasa Crnogorca od marta 1879. u est brojeva kao ponuda
novootvorene knjiare nalaze i muzikalije, meu kojima se
izdvajaju: Mar knjazu Nikoli, Kadrilj knjaginje Milene, Mar
knjazu Milanu, Onamo namo sa slikom knjaza Nikole, Bez tebe
draga, Pjesme u dva glasa.13 Pjevako drutvo koje djeluje pri
itaonici u godinama koje dolaze biljeie veliki uspjeh i kontinuiranu koncertnu djelatnost na Cetinju i van njega. Upravljanje
je povjereno piru (Spiridonu) Ognjenoviu14 a drutvo su inili: prof. Boo Novakovi, kapelnik Franjo Vimer, dr Kleant
Teodorides, prof. Filip Jergovi, prof. Duan Jovanovi, Milo S.
Martinovi. Nakon zavretka radova na izgradnji Zetskog doma
1888, prve pozorine kue na Cetinju, i njegova stavljanja u
funkciju, Pjevako drutvo imae ulogu stalnog uesnika u drutvenim dogaajima koji e se na najsveaniji nain odravati u
toj pozorinoj kui. Otmjeni ambijent onovremenoga Zetskog
doma doprinijee podizanju kvaliteta muzikoga programa koji
se izvodi na pozornici a samim tim privui e veliku panju
ondanjih javnih glasila koja su iscrpno prenosila svaki dogaaj,
12 Jovan Pavlovi (1843-1892). Oktobra 1878. na poziv knjaza Nikole I

doao na Cetinje, e je obavljao najodgovornije dravne i drutvene funkcije

u prosvjetnom i kulturnom ivotu Crne Gore, meu kojima se istiu mjesto:
ministra prosvjete i upravitelja crkvenih poslova, direktora Cetinjske gimnazije i lana urednitva u Glasu Crnogorca, knjievnog asopisa Crnogorka i
prosvjetno-pedagokog asopisa Prosvjeta.
13 Glas Crnogorca, Cetinje, VIII/1879, br.10, 24. III, str. 20.
14 piro Ognjenovi (1842-1914). Nije bio kolovani muziar ali je dao zna-

ajan doprinos crnogorskoj muzikoj kulturi. Djelovao kao dirigent, organizator muzikog ivota i kompozitor. Obavljao i funkciju sekretara finansija u
vladi Knjaevine Crne Gore.
144

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

s neizbjenim komentarima samog urednika glasila i time stvoriti plodno tlo za razvoj muzike kritike.
Po uzoru na praksu dvorova razvijenih evropskih drava a i
uslovljeno potrebom da se obogati crnogorski dravni protokol,
decembra 1871. na Cetinju se osniva Vojna muzika, odnosno
Vojnika banda, kako se esto nazivala u tadanjoj tampi. Evo
kako Glas Crnogorca donosi vijest o osnivanju: Za kratko vrijeme imae i Crna Gora svoju vojniku bandu. Bivi uitelj pjevanja kotorskoga pjevakoga drutva Jedinstva, g. ulc, koji je
prije bio u austrijskoj vojnikoj bandi, primljen je za uitelja
crnogorske bande, a izabrani su do sada dvadeset crnogorskijeh
momadi, koje e on obuavati. elimo ovoj u Crnoj Gori sa
svijem novoj ustanovi to bolja uspjeha.15
Meutim, sakupljanje buduih vojnih muziara nije bio jednostavan zadatak, nasuprot tijelu od dvadesetak uglednih linosti Cetinja koje su inile Pjevako drutvo. Kako u jednom svom
radu biljei prof. Manja Radulovi-Vuli, u Crnoj Gori se puka
oduvijek vie cijenila nego bavljenje muzikom,16 te je logino
zakljuiti da je pred ulcom bio zahtjevan posao. Josip
Holeek17 u svojoj knjizi Za slobodu tako navodi da Knez naloi glavarima, da pozovu mladie iz svih okruga, da se dobrovoljno prijavljuju. Proe izvesno vreme i niko se ne prijavi... To
15 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 46, 11. XII.
16 Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme Nikole

I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog

skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2002, str. 529
17 Josef Holeek (1853-1929). eki pisac, novinar i prevodilac, lan pokre-

ta realizma i ruralizma. Veliki dio ivota proveo na junoslovenskim prostorima, biljeei svakodnevni ivot naroda i njegovih obiaja, time pokazujui
interes za knjievnost, umjetnost i istoriju. U Crnoj Gori boravio u vie navrata, a prema svom vienju napisao nekoliko djela inspirisanih crnogorskim
nainom ivota, meu kojima Crna Gora; Crna Gora u mirnodopskom razdoblju i Skice crnogorskog heroizma.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

145

Ivan S. Vukevi

nije odvratilo kneza. On izaalje nekoliko perjanika po Crnoj

Gori da nasilno vrbuju svirae... Perjanici se razioe, pa koga
uhvatie toga ne pustie: morao je njima da ide na Cetinje, e
mu je odsueno da... ga ulc posveti u harmoniju tonova.18 Po
tome zapisu jasno zakljuujemo da je ondanja omladina imala
manjak osnovnoga znanja o muzici i njenoj upotrebi u svakodnevnom ivotu, pogotovo jer je Crna Gora, iako na putu dostizanja normi ivotnoga standarda koji su odavno ustanovljeni u
drugim dravama, bila rob jo uvijek prisutne patrijarhalne svijesti o segmentima ivota nevezanim za vrijednosti koje taj
sistem predstavlja. Svakako potpomognuta velikom medijskom
panjom i brojnim godinjim manifestacijama na kojima je uestvovala, Vojna muzika je stekla ugled meu Cetinjanima ali je
i Dvor rado upotrebljavao njene zvuke za vrijeme sveanosti
poput roendana Knjaeve porodice, njihovih imendana, zabava
na Dvoru, Nove godine, pri povratku Knjaza sa putovanja i prigode koja se uvijek jako sveano obiljeavala, a to je slava urevdan.
Vojna muzika je esto nastupala ispred Dvora, ila kroz grad a u
navedenim prilikama svirali su crnogorske himne, popularne
komade, mareve, polke, mazurke i pojedine kompozicije svoga
kapelnika Antona ulca. Evo kako je list Crnogorac prenio vijest
o prvome nastupu Vojne muzike povodom roendana Knjaza
nasljednika: I danas se slavi na Cetinju roeni dan mladoga
Naljednika... Varo je bila sva lijepo osvijetljena, a nova vojnika
banda naa, prvi put, svirala je pred knjaevijem dvorom. A danas
istu uru... oglasila se pucnjava topova, poslije ega je vojnika
banda svirala na pjaci... Poslije slube ilo se na estitanje u dvor,
za koje je vrijeme opet svirala vojnika banda pred dvorom.19
Gotovo svaku sveanost na kojoj je nastupala Vojna muzika
18 Josif Holeek, Za slobodu, slike i crte iz crnogorskih i hercegovakih

