1 RAZRED

Knjievnost
1.) LIRIKA- PJESMA, STROFA, RITAM, RIMA, VRSTE LIRIKE(PODJELA)
Rijec lirika dolazi od grc.rijeci lira sto znaci njezni instrument.
Lirski rod obuhvaca sva knjizevna subjektivna djela u stihu.
PJESMA
Pojedinacno lirsko djelo tove se lirska pjesma. Lirska pjesma je kratko, subjektivno,knjizevno
djelo najcesce u stihu- pjesnik iznosi svoje osjecaje, misli, stihove. Lirska pjesma ima svoju
temu ( ono o cemu pjesnik pjeva ) . Rasclanjivanje teme na manje dijelove nazivamo motivima.
STROFA
Strofa predstavlja odreeni broj stihova koji ine oseajnu, ritmiku i misaonu celinu u pesmi.
S obzirom na broj stihova, razlikuju se sledee vrste kitica ili strofa:

monostih - strofa od jednog stiha,

dvostih (distih) - strofa od dva stiha,

trostih (tercina) - strofa od tri stiha,

etverostih (katren) - strofa od etiri stiha,

peterostih (kvintil ili kvintina) - strofa od pet stihova,

esterostih (sekstina, sestina) - strofa od est stihova,

sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova,

osmerostik (oktava) - strofa od osam stihova,

deveterostih (nona) - strofa od devet stihova,

deseterostih (decima) - strofa od deset stihova.

Najpoznatija je strofa od etiri stiha - katren.

Pesma od etrnaest stihova, sastavljena od dva katrena i dve tercine, naziva se sonet.

RITAM
Sve sto zivi ima ritam. Strojevi imaju mehanicki ritam. Postoji i prirodni ritam.
Postoji ritam umjetnicke pjesme,glazbeni ritam. Pravilno zmjenjivanje tzv. PROZODIJSKIH
elemenata jest ritam. Smjenjivanje dugih i kratkih jedinica, smjena naglasenog i nenaglasenog
sloga, duljina i kratkoca stiha jest PROZODIJSKI ELEMENT. Postoji
brz,umjeren,spor,ujednacen i neujednacen ritam. Ritam je zapravo zvucni efekt lirske pjesme.
RIMA
To je glasovno podudaranje rijeci na kraju stihova(obicno).
Rima daje pjesmi zvuknovnu ljepotu,utjece na ritam pjesme i povezuje stih sa stihom. Prema
redosljedu stihova koji se rimuju razlikujemo:
Parnu (aa bb)
Ukrstenu (ab ab)
Obgrljenu (a bb a)
Podjela rime prema broju slogova koji se rimuju:
muska- rijeci se rimuju u samo jednom slogu
zenska- u dva sloga
djecja (daktilska)- u tri sloga

Imamo:
Prava rima . kad se rimuju naglaseni slogovi i svi iza naglasenog ( trava-krava)
Cista rima isto kao i prava samo se podudaraju i rijeci u vrsti naglaska. ( slava-krava)
PODJELA LIRIKE
a) tematska( prema temi) ljubavna
- domoljubna
- socijalna
- pejzazna
- religiozna
b) prema povijesnim oblicima himna
- oda
- ditiramb
- epigram

- sonet
- ekloga
- tuzaljka ili elegija
- epitaf
c) prema autoru narodna ( autor se ne zna nego je nastala kao vrsta kolektivne pjesme i
prenosila s narastaja na narastaj)
- umjetnicka ( ima svog autor)
d) prema jeziku lirika na standardno ( sluzbeni, normirani)
- dijalektalna lirika ( na jednom od 3 hrvatska dijalekta).
e) prema stihu lirika u stihu
- lirika u prozi

2.) STILSKA SREDSTVA- ANAFORA, ASONANCA I DR.

ASONANCA
To je ucestalost nekog vokala u stihu, strofi, pjesmi. Asonanca daje pjesmi zvukovnu
efektnost i sugerira neku emociju, stanje.

NOTURNO
To je nocni pejzas tj noturnom nazivamo umjetnicko djelo koje oslikava nocni pejzaz,nocnu
atmosferu, ambijent i sl.

ANAFORA
To je stilsko sredstvo nizanja istih rijeci na pocetku stiha u nekoliko uzastopnih stihova.
EPIFORA
To je stilsko sredstvo nizanja istih rijeci na kraju stiha u nekoliko uzastopnih stihova.
SIMPLOKA
Istovremeno prisustvo i anafore i epifore.

ANAELIPLOZA
Kada se jedna rijec s kraja jednog stiha pojavljuje i na pocetku sljedec stiha .

3.) EPIKA- EPIKA KAO ROD, PODJELA EPSKE TEHNIKE, PRIPOVJEDANJA I

ODLIKOVANJA LIKOVA.
Epos ( grc.) prica, pripovijedanje
Epika obuhvaca sva pripovijedacka( narativna djela).
Epika se dijeli na: - epska djela u stihu ( ep, epska pjesma)
-

epska djela u prozi mit, legenda, bajka, basna, prica, crtica,

novela,pripovijetka, roman.

Stine epske vrste: vic,zagonetka i poslovica.

4.) DRAMA- STRUKTURA I ELEMENTI

Rijec drama dolazi od grc. Rijeci, a znaci sukob, napetost. Drama kao knjizevni rod obuhvaca
djela koja su pisana za izvodenje na pozornici. Drama je knjizevno djelo u kojem nema ni
pripoviejdanja ni opisivanja nego se likovi sami predstavljaju. Drama kao knjizevni rod
obuhvaca sljedece vrste: - dramu u uzem smislu rijeci
-

Tragediju
Komediju

Rijec drama ima sljedeca znacenja : - sukob, napetost

-

Knjizevni rod
Vrsta dramskog djela koja nije ni komedija ni tragedija nego drama.

DRAMSKI ELEMENTI
1. dramski likovi to su nositelji dramske radnje, oni stupaju na sceni i sami se predstavljaju,
dolaze u kontakt s drugim likobima i s njima se sukobljivaju zbog stava, misljenja,
temperamenta, interesa ili karakternih crtica.
2. dramski sukob- nositelj dramske radnje, on ju razvija i cini ju zanimljivom. Dramski sukob
moze biti sukob pojedinca i pojedinca
- sukob pojedinca i grupe
- sukob pojedinca i drustva
- sukob sa samim sobom
3.dramska radnja- dramska radnja inicirana(potaknuta) je dramskim sukobima i ostvaruje se
preko dramskih likova, to je proces koji je glavni sukob generirao(proizveo) i koji se moraju
privesti kraju, preko raspletanja sukoba.

5.) TRAGEDIJA ANTIGONA

Naziv djela: Antigona
Pisac: Sofokle
Vrsta djela: drama, tragedija
Vrijeme radnje: V stoljece
Mjesto radnje: Teba
O Soffoklu: Sofoklo (496-406. p.n.e) rodjen je u kolonu blizu Atene. Pretpostavlja se da je
napisao vise od stotinu tragedija, od kojih je ocuvano njih sedam: Kralj Edip, Edip na Kolonu,
Antikona, Filoktet, Ajart, Trahinjanke, Elektra. U tragediju je uveo treceg glumca i povecao
hor sa dvanaest na petnaest clanova. U centar svojih drama postavio je covjeka i njegovu
slobodnu volju, za razliku od dotadasnjih drama, gdje su voljom i sudbinom ljudi upravljali
iskljucivo bogovi. Primjer takve samo svjesne i slobodne osobe jeste upravo Antigona.
Fabula: Tragedija Antigona sainjena je od sedam inova. Naziv je dobila po glavnoj junakinji,
keri tebanskog kralja Edipa. Poslije Edipove smrti, njegovi sinovi Eteoklo i Polinik u borbi za
prijesto ubijaju jedan drugog. Tako na elo tebanske vlasti dolazi Antigonin ujak Kreont. On
je nakon pogibije svojih sestria, Eteokla i Polinika, naredio da se Eteoklo sahrani po svim
poastima, a zabranio je Polinikovu sahranu , proglasivi ga izdajnikom domovine. Ko bi
sluajno pokuao pokopati i dostojno sahraniti Polinikovo tijelo, izloio bi se opasnosti smrtne
kazne koju je propisao Kreont. Polinikove sestre Ismena i Antigona, posve razliito prihvaaju
Kreontovu zapovjed; Ismena joj se bespogovorno pokorava, dok Antigona slijedi glas svoje
sestrinske ljubavi i vjernike dunosti, prema kojima bi trebalo posuti prahom Polinikovo
tijelo, kako bi njegova dua nala smiraj u svijetu ostalih mrtvih dua. Razgovor izmeu
Antigone i Ismene smjeten je u prologu ove tragedije i u njemu se upoznajemo sa
Antigoninom odlunom i hrabrom namjerom da prekri Kreontovu zapovjed, koja se kosila i sa
boijim i sa ljudskim zakonima. Prlikom pokopa brata Antigonu hvata Kreontov straar i
predaje je ljutitom Kreontu. On je iznenaen Antigoninom odlunou i presuuje da Antigonu
ivu pokopaju u kraljevsku grobnicu. No, Kreontov sin Hemon, inae Antigonin zarunik,
pokuava spasiti svoju vjerenicu, ali dolazi kasno i zatie Antigonu mrtvu. Antigona je ve bila
izvila samoubistvo, pa potrene tim prizorom samoubistvo vri i njen zarunik Hemon.
Saznavi za traginu smrt svoga sina sanoubistvo kasnije izvrava i Kreontova supruga, a
Kreont ostaje sam, uasnut i skrhan bolom, odajui sliku alosnog samodrca koji je i sam
postao rtva vlastite tiranije.
Kratak sadrzaj:
PRVI IN
Poslije smrti Polinika i Eteokla, koji su poginuli u meusobnom sukobu, vlast u Tebi
preuzima njihov ujak Kreont. On je zabranio da se Polinikovo tijelo pokopa, jer je
Polinik izdao domovinu, borio se protiv nje. Onaj tko prekri tu zapovjed bit ce
kanjen, smru.
DRUGI IN
Dolazi straar i donosi lou vijest da je netko prekrio zapovjed i pokopao

Polinika. Straar dovodi krivca za to djelo, Antigonu.

TREI IN
Kreont ju zbog tog ina osuuje na smrt. Kreont i Antigona se suprostavljaju
jedno drugom u nepomirljivom sukobu. Antigona objanjava za ta se ona bori,
za Boji zakon, ali mo je na strani novog vladara i Antigona mora umrijeti
s Izmenom, sestrom, koja joj se sad pridruila.

ETVRTI IN
Antigonin zarunik, Hemon, trai od oca Kreonta milost za Antigonu. Sva ta
Hemonova preklinjanja nisu uspjela. Antigonu e za kaznu ivu pokopati.
PETI IN
Tu poinje njezina tualjka. Ona zajedno sa zborom oplakuje svoj ivot, kojem
je uskraena udaja. Antigona zavrava tualjku saeto, obrazloenim
opravdanjem.
ESTI IN
Tiresije, prorok, dolazi i objavljuje da je Kreont zabranjujui sahranu, okaljao
sebe i svoj grad. Ali i tada Kreont odbija da odstupi. Jedino pred pretnjom nesree
on urno, ali uzaludno mjenja odluku da Antigonu oslobodi.
SEDMI IN
Hemon dolazi u zatvor, nalazi Antigonu mrtvu i sam se ubija. Euridika, Kreontova
ena umire im je saznala za sinovo samoubojstvo. I tako Kreont ostaje sam kao puka sjena.
Glavni likovi: Antigona i Izmena, sestre, keri Edipove
Kreont, njihov ujak, kralj Tebanski
Hemon, sin Kreontov, zarunik Antigonin
Opis glavnih likova:
Antigona: Hrabra, uporna, puna osjecanja duznosti, snazna i strastvena. Ne odustaje od
svojeg nauma, cak ni pod prijetnjom smrcu. Hrabro se odupire Kreontu i ne zeli mu se pokoriti.
I ne moze se oduprijeti svijesti, sestrinskoj ljubavi i religioznoj obvezi da se pokojnik pospe
prahom da dobije mogucnost smirenja u svijetu mrtvih dusa.
Kreont: Grub vladar, podanici ga ne sluaju i boje ga se, odluan je, vjeran je zemaljskom
zakonu zbog kojega kri boanski zakon, na prvom mu je mjesto domovina, a to iskazuje
mrnjom prema neprijatelju, u svim ga ivotnim odlukama vodi mrnja i na taj nain ostaje bez
obitelji.
Hemon: Sin Kreontov, koji je bio razapet izmedju ljubavi prema Antigoni i postovanja prema
ocu. Ali ljubav je nadvladala postovanje.

Sporedni likovi:
Tiresija, prorok
Euridika, ena Kreontova
straar, zbor tebanskih starjeina,
pratnja
Jezik i stil: Uzvien stil pripovijedanja, koriteno je mnotvo epiteta i aforistinih misli.
Tema: Antigonina pozrtvovanost i sestrinska ljubav na jednoj strani te Kreontova umna
zaslijepljenost na drugoj strani glavne su teme ove Sofoklove tragedije.
Ideja: Treba potovati one zakone koji ne ugroavaju ljudski moral i koji podsti?u ljudsko
dostojanstvo.
ELEMENTI TRAGEDIJE:
Tragini junak: Antigona potuje svoja naela i eli pokopati brata
Tragika krivnja: zbog njezinih ju naela osuuju na smrt
Tragini zavretak: Antigona umire
Dramski sukob: odvija se izmeu dobrog Antigone i loeg Kreonta

6.) BIBLIJA PODJELA, PJESMA NAM PJESMAMA I PSALMI.