bojeva protiv Turaka, knjiga II, Novi Sad, 1881, str. 34-35.
19 Crnogorac, Cetinje, II/1872, br. 24, 17. VI.

146

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

Crnogorac, kasnije Glas Crnogorca, prenosio je u svojim tampanim redovima a nerijetko su bile dodavane i pohvalne rijei
samog urednika lista.
Valja spomenuti da se momad za svoj prvi nastup spremala
gotovo godinu dana a instrumenti, kao i pratei materijali poput
pultova, ferala i pedagoke literature, nabavljali su se iz Trsta.20
Hercegovaki ustanak 1875. godine smanjio je aktivnosti toga
tijela a Velji rat (1876-1878) potpuno prekinuo rad Vojne muzike jer je poziv na oruje protiv Turaka zahtijevao angaovanje
svih sposobnih mukaraca. Po objavi rata veliki dio crnogorskih
institucija prekinuo je svoj rad a ozbiljnosti situacije doprinosi
injenica da ni neeljnik Glas Crnogorca nije izlazio od juna
1877. pa sve do kraja 1878. Ipak, poneseni entuzijazmom i ugledom koji su stekli svirajui u Vojnoj muzici, veliki broj crnogorskih mladia sa svojim je instrumentom poao na ratite, na
elu s Antonom ulcom. Kako moemo proitati u radu prof.
Manje Radulovi-Vuli, uloga muzike da podstie elan pred
borbu nije uvijek bila potovana jer su sami svirai esto bacali
instrumente i golim rukama otimali oruje od Turaka.21 Iako je
veina muziara poginula ili zadobila teke povrede, 1877. hroniari biljee da je knjaz Nikola I uz zvuke Vojnike muzike
sveano umarirao u osloboeni Niki.22 Nakon prestanka ratnih dejstava na podruju Crne Gore prekinute aktivnosti u svim
segmentima drutvenoga ivota postepeno su se vraale u prijanje stanje. Iako gotovo desetkovana po broju lanova, s unitenim ili oteenim instrumentarijem, Vojna muzika je po napisi20 Detaljnije, Risto Dragievi, Crnogorska vojna muzika (1871-1916),

Starine Crne Gore: godinjak Zavoda za zatitu spomenika kulture Crne Gore,
V, Cetinje, 1975, str. 45.
21 Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme Nikole

I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog

skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2002, str. 530.
22 Ibid.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

147

Ivan S. Vukevi

ma Glasa Crnogorca 1878. godine imala uobiajene aktivnosti,

da bi sredinom 1879. potpuno prekinula svoje djelovanje na
Cetinju. Iste godine Anton ulc je napustio Crnu Goru. U odsustvu Vojne muzike, protokolarne obaveze preuzima Pjevako
drutvo a o veim praznicima na Dvoru, prema navodu Glasa
Crnogorca, nastupa izvjesna Regimentska muzika iz Kotora, s
oitom potrebom za uveliavanjem samih dogaaja.23
Teritorijalnim proirenjem Crne Gore, priznanjem njene suverenosti na Berlinskom kongresu, protokolarne obaveze Dvora
postajale su vee. Nakon decenije prekida, 1889. Vojna muzika
obnovila je svoj rad, to danas biljeimo pod imenom Druga
crnogorska Vojna muzika. Pod upravom Franja Vimera24 36
mladia s Cetinja odlazi u Podgoricu kako bi poeli da se obuavaju za muziare. Vjerovatno zbog nedostatka prostora za rad
na Cetinju, svoj rad su zapoeli u Podgorici, da bi se 1891.
ponovo vratili na Cetinje i ukljuili se u drutveni ivot crnogorske prijestonice ne samo kao dio crnogorskog protokola ve
i kao umjetniko tijelo, dajui svoj doprinos u kulturalizaciji i
muzikom obrazovanju omladine, na taj nain aljui u svijet
sliku Cetinja kao grada koji prati trendove ondanjih prijestonih
gradova Evrope.
Drama je bila omiljena forma crnogorskih stvaralaca pisane
rijei. Ona je davala mogunost iskazivanja ne samo stvaralakog impulsa nekog autora, ve i iskonske potrebe da se stanje
u drutvu, iako ve dobro poznato i ukorijenjeno u nacionalni
identitet, nanovo prikae i doivi. Nije sluajnost da je i inostranim autorima crnogorski arhetip borca za slobodu davao
inspiraciju za scenska muzika ostvarenja, pa emo ve u dru23 Vidi, Crnogorac, Cetinje, X/1881, br. 1, 3. I; br. 2, 10. I.
24 Franjo (Frantiek) Vimer (1856-1935). Kompozitor, u Crnoj Gori uglav-

nom stvarao za potrebe Vojne muzike. Bavio se i pedagokim radom a doprinio je i tome da se jedan broj crnogorskih muziara, meu kojima Jovan
Miloevi i Aleksa Ivanovi, koluje u Pragu.
148

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

goj polovini XIX vijeka naii na zapis o izvoenju opere

Crnogorci (Les Montenegrins) belgijskoga kompozitora
Limnandera25 (1849. u Parizu), ernohorci Karela Bendla26
(1881. u Pragu) i opere Militza italijanskog kompozitora Marka
Ancoletija27 (izvedene 1897), kao i mnoge druge. Dakle, slika
Crne Gore pronosila se kroz Evropu i svijet zahvaljujui domaim autorima srodnih tekstova. Kako je u vremenima kad nije
bilo ratova na tlu Crne Gore ivalj na Cetinju rado poeivao
tadanje beede e su se uz uee crnogorskih ratnika prepriavale razne dogodovtine (po nekim zapisima uz igranje i pjevanje), diletantska drutva su imala priliku da svoje umijee
govora i glume prikau i scenski. Cetinjska itaonica igra veliku ulogu u pozorinome ivotu, pa e se iz nje izroditi
Dobrovoljno pozorino drutvo koje e 1884. u privatnoj kui
Maa Vrbice na Cetinju izvesti Balkansku caricu, djelo knjaza
Nikole I, a iste godine i tragediju u 5 ina sa pevanjem
Maksim Crnojevi od dr Laza Kostia.28 Hroniar Zetskog
doma na Cetinju g. Luka Milunovi skree panju na pira
Ognjenovia, koji se, pored toga to je bio istaknuti muziar u
tadanjoj Crnoj Gori, bavio i glumom pri Dobrovoljnom pozorinom drutvu. Uloge duda od Mletaka u tragediji Maksim
25 Armand Marie Ghislain Limnander de Nieuwenhove (1814-1892). Belgijski

kompozitor. Stvarao u Parizu. Autor je nekoliko opera i opereta, od kojih se izdvajaju Les Montenegrins (1849), Le Maitre-chanteur (1853), Yvone (1859).
26 Karel (Karl) Bendl (1838-1897). eki kompozitor, orgulja i dirigent.

Iza sebe ostavio bogat opus instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih djela.

Od opera se istiu ernohorci, Lejla, Carovni Hvet i Gina.
27 Marco Anzoletti (1866-1929). Italijanski violinista, kompozitor i pjesnik.

Stvarao u Milanu i Veneciji. Njegov opus obuhvata kompozicije razliitih anrova, od manjih formi do vokalno-instrumentalnih djela. Pisao je i rasprave o
kamernoj muzici u Italiji.
28 Luka Milunovi, Pozorite Zetski dom 1884-1896, IVPE, Cetinje, 2006,

str. 77.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

149

Ivan S. Vukevi

Crnojevi ili likovi Ivan-bega Crnojevia i ura Crnojevia u

drami Balkanska carica donijele su mu visoku reputaciju u
umjetnikim krugovima na Cetinju. Svoj muziki trag u pozorinom ivotu ostavio je komponujui plesne numere (meu kojima i Zetsko kolo) za dramu Balkanska carica29 i druge amaterske predstave odravane na Cetinju. Kako navodi prof. Manja
Radulovi-Vuli, piro Ognjenovi kao daroviti stvaralac pokuao je da se sintezom teksta i muzike priblii Njegou komponujui Posvetu za muki hor prema stihovima iz Gorskog vijenca a zapaeni su i njegovi drugi horovi poput Molitve i Ustaj
rajo. U opusu poeduje i jednu Liturgiju. Njegove kompozicije
igrakog karaktera polke Milena, Milka i Milica esto su izvoene u Zetskom domu i na Dvoru.
Iako bez sauvanih materijalnih dokaza, trebalo bi spomenuti
jedan interesantan scensko-muziki dogaaj na Cetinju odran
1872. ili 1873. Prema navodima istoriara Rista J. Dragievia,
u spomenutim godinama dok je na Cetinju boravio i stvarao
kapelnik Anton ulc odigrala se opereta Nae narodno uskrnue prema tekstu Rista Milia.30 Istoriar Risto J. Mili upuuje
na zapis Josifa Holeeka u svom djelu Za slobodu, u kojem
autor opisuje taj dogaaj govorei da se pozornica nalazila u
zgradi za bolnicu, da je imala svoju scenografiju (inae prvu
poznatu scenografiju u Knjaevini Crnoj Gori), koju je izradio
29 Taj notni zapis, kao ni drugi muziki zapisi nazvani muzike dramatike

scene inkorporirane u dramama izvoenim od strane amaterske sekcije

Gimnazije na Cetinju, e je Ognjenovi i sam glumio, naalost nijesu sauvani.
Detaljnije: Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme
Nikole I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2002.
30 Pjesma Nae narodno uskrsnue prvi je put objavljena u crnogorskom

godinjaku Orli za 1871. godinu a, kako u nekoliko navrata navodi neeljnik

Crnogorac, kao horska kompozicija esto je bila na repertoaru pjevakoga
drutva Jedinstvo iz Kotora.
150

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

Knjaev ljekar, Francuz an Baptist Fevrije, a da se ta opereta

odigrala sa sprovodom muzike Antona ulca. Dakle, prvi primjer vokalno-instrumentalne forme na Cetinju, a Holeek biljei da se dade Cetinju uivanja, to je moralo biti jako kad se i
danas o njemu moe uti glas gde se pripoveda. Partiture od obe
operete potucale su se po svetu dok se ne izgubie po Trstu...31
Ipak, zapisa o tome dogaaju u crnogorskoj periodici nemamo,
jer poetkom 1873. godine (15. II 21. IV) nije ni izlazila, a u
suprotnom, takav dogaaj sigurno ne bi ostao nezabiljeen.
Od kraja osme decenije XIX vijeka i zavretkom izgradnje
Zetskoga doma, muziki programi postate znaajan segment
te pozorine kue, crnogorska periodika pomno e pratiti svaki
dogaaj a koliina izvedenih programa (samostalno ili u sklopu
nekoga drugog dogaaja) uslovie da se u crnogorskoj tampi
zapone sa segmentom muzike kritike. U godinama koje slijede Zetski dom e postati mjesto e e svoje umjetnike domete prikazivati spomenuta muzika udruenja ali i gostujui
umjetnici, muziari, koji su poeivali Cetinje i Crnu Goru.
Ambijent Zetskoga doma i njegova bitnost u ivotu svakog graanina Cetinja davao je inspiraciju mladim naratajima koji su
muziku uili privatno ili su je imali kao predmet u nekoj od
kolskih ustanova.
kolsko njegovanje muzike kulture i prvi oblici obrazovanja
iz te oblasti u najveoj se mjeri vezuju za rad evojakog instituta na Cetinju. Ta institucija osnovana je 1869. pod pokroviteljstvom ruske carice Marije Aleksandrovne, a kao najugledniji zavod za kolovanje enske ece na junoslovenskim
prostorima radio je do 1913. Nastavni plan i program raen je
prema praksi slinih ustanova u Rusiji, a prijemom kadrova iz
svih balkanskih krajeva, te stvaranjem kontakta s predavaima
iz drugih evropskih zemalja, prvjenstveno slovenskih, doprini31 Josif Holeek, Za slobodu, slike i crte iz crnogorskih i hercegovakih

bojeva protiv Turaka, knjiga II, Novi Sad, 1881, str. 34-35.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