Rijec biblija dolazi od grc rijeci biblios- knjiga. Biblija je vjerska knjiga svih krscana i zidova(
Stari zavjet). Bibliju cine dva dijela : - Stari zavjet
-

Novi zavjet

Ona je i bastina cijelog svijeta i ima mnoge vrijednosti npr mnogi su biblijski tekstovi
knjizenvni biseri poput pjesme nad pjesmama,psalama.
Ima povijesnu vrijednost, iz nje iscitavamo povijest dobrog dijela svijeta. Ona ima i
etnografske i kulturoloske vrijednosti uopce. Biblija je najprevodenija knjiga svijeta. Stari
zavjet ima 46 knjiga smjestenih u sljedece knjige: Petoknjizje ( prva knjiga je Knjiga
Postanka) , Prorocke knjige, Povijesne knjige, Mudronosne knjige i dr.
Novi zavjet ima 27 knjiga smjestenih u ove knjige: 4 Evandelja ( po Luki, Marku, Ivanu,
Mateju.), Djela apostolska, poslanice, Knjiga Otkrivenja( Apokalipsa).
Biblija pocinje Knjigom Postanka a zavrsava knjigom Otkrivenja.
Mnogi biblijski likovi postali su simboli a takoder i inspiracija umjetnickih djela.

Postoje razliciti psalmi: tematski, zahvalnicki, slavljenicki, prosidbeni, tuzanjke. Ima ih ukupno
150. 150-ti je psalm hvalospjeva Bogu. Oblik psalma kasnije su preuzimali i drugi pjesnici a
utjecat ce na stvaranje slobodnog stiha.

Pjesma nad pjesmama

Dragi je moj bijel i rumen,

Istice se medu tisucama.

Glava je njegova kao zlato,

Zlato cisto,
uvojci poput palmove mladice,
crne poput gavrana.

Oci su njegove kao golubi,

Nad vodom potocnom;
Zubi su mu kao mlijekom umiveni,
U okviru poredani.

7.) GRCKI I RIMSKI KLASICNI PJESNICI I NJIHOVA DJELA.

GRCKI PJESNICI:
Pindar 4 knjige epinikija
Alkej Lai, Ilijada , Ahilejev stit, Otkup Hektora, Odiseja, Silazak u Had
Anakreont Pijuckajmo
Sapfa Ljubavna strast

RIMSKI PJESNICI
Plant skrtac ,
Vergilije Eneida, Didonina kletva i smrt, Silazak u podzemlje, Ekloge, Georgike
Katul Jadni Katule
Ovidije Poslanice Pisma Epistule, Ljubavno umijece, Metamorfoze
Horacije Poslanice iz Pizonima, Prakticki savjeti piscu
Marcijal- Epigrami
Tibul Deliji

8.) OPISMENJAVANJE HRVATA- REDAKCIJE,KONSTANTIN I METOD.

Braa iril (pravo ime Konstantin, ime iril uzeo je nakon zareenja) i Metod, obojica su
roena u Solunu.
Bizant donekle udovoljava Rastislavljevoj elji i alje mu irila i Metoda. Braa su se za ovaj
posao ozbiljno spremili; iril je sastavio prvo slavensko pismo (glagoljicu) i na jezik
makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su
najnunije crkvene knjige. Na taj su nain stvorili prvi slavenski knjievni jezik i postavili
temelje slavenskoj knjievnosti. Godine 863. braa kreu na put i stiu 864
knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni uenici i
narodne simpatije njemackog naroda. Nakon toga Metod se zaredjuje u svecenike ,a Ciril
ubrzo umire u Rimu.
9.) Srednji vijek-openito Srednji vijek traje 1000 godina, to je vrijeme izmeu antike i
humanizma i renesanse. Odreuje se padom Zapadnog Rimskog Carstva i padom Carigrada pod
Turke. Od IV st. do XIV. st ili od V do XV st. Dijeli se na: Rani srednji vijek, Srednji srednji
vijek i Kasni srednji vijek. To je vrijeme nastajanja prvih nacionalnih drava (Franaka)
Promatrano s modernog doivljaja knjievnosti srednji vijek djeluje sasvim drugije u
raznovrsnosti knjievnih djela kakva danas ne regirstriramo. Srednji vijek zauzimao je u
knjievnosti zauzimao cijelu Europu od mediteranskog juga do nordijskog sjevera dodirujui i
arapske zemlje i Bizant. NACIONALNI EPOVI. U srednjem vujeku ep je izrazito popularna
vrsta i tada nastaje mnogo usmenih nacionalnih epova: ''Ep o Cidu'' ''Ep o Rolandu'' ''Ep o
Nibelenzima''. Oni veliaju nacionalne povjesne junake-vitezove. Srednjovjekovni vitez ima 3
ljubavi:1) Ljubav prema izabranici svog srca 2) ljubav prema domovini 3) ljubav prema vjeri
LJUBAVNA LIRIKA. U srednjem vijeku stidljivo se raala ljubavna lirika, neto na tradiciji
usmene ljubavne lirike, a ima i originalnih pjesnitva, takvo originalno ljubavno pjesnitvo jest
trubadursko pjesnitvo. Trubadursko pjesnitvo nastalo je u junoj Francuskoj u pokrajini
Provansi a irilo se do Italije. U Njemakoj se javljaju minesingeri, pjevai ljubavne poezije,
koja je takoer originalna. Pjesme pjevaa lutalica sauvane su u zborniku koji se naziva
Carmina Burano. NEKNJIEVNA KNJIEVNOST. Srednjovjekovna knjievnost se razlikuje
od moderne knjievnosti to je srv.knj. osim srednjovjekovne estetike bila i didaktina,

odgojna odnosno moralizatorska i teoloki i religijski ispravna. Moderna knj. je osloboena

svega osim estetske ljepote. U s.v.se ak i povijesni ili pravni tekstovi tretiraju kao knjievni
iz vie razloga, a osobito zbog toga sto se na njima iitava jezik i stil tek formirajuih
nacionalnih jezika. JEZINA KNJIEVNOST. Od IV-IXst pie se na latinskom, od IXst pie
se na pukim jezicima, i ta knjizevnost na puckim jezicima obino se nazivala vulgarna tj
nierazredna, ali to ne znai da su ti tekstovi bezvrijedni. KNJIEVNE VRSTE: liturgijski
tekstvovi,prirunici i zbornici, apokrifi, hagiografija, alegorije, legende, parabole, egzempli,
epovi, sage, romani, novele, bajke i liturgijska drama, mirakule, moralitet, pasije ESTETIKA
SREDNJEG VIJEKA Razlika izmeu moderne knjievnosti i nekasnje srednovjekovne velika je
i u zadai koju ta knjievnost mora ispunjati. Moderna knjizevnost osloboena je svih
funkcija, osim funkcije lijepoga (umjetnike ljepote) dok srv.kn.mora imati funkciju istinitoga,
lijepoga(za estetiku srv) i dobroga. Glagoljica je prema svjedoenju . Hrabra imala 38 slova,
a zna se da se koristilo toliko znakova. Traktat je dokaz o puno emu npr. o tom tko je
sastavio pismo, to su Hrvati i drugi Slaveni imali prije toga, da su poznavali latinicu,grki
alfabet. Da je vlastito pismo dobijeno poslije pokrtavanja. Ukupan broj vokala koji je imao
staroslavenski jezik bio je 13. Traktat potjee iz 10st. Pisan je je staroslavenskim jezikom.

10.) BAANSKA PLOA I GLAVNI SPOMENICI NA GLAGOLJICI I HRVATSKOG

IRILICI

Baanska ploa je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice oko 1100.
godine. Pronaena je 15. rukna 1851. u crkvi sv. Lucije kod Baske na otoku Krku, zahvaljujui
baanskom kleriku Petru Doriu.
Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom benediktanskom samostanu, od
strane kralja kralja Zvonimira Danas se uva u akademiji Hrvatske znanosti i umjetnosti a u
crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija.
Datira se oko 1100 godine, a predstavlja znaajan izvor za povijest hrvatskog naroda i
razvitak hrvatske glagoljice Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao
donatora zemljinog posjeda na otoku; uz jezino i knjievno, ta ploa ima i povijesno
znaenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.
Baansku plou pronaao je upnik Petar Dori ugraenu u pod crkve 1851.

11.) HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI SPOMENICI U BIH- HUMACKA PLOCA

Humacka ploca ( 11. i 12. st) spada meu najstarije spomenike pismenosti u BiH a pisana je na
hrvatskom jeziku, starohrvatskom irilicon s uporabom pet slova na glagoljici. Bila je do 1958.
uzidana u proelje Franjevackog samostanana Humcu pored Ljubuskog u Hercegovini, a uva
se u muzeju humskog franjevakog samostana. Ploa je je duga 68 cm, iroka 59 cm, a debela
15cm. Njena teina je 124 kg. Natpis ima 80 slova mu 25 rijei. Vjeruje se da potjee iz 10.
stoljea. Natpis na ploi je uklesan spiralno u tri reda u obliku everokuta.

JEZIK
12.) POJAM JEZIKA,STANDARDNI JEZIK I PISMO

Jezik je opci sustav znakova koji sluzi za sporazumijevanje medu ljudima.Jezicno

sporazumijevanje medu ljudima nazivamo jezicna komunikacija. Osnovni element jezika
(najmanja jezicna jedinica) je glas (FON). Artikulacija i funkcionalna svojstva glasova
proucava disciplina FONOLOGIJA. Organi ljudskog tijela kojo sudjeluju u nastanku glasova
jednim imenom zovu se govorni aparati .
Standardni jezik kodificiran je oblik jezika. Pojam se esto mijea s pojmom knjievnog ili
literarnog jezika,to nije ispravno iz dva razloga:
u knjievnosti se ne upotrebljava samo standardni jezik, rabi se i razgovorni jezik, argoni i
slino.standardni jezik nije u uporabi samo u knjievnosti nego takoer i u znanosti, medijima.
Norme standardnog jezika: 1) fonoloka- ureuje glasovni sustav 2)morfoloka- ureuje oblike
rijei 3) sintaktina- ureuje reenicu 4) leksikoloka- ureuje rijei 5)ortoepska- ureuje
pravilan govor, naglaske 6) ortografska- ureuje pravilno pisanje, veliko i malo slovoHrvatski
je jedini meu europskim jezicima zapisivan trima razliitim pismima: uglavnom glagoljicom (od
9. stoljea), zapadnom irilicom (od 12. stoljea) i latinicom (od 14. stoljea). S vremenom je
najvanije pismo postalo latinica, no jo u 19. stoljeu nalazimo neke zapise pisane glagoljicom.
U hrvatskom jeziku osim izvornih hrvatskih rijei ima puno rijei iz ostalih slavenskih jezika
te iz grkoga, latinskoga, talijanskoga, njemakoga, engleskoga, i turskog.
Hrvatska abeceda ima 30 slova.Vokali su ovoga jezika izrazito isti. Bogat naglasni sustav (4
naglaska) i istoa vokala daju hrvatskomu melodinost.

13.) FONEM I ALOFON

Najmanji odsjeak govornog lanca jest glas ili fonem. Znanost fonetika bavi se funkcionalnim
svojstvima glasova. Fonem je tkz. razlikovni glas, nema svog znaenja ali je nositelj
razlikovanja rijei. Jedan fonem moe imati vie svojih varijanti, to znai da je
kontekstualno uvjetovan. (mrak- zrak). Svako pojedinano ostvarenje nekog fonema nazivamo
alofon.(Ana- Anka) 3. palatalizacija k- (junak+e-junae) G+i,e- (Bog+e-Boe) h- (duh+edue) ponekad se palatalizira i c stric+e-strie

14.) VRSTE GLASOVA

Podjela glasova:1. S obzirom na nain na koji nastaju 2. S obzirom na mjesto na kojem nastaju.
Prema nainu tvorbe glasove dijelimo na 2 velike grupe, odnosno zatvornike kojih u hrvatskom
jeziku ima 25. Od toga 8 zvonanika i 17 umnika. umnici su pravi zatvornici a zvonanici su
napola vokali. ZVONANICI SU: V,R,L,LJ,J,M,N,NJ Zvonanici se dijele na 2 vee grupe: Nosnike(m,n,nj) i usnike koji se dijele na priblinike (v,j) i protonike koji imaju podjelu na
treptajnik (r) i bonike (l,lj). umnici su pravi konsonanti,ima ih 17 i dijele se na 2 velike
grupe.Svi imaju svojstvo zvunosti ili bezzvunosti, a dijele se na 3 grupe:1)Zapornici ili
okruzivi(b,d,g i p,t,k)(bode ga patak) 2)Tjesnanici ili frikativi- zovu se tako jer se govorni
organi na kojima nastaju sasvim priblie tako da zrana struja teko prolazi(f,s,,h, i
z,)(saeh se za efa) 3. Slivenici ili afrikate(c,, i d,).10 je bezvunih(p,t,l,f,s,,h,c,,) a
7 je zvunih(b,d,g,z,,d,) Podjela zatvornika prema mjestu tvorbe:USMENICI ILI
BILABIJALI(M,P,B), ZUBNOUSMENICI ILI LABIODENTALI(V,F), ZUBNICI ILI
DENTALI(R,L,N,T,D,S,Z,C), PREDNEPANICI ILI PREDPALATALI(,,,D) NEPANICI
ILI PALATALI (J,LJ,NJ,,), JEDRENICI ILI VELARI(K,G,H)
15.) JEDNAENJE UMNIKA PO ZVUNOSTI
Zvukovno jednaenje ili asimilacija je glasovna promjena koja se dogaa kada se nau 2
umnika jedan pored drugog a razliita po zvunosti. Tada se prvi upravlja prema drugom,
odnosno jednai s drugim(ZB-BB)(BU-ZZ) Zvuni(Z): B D G Z D
Bezvuni(B): P T K S F H C
16.) PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA

palatalizacija k- (junak+e-junae) G+i,e- (Bog+e-Boe) h- (duh+e- due) ponekad se

palatalizira i c stric+e-strie
Sibilarizacija. C,z,s- zovu se jo sibilanti ili strujnici k-c (seljak+i-seljaci) g+i-z (drug+i-druzi)
h-s (orah+i-orasi) Izuzetci: 1. Osobna imena (Zdenka-Zdenci) 2. Odmilice ili hipokoristici
(baka, seka) 3. Imenice ija se osnova zavrava na ck, k, zg (mazga-mazgi) 4. Sve one rijei
kojima bi se promijenilo znaenje ne sibiliziraju se 5.Specifine su imenice na TK. One imaju
sibilizirane i nesibilizirfane oblike (pripovijetka-pripovjetki/pripovijetci)

17.) MJESNO JEDNAENJE

Mjesno jednaenje suglasnika. S,z+palatali-,. h+-- (kruh+i-krui). U mjesnom
jednaenju sudjeluju zubnici s,z, kad se nau ispred palatala oni e se mjesno jednaiti i
postat e palatali i . U mjesnom jednaenju sudjeluje i glas h, kad se nae ispred i

mijenja se u . Sudjeluje i glas n (n+p,b-m) prehran+beni-prehrambeni. Ova glasovna promjena

ne dogaa se u sloenicama (izvan+brani-izvanbrani)
18.) JOTACIJA, NEPOSTOJANO A I ALITERACIJA L U O
Jotacija je glasovna promjena stapanja nepalatalnih glasova s glasom j u novi palatalni glas.
Tako emo jotacijom dobiti: C+j- S+j- h+j- z+j- k+j- d+j- t+j- Posebna vrta jest
epenteza ili epenteska jotacija. M+j, v+j,p+j,b+j. u suglasniku se skupinu umee epentetsko
L. mlj,vlj,plj,blj ..AKO VAS POTREFI OVO PITANJE STVARNO SE BAKSUZI..