151

Ivan S. Vukevi

jeli su izgradnji visokog ugleda evojakog instituta. Posebna

panja pridavala se muzikom obrazovanju pa nastavni planovi
biljee i predmet notno pjevanje, koje je bilo zastupljeno sa po
dva asa neeljno u svakoj od etiri godine. Vano je napomenuti da su se godine kolovanja uveavale dva puta, i to
1885/1886. na est godina i od poetka XX vijeka, na osam
godina, to je znailo uveavanje obima postojeih asova iz
oblasti muzike ali i uvoenje novih muzikih disciplina, pa je po
produenju kolovanja od 1886. predvieno i fakultativno uenje instrumenata, te je nabavljen i prvi glasovir. Inae, do kraja svog rada evojaki institut je poedovao ak osam klavira.32
U Institutu je posebno njegovano horsko pjevanje pa su tienice bile veoma aktivno angaovane u mnogim protokolarnim dogaajima prilikom poeta najviih zvaninika Cetinju i Crnoj
Gori a u vrijeme neeljne slube u crkvici Instituta, povodom
znaajnih crkvenih praznika, obiljeavanja roendana lanova
ruske carske porodice ili opijela mrtvima, hor uenica je izvodio
cjelokupni pjevani repertoar.33 Crkvenim slubama, pripremanim priredbama koje su bile ispunjene muzikim numerama gotovo uvijek su bili prisutni lanovi Knjaeve porodice i ugledni
graani a sam crnogorski suveren esto je prisustvovao godinjim ispitima uenica Instituta, o emu svjedoi i jedan lanak
iz Glasa Crnogorca koji pored tabelarnog prikaza predmeta,
meu kojima i pjevanje, kazuje da je Njegovo Visoanstvo
prisustvovalo pri aktu sveanog zakljuenja kolske godine, pri
em su uenice razne komade pjevale i deklamovale na potpuno
zadovoljstvo Njegovog Visoanstva i prisutnijeh slualaca.
32 Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme Nikole

I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog

skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2002, str. 530.
33 Pavel Apolonovi Rovinski, Djevojaki institut carice Marije na Cetinju,

priredila prevela i uvodnu studiju napisala Marina Martinovi, Cetinje, 2000,

str. 122.
152

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

Poslije blagodarenja... razdavana su uenicama svjedoanstva a

po tome putene su iste svojijem domovima.34 Prvi uitelj pjevanja bio je Boo Novakovi (profesor Bogoslovije) a zatim
Anton ulc, piro Ognjenovi, Olga Deprejs, Robert Tolinger,
Franjo Vimer, Ida Hofman i drugi. Pod Robertom Tolingerom
taj hor je po rijeima Glasa Crnogorca postizao zadivljujue
uspjehe a u posljednjim godinama rada (posebno zbog produetka kolovanja sa est na osam godina), Institut je imao tri horska tijela: crkovni, mlai dvoglasni i stariji etvoroglasni.35
Uzmahom koncertnoga ivota na Cetinju u devedesetim godinama XIX vijeka tienice Instituta imale su prilike da uju gotova sva muzika ostvarenja ondanjih muziara koji su djelovali
na Cetinju, da same budu uesnice muzikih dogaaja u
Zetskom domu ali i da ekskluzivno uju pojedine umjetnike u
paradnoj sali evojakog instituta.
I u nastavnom planu Cetinjske bogoslovije (osnovane 1869)
crkovno pjevanje bilo je zastupljeno sa po pet asova u svakom
od tri razreda. Nakon desetogodinjeg prekida rada (18761887), preimenovana u Bogoslovsko-uiteljsku kolu, u nastavnim planovima imala je crkovno pojanje zastupljeno sa po pet
asova a notalno pojanje sa po tri asa u prve dvije godine a
sa po dva asa u treoj godini.36
U cetinjskoj Gimnaziji (osnovanoj 1880), predmet pjevanja
javlja se tek od kolske 1890/1891. a sve zbog oskudice nastavnog kadra, to je istovjetni razlog kanjenja u implementaciji
toga predmeta u nastavne planove ostalih gimnazija osnivanih
po Crnoj Gori poetkom XX vijeka.
34 Glas Crnogorca, Cetinje, X/1881, br.22, 31.V.
35 Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme Nikole

I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog

skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2002, str. 530
36 Detaljnije: o. Pavle Kondi, Cetinjska bogoslovija 1863-1945,

Bogoslovija Sv. Petra Cetinjskog, Cetinje, 2005.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

153

Ivan S. Vukevi

Pedagoka djelatnost bila je intenzivno prisutna i na crnogorskom dvoru. Tenje knjaza Nikole I da se izjednai sa drugim
dvorovima na evropskom kontinentu ogledale su se i u pridavanju vanosti muzikom obrazovanju lanova njegove porodice.
Robert Tolinger37 zbog svog djelovanja na polju muzike na
Cetinju posebno je cijenjen na Dvoru, e mu je povjereno obrazovanje Knjaeve ece, knjaza Mirka I, knjaginjice Jelene, prijestolonasljednika Danila i knjaginjice Ane. Ki knjaza Nikole I,
knjaginjica Zorka, prema svjedoenju ondanje tampe imala je
lijep glas i gajila je ljubav prema pjevanju i nerijetko nastupala
sa knjaginjicom Olgom, kerkom knjaza Danila, na beedama u
Dvoru, a ponekad bi bila praena od strane nekog iz diplomatskih krugova. Knjaginjica Olga je darivala Zetskom domu i
jedan lijep glasovir38. Ipak, knjaz Mirko I e najtrajnije ostati
privren muzici i iza sebe e ostaviti zapaene nastupe na Dvoru,
prijethodno savladavi sviranje na klaviru i violini a njegove
nastupe pomno je pratila i ondanja tampa. Kao potovalac
umjetnosti, pomagao je muziku djelatnost na Cetinju, Podgorici
i Nikiu, prevashodno podstiui razvoj muzikog amaterizma
na Cetinju a posebno se istie njegovo pokroviteljstvo Zetskog
doma, koje e doprinijeti realizaciji uspjenih programa u vidu
gostovanja inostranih solista i ansambala.39 Zahvaljujui