2. RAZRED
1.) HUMANIZAM I RENESANSA OPENITO I KOD HRVATA
Za humanizam kao kulturno razdoblje naziv dolazi od izraza za humanistike znanosti odnosno
za latinsku i grku kulturu. To je period u kojem se izuava latinski i grki jezik. Sredite
pozornosti nije vie toliko Bog koliko je ovjek. Humanizam je kultura, odnosno kulturno
razdoblje koje se pojavilo u Italiji i Hrvatskoj obali i openito na Mediteranu. Razlog treba
traiti u procvatu Mediterana otvaranje morskih putova preko mediterana. Hrvatska sredita
humanistike kulture su: Trogir, ibenik, Zadar, Split, Dubrovnik a malo se primjeivao i na
sjeveru Hrvatske. Mnogi hrvatski studenti kolovati e se u Italiji, Firenci i Padovi pa zbog
toga piu na latinskom.Nai humanisti slijede trend tog vremena i latiniziraju svoja imena. Piu
na hrvatskom i latinskom jeziku. Iza humanizma slijedi renesansa. Naziv potjee od rijei
renesans to znai preporod, procvat. To je zapravo kultura sa istim stavom kao humanizam
samo to se umjesto latinskog afirmiraju puki jezici. Filozofija ivota u humanizmu i
renesansi je hedonizam. Renesansa je u Hrvatskoj doekana u tekom stanju: Bosna, dobar dio
Slavonije, unutranjost Dalmacije sve do Splita su bili pod Turcima. Dalmacija i otoci su bili
pod mletakom vlau,a slobodu je u potpunosti imao Dubrovnik i Zagreb sa irim podrujem. U
takvim okolnostima nije ba mogla cvjetati knjievnost. Renesansne vrste:-epovi:religiozni,
domoljubni..-lirika:1. Ljubavna(petrarkistina)2.pokladna(maskerate)3.satirina i refleksivnaromani-drame:1.komedije2.pastorale3.tragedije
2.)MARKO MARULI
Marcus Marulus- Spalatensis. Roen u Splitu 1450, umro 1524g. Otac hrvatske knjievnosti.
Pisao na latiskom i hrvatskom, predpostavlja se da je studirao u Padovi.Njegova su djela bila
bestseller u Europi. Odreuju ga humanistiko obrazovanje i kransko uvjerenje.
Najpoznatija latinska djela: De istitutione bene vivendi per exempla Sanctorum(pouke za
estit ivot mladih s primjerima iz zivota svetaca) Quinquaginta parabolae(Pedeset pria)
Evangelistarium(Evanelistar) Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI(
pismo gospodina marka marulica splicanina papi hadrijanu sestom) Najpoznatije djelo je
Davidias- davidijada. Ep na latinskom koje je tek kasnije preveden na hrvatski. Ima 7000

stihova u 14 knjiga. Ep vergilijanskog tipa-strukture. Alegorijski ep s puno simbolike. BIBlijska

tematika. Poinje invokacijom
Invokacija
Davida, pobonog kralja, kazivat poinjem slavna
Djela. No tko e mi sada udijeliti dovoljno snage
Da ih opjevam?
A ti to si jedini, jedini tvorac
Toga veliki Boe, pomozi mi sada u ovoj pjesmi.
Hrvatska djela: Judita-biblijski ep u 6 knjiga, Molitva suprotiva Turkom, tuenje grada
Hjerozolima,Suzana..
3.)HRVATSKI RENESANSNI PJESNICI- PETRARKISTI: DRI, MENETI, RANJIN I
DR.
Dore Dri-sveeniko lice, roen u graanskoj obitelji. Njegove pjesme su uglavnom
melankoline i djeluju poput malih ljubavnih pria. Teme su mu najee bijeg od ljubavi,
rastanak s dragom. Osim pjesama napisao je i eklogu Radmio i Ljubmir. Dijalog vodi ljubmir
koji je zaljubljen i brani svoju ljubav sa Radmilom koji racionalno pristupa fenomenu ljubavi
Grem si grem gdigodir misal mi pozae jeda se gdi ki mir mom srcu obnae..

6.) PETAR ZORANI PLANINE

autor prvog hrvatskog romana: PLANINE. To je pastirski roman, iako je prvi u smislu rijei
Zlatarevo zlato. Napisan je u prozi, a ima dijelova u stihu, domoljubnog karaktera, iako je prva
zamisao pisca bila da to bude ljubavni roman. Glavni junak je pastir Zoran, koji zbog ljubavnih
jadi odlazi u planine u okolici Zadra i nae se u Perivojod od slave. Rasuta ,, baina o jeziku
koji je popuren latinskim, o velikim i slavnim hrvatskim imenima i sl. U Perivojod od slave
susree 4 vile: Hrvatsku, Kaldejku, Grkinju i Rimnjanku, te vile nose puno zlatnih
jabuka(simbol bogatstva njihove kulture), samo je Hrvatica siromana plodovima. Ovaj roman
je tiskan 1569. godine.

7. ) MARIN DRI - DUNDO MAROJE

Marin Dri- DUNDO MAROJE; likovi: Dundo Maroje, Maro, Popiva, Bokilo, Ugo, Pomet,
Laura, Petrunjela
Dundo Maroje dao je svom sinu Maru pet tisua dukata jer je mislio da e mu se sin Maro
obogatiti. Poslao ga je u Jakin da kupi i proda tkaninu, ali Maro nije posluao oca, te je iz
Jakina otiao u Rim, a ne u Firencu. Potroio je sam oev novac.Kad je Maroje to doznao odmah
je sa svojim slugom Bokilom otiao u Rim da ga pronae. Za to vrijeme Maro je ivio kao
bogata, troio je novac na hranu, pie, a ponajvie na kurtizanu Lauru. Cijelim njihovim putem

u Rim, Marojev sluga Bokilo kuka kako je edan i gladan, no Maroje, iako ima mnogo novaca,
ne daje mu ni hranu, niti pie. krt je.Ugo Tudeak, stari Laurin udvara i njegov sluga Pomet
dolaze do kurtizane Laure, molei je za ruku. Laura ga ne eli, ak i kad joj Pomet svim silama
govori koliko Ugo zapravo ima novaca.Razoarani odlaze piti, gdje susreu Popivu, Marinog
slugu, koji im se ruga zbog Laure. Hvali se lijepom ogrlicom koju e dati Lauru od Mara. Usred
te svae koja se odvijala ispred gostionice, izlazi Maro. Ljuti se na svog slugu i Uga koji su
stalno blizu laurine kue, te im prijeti. Pomet Mara stalno podbada svojim sarkastinim
komentarima. Maro dolazi Lauri na veeru.Maroje, Bokilo i Tripeta dolaze u Rim, gdje se
Maroje ali na svog sina. Bijesan eka da Maro izae iz Laurine kue, te da se s njim suoi. U
grad takoer dolazi Pera, Marova zarunica i njen brat Divo. U meuvremenu, Maroje vie na
svog sina, naziva ga lopovom. Maro glumi da ne poznaje svog oca, naziva ga ludim te zove
policiju koja odvodi Maroja. Nakon toga, njegov sluga Bokilo ostao je sam, luta gradom i
susree Pometa koji mu sve objanjava.Petrunjela, Laurina slukinja, nakon razgovora s
Pometom, saznala je da Mara trai otac, da mu nedostaje mnogo novaca koje je Maro potroio
i da bi lauri bilo bolje da se uda za Uga Tudeka. Petrunjela mu obeaje da e pokuati
nagovoriti svoju gospodaricu. Kad Laura sazna za to, poziva Mara k sebi kako bi mu pomogla.
Posuuje mu novac.Petrunjela susree Peru, Marovu zarunicu koja joj kae da su njih dvoje
zarueni ve 3 godine, na to ona pouri kui ispriati to svojoj gospodarici.Sva bijesna, zove
Mara i izmeu njih izbija svaa.Pomet, lukav i snalaljiv, odjene se u plemia i ode k Lauri, i u
zamjenu za 3000 dukata, nudi joj Uga Tudeka. Ruga se Marinu, koji bijesni. Na kraju su ipak
Ugo Tudeko i Laura postali vjerenici. Pomet se eni sa njenom slukinjom Petrunjelom, a Pera
i Maro se mire. Svi odlaze natrag u Dubrovnik.
SKUP; likovi: Satir, Skup, Andrijana, Variva, Gruba, Kamilo, Dobre, Zlati kum, Niko, Divo,
Pjeri, Munuo, Pasimaha, Drijemalo
Kratki sadraj:
Skup je pronaao blago u zemljanoj posudi, i u njoj je i dalje uva, iako ivi u krajnjoj oskudici
koju trpi i njegova ki Andrijana. U Andrijanu je zaljubljen mladi Kamilo, kojemu majka ne
odobrava enidbu bez miraza. Skup se pak eli rijeiti djevojke koja se, po tadanjem obiaju,
ne moe udati bez miraza. Bez miraza ju pristaje uzeti Kamilov stari ujak Zlati Kum. Kamilo se
boji da e se Andrijana udati za Zlatoga Kuma, pa na nagovor sluge Munua glumi smrtnu bolest.
Skup, u pripremama za kerino vjenanje, sakriva blago u grob u crkvi, no prati ga Munuo koji
krade blago. Munuo je zaljubljen u Divinu sluavku Grubu, koju prosi Zlati Kum koji je
odustao od vjenanja kad je vidio Skupovu mahnitost. Skup trai svoje blago, a Kamilo eli
Skupu otkriti da su se on i Andrijana zaruili pa mu govori da je njegovo blago, tj. njegova ki,
njegova. Skup misli da Kamilo govori o zlatnicima pa ga optuuje za kradu. U meuvremenu
Munua otkriva Kamilov prijatelj Pjeric, i dovodi ga pred Kamila, Skupa, Diva i Zlatnoga Kuma.
Tu zavrava sauvani tekst komedije. Nije teko naslutiti da svatko dobiva sto eli: Kamilo
Andrijanu, Munuo Grubu, a Skup svoju posudu sa zlatom.
NOVELA OD STANCA; likovi: Stanac, Vlaho, Miho, Divo Peica, vile i vlasi, maskari. Tema:
Ismijavanje Stanca Dubrovakih mladia
Kratak sadraj:
Vlaho, Miho i Divo Peica (mladi Dubrovani) sastali su se, kao i svake veeri kako bi
razgovarali o zanimljivim dogaajima tog dana. Govorili su o tome kako svakodnevno varaju
svoje roditelje, koji misle da oni spavaju, a zapravo odlaze van. Miho je opisao kako on vara
svoje roditelje: im odu spavati, on se obue i izae kroz prozor svoje sobe.
Zatim je ispriao jako zanimljivu vijest, kako je uo da je juer u grad doao neki smijean

gospodin koji nije naao stan, pa kako nema gdje spavati, spava ispred fontane. taj je gospodin
sa sobom donio i kozle, grudu i sir. Miho je smislio kako bi ga njih trojica zajedno mogli nekako
prevariti, ili se barem s njim malo naaliti.Divo je drugi dan otiao kod Stanca i poeo je
razgovarati s njim, te mu je starac rekao kako je donio trak,ali da ga nitko nije htio ugostiti.
Divo mu je zatim slagao i rekao da je on trgovac, te da e mu rado pomoi. U razgovor sa
Stancem, Divo je rekao da on nije uvijek bio tako mlad, ve da su ga pomladile vile kad je
doao u grad. Stanac i Divo su se pozdravili, a Divo je otiao kod Vlaha i Miha da im to
ispria.Nakon to je Divo opisao to je ispriao Stancu, svi su se obukli u vile i otili k njemu
kako bi ga prevarili. Stanac je, im je ugledao vile, naivno povjerovao da e se i on, kao
navodno i Divo, pomladiti. Jedan mladi je glumio vilu koja je priala Stancu, zatvorila mu oi
i zavezala ruke, kako bi mu druga dvojica mogli uzeti sir, tele i grudu. Kad je Stanac otkrio
prevaru, poeo je vikati, ali je ve bilo prekasno, bio je prevaren.

8. ) BAROK U EUROPI I U HRVATSKOJ: rije barok dolazi od romanskog jezika, to znai

biser nepravilnog oblika. 17.st.(kraj 16.-poetci 18.st.). Barok nije stil, nego razdoblje
razliitih stilova koji imaju neke zajednike crte. Barok se u svakoj pojedinoj kulturi razliito
i zove. Zajednike crte baroknih stilova su nakienost, rasko, nagomilanost stilskih figura,
bujnost i sl. Barok je vrijeme u kojem se javlja opera, u trendu su gl. scenska djela poput
opere, melodrame i sl. U toj vrsti umjetnosti prenjai panjolska kultura. 16. i 17.st. panjolske
kulture-ZLATNI VIJEK. Baroknu umjetnost su nazivali carska, jer se dogaala na dvorovima
zbog skupoe, a velik dio tog baroknog naziva crkvena umjetnost, jer se dogaala u crkvama.
Vrijeme baroka poklapa se s vremenom katolike obnove, protureformacije, nakon drugog
velikog raskola koji je zapoeo Martinom Lutherom. Nastaje jaanje katolicizma, na
europskom junom dijelu. Pa se u sklopu katolike obnove javljaju i religiozne teme. U Italiji
se barok zove Manirizam, u panjolskoj Kulteranizam ili Gongorizam, u Francuskoj Precioza,, a
dogaa se istovremeno i Klasicizam. U baroku se ljudi uozbiljuju, drugaije promiljaju, jedan
od uzroka je i osiromaenje ovih zemalja jer su se pronali i drugi morski putevi, pa pomalo
dolazi i do financijske atrofije. Zato e i teme biti ozbiljnije kao to su prolaznost i nitavnost
ljudskog ivota, openito refleksivne teme, u kojima se promilja o osmislu, ljubavni, tu su i
povijesne teme, nacionalne. A ponajvie se odnose na odnos islama, turskog imperia i
kranskog svijeta Europe. Te teme sukladno ovoj tematici, osnovno stilsko izraajno
sredstvo, bie antiteza, hiperbola, nagomilane metafore i sl.

9.) Ivan Buni Vui- Plandovanja

Njegovo najpoznatije djelo. Teme su refleksivne, ljubavne, domoljubne, religiozne. Najea
stilska sredstva koja koristi za metaforike antiteze, apostrofe, metafore, zazivanja tipina
za stariju hrvatsku liriku. Zatim vrlo bogate poredbe, nabrajanja, gomilanje. Djela: Nemoj,

nemoj, ma Ljubice, Tvra je vil moja tvrdoga mramora, Prsi ima od leda vil moja gizdava,
Slatka duo mom ivotu.

10. Ivan Gunduli

OSMAN
Tema: dolazak turskog sultana Osmana II. na vlast, Hoimska bitka i sklapanje mira, smrt u
Carigradu Osmana II.
Likovi: Osman, Mustafa, Mustafina majka, Daut, Dilaver, Kazlar aga, Ali paa, Husein paa,
Rizvan paa, Sokolica, Krunoslava, Sunanica, Ljubica, Kalinka, Korevski, Vladislav, Zborovski,
Begun Adamkinja
20 pjevanja, 14. i 15. ,,izgubljeni, dopunio ih Ivan Maurani
Pod vodstvom Osmana 1621. godine bila je poraena turska vojska u bici kod Hoima. Za tu je
pobjedu bio zasluan kraljevi Vladislav. Nakon tog poraza Osman je pobjegao natrag na
Istok, da bi prikupio snanu vojsku da ponovo osvoji Zapad. Kada se vrato kui, dogovara se sa
savjetnicima o potrebi nasljednika (o enidbi) te o sklopi mir sa Poljskom u svrhu skupljanja
nove vojske. Na pregovore je u Poljsku poslao Ali-pau. Kazlar - aga je dobio zadatak da ide
traiti Osmanu ene, te je tako otiao u Smederevo i oteo lijepu Sunanicu ocu. Sokolica je
bila turska junakinja koja je obeala da se vie nee boriti protiv krana te se vratila u
Carigrad kod Osmana, jer je bila jako zaljubljena u njega i tako sprijeila brak Osman s
Sunanicom. Na kraju je u Carigradu izbila pobuna, koju su vjeti iskoristili za svrgavanje
Osmana i ponovnog dolaska na vlast sultana Mustafe. Osman je na kraju bio zadavljen.
SUZE SINA RAZMETNOGA
Tema: oev oprost raskajanom sinu, odnos ovjeka i Boga
3 plaa: sagrjeenje, spoznanje i skruenje
1 pla ima 74 strofe, 2 ima 56 strofa, a trei 92 strofe
Lirski elementi: oblik poeme, bogatstvo osjeaja, stilske figure
Ima razraenu fabulu, dobru karakterizaciju likova i ukljuuje pripovjedaa
U prvi pla uvodi se suzama sina koji oplakuje svoje grijehe u nadi da e njegova dua biti
ponovo ista i dostojna boje prisutnosti. Zaziva Boga i moli ga da mu poalje Duha Svetoga, a
obraa se i Isusu, objedinjujui u svom zazivu sve tri boanske osobe u simbolino Sveto
Trojstvo. Govori o grijesima i grenu ovjeku nedostojnu Boje milosti, uzdajui se ipak u to
da e se Bog smilovati onom tko se iskreno pokaje za svoje grijehe. Obraa se greniku,
istodobno se obraajui cijelom ovjeanstvu, savjetujui mu da se kloni zla kako bi bio
dostojan ivota s Bogom.
Nakon razmiljanja o grijehu poinje govoriti o sebi, sinu koji se odmetnuo od oca, uzevi
njegovo imanje da bi zadovoljio svoje apetite za putenim uicima, sve dok nije potroio sve
bogatstvo zbog fatalne ene i ostao bez iega. Jedino to mu jo preostaje jest kajanje.
U drugom plau sin razmilja o ljepoti koja je bila uzrok svakog njegovog zla. Svojim ivotom
on svjedoi o svijetu koji se temelji na suprotnostima to se stalno izmjenjuju.Sve to je
lijepo krije neto loe, sve to ima poetak, ima i svoj kraj. U ovom ivotu nita nije stalno, sve
prolazi. Razmilja i o smrti, koju dijeli na duhovnu i fiziku. Razmetni sin obraa se Bogu zbog
straha od pakla, on eli oistiti svoju duu. Trei pla prikazuje sinovo skruenje. On se

ispovijeda Bogu i On mu oprata i isti ga od njegovih grijeha. Ganut Bojom ljubavi, sin se
vraa svome ocu, njegovo srce vie nije ledeno, zahvalan je na onome to ima i moli oca za
oprost. On ga srdano doekuje, oprata mu i slavi Boga to mu se sin ipak vratio.
DUBRAVKA
Tema: slavljenje slobode i vjenanje plemstva i dubrovake slobode
Izvedena 1628.god. u Dubrovniku
Mitolokog-pastoralnog sadraja, alegorijskog znaenja
Obuhvaa ukupno 1696 stihova
Likovi: Dubravka, Miljenko, Grdan, Ribar, Ljubmir, Ljubdrag, Radmilo, Gortak satir, Divjak
satir, Vuk satir, Stojna, Zagorko, Jeljenka, Pelinka, Brtanko, Tratorko, glasnik, redanik
Radnja drame odvija se u pastoralnoj Dubravi, u neko mitsko, pogansko vrijeme sree i
blagostanja, u vrijeme koje po svojim obiljeljima podsjea na zlatni vijek ovjeanstva. Od
starine je obiaj u Dubravi da se svake godine svetkuje sloboda, i tada se vjenaju djevojka i
momak za koje suci izreknu da su najljepi i najplemenitiji par. Dramski zaplet u ovom djelu
poinje u trenutku kada vjenanje i oekivani sretan rasplet radnje spreava bogati a runi
Grdan tako da podmiti suce te oni odrede da se Dubravka kao najljepa ima vjenati s toboe
najljepim Grdanom. I kada je ve sve spremno za to neprilino vjenanje u hramu boga Lera,
boga ljubavi, sam bog Lero spreava vjenanje udesnim znamenjem, pa se Dubravka ipak
vjena s Miljenkom, koji je najbolji i najestitiji momak, a Dubravka i on vole se ve odavna.
Narod slavi njihovo vjenanje, a ujedno i svetkovinu slobode, te svi boici slobode na oltar
pridonose darove i pjevaju himnu slobodi.

11) KLASICIZAM
Paralelno s barokom u francuskoj se javlja umjetnicki stil klasicizam.Ime je dobio potome sto
su im uzori grcka i rimska kultura.Klasicizam kao umjetnicki stil nastoji ponovo ozivjeti grcku i
rimsku kulturu pisuci po izoru na grcku poetiku.Djela se u klasicizmu uglavnom pisu
stihovano,ona imaju visok,patetican ton,tragedije s 5 cinova,djela su didakticna.Negleda se je
li djelo uceno nego samo lijepo.Poznati franc.klasicisti:Pierre Corneille,Jean Racine idr.
Racionalizam i prosvjetiteljstvo
-ratio-razum
Racionalizam je period gdje se prosiruje duh racionalisticke filozofije tj,dominantan je.NA to
vrijeme utjecat ce filozof Descartes koji je izrekao misao:Mislim dakle jesam(Cogito ergo
sum)
-prema racionalistickoj filozofiji nalaze se da razum nije u potpunosti iskoristen.Zalet
racionalisticke filozofije dat ce neku vrstu nade da ce se prosvjecenjem rijesiti mnoga pitanja
drustva,da ce drustvo uznapredovati.S racionalizmom zapocinje proces sekularizacije
drustva(odvajanje drzave od crkve).
Prosvjetiteljstvo je razdoblje ucenosti,opceg znanstvenog duha i znanstvenog ispitivanja.Tada
nastaju mnoge znanosti:statistika,sociologija,ekonomija,empirijska psihologija.Francuski
prosvjetitelji:Montesque,Voltaire,Roussea(Raso se cita),Denis Diderot idr.

12) HRVATSKI PISCI 17 I 18.st

Fran Krsto Frankopan-hrvatski plemic,iz loze krckih knezova-Frankopani,govorio vise stranih
jezika,sudjeluje sa Zrinskim u uroti protiv Beca i zahvaljujuci izdajicama bivaju otkriveni i
pogubljeni 30.travnja 1671 u Beckom novom mjestu.Njegova cuvena misao:loviste zove se
prava lipota.Napiso zbirku pjesama:Gartli za cas kratiti.
Juraj Habdelic-potomak turopoljske obitelji,skolovao se kod zagrebackih isusovaca a zatim u
Becu.
Napisao 2 knjige:Zercalo Mariansko i Pervi oca nasega Adama greh.
Katarina Zrinska-sestra Frana Krste Frankopana a zena Petra Zrinskog,sudjelovala u uroti
protiv Beca.Djelo:Putni tovaru.Ovo djelo sadrzava molitve upucene svecima.
Fra Matija Divkovi , bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i
prema tomu utemeljitelj hrvatske knjievnosti na pukom jeziku u BiH. Djelovao je u duhu
obnove Katolike Crkve.Djela:Nauk krstjanski za narod slovinski,Sto udesa alili znamenja
blaene i slavne Bogorodice i Divice Marije

13)HRVATSKI PROSVJETITELJI-RELJKOVIC,MIOSIC I DR.

Andrija Kacic Miosic-franjevac
Roden kraj Makarske,prevodio Bibliju i neke biblijske knjige,napisao djelo koje ce u narodu
postati besceler pod naslovom:Razgovor ugodni naroda slovinskog.Kroz 300 godina nije bilo
popularnije knjige od ove.Djelo je napisao u desetercu.Ratgovor se sastoji od 2 dijela.Prvi u
stihu i naziva se Pisamrica a 2 je proza u kojoj nalazimo kronologiju hrvatskih vladara i drugih
vladara.
Matija Antun Reljkovic-hrvat.prosvjetitelj 18st..U sedmogodisnjem ratu bio zarobljen i
boravio u Frankfurtu na Odri.Iskustvo zapadnog svijeta zeli prenjeti na svoju Slavoniju koja
je porusena,osiromasena,zapustena.On zato pise prosvjetiteljski didakticni ep u 11 pjevanja i
stilom desetercem pod nazivom SATIR ILITI DIVJI COVIK.U ovom epu on pokusava dati
svoje spoznaje i upute o boljem zivotu.
Matija Petar Katancic-franjevac
smatraju ga pretecom romantizma,prevodio sv.pismo.
Napisao zbirku klasicistickih pjesama koju cine pjesme na :1)latinskom i 2)Hrvatskom(narodne
popivke)
Pisao je ode,elegije,pastirske ekloge,poznata pjesma FRUCTUS AUCTUMNALES(jesenski
plodovi).

14)ROMANTIZAM U EUROPU-POKRETI,PISCI I DJELA.

S romantizmom zapocinje moderna knjizevnost i moderna estetika.On se javlja zbog
razocaranosti u racionalizam(njemu se suprostavlja),u znanje,znanost i opcenito razocaranost
u drustvo.Mislilo se da ce prosvjetiteljstvo promjeniti svijet ali to se nije dogodilo zato je
glavna crta romanticara razocaranost.Rezultat te razocaransti bit ce bijeg od
drustva,izolacija,odlazak u daleke egzoticne krajeve.Zajednicko svojstvo svih romanticara je
bas ta bujnost emocija,osobito sveopci pesimizam koji se pokriva pojmom Wetlschmertzsvjetki bol.To je osjecanje potpunog klonuca pesimizma tj.misljenje da zlo vlada

svijetom.Romanticarska boja je plava,njih zanima dusa covjeka,ljubav te intimne

teme..Romanticari podupiru nacionalne pokrete za nacionalno samoosvjescenje.Pisu se lirske
pjesme,drame,povjesni romani i osobito poeme.Zacetnik poeme je Gordon Byron.To je duza
lirska pjesma s elementima epskog i lirskog,a ponekad i dramskog ugodaja.Prestavnici
njemackog romantizma:Wolfang Goethe(Faust,Ifigenija,Tasso,Egmont,Fuchs)-djela zatim
Friedrich Schiller(Razbojnici,Spletka i ljubav,Oda radosti,Don Carlos).Predstavnici engleskog
romantizma:William Black,Gordon Byron(Putovanje Childea Harolda) u rusiji poznati
su:Aleksandar Sergejevic Puskin(Oda slobodi,Zarobljenik Kavkaza,Braca
razbojnici,Kapetanova kci) ,Jurjevic Ljermontov(Junak naseg doba,Meyri) u
francuskoj:Alphonse de Lamartine ,a u americi:Edgar Alan Poe(Gavran,Crni macak i dr.)