37 Robert Tolinger (1859-1911). eki kompozitor, elista, klavirista, dirigent

i pedagog. Boravio u Crnoj Gori od 1890. do 1897. Radio kao pedagog u

evojakom institutu a za vrijeme boravka u Crnoj Gori stvorio bogat opus
kompozicija koje su rado izvoene u raznim prigodama, a meu njima se izdvajaju klavirski ciklus Sa Lovena, razne horske kompozicije i prerada crnogorske
himne Ubavoj nam Crnoj Gori za mjeoviti hor uz pratnju klavira etvororuno.
38 Glas Crnogorca, Cetinje, XVIII/1881, br. 26, 23. VII.
39 Manja Radulovi-Vuli, Muzika emancipacija Cetinja u vrijeme Nikole

I Petrovia Njegoa, Dinastija Petrovi-Njego, zbornik radova sa naunog

skupa, knj. 60, tom 2, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 2002, str. 536.
154

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

Robertu Tolingeru, mladi knjaz je savladao tehniku komponovanja, orkestracije i araniranja ali je istovremeno imao priliku
da putuje Evropom i sam prisustvuje muzikim zbivanjima u
vie evropskih gradova, a poedovao je i veoma bogatu dvorsku
biblioteku. Crnogorska tampa redovno izvjetava o njegovim
novim muzikim ostvarenjima, a interesantno je da je i tampa
iz okruenja, poput asopisa Bosanska vila, bila zainteresovana
za njegovo stvaralatvo, pa iz jednog broja saznajemo da je
knjaevi crnogorski Mirko sastavio muziku za dramu njegovog oca Balkansku caricu.40 Podaci kao taj uvjeravaju nas u
postojanje bogatog i nadasve sloenog opusa mladog kompozitora, ali ne postoje i notni zapisi koji to potkrepljuju. Meu evidentiranim kompozicijama knjaza Mirka I nalaze se solo pjesme
Na Liparu, Izgubljena srea, Moja tuga, Jote jue i Molitva. Od
klavirskih kompozicija istiu se Mali proljeni cvijet, Uspomena
na Rim i Ferdinand mar. Za posljednje dvije kompozicije
raspisao je i orkestarske aranmane. Da su njegova djela distribuirana tritima u Evropi, svjedoe korice sauvanih litografija e se navodi edicija C. Schmidl & Co Leipzig, a da je distribuirano i dalje u svijetu, svjedoe i sljedee naznake na koricama: Trieste: . Schmidl & ; Pour la Russie: . Nelder,
Riga; Pour la France: Eschig, Paris; for England
Breitkopf & Hartel, London. Copyright 1912 by Cuchmidl
& Co.
_ _ _
Olovna slova Njegoeve tamparije koja je knjaz crnogorski
Danilo pretoio u bojevu municiju nijesu zauvijek izgubljena.
Zahvaljujui istorijskim okolnostima i neprekidnim procesima
koji su imali uticaja na nae geografsko podruje, uspostavljene
drutvene vrijednosti za vrijeme Petra I i Petra II Petrovia
imale su uporite u tadanjim kulturnim krugovima. Udruenje
40 Bosanska vila, X/1896, 15. VII.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

155

Ivan S. Vukevi

ljubitelja umjetnosti i pisane rijei okupljenih u Cetinjskoj itaonici pri njezinu osnivanju poslali su snaan impuls buduim
naratajima da se posvete obrazovanju i izgradnji linosti.
Muzika sekcija te ustanove Dobrovoljno pjevako drutvo a
kasnije i Prva i Druga crnogorska Vojna muzika davali su
mogunost crnogorskoj omladini da zaponu prvo muziko
obrazovanje na tlu Crne Gore a mogunosti koje je pruao protokol crnogorskog Dvora slale su u svijet nau sliku kao drave
koja po svemu lii na razvijene zemlje. Na bogati muziki folklor, koji je svojim specifikumom oduvijek privlaio panju
izvanjaca, je dolaskom muziara sa strane, svoje mjesto naao i
u kompozitorskom opusu te je ostao trajno zabiljeen u notnom
tekstu i time predstavljao Crnu Goru koja je poela da izgrauje sopstveni muziki identitet. U izgradnji naeg identiteta uestvovale su i prosvjetne ustanove evojaki institut, Cetinjska
bogoslovija i Gimnazija, koje su kolovanjem omladine doprinijele osposobljavanju buduega nastavnog kadra koji e nastaviti misiju oplemenjivanja muzikog ivota Cetinja. Nemjerljiv
doprinos percepciji muzikoga ivota naeg prostora pripada i
tampi koja je izlazila na Cetinju Crnogorcu i Glasu
Crnogorca, ali i drugim jedinicama serijskih publikacija, kao to
su Crnogorka ili Prosvjeta, iji su stupci bodrili svaki pokret u
muzikom ivotu tadanjega Cetinja, nerijetko prenosei srodne
dogaaje iz okolnih ali i udaljenih zemalja i promoviui svaki
stvaralaki poduhvat nekog od domaih kompozitora, na taj
nain gradei neiscrpnu bazu podataka o onovremenom nainu
ivota i nameui se kao neizbjeno tivo pri svakom ozbiljnom
istraivanju nae muzike prolosti.