15)MORFEM,VRSTE MORFEMA I ALOMORFEM

Morfem je najmanji odsjek rijeci koji ima svoje znacenje (skol-sk-i)
Prema znacenju morfemi mogu biti leksicki i gramaticki.Leksicki daju osnovno znacenje rijeci,a
gramaticki su obicno u znacenju odnosa medu rijecima.
Prema polozaju(2 podjela)morfemi mogu biti:prefiksani,korijenski i sufiksalni.
Osnovni morfem pek nalazi se u nekoliko varijanti(pec,pe,pe)-alomorfem
Prema funkciji i sluzbi morfemi mogu biti:Rijecotvorni i oblikotvorni

16.) IMENICE
Imenice
Imenice su promjenjiva vrsta rijei kojima imenujemo bia, stvari i pojave. Mogu biti:
Konkretne imenujemo ono to je stvarno, konkretno Luka, selo, Poega, trava...
Po opsegu ono to oznauju mogu biti ope, zbirne, vlastite i materijalne.
Ope ili apelativne imenuju svaki pojedini lan neke vrste, a time i cijelu vrstu; npr. maka je
imenica i za jednu maku i za sve ostale make.
Zbirne imenice imenuju skup stvari ili pojava i mi ih shvaamo kao cjelinu: lie, granje, telad...
Zbirne su imenice po obliku jednina jer i znae jedno. Lie je uto, ali su listovi uti!!!
Vlastita imena (nomina propria) imenuju samo jedno bie ili stvar. Npr. Mihovil je ime jedne
osobe (iako vie osoba moe nositi isto ime, mi uvijek mislimo na jednu).
Materijalne ili gradivne oznauju neto materijalno. Npr. sol, voda, zlato, kisik, meso...
Apstraktne imenice oznaavaju neto nestvarno, neopipljivo. Npr. srea, smijeh, ivot,
uenje...
Gramatike kategorije imenica
U imenica razlikujemo gramatike kategorije: rod, broj, pade.
GRAMATIKA KATEGORIJA RODA
Tri su gramatika roda: muki, enski, srednji.
Muki rod sin, konj, golub...

enski rod majka, kua, lutka...

Srednji rod oznaava mlado od ljudi i ivotinja dijete, slone, drijebe.. (sunce!)
U nekih se imenica spol i gramatiki rod ne podudaraju. Primjerice, imenica starjeina
oznaava muku osobu, ali se sklanja kao imenica enskoga roda.
GRAMATIKA KATEGORIJA BROJA
Jednina i mnoina
Veina imenica ima oblike i za jedninu i za mnoinu konj konji; ena ene...
Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini (singularia tantum). To su:
Osobna imena i prezimena (Iva, Mario, Markovi, Jankovi...)
Neka zemljopisna imena: Zagreb, Kupa, Vransko jezero
Zbirne imenice: telad, granje, smee...
Ope materijalne (gradivne) imenice: zlato, med, mlijeko, ulje... ako i imaju mnoinu, to je
onda razliita vrsta istog materijala (sva su mlijeka zdrava misli se na mlijeka bilo kojeg
proizvoaa)
Neke se imenice upotrebljavaju samo u mnoini (pluralia tantum). To su:
Neka zemljopisan imena: Vinkovci, Ploe...
Neke ope imenice: grablje, naoale, usta...
GRAMATIKA KATEGORIJA PADEA
Hrvatski jezik ima 7 padea jednine i mnoine. Nazivi padea podrijetlom su latinski i svaki
odgovara na pitanje za ivo i neivo.
Nominativ tko? to?
Genitiv koga? ega?
Dativ komu? emu?
Akuzativ koga? to?
Vokativ oj!
Lokativ o komu? o emu? (uvijek je s prijedlozima na, o, po, prema, pri, u)
Instrumental (s) kim? (s) im?
Promjena rijei kroz padee zove se sklonidba ili deklinacija.
Sklonidba imenica:
Sklanjati imenice znai njezinoj osnovi dodavati padene nastavke.

17.) ZAMJENICE
Zamjenice su promjenjiva vrsta rijei, zamjenjuju imenice ili upuuju na osobu, predmet,
misao i sl. Po znaenju zamjenice mogu biti:
Line ili osobne zamjenice
Zamjenjuju osobe u komunikaciji.
Ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona
Povratna zamjenica
sebe, se
Povratna zamjenica znai da subjekt vri radnju na sebi, radnja se vraa na subjekt. Povratna
zamjenica nema nominativa i vokativa, ista je za sva lica, rodove i brojeve:
Ja se eljam, ti se elja, oni se eljaju..
Posvojno-povratna zamjenica
Svoj
P-p zamjenica zamjenjuje posvojni pridjev, znai da to pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve
posvojne zamnjenice. Isti je oblik za jd. i mn., za sva tri lica.
On uva svoju kuu.
Posvojne zamjenice
Moj, tvoj, njegov, njezin (njen), na, va, njihov
Zamjenjuju posvojne pridjeve, oznaavaju to kome pripada.
Pokazne zamjenice
Ovaj, ova, ovo, taj, ta, to, onaj, ona, ono, onolik, onoliko, toliko...
Odgovaraju na pitanja Koji? Kakav? Koliko?
Upitne zamjenice
Tko, to, koji/koja/koje, kakav/kakva/kakvo, iji/ija/ije, kolik/kolika/koliko.
Upotrebljavaju se u pitanjima. Imaju oblike za sva tri roda. Tko je upitna zamjenica za ivo, a
to za neivo.
Tko je to napisao? to je napisano?
Odnosne zamjenice
Tko, to, koji, iji, kakav, kolik
Odnose se na rijei iz glavne reenice ili na cijelu reenicu. Upitne i odnosne zamjenice iste
su izrazom. Razlikuju se samo po upotrebi.
Neka se javi iji je to sat.
Kada je to odnosna zamjenica, moe se odnositi i na ivo.
To je ena to sam je vidio.
Neodreene zamjenice
Netko, neto, neki, neiji, nitko, nita, svatko, svaiji, itko, ita...
Njihov naziv govori da su to zamjenice koje zamjenjuju neto neodreeno, nepoznato. Upitne i
odnosne zamjenice postaju neodreene i kada ispred njih stoji estica ma, makar, bilo ili
estica god iza njih. (ma tko, ma to, tko god...)
Velikim poetnim slovom piu se zamjenice Ti, Tvoj, Vi, Va kada se obraamo jednoj osobi iz
potovanja.

18. ) PRIDJEVI
-promijenjive rijei koje se dodaju imenicama da bi ih poblie oznaili. Dijele se na opisne,
posvojne i gradivne pridjeve.
A) Opisni ili kvalitativni pridjevi oznauju kakvo je to,izriu svojstvo imenice. Pripadaju im i
glagolski pridjevi radni i trpni. ( podivljao, uen).
npr. Djeak je velik. Rijeka je brza.
Gradivni ili materijalni pridjevi oznauju od ega je to, izriu grau onoga to imenica
imenuje.esto se upotrebljavaju u prenesenom znaenju. Tada imaju sva obiljeja opisnih
pridjeva. (zlatno doba, staklene noge...)
npr. Lopta je gumena. Sat moe biti zlatan. Ogrlica moe biti biserna.
Posvojni ili posesivni pidjevi oznauju ije je to, izriu pripadanje.
npr. Auto moe biti bratov. Zemlja moe biti majina.
S obzirom na odreenost dijelimo ih na:
ODREENE odgovaraju na pitanje koji? Oznaavaju izabrani, odreeni pojam, predmet i sl.
NEODREENE Odgovaraju na pitanje kakav? Upotrebljavamo ih kada imenica uz koju stoji
znai neto neodreeno, nepoznato, openito. Neodreeni je pridjev dio imenskog predikata.
Komparacija ili stupnjevanje pridjeva- usporeivanje najmanje dvaju imenica na temelju neke
zajednike osobine.
Prvi stupanj - pozitiv (star mornar) oblik pridjeva koji oznaava svojstvo neega bez
usporedbe
Drugi stupanj - komparativ (stariji mornar) oblik pridjeva koji oznaava da netko ili neto
ima to svojstvo u veoj mjeri od drugoga.
Trei stupanj - superlativ ( najstariji mornar) oznaava kada netko ili neto ima to svojstvo u
najveoj mjeri.
Kompairati se mogu samo opisni pridjevi.; iznimno se mogu komparirati i gradivni i posvojni
pridjevi ali samo kada imaju preneseno znaenje.( ovo dijete je zlatno.)
1.nepravilna komparacija- samo ovi pridjevi : dobar- bolji, zao- gori, malen- manji, velik- vei,
dug- dulji (ili dui).
2.nastavak -i - samo ovi pridjevi: lak- laki, mek- meki, lijep- ljepi
3.nastavak -(j)i - pridjevi koji zavravaju na nepalatal ( uvijek dolazi do jotacije); jak- jai,
gluh- glui, lud- lui, crn- crnji, bijel- bjelji.
-pridjevi koji zavravaju na palatal ili -r ( ne dolazi do
jotacije, j ispada); krnj- krnji, ri- rii, vru- vrui
4.nastavak -iji komparativ tvore svi u pozitivu trosloni i viesloni pridjevi; redovit
redovitiji; jednostavan - jednostavniji
5. Pridjevi na ak, -el I ok (u pozitivu) gube te izraze u komparativu:
dalek dalji; estok ei
6. Pridjevi koji u pozitivu imaju ije u komparativu ije krate u je
lijep ljepi, vrijedan, vredniji, vrjedniji...

Tvorba superlativa
Naj + komparativ = superlativjai najjai

19. ) BROJEVI

Brojevi su dijelom promjenjiva vrsta rijei kojom se izrie koliko ega ima i koje je to po
redu.
Dvije su vrste brojeva:
a) GLAVNI oznaavaju koliko ega ima
jedan, pet, tri...
b) REDNI oznaavaju koje je to po redu
prvi, peti, trei...
Od glavnih brojeva sklanjaju se samo 1, 2, 3 i 4. Naravno, sklanjaju se i svi vieznamenkasti
brojevi koji zavravaju sa 1, 2, 3 ili 4.
Slaganje broja s imenicom
S brojem 1 imenica se slae u rodu, broju i padeu:
Jedan ovjek, jednoga ovjeka.. etrdeset jedan ovjek...
Brojevi 2, 3, 4 u N jd. imaju uza se imenicu u G jd. za muki i srednji rod, u N mn. Za enski
rod.
N dva slona
G dvaju slonova
U ostalim padeima uz broj dolaze imenice (pridjevi ili zamjenice) u istom padeu mnoine:
Npr. uplaio se zbog dva mia/dvaju mieva.
Kada je uz brojeve 2, 3, 4 prijedlog, oni se ne moraju mijenjati.
Npr. Doao je s dva prijatelja.
Brojevi 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 (...) 20 (i dalje svi brojevi kojima je zadnji broj 5, 6, 7, 8, 9, ili
0), ne sklanjaju se. Uz njih stoji imenska rije u genitivu mnoine.
Npr. pet slonova, etrdeset osoba, devet ena...
Redni brojevi se svi sklanjaju. Imaju, dakle, kategoriju roda, broja i padea.
Brojevne imenice Tvore se od glavnih brojeva od 2 99 (dakle, osim broja 1 i brojeva s
brojem 1 na kraju): trojica, dvadesetdvojica..
Brojevni pridjevi Upotrebljavaju se samo uz imenice u mnoini uz imenice koje nemaju
jednine ili uz imenice koje znae par neega; dvoja vrata, troje hlae..
Brojevi i pravopis sastavljeno i rastavljeno pisanje: sastavljeno se piu brojevi od 11 19,
zatim sve desetice.
Stotice se mogu pisati i rastavljeno i sastavljeno. (dvije stotine, dvjesto)
Kada uz broj dolazi rije tisua, milijun, milijarda itd. onda se piu rastavljeno. Rastavljeno se
piu i ostali sloeni brojevi.
Sa spojnicom piemo brojeve kada oni zajedno oznaavaju pribline vrijednosti: dva-tri..

Nazivnici se u razlomcima piu sastavljeno, a brojnici kao glavni brojevi: 21/33 dvadeset jedna
tridesettreina.

20.) GLAGOLI
Glagoli su promjenjiva vrsta rijei koja oznaava:
a) radnju: pisati
b) stanje: ivjeti
c) zbivanje: roditi se
Glagoli imaju pet gramatikih kategorija: vrijeme, nain, vid, lice, broj.
Promjena glagola po licima zove se sprezanje ili konjugacija.
Glagole po vidu dijelimo na:
Svrene oznaavaju radnju koja je izvrena pasti
Nesvrene oznaavaju radnju koja traje, nije zavrena ili se ponavlja s prekidom padati
Neki glagoli mogu biti dvovidni, i svreni i nesvreni: ruati, dorukovati...
Glagole po predmetu radnje dijelimo na:
Prelazne imaju uza se imenicu u akuzativu(predmet radnje), tj. objekt
On ima knjigu. (ima to?)
Neprelazne nemaju uza se im. u A, objekt. Oni znae stanje ili zbivanje.
Spavao je na sijenu.
Povratne imaju uza se povratnu zamjenicu se.
- pravi povratni glagoli nenaglaeni oblik se moemo zamijeniti naglaenim oblikom sebe
eljam se/sebe
- nepravi povratni glagoli Brinemo se (ne moemo rei Brinemo sebe)
Glagolski oblici
Infinitiv neodreeni glagolski oblik. Kazuje nam radnju, stanje, zbivanje. On je osnovni gl.
Ooblik. Zavrava na ti ili i (hodati, lei)
Prezent je jednostavni glagolski oblik koji izrie radnju u sadanjosti. Tvori se i od svrenih i
od nesvrenih glagola. (hodam, pleem, govorim...)
Perfekt sloeni glagolski oblik koji oznaava radnju u prolosti. Tvori se od oblika prezenta
pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji oznaava odreenu radnju, stanje ili
zbivanje (pisao sam, pisao je)
Aorist jednostavni glagolski oblik koji oznaava prolu svrenu radnju. Tvori se od svrenih
glagola nastavcima: h, -,- , smo, ste, e - oh, e, e, osmo, oste, oe
Npr. napisah, napisae..
Imperfekt jednostavni gl. oblik kojim se oznaava prola nesvrena radnja. Tvori se od
nesvrenih glagola nastavcima: ah, ae, ae, asmo, aste, ahu/jah/ijah; pisae, trae..
Pluskvamperfekt sloeni gl. oblik koji oznaava pretprolu, davno svrenu radnju. Tvori se od
gl. pridjeva radnog i i perfekta ili imperfekta pom. gl. biti: bio sam pisao/bijah pisao.
Futur 1. sloeni gl. oblik kojim se izrie budua radnja. Tvori se od prezenta pom. gl. htjeti i
infinitiva koji oznaava radnju o kojoj se govori: ja u pisati !! pisat u !!
Futur 2. (EGZAKTNI) sloeni gl. oblik koji oznaava predbudunost, radnju koja prethodi

buduoj radnji. Tvori se od gl. pridjeva radnog i prezenta pom. gl. biti; budete pisali..
GLAGOLSKI NAINI
Imperativ zapovijedni nainTvori se od infinitivne osnove glagola kojoj se dodaju imperativni
nastavci, i to samo za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mn. Za 3. lice jd. i 3. lice mn. Imperativ se
tvori esticom neka s prezentom; pii, piimo, neka pie..
Kondicional prvi(sadanji) tvori se od aorista pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog odgovarajueg
glagola. Izrie elju ili mogunost; pisali bismo
Kondicional drugi (proli) tvori se od kondicionala prvog glagola biti i gl. pridjeva radnog
odgovarajueg glagola; bih bio pisao
GLAGOLSKI PRILOZI
Glagolski prilog sadanji (particip prezenta) tvori se tako da se glagolu u 3. licu mn. u
prezentu doda morfem i; plivaju plivajui
Glagolski prilog proli (particip perfekta) infinitivnoj se osnovi doda morfem vi, -avi;
napisati napisavi, baciti bacivi..
GLAGOLSKI PRIDJEVI
Glagolski pridjev radni (aktivni) tvori se od infinitivne osnove kojoj se dodaju morfemi:
Jednina- -o/-ao, -la, -lo
Mnoina - -li, -le, -la
Pisala, pisali..
Glagolski pridjev trpni (pasivni) tvori se od infinitivne osnove kojoj se dodaju morfemi: -n, en, -jen, -t; pisan, zapoet.

21.) NEPROMJENJIVE VRSTE RIJECI

PRILOZI nepromjenjiva vrsta rijei koja se najee prilae glagolima kao oznaka mjesta,
vremena, naina, koliine i drugih okolnosti. Mogu se priloiti i imenicama i pridjevima: mnogo
posla, jako lijepo. Ono brzo (pridjev) mae brzo(prilog) jede.
Prilozi gdje, kamo, kuda! = gdje se upotrebljava kada pitamo za mjesto radnje (gdje si ostavio
kaput?); kamo za cilj kretanja (kamo si krenuo?); a kuda za smjer kretanja (kuda si se
provukao?).
PRIJEDLOZI nepromjenjiva vrsta rijei, oznaavaju odnose meu imenicama. Ne mogu
stajati samostalno, nego uz imenske rijei (u njemu, na suncu, pred kuom..) Prijedlozi su: do,
iz, k, na, nad, o, od, po, pod, pri... Prijedlog s piemo s naveskom a (sa) ako iza njega doleze
rijei koje poinju sa s, z, ili ili ako ta slova stoje na drugome mjestu, a ispred njih je
suglasnik. (sa stilom, sa ksilofonom..)

ESTICE nepromjenjiva vrsta rijei koja slui za preoblikovanje, mijenjanje znaenja. Zovu
se jo rijece ili partikule. To su:
ne mijenja jesnu reenicu u nijenu: elim to Ne elim to.
li, zar slue za oblikovanje pitanja: Hoe li? Zar hoe?
evo, eto, eno slue za upuivanje, pa se zovu upuivake rijei.
neka- za tvorbu imperativa (3. lice)
VEZNICI nepromjenjiva vrsta rijei , slue za povezivanje reenica. To su: i, pa, te, ni, niti,
a, ali, nego, ve, no, ili, jer, ako, iako, premda, dakle, stoga...
Slubu veznika mogu imati i prilozi i odnosne zamjenice: Neka se javi tko je to uinio.
USKLICI njima oznaavamo osjeaje, raspoloenje. Mogu biti i onomatopejski (oponaaju
zvukove iz prirode): oh, eh, hi, haj, jao, uf, bljak, pljus...
Usklici mogu zamjenjivati i znaenje pridjeva, imaneica ili glagola (posebno u razgovornom
stilu): Bilo nam je bljak!; Priao je Ireni i pljus!; Osjeam se haj!

3 RAZRED

1.) Hrvatski narodni preporod (to je preporod? Koje su teme? Koje su

karakteristike?)Hrvatski narodni preporod (u daljnjem tekstu samo HNP) traje od 1813. do
1860. godine.HNP je proces koji traje nekoliko desetljea drutvenih aktivnosti I rada na
buenju nacionalne svijesti u Hrvata. To su aktivnosti tadanjih svjesnih intelektualaca koji
primjeuju dvije injenice, tj. Stanja u hrvatskom nacionalnom biu, a to su:-sve vea
germanizacija i maarizacijeU skolupu Austro-ugarske vladavine vie se puta dogaala
apsolkutistika vlast koja je Hrvatima sve vie oduzimala prava, a kada bi se prividno stiala
germanizacija, jaala bi maarizacija. 1825. godine je Pounski sabor donio zakon da se
maarski jezik uvodi u kole.
Ciljevi HNP-a su:
1. teritorijalno sjedinjenje hrvatskog nacionalnog bia (Istra i Dalmacija bile su pod Italijom,
Slavonija pod Turcima i Austrijom)
2. stvoriti jedinstven standardni jezik (knjievnost se do tada pisala na sva tri dijalektra,
1835. tokavsko narjeje)
3. stvaranje nacionalnih institucija (ovaj proces je trajao 50 godina)
1813. godine zagrebaki nadbiskup Maksimilijan Vrhovac poslao je okrunicu -pismo koje via
crkvena vlast alje sveenicima kako bi ga itali svom puku. U toj okrunici se potie
okupljanje narodnog blaga (pjesme, prie, bajke) kako bi poticao razvoj svijesti u Hrvata.
1813. godine Antun Mihanovi pie lanak "O hasnovitnosti pisanja vu domorodnome jeziku".
HNP je ustvari hrvatski romantizam i dok su evropski romantiari isticali induvidualizam, za
hrvatski vrijedi kolektivizam.

Dok su evropski romantiari pesimisti, hrvatski su za aktivizam.

Teme hrvatskog romantizma

Preovladavaju nacionalne, domoljubne teme, osobitno u lirici, romanu, drami, a ima i intimno
ljubavnih tema, a od forme je popularna gazrla, a tematski su najpopularnije pjesme budnice i
davorije.Budnice su domoljubne pjesme koje izraavaju zanos, ushit, ljubav prema domovini, a
davorije su domoljubne pjesme koje su buntovnije od budnica, borbenije (Davor je
staroslavenski bog rata).
Od knjievnih vrsta poznati su putopisi (M. Maurani "Pogled u Bosnu i Antun Nemi
"Putositnice" i Stanko Vraz "Put u gornje strane").
U sklopu HNPa kao sveopteg drutvenog pokreta javlja s politiki pokret nazvan "Ilirski" pod
vodstvom Ljudevita Gaja -kajkavca roenog u Krapimi 1809. godine, doktora filozofije.Gaj je
smatrao da su Hrvati potomci Ilira, zalagao se za sjedinjenje s Junim Slavenima.42 godine
Gaj e ostati usamljen u svojim idejama, ali je imao zasluge na knjievnom i jezinom polju.
1830. godine u Budimu objavljuje gramatiku pod nazivom "Kratka osnova Hrvatsko-slovinskog
pravopisanja", takoer je zasluam ma reformi pravopisa (uveo je tzv. Tilde za palatale).Pisao
je pjesme budnice i politike lanke. Njegova poznata budnica je "Hrvatska sloga i
zjedinjenje", poznatija po prvom stihu "Jo Hrvatska ni propala".

2.) Petar Preradovi pjesme

On je hrvatski pjesnik roen u Grabovici blizu Grubiina Polja. Bio je njemaki general
(Austro-ugarska vojska) pa je ak poeo zaboravljati hrvatski jezik, zato e znati cijeniti
domovinu.Pisao je domolubne pjesme, a najpoznatije su: "Rodu o jeziku" i "Jezik roda moga".
Pisao je o refleksivnim temama, najpoznatije su "Pjesnik", "Stari mujezin", "Ljudsko
srce".Ljubavne pjesme su mu: "Mrtva ljubav", a pisao je i programske pjesme za neke prigode
poput "Zora puca".
Objavio je zbirku pjesama "Prvenci", i "Nove pjesme", a kasnije su mu izlazila sabrana djela.
U privatnom ivotu je bio nesretan je izgubio enu i djecu, a kasnije se oenio nekom
vraarom koja mu je donosila samo nesreu. Bio je poliglota. Objavljivao je za asopis "Zora
Dalmatinska" 1844. g. Njegove pjesme su lirski narativne.
"Pjesnik" je refleksivna pjesma koja govori o smislu pitanja, a istiu se dva stava: jedan je
idealistiki (sokol), a drugi je pogled realistian (pjesnik). Dijalog se vodi izmeu sokola koji
pjesnika budi i potie na pisanje, ivot; i pjesnika koji vidi svoj ivot u klonulosti, u boli, bez
snage za let.Gotovo sve Preradovieve pjesme su aforistine (mudronosne).
"Ljudsko srce" je sonet u kojem se progovara o spoznaji trajnog biljega ljudskog bia, a to je
da uvijek eli jo, o nezasitosti ljudskog srca iz kojeg se raa elja za neim novim pa i
pohlepa.
"Stari Mujezin"; Moto balade i tema ove balade su promjena, mijena svega.
Fabulativni dio ove poeme govori o kairskom Mujezinu Hadi Kerimu koji vjerno obavlja svoju
slubu da poziva na molitvu na minaretu damije. Spoznaje da se mali broj ljudi odaziva na
molitvu, razoaran se vraa kui razmiljajui kako se mijenja i pokuava se utjeiti svojom
keri jedinicom.Meutim, u vlastitom perivoju ga eka iznenaenje, mala se zabavlja s
kaurinom (kranom). Po formi je poema, a po temi balada.
"Putnik" pripada domoljubnoj lirici. To je druga pjesma biografskog sadraja, putnik je
zapravo pjesnik koji pokazuje bolnost tuine, hladnou tuine, osamljenost u tuini,
neprihvenost, strah, nasuprot domovine koju naziva majka i u koju se vraa i osjea kao sin.
Pjesma je raena u tipinom romantinom kontrastu (domovina-majka, tua zemlja-maeha).
Narativnog je karaktera i ispovjedna je.

Ljudsko srce

Putnik

Ljudskom srcu uvijek neto treba,

Zadovoljno nikad posve nije:
im eljenog cilja se dovreba,

Boe mili, kud sam zao!

No me je stigla u tuini,
Ne znam puta, ne znam staze,
Svuda goli kamen gaze,
Trudne noge po pustini!

Opet iz njeg sto mu elja klije.

3.) Dimitrije Demeter "Grobniko polje"

On je hrvatski pisac i utemeljitelj Hrvatskog narodnog kazalita. Doktor je filozofije i
medicine, dakle, visoko je obrazovan.Porijeklom je Grk.Odigrao je veliku ulogu u HNP. Napisao
je nekoliko drama pod naslovom "Dramska pokuenja", a najpoznatija djela su mu libreta za
opera V. Lisinskog "Teuta" (a napisao je i dramu "Teuta"), "Ljubav i zloba" i "Porin".Pisao je i
davorije, a poznata je "Pjesma Hrvata".Najpoznatije djelo mu je poema "Grobniko polje".
Poema "Grobniko polje" umjetniki je najvrjednije djelo gdina Demtra. Izdana je 1842.
godine na 600-tu obljetnicu pobjede Hrvata nad Mongolima.Prema predaji tu su Hrvati
zaustavili prodor Mongola u Evropu.U poemi pronalazimo kontraste izmeu lombardijskih
bogatih pejzaa i pustog i kamenitog Grobnikog polja (kod Rijeke). Iako je polje pusto i bez
ivota i travke, njemu je prekrasno i drago jer je spomen na pobjedu,Pjesma je napisana
naizmjenino u dvanaestercu i desetercu.

Svojim kraljem tu sve Hrvat spase kralje,

Batu-kanu kameni su ovi
Strani bili stupi Herkulovi,
"Gdje upisa udes:
Do tuda, ne dalje!
Tu nek Hrvat ui,
koja mu je cijena,
Tu nek crpe hrabrost, ponos, volju,
Nek ne ite vijek utjehu bolju,
Nego to mu daje ova uspomena!

4.) Ivan Maurani "Smrt Smail-age engia"

Ivan Maurani je hrvatski pjesnik i politiar roen u Novom Vinodolu. Prvi je ban puanin i
Gajev suradnik. Dopunio je Gundulieva "Osmana" (14. i 15. pjevanje".
"Smrt Smail..." povijesni je ep nastao djelomice po narudbi Dimitrija Demetra. Ima 1134
stiha u osmercu i desetercu. Ima 5 pjevanja (Agovanje, Nonik, eta, Hara i Kob).Ima mnogo
stilskih sredstava: gradaciju, hiperbole, retorika pitanja, slavenske antiteze, anafore,
epifore, alteracije itd.
Likovi:
-Smail-aga
-Durak
-Novica
-Bauk
-Mujo, Haso, Jaar, Omer; turski vojnici
-eta
Agovanje; tiranija Smail-age koji poziva sluge da dovedu brane (raju) da ih ubije (ali i Turke
koji su ih spaavali); smrt Durakova oca.Nonik; dolazak Novice (nov ovjek), turskog vojnika
kojem su ubili oca, on eli osvetu te prelazi na stranu raje.eta; 100 vojnika se sastalo da
napadnu agu, moralna i crkvena prodika starca (sveenik) te pokrtenje Novice, odmor na
Morai.Hara; 622 stiha, najpotresnije i najdulje pjevanje, muka nemuslimaska glava -porez,
Smail-aga i vojnici trae hara.Kob; poenta djela: Svaka je tiranija prolazna, govori o lutki
(Smail-aga) koja ima sve odlike Smail-age.