156

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

DODATAK:

Napisi o muzici u neeljniku Crnogorac (1871-1872)

Pojava tamparije na Cetinju doprinijela je razvitku publicistike misli. Godine 1835. tampana je na Cetinju prva perodina
publikacija, kalendar Grlica (1835-1839) koju je ureivao i
izdao Dimitrije Milakovi a 23. januara 1871. i prvi crnogorski
neeljnik Crnogorac (1871-1873) iji je vlasnik bio Jovan
Sundei.41 Izlazio je jednom neeljno na etiri strane a u podnaslovu stoji da je Nedjeljni politiki list.42 Prve i druge godine
izalo je po 48 brojeva a tree samo 6. Prestao je da izlazi 15.
februara 1873. zbog zabrane rasturanja u Austriji i Turskoj.
Bavio se uglavnom politikim temama, savremenim meunarodnim pitanjima, zbivanjima u zemlji i suednim krajevima.
Znatan broj pretplatnika imao je i u Boki, Hercegovini i
Vojvodini, a dopisi pretplate slali su se urednitvu preko crnogorskoga agenta Petra Ramadanovia u Kotoru. Uredniki pristup imao je tendenciju da se uz pomo dopisnika iz raznih krajeva prikau informacije koje su bitne za onovremenu Crnu
Goru i italaki auditorijum ali zbog otrih stavova prema
Austriji i Turskoj i zbog potpore oslobodilakim tenjama
porobljenih naroda na Balkanu kroz autorske tekstove i priloge,
list je ugaen. Nastavio je izlaenje kroz neeljnik Glas
Crnogorca od 23. aprila 1873.
Crnogorac donosi prva svjedoanstva o poecima kontinuiranoga muzikog i kulturnog ivota u Crnoj Gori. Iako nije imao
zasebne rubrike koje bi bile posveene kulturi, taj list donosio je
izvjetaje s drutvenih skupova (koji su bili u formi Veernjih
zabava ili Besjeda) u rubrikama Domae vijesti i Dopisi. Pod
Domae vijesti podrazumijevala su se deavanja na Cetinju i oko41 Jovan Sundei se ne javlja kao vlasnik lista u 1873.
42 Ovaj podnaslov stoji od 25. broja.
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

157

Ivan S. Vukevi

lini a pod Dopisima dogaaji koji koji su saoptavani iz drugih

mjesta i susjednih krajeva, najvie iz Kotora i Boke.
U prvoj godini izlaenja, Crnogorac donosi pet lanaka koji su
imali muziki sadraj a u drugoj sedamnaest. Tako nalazimo prvi
objavljeni muziki dogaaj, iz Kotora, u rubrici Dopisi 23. I 1871.
god. koji govori o Besjedi sa igrankom u organizaciji
Pjevakog drutva Jedinstvo i u kojem se detaljno navodi program ove sveanosti.43 Prvi novinski zapis o njhovom gostovanju
na Cetinju datira iz 28. Avgusta 1871. kada je to drutvo imalo
sveanu Beedu povodom krtenja knjaza-nasljednika Danila.44
Crnogorac je zabiljeio poetke Pjevakog drutva na
Cetinju45, osnivanje crnogorske Vojne muzike46, prati rad
Cetinjske itaonice i stanje u crnogorskoj prosvjeti.
Osnivanjem amaterskih i poluprofesionalnih muzikih tijela,
poput Pjevakog drutva ili Vojne muzike, drutveni dogaaji i i
sveanosti na Cetinju dobijale su i muziki sadraj. Kako su glavni godinji (drutveni) dogaaji na Cetinju bili vezani za roendane, imendane i slavu lanova knjaevske kue PetroviNjego,47 oni su biljeeni u rubrici Domae vijesti i kao narodne
sveanosti zavreivale su posebnu panju, jer je njihov sadraj
bio ispunjen pjevanjem narodnih pjesama i igranjem kola (hora).
Tako se biljee aktivnosti Vojne muzike, koja je bila prisutna na
gotovo svakoj proslavi toga tipa. Njen prvi javni nastup datira 17.
juna 1872. povodom proslave prvog roendana knjaza-nasljednika Danila.48 Osnivanjem lokalnog Pjevakog drutva, Javna
43 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 1, 23. I, str. 4
44 Crnogorac, Cetinje, I/1872, br. 32, 28. VIII, str. 132
45 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 46, 11. X, str. 146
46 Ibid.
47 Nerijetko su pojedinci u tu ast, u listu Crnogorac, izdavali svoju poezi-

ju, slavei lozu Petrovi-Njego, knjaza Nikolu, crnogorsko junatvo i postignute vojne ciljeve u borbi protiv otomanske imperije.
48 Crnogorac, Cetinje, II/1872, br. 24, 17. VI, str. 48

158

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

veernja predavanja i slini dogaaji dobijali su i muzike take

iji sadraj je bio ispunjen patriotskim pjesmama a u sve veoj
mjeri mijenjalo je prisustvo pjevakog drutva Jedinstvo na
Cetinju. Novoosnovano pjevako drutvo uveliavalo je i liturgijska slavlja u Cetinjskome manastiru.49
U godinama koje slijede djelovanje pomenutih drutava kulminirae kroz njihovo institucionalizovanje a samim tim postae glavni nosioci procesa kulturalizacije crnogorskog drutva.
Neeljnik Glas Crnogorca svojim e izlaenjem do 1922. godine nastaviti misiju Crnogorca velikim brojem lanaka i priloga
o muzikom ivotu Cetinja i Knjaevine/Kraljevine Crne Gore,
kao svojevrsnom hronologijom razvoja muzikog i kulturnog
ivota u njoj, ostavljajui prostor i za zavidan broj lanaka koji
se tiu muzikih i kulturnih dogaaja onovremene Evrope i svijeta.
CRNOGORAC *
1871
1.

J. V.
U KOTORU 20. [dvadesetog] [etc.] / J. V.
U: Crnogorac. God. 1, br. 1 (23. januar 1871), str. 4
Dopisi. Besjeda sa igrankom Pjevakog drutva Jedinstvo u
Kotoru povodom dana Sv. Save. Zadatak im je da svoj uspeni
rad meu braom pokau, u pevanju svijetskom i crkvenom, u
muzici obrazujui jedan mali orkestar... U prvom dijelu, orke49 Crnogorac, Cetinje, I/1871, br. 46, 11. X, str. 146
* Ova kratka bibliografija sadri priloge o muzici u neeljniku Crnogorac.