5.) Protorealizam ili "enoino doba"

Nakon Bachova apsolutizma 60-tih godina nastaju nove politike stranke:
1. Uninistika (koja se zalagala za unije s Maarima)
2. vladajua narodnjaka "s tenjom za federalizacijom)
3. pravaka (ujedinjenje svih dijelova Hrvatske, Slavonije i Dalmacije)
1876. godine nagodba izmeu Austrije i Ugarske, naziv se mijenja u Austro-ugarska
Monarhija. Tom nagodbom Hrvatska pripada jurisdikciji Maarske. 1863. dolazi i do Hrvatskougarske nagodbe gdje Hrvatska dovija neku autonomiju, vie na papiru nego u stvarnosti jer se
maarizacija sve vie poveavala.Za trajanja Bachova apsolutizma knjievnost je bila zamrla,
ali se 60-tih godina ponovno rascvjetava, a najplodniji pisac tog perioda bio je August enoa
pa se po njemu to vrijeme sve do njegove smrti 1881. godine naziva "enoino doba". Plodni
pisci su bili i:
-Mirko Bogovi koji je ureivao asopis "Neven" i koji je pisao povjesna djela: drame:
"Frankopan", "Stjepan, posljednji kralj bosanski" te "Matija Gubec"
-Luka Boti Splianin koji je pisao stihovana djela od kojih su najvanija "Bijedna Mara",
"Pobratimstvo", "Dilber Hasan" (pripovijest)
-Fra Grgo Marti, novelist Ivan Trnski, Antun Nemi (komedija "Kvaz bez kruha", "Tko e
biti veliki sudac") i uveni estetilar i epiar Franjo Markovi (napisao je epohe "Dom i svijet",
"Kohan i Vlasta" i dramu "Benko Bot".
Knjievnou su se bavili i Ante Starevi, Adolfo Weber Tkalevi, te uveni jezikoslovac
Vatroslav Jagi (utemeljitelj slavenske filologije) i Josip Eugen Tomi (autor uvenog romana
"Zmaj od Bosne", "Emin-agina ljubav"; "Kapetanova ki", "Melita"; dovrio je i enoin roman
"Kletva").
Teoretiar knjievnosti, enoa, u lanku "Naa knjievnosti" progovara o zadaama, cilju i
smislu knjievnosti. Za njega knjievnost mora biti tendenciozna, mora utjecati na socijalni
ivot puka.On smatra da je bolje prikazivati svijet kakav bi trebao biti, a ne onakav kakav
jeste.

6.) August enoa "Prijan Lovro" i "Propast Venecije"

enoa je porijeklom eh, a osjeajima Hrvat. Doktorirao je pravo koje je studirao u Zagrebu i
Pragu. Urednik je asopisa "Vijenac".U Beu je ureivao asopis "Glasonoa" i "Slavie
bleter".ivio je uglavnom u Zagrebu i oko Zagreba. Zalae se za knjievnost koja bi trebala
prik<zivati bolji svijet, a ne realni svijet. Bio je podpredsjednik Matice hrvatske. enoa spada
u naplodnije hrvatske pisce. Napisao je mnogobrojne pripovijesti kao to su "Prosjak Luka",
"Mladi gospodin", "Branka", "Karanfil s pjesnikova groba", "Kanarineva ljubavnica", "Barun
Ivica"; romane: "Zlatarevo zlato" (prvi hrvatski umjetniki roman), "Seljaka buna",
"Diogene", "uvaj se senjske ruke" i nedovreni roman "Kletva"; napisao je i mnoga atihovanja
djela, balade, povjesnice poput "Kamenih svatovi", "Lijepa Jana", "Kugina kua" i dr.U poeziju,
izuzevi stihovane poemene, enoa nije bio posebito darovit. Izuzetak je pjesma "Budi svoj".
Pisao je eseje, feljtone, kritike.Zovu ga piscem Zagreba, zagrebake povijesti, a s tim i
hrvatske povijesti.Za enou je povijest zrcalo sadanjosti. Zovu ga i "zagrebaki hroniar",
kako je radio u zagrebakoj arhivi istraivao je povijest Zagreba pa su mnogi njegovi likovi i
povijesne linosti.
Prijan Lovro
-psiholoko-socijalna pripovijest
-uokvirena povijest
-razgovara s udovicom o literaturi
-likovi: udovica
pisac
prijan Lovro i njegova obitelj
-ljubavi: Makvina, Minka, Anelika
-grof i njegov sin
-studenti u ekoj
-stari kanonik
Propast Venecije
enoa je pisao i stihovane pripovijesti (povijesnice, poeme), a najpoznatije su "Kugina kua",
"Kameni svatovi" i "Propast Venecije".Venecija je bila najjaa mediteranska sila od
srednjovjekovlja do 1797. kad je porobljuje Napoleon. Bila je bogata i najjaa pomorska sila
jer su se napljakali i porobljavali u ratovima.Danas Mletaku Republiku simbolizira stijeg i
crkva sv. Marka, grad na vodi, gondole, most uzdaha, grad koji tone, dudeva palaa (dud i
veliko vijee), murano staklo, maske i maskembal, grad umjetnosti i ljubavi te lav s grba.Kako
je Cenecija porobljavala Hrvatsku enoa se otvoreno veseli propasti Venecije.
U prvom dijelu ove poeme pjesnik prikazuje uvalu Venecije, no je, pria o povijesti naziva je
divom i lavom. Govori o velikoj Veneciji koja sve osvaja.
U drugom dijelu prikazuje se vojnik koji uva strau pred dudevom palaom, snaan, obuen
u mletako odijelo, ali porijeklom Dalmatinac, misli mu lete u Dalmaciju, u zaviaj, vidi enu,
djecu, kuu.U treem dijelu odvija se drama na Velikom vijeu, razmtra se Napoleonov

imperativ da se predaju. Neki mladi romantino se zalae za borbu, za otpor, a stariji

vijenici odgovaraju mu realnim stavom da je odzvonilo vrijeme njihove sree.U etvrtom
dijelu pisac govori da sw nw trgu neto dogaa, da se uje neka silna vreva, pogledaju i vide
pobunu vlastitoga svoga puka i na poetku te kolone Hrvat nosi stijeg slobodere. On se udi da
Hrvat nosi stijeg (zastavu).Zadnje, peto, pjevanje enoin je komentar i neprikrivena radost u
govoru da je Venecija morala propasti.

Al u no crnu stri veliajno,

Strahotno, silno udovite tajno;
Tajinstven div je, mermer-zagonetka,
Kamenita iz mora nikla spletka;
Sred vreve silne crnijeh talasa
Nepojmiv svijetu, tisuljetan zglob,
Tjelesina divotnog gorostasa
I slave hram, slobode krvav grob.
Venecijom to grdno udo zovu;
Na svijetu nema jeke tomu slovu.

7.) Silvije Strahimir Kranjevi "Mojsije" i "Moj dom"

Jedan je od najvrih stubova hrvatskog pjesnitva. Filozof je meu pjesnicima, prava po
politikoj orijentaciji pa je zato progonjen od vlasti Kuena Hedervarija, morat e bjeati van
Hrvatske -u Bosnu (boravi u Livnu, Mostaru, Sarajevu), gdje knjievno djeluje u sjeni, eni se i
umire.U Sarajevu je bio skriveniuradnik "Nade".Bjeei u progon nosio je svoju Hrvatsku u
srcu, O njoj je i napisao pjesmu "Moj dom".to se kolovanja tie, bio je poslan u Rim na
studije teologije, meutim nije se pronaao pa postaje uitelj. Svojim pjesnitvom on postaje
grandiozna figura u hrvatskoj kulturi i ne zabavlja se sentimentalnim stvarima nego zadire u
bit ovjekove egzistencije, ovjekove misije na Zemlji, poloaj ovjeka u svemiru i jednako
otro iba drutvenu nepravdu, monike svih kategorija i zalae se za ovjekove uljave ruke
radnika.Teme su mu: socijalne, refleksivne, domoljubne (ropstvo-sloboda, ljudsko licemjerje,
poloaj i misija genija u svijetu, odnos ovjeka i boga i sl.).Njegove zbirke pjesama su:
"Bugarkinje", "Trzaji", "Izabrane pjesme", "Oratorij za operu Prvi grijeh". Najpoznatije
Kranjevieve pjesme su "In tyranos", "Zadnji Adam", "Za sputenih trepavica", a socijalne su:
"Radniku", "Na ovo" i domoljubna "Moj dom".
Mojsije
Poema "Mojsije" oblikovana je kroz dijalog Mojsija i boga. Mojsije je ovjek i ljudski
razmilja. Tu se suprotstavlja boji i ovjekov stav. Mojsije je veliki idovski sin i izbavitelj iz
400-godinjeg ropstca egipatskog.Izlazili su iz ropstva u izabranu zemlju Kanan 40
godina.Mojsije znai "izvaen iz vode". Odgojile su ga 2 majke: egipanka -faraonova ki koja
ga je nala u vodi jer nije imala djece. Sisala ga je majka prava pa je zarana saznala o svom
identitetu (???).On prima 10 bojih zapovijedi na brdu Sinaj i to mu je prvi izravni susret s
bogom. Bog na Egipane alje 7 zala zbog toga to su drali druge u rpstvi. I nakon smrti sina
farao ne odustaje.On izbavlja narod koji se buni nakon nedostatka hrane.On tada gubi vjeru, a
nije doao u obeanu zemlju. On u pjesmi govori o odnosu: ovjeka i boga, ropstva i slobode i
poloaju genija u svijetu.

I tebi ba to gori plamenom

Od ideala slavnih, vjeitih,
Ta sjajna vatra crna bi e smrt,
Mrijeti ti e kada pone sam
U ideale svoje sumljati!
I narodi su djeca velika
Sto lako im je kupiti igracke
A to je ivot - ko i pustara
A to su ljudi - ko i praina.

8.) Realizam u Evropi

Evropski realizam traje od 1830. do 1850 g., a ponedje i do 1870.Dolazi od rijei realist
stvarno, injenino.
Realizam se razvija pod utjecajem naglo razvijenih prirodnih znanosti kod kojih se sve
moe egzaktno dokazati matematiki ili eksperimentalno i pod utjecajem sociologa
Hipolita Taine ("Ipolita Tejna").Njih zanimaju samo injenice, injenice i injenice.
Prikazuju objektivno drutvo u kome ive pa je objektivnost jedna od glavnih znaajki
evropskog realizma. Najee piu socijalne teme i socijalno-psiholoke teme, a od vrsta
dominiraju romani i pripovjetke tj. Opsenije knjievne vrste jer oni piu detaljno i
opseno. Osobito detaljno opisuju interijere i eksterijere koji su obino u slubi
oblikovanja lika. Glavni lik se obino prikazuje od roenja do smrti ili bar dobar dio
ivota.Likovi su tipizirani lik tip, to znai da lik predstavlja itavu jednu drutvenu
grupi ili klasu.Likovi su mnogovrsno motivirani sa socijalnog, individualnog-psiholokog i s
govornog aspekta. Likovi realista govore svojim lokalnim jezikom (mucaju i govorno su
okarakterizirani).Oni se po oslikavanju istini pribliavaju znanstvenicima.U realizmu se
prvi put koristi knjievni postupak zvani unutarnji monolog, prvi ga je upotrijebio
Dosotjevski. Zbog naglaska na upravo to psiholoko u likovima ruski realizam bit e
nazvan psiholoko realizam, a francsuki "kritiki realizam" jer dajui vjernu sliku
drutva izrie i njegovu kritiku.
Predstavnici realizma:
U Francuskoj su to bili: Stendal koji je napisao roman "Crveno i crno", zatim Balzac koji
je napisao stotinjak djela koji nose zajedniko ime "Ljudska komedija".Flaubert je
napisao "Gospuu Bovary".U Engleskoj su predstavnici Charles Dickens s "Oliverom
Twistom" i "Crvkom na ognjitu", William Tachery s "Sajmom tatine".U Rusiji tu je
uveni Dostojevski te Gogolj, Tolstoj, Turgenjev.
Eksremni pravac realizma naziva se naturalizam:
Pojava naturalizma vee se uz Emila Zolu, francuza talijanskog porijekla, koji je 1880.
napisao svoj prvi eksperimentalni roman. Naturalizam je smjer koji je nastao pod
utjecajem nekih drutvenih teorija po kojima ovjeka odreuje njegova bioloka
komponenta tj. ovjek je rob svojuh strasti, krvi i nagona. Da bi zo i upotvrdio Zola u
svom Eksperimentalnom romanu to dokazuje.Uzima likove s ruba drutva: kriminalce,
zloince, umobolne, degenerike pa su njegova djela puna zloina od krvi i strasti. Osim
ovog romana Zola je napisao romane "erminal", "Therese Raquin", "Nana" i trilogiju
"Rim", "Lurd" i "Pariz".Kasnije se Zola odrie svojih djela. On prikazuje ovjeka u
najvulgarnijem smislu rijei.