Graa je rasporeena hronoloki, po datumu lanaka i date su opisne anotacije da itaoce blie upoznaju s cjelokupnom sadrinom lanka. Prilozi su obraeni po najnovijem Meunarodnom standardu za obradu lanaka ISBD CP
(standard za component parts).
www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

159

Ivan S. Vukevi

star svirao Himnu Sv. Savi od Antona ulca; polku tranblan

Milan od pira Ognjenovia; odlomak iz opere Ernani uzepe
Verdija ...koga su tako dobro odsvirali...; slavenski mar
Naprijed. Izveden komad Nae narodno uskrsnue po tekstu
R. [Rista] Milia i muzici Antona ulca. Uloge u komadu Nae
narodno uskrsnue tumaili: g-a [Ema] Ognjenovi, g-ica
Berberovi, Duan ivaljevi, Jovan Kadi. U drugem dijelu
bila je igranka.

2.

CETINJE, 27. [dvadeset sedmog] Avgusta.

U: Crnogorac. God. 1, br. 32 (28. avgust 1871), str. 128
Domae vijesti. Besjeda Pjevakog drutva Jedinstvo na
Cetinju, povodom sveanosti krtenja knjaza naljednika, na
Mali Gospoindan. Program u 9 taaka. 1. Narodna crnogorska himna po tekstu Jovana Sundeia i muzici Antona
ulca. 3. Crnogorski naljednik, posvetni mar od Antona
ulca. 4. Crna Goro, po tekstu R. [Rista] Milia i muzici
Antona ulca [za hor sa orkestarskom pratnjom]. 6. Davorija
u operi (Ebreo) od Apolonija. 7. Ustaj rajo po tekstu Jovana
Sundeia i muzici pira Ognjenovia [samo vokali]. 8.
Marseljeza, francuski mar. 9. Nae narodno uskrsnue po
tekstu R. [Rista] Milia i muzici Antona ulca. Take 2 i 5 su
bili govor i deklamacija pjesme.

3.

CETINJE, 5. [petog] Novembra.

U: Crnogorac. God. 1, br. 41 (6. novembar 1871), str. [163]
Domae vijesti. Odluka Omladinskog odbora sa Cetinja da organizuje Javna veernja predavanja. Ustanovljeno Pjevako drutvo. Predavanje u 5. taaka. Muziki program u 4 take. 1.
Hajd na noge brao mila. 2. Onamo, onamo. 3. Uz gusle iz
Gorskoga vijenca... 4. Naprej zastava slave. Komentar.

160

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

4.

CETINJE, 10. [desetog] Dekembra. [tj. Decembra]

U: Crnogorac. God. 1, br. 46 (11. decembar 1871), str.
Domae vijesti. Proslava imendana knjaza Nikole I ne Cetinju.
Opis proslave. Sluba u cetinjskom manastiru. ...Na istoj
slubi pjevalo je pjevako drutvo, koje se skoro ustanovilo pod
upravom g. ulca, bivega uitelja kotorskog pjevakog drutva
Jedinstva.

5.

10. [desetog] Dek. [tj. Dec.]

U: Crnogorac. God. 1, br. 46 (11. decembar 1871), str.
Domae vijesti. Ustanovljena Vojnika banda [Vojna muzika] na Cetinju, pod upravom Antona ulca ...biveg uitelja
kotorskoga pjevakoga drutva Jedinstva... ...koji je prije bio u
austrijskoj vojnikoj bandi... ...a izabrani su do sada do dvadeset crnogorskijeh momadi, koje e on obuavati.

1872
6.

U KOTORU, 4. [etvrtog] Januara.

U: Crnogorac. God. 2, br. 2 (15. januar 1872), str. 4
Dopisi. Proslava Sv. Save u Kotoru. Opis proslave. Na
poziv uprave ovdanje itaonice uestvovalo Pjevako drutvo
Jedinstvo kao ...nestita grana Omladine.... Raspored muzikih numera: Himna Sv. Save po muzici Antona ulca.
Naljednik mar od Antona ulca. Sabljo moja, vojvoanska
pjesma po notama Davorina Jenka. Ustaj rajo po tekstu
Jovana Sundeia i muzici pira Ognjenovia. Hajdmo
brao po tekstu Rista Milia i muzici pira Ognjenovia. Naprijed po notama Davorina Jenka. Program sadrao i dramske take.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

161

Ivan S. Vukevi

7.

KOTOR, 1. [prvog] Maja.

U: Crnogorac. God. 2, br. 19 (13. maj (25. svibanj) 1872),
str. 38
Dopisi. Inicijativa Pjevakog drutva Jedinstvo za osnivanjem
...tri drutvena odbora: prvi je glavni odbor... drugi je knjievni odbor, a trei muzikalni. Svi e biti u svezi, a svaki e
imati svoju odjelitu radnju. Drutvo e izdavati svake godine
kalendar.... Odrana i Veernja zabava povodom urevdana.
Komentar.

8.

CETINJE, 19. [devetnaestog] Maja.

U: Crnogorac. God. 2, br. 20 (20. maj (1. lipanj) 1872),
str. 40
Dopisi. Jovan Sundei imenovan za poasnog lana Pjevakog
drutva Jedinstvo.

9.

19. [devetnaestog] Maja.

U: Crnogorac. God. 2, br. 20 (20. maj (1. lipanj) 1872),
str. 40
Dopisi. Podsjeanje na osnivanje Vojne muzike na Cetinju.
... redovno uenje poelo od skora. I utoliko nam je milije...
...da je za ovo kratko vrijeme ova muzikalna kola jako napredovala pod vjetom upravom vrijednoga kapelnika g. ulca.
...moemo se slobodno nadati, da emo brzo uti prvi javni
pokuaj nae bande. Komentar.

10.

U KOTORU, 16. [esnaestog] Maja.

U: Crnogorac. God. 2, br. 22 (3. jun (15. lipanj) 1872), str.
44-45
Dopisi. O Pjevakom drutvu Jedinstvo. Ovo Drutvo pamti
svoj obstanak od davnina, koje se je ograniavalo da se samo u

162

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

crkvenom pojanju vjeba, u komu se vjeto i hrabro dralo...

Radilo je dakle da prosveta brau izobraava, pjevanjem, sviranjem, predstavama i drugim slinim sredstvama [sredstvima], na
temelju sloge da brau pod jednim barjakom skupi....

11.

CETINJE, 17. [sedamnaestog] Junija. [tj. Juna]

U: Crnogorac. God. 2, br. 24 (17. jun (29. lipanj) 1872),
str. 48
Domae vijesti. Proslava prvog roendana knjaza naljednika
Danila na Cetinju. Opis proslave. Prvi nastup Vojne muzike.
Varo je bila sva lijepo osvetljena, a nova vojnika banda naa,
prvi put, svirala je pred knjaevijem dvorom. A danas istu uru,
kad je Naljednik sretno ugledao svijeta, oglasila je pucnjava
topova, poslije ega je vojnika banda svirala na pjaci.

Komentar.

12.

CETINJE, 24. [dvadeset etvrtog] Junija. [tj. Juna]

U: Crnogorac. God. 2, br. 25 (24. jun (6. Srpanj) 1872),
str. 51
Domae vijesti. Proslava roendana knjaza naljednika Danila
na Cetinju. Opis proslave. O pukom pjevanju i igranju.

13.

[VELELJEPNI koncert obdrao] ...

U: Crnogorac. God. 2, br. 26 (1. jul (13. srpanj) 1872), str.
52
Novosti. Izvjetaj o nekom koncertu u Bostonu. U sboru bilo
15.000 pjevaa, u orkestru igralo se 1.500 nastroja. Koncertu prisustvovalo je preko 30.000 ljudi.

14.

[U proli etvrtak] ...

U: Crnogorac. God. 2, br. 26 (1. jul (13. srpanj) 1872), str.
52-53

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

163

Ivan S. Vukevi

Domae vijesti. Proslava Petrovdana na Cetinju. Opis proslave. U 8 ura bio je u knjaevom dvoru sjajan objed, za vrijeme
kojega je svirala vojnika banda pred dvorom.

15.

CETINJE, 8. [osmog] Jula.

U: Crnogorac. God. 2, br. 27 (8. jul (18. srpanj) 1872), str.
54
Domae vijesti. Proslava Petrovdana na Cetinju. Opis proslave. Po veeri svirala je pred dvorom vojnika banda, a glavna
pjaca bila je meutijem lijepo osvjetljena.

16.

KOTOR, 17. [sedamnaestog] Julija. [tj. Jula]

U: Crnogorac. God. 2, br. 29 (22. jul (3. kolovoz) 1872),
str. 58
Domae vijesti. Pjevako drutvo Jedinstvo o Petrovdanu u
Risnu. Opis proslave. Gostba je bila veoma vesela zainjena
oduevljenim pjesmama i zdravicama. Divna je arija, koja je bila
sastavljena od eha g. Serde u poast risanskoj petrovdanskoj
svetkovini....

17.

CETINJE, 20. [dvadesetog] Avgusta.

U: Crnogorac. God. 2, br. 33 (26. avgust (7. rujan) 1872),
str. 67
Domae vijesti. Ceremonija doeka knjaza Nikole I sa Njegua
na Cetinje. Opis doeka. ...A meutim su svakolika zvona
zvonila, prangije pucale i pred dvorom mlada naa vojnika
banda udarala.

18.

164

CETINJE, 30. [tridesetog] Avgusta.

U: Crnogorac. God. 2, br. 34 (2. septembar (14. rujan)
1872), str. 69
MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me

Muziki ivot Cetinja druge polovine XIX vijeka

Domae vijesti. Proslava imendana ruskog imperatora

Aleksandra i imendan crnogorskog knjaza naljednika DanilaAleksandra na Cetinju. Opis proslave. U oi dana i na sami
dan u vee svirala je vojnika banda.

19.

KOTOR, 15. [petnaestog] Septembra.

U: Crnogorac. God. 2, br. 36 (23. septembar (5. listopad)
1872), str. 73
Dopisi. Ceremonija doeka feldmarala i general-inspektora
austro-ugarske vojske Erchercoga Albrehta u Kotoru. Opis
ceremonije. Aktivnosti posjete visokog gosta Kotoru. Drugi
dan je bila manevra u donjem Grblju... To isto vee, po veeri,
svirala je vojnika banda [austro-ugarska] pred stanom crnogorskijeh izaslanika koji su bili odsjeli u kui g. Ramadanovia,
agenta crnogorskog.

20.

IZ PERASTA, 9. [devetog] ...

U: Crnogorac. God. 2, br. 36 (23. septembar (5. listopad)
1872), str. 73
Dopisi. Proslava imendana hrama na Mali Gospoindan u
Perastu. Opis proslave. ...Kotorsko pjevako drutvo...
...priteklo je sa svojom zadrugom... ...i nau sveanost sa svojim pjevanjem uvelia.

21.

CETINJE, 9. [devetog] Dekembra. [tj. Decembra]

U: Crnogorac. God. 2, br. 46 (9. decembar (21. prosinac)
1872), str. 95
Domae vijesti. Proslava imendana knjaza Nikole I na Cetinju.
Opis proslave. ...a vojnika banda doekala ga je pred dvorom, te je svirala za vrijeme estitanja kao i za vrijeme objeda.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, zima 2010.

165

22.

CETINJE, 23. [dvadeset treeg] Dekembra. [tj. Decembra]

U: Crnogorac. God. 2, br. 48 (23. decembar (4. sijeanj)
1872), str. 99
Domae vijesti. Proslava imendana knjaza naljednika Danila
na Cetinju. Opis proslave. U oi samoga dana bila je sva
varo lijepo osvjetljena, a vojnika banda svirala je to vee i sutra
dan u vrijeme objeda i opet u vee.

166

MATICA, zima 2010.

www. maticacrnogorska.me