9.) Realizam u Hrvatskoj

Razdoblje realizma traje samo desetak godina, od enoine smrti 1881. g. Do poetka 19.
stoljea. enoa je svojim golemim literarnim opusom naznaio i razvio mnotvo tema
koje e tek poslije njegove smrti literarno potpuno afirmirati narataj realista. Tipini i
ztreli plodovi realistike knjievnosti produit e se duboko u razdoblje moderne.
Povijesne, gospodarske i politike prilike
Na Hrvatsku onog vremena osobito pogubno djeluje vladavina Kuena Hedervarija (1883.1903.).Njegova krilatica bila je prastara "Podijeli pa vladaj" ("Divide et impera") tako da
njegova vladavina unitava samosvjesno hrvatsko bie i politko bie Hrvatske jer
nastaju mnoge meustranake i unutarstranake borbe. Najizrazitiji je sukob prvaa
(Ante Kovai) i narodnjaka (August enoa, trosmajer).Problemi u Hrvatskoj jo su
bili: agrarna kriza i posljedica te krize -osiromaenje seljaka, pauperizacija
(osiromaenje) seljaka i raspadanje seljakih zadruga, propadanje hrvatskog plemstva,
njihov apsolutne odlazak s drutveno-politike scene, politike borbe i odsutnost
openacionalnog hrvatskog interesa na politikoj sceni. Zato e teme realizma i biti
realno oslikavannje ovakvog drutva pa su najee teme:
1. propadanje plemstva (Gjalski, Vjenceslav Novak)
2. odnos sela i grada selo je pri,mitivno i siromano, grad je sredite u kome seljaka
djeca postaju gradskom inteligencijom. Kod nekih pisaca je vidljiva kritika i osuda grada,
a simpatije prema selu.
3. politika i politike stranke, izdaje i urote.
Treba naglasiti da je hrvatski realizam nacionalnog karaktera. Pisci teme uzimaju iz
lokalnih drutvenih sredina pa imamo zagorske pisce, Istru i primorje.
asopisi hrvatskog realizma
Dominantan asopis je "Hrvatski vienac". Poslije enoine smrti ureenje Vienca
preuzima Fran Galovi. Postoje jo asopisi "Sloboda", "Hrvatska", "Hrvatska vila" i kad
prestaje izlaziti "Hrvatska vila", a izlazi 2 godine, urednitvo izdaje "Balkan" 1886.
Balkan uglavnom ureuju pisci pravake orijentacije poput pjesnika Augusta
Harambaia.
Vrste u hrvatskom realizmu
Najei je roman, a rijetko je pjesnitvo. Romani su ili povijesni ili s aktualnom
nacionalnom tematikom te socijalni, Pripovijetka je takoer esta, s klasinom fabulom i
s temama koje smo ve naveli. U hrvatskom realizmu se formira poseban anr
govornitva ili oratorstva, a u vezi s tim razvit e se i polemike, osobito politike i
knjievne.Meu najbolje govornike toga doba spadaju: Ivan Kukuljevi, Eugen Kumii,
Ante Starevi, biskup trosmajer i mnogi drugi.

Naturalizam se kod nas u praksi rijetko pojavljuje i bez jaine kakvu je imao u Europi.
Ima ga u teoriji, osobito Eugena Kumiia u njegovom lanku kojeg je objavio u
"Hrvatskoj vili" pod naslovom "O romanu".

10.)Ante Kovacic je hrv. romanopisac,novelist,pjesnik. Pohadao osnovnu skolu u Mariji Gorici.

(Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889)-roden i umro.
Djela:Barunicina ljubav,romani:Fiskal,U Registraturi, Meu abari,Stihovi,Djela 1-2,Feljtoni i
lanci.
KNJIEVNA VRSTA=roman (Bildungsroman/odgojni roman, socijalni, lika/karaktera,
prostora, ljubavni, psiholoki)
TEMA=ivotni put nadarenog seoskog djeaka Ivice Kimanovia
MJESTO RADNJE=relacija selo-grad, Hrvatska
VRIJEME RADNJE=2.pol. 19.st. s rasponom od 30-ak godina
LIKOVI=Ivica Kimanovi, Joica Kimanovi, Kanonik, Miho, Pero, Anica, kumordinar or,
Mecena, Laura, Ferkonja, baba Huda, Medoni
KOMPOZICIJA=dogaaji nisu ispripovijedani kronoloki.Vremenski kontinuitet pisac prekida
retrospektivnim, introspektivnim pripovijedanjem i digresijama.Roman podijeljen u 3
dijela:1.dio--Iviino djetinjstvo i poetak kolvanja, 2.dio--dominira lik Laure, 3.dio--ljubavni
trokuti i niz paralelnih radnji koje se odvijaju
-uokvirena kompozicija
-------na poetku romana je neobian okvir unutar kojega se pripovijeda pria o ivotu Ivice
Kimanovia
------U registraturi(u arhivu) kojega vodi ostarjeli inovnik Ivica Kimanovi, razgovaraju
pranjavi spisi.Najvaniji spis, Registar(popis svih ostalih spisa), vodi glavnu rije i stiava
sukobe izmeu "starijih"i "mlaih" spisa.Ton uvodnog dijela je ironian i satirian
-----Za rije se javlja "ivotopis Ivice Kimanovia, mali crnoruhi ovo", koji se nalazio na
registratorovu stolu.Objanjava drugim spisima da eli govoriti jer je regostrator napisao
"Svemu bit e kraj".Dobiva rije i tako zapoinje radnja romana u ijemu je sreditu ivotni
put Ivice Kimanovia.

11.)Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac,
novelist, publicist, glazbeni kritiar i pedagog[1].Roen je u doseljenikoj ekoj obitelji. Bio
je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i
srednju kolu je zavrio u Senju i Gospiu. Poslije zavrene preparandije u Zagrebu radi neko
vrijeme kao uitelj u Senju.. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze
pie pjesme, feljtone, dramske pokuaje, recenzije, kritike .Romani:
-Pavao egota
-Posljednji Stipanii
-Dva svijeta
-Tito Dori

-Pod Nehajem
-Nikola Bareti
Pripovijetke:
-Iz velegradskog podzemlja
-Nezasitnost i bijeda
-U glib
-Pripovijest o Marcelu Remeniu
Roman prikazuje propadanje senjskih patricija u prvim desetljeima 19. stoljea u kojem se
prati generacijsko kretanje obitelji Stipani, s posebnim usmjerenjem na posljednja dva
narataja. Nejednak poloaj djece u obitelji u kojoj se sva pozornost pridaje jednoj, a
potpuno zapostavlja druga osoba, pa je roman svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i
psiholokih sastavnica tadanjega hrvatskoga drutva. -Kratka biljeka o djelu[uredi VE | uredi]U jednoj uglednoj senjskoj obitelji, gazda Ante Stipani je zgodan ovjek, vrlo sebian i
osjeajno hladan. S obzirom da okolina utjee na ovjeka, on je vrlo strog otac, obrazovan
ovjek koji eli da mu sin bude bolji od njega. U svome sinu vidi sve i zapostavlja ker,
prema kojoj se nepravedno postavlja i samo misli na ugled imena Stipani, te svoju karijeru.
Majka je njena i svjesna, pokorno slua mua i brine se o djeci. Nema mnogo utjecaja na
mua, ve se ponaa kao slukinja, jer ne bi voljela da je mu odbaci, jer bi ju od naroda bila
velika sramota. Otac sve ini kako bi njegov sin svojim uenjem podigao ugled obitelji, ali u
dodiru s loim drutvom postaje neodgovoran. Loe se odnosi prema ocu, koji mu sve pokuava
omoguiti da zavri fakultet u Beu. Ki Lucija je mlada, lijepa djevojka koja trai malo
slobode, ali je otac zapostavlja, kao da ne postoji i ona biva nesretna i tuna. Odrastanjem
se za nju zanimaju mladii, ali njen otac ne potuje njene elje, ve ju majka samo tjei.
Obitelj je podijeljena na muki i enski rod, to je u devetnaestom stoljeu bio obiaj. To
znai da ene nemaju nikakva prava, a otac je glava obitelji, koji si previe umilja. Kraj
zavrava osiromaenjem obitelji, tragedijom, smru oca, zatim kerke i majke.
Likovi:
-Ante Stipani
-Valpurga Stipani
-Lucija Stipani
-Juraj Stipani
-Vukasovi
-Major Benneti
-Fabijan Martini
-Martin Tintor

12.)Josip Kozarac (Vinkovci, 18. oujka 1858. - Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je
prozaist - novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovjetki i polemiar, diplomirani inenjer
umarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih umara. Osnovnu kolu zavrio je u Vinkovcima,
te je pohaao gimnaziju koju je zavrio s puno muke, ali se sve promijenilo kada je upisao
fakultet umarstva u Beu. Smatran je piscem jako otrih zapaanja i jednostavnih, ali,
esto i prodornih, dubokoumnih misli.
Djela:
Zmija

Prie djeda Nike

Moj djed
Biser-Kata
Slavonska uma, Vienac, Zagreb, 1888. godine
Mrtvi kapitali, Vienac, Zagreb, 1889. godine
Medju svjetlom i tminom, Matica hrvatska, Zagreb, 1891. godine
Tena, Dom i sviet, Zagreb, 1894. godine
Mira Kodolieva, Prosvjeta, Zagreb, 1895. godine
Oprava, Prosvjeta, Zagreb, 1899. godine
Tema[uredi VE | uredi]
ivot slavonske ene koja je bila omamljena vlastitom ljepotom i odjednom na kraju shvati,
da osim ljepote nita vie nije imala. Moralno propadanje seoske djevojke.
Vrijeme radnje[uredi VE | uredi]
druga polovica 19. stoljea
Mjesto radnje[uredi VE | uredi]
Radnja se zbiva u pograninom slavonskom selu na obali Save, tik uz tursku Bosnu, u vrijeme
austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878.
Kratka biljeka o djelu[uredi VE | uredi]
U djelu Tena pokazuje izuzetan dar u opisivanju drutvene stvarnosti pograninog
slavonskog sela, na obali Save, tik uz tursku Bosnu, u vrijeme austrijske okupacije Bosne i
Hercegovine. Kozarac krivca za to stanje pronalazi u strancima koji nemilosrdno
iskoritavaju prirodna bogatstva ume, iskoritavajui radnu snagu, ali isto tako utjeu na
pad morala seoske djevojke, koja osiromaena, ali i lijepa, koristi ono to joj je priroda dala,
a to je lijepo ensko tijelo i ari. Roditelji u pravilu u tim poslovima sudjeluju, jer su
prisiljeni i osiromaeni zbog propasti zadruga. Uz sve mogue padove Tene i osude njezinog
ponaanja i sredine, na kraju se pronalazi sretan izlaz.
Likovi:
-Tena
-Beranek
-Leon
-ore
-Jozo
-Jozo
-Jozo

13.) Moderna u Evropi Parnasovci i simbolisti

Moemo rei da evropska moderna zapoinje 1857. kada izlazi Baudelaire-ova zbirka
"Cvjetovi zla". Osim ovog djela poetak oznaava i "Gospoa Bovary" u kojoj se
otvotreno pie o eni preljubnici i Ibsenovim djelom "Nora" ("Lutkina kua")."Nora"
govori o eni koja je ostavila mua i troje djece.Prio put u ovom periodu evropske
knjievnosti i umjetnosti gledamo kako se radikalno mijenja poetika i teorija umjetnosti.
Do sada su sva djela bila utilitarna (drutveno korisna), didaktina, a sada imamo novu
koncepciju umjetnosti. Njihova je deviza L'art pout l'art ("Lar pur lar") -"Umjetnost
radi umjetnosti", a to znai da je umjetnost osloboena svega i svih funkcija, sve
drutvene utilitarnosti i dovokjna je sama sebi. Od tada do sada stvari e se jo
radikalizirati.Meu najpoznatijim grupacijama stilskih umjetnika su dvije struje
okupljene oko dva stilska koncepta umjetnosti: parnasovci i simbolisti.Parnasovci su ime
dobili po asopisu "La parnas" kojeg su pokrenuli, a ime je mitoloko brdo u Grkoj na
kojem su boravile muze. Oni radikaliziraju "Lar pur lar" tako to oslobaaju omjetnost
svih funkcija i normi njegujui i usavravajui jedino formu. Zato je njihova umjetnost
nazvana hladnom i objektivnom. U poetku je i sam "Bodler" pripadao
parnasovcima.Simbolisti su umjetnika struja koja je naziv dobila po tome to u svojoj
poeziji upotrebljavaju skrivene, tek nasluene i pomalo mistine simbole. Njihova
poezija je harmonina, retorina i njihova deviza je "Glazba prije svega" (Verlaine,
"Verlen"). I oni njeguju kult forme tako da piu i sonete (osobito Baudelaire). Poezija im
je njena, a uz to i dosta melankolina.Prestavnici parnasovaca: Maria Heredia
("Eredia"), Laconte de Lisle ("Lakont de lil"), Theophilr Gautie ("Teofil
Gotje").Simbolistima pripadaju: Charles Baudelaire ("arl Bodler"), Arthur Rimbaud
("Artir Rembo"), Paul Verlaine ("Pol Verlen") i Stephane Mallarme ("Stefan
Malarme").Njihovu poetiku osmislio jer Paul Verlaine napisavi knjiicu "Pjesnika
umjetnost".

15.)Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. Zagreb, 19. lipnja 1949.), hrvatski
politiar za vrijeme Nove Jugoslavije, pjesnik, prozaist i prevoditelj. Predsjednik
ZAVNOH-a, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske.Puku kolu je zavrio na
otoku Brau a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u
Grazu i Zagrebu.Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende (1900.)Godine 1904. u Zadru je
objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme poinje pisati i
Istarske prie. Koju godinu kasnije objavljuje Velog Jou (1908.) djelo po kojemu e
se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Godine 1916.
objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena..1939., objavljuje
Pastira Lodu i Dedeka Kajbumaka.Nazor je jedan od najplodnijih pisaca u hrvatskoj
knjievnosti, autor golemoga djela sastavljenoga od razliitih anrova: pjesama, epova,
novela, romana, dnevnikih zapisa, putopisa, eseja, lanaka, pria i igrokaza za djecu.
Godine 1904. u Zadru mu izlazi Knjiga o hrvatskim kraljevima, Koju godinu kasnije

Matica slovenska, objavljuje Velog Jou. Zatim nastaju Pjesme ljuvene i Intima. Godine
1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. U kazalitu
mu izvode Crvenkapicu, ali je ogoren reijom i uspijeva ishoditi skidanje predstave s
programa. Uskoro objavljuje Pastira Lodu i Dedeka Kajbumaka.. Poslije rata objavio je
i Pjesme partizanske.

16.)Ivo Vojnovi (Dubrovnik, 9. listopada 1857. - Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski
knjievnik.Najistaknutiji dramski pisac moderne, esto nazivan i posljednjim velikim
dubrovakim piscem.Detinjstvo i prvu maldost provodi u Splitu,
*Spisak dela[uredi - ]
-Geranium, Vienac (1880) I-II
-Perom i olovkom, Zagreb (1884)
-Ksanta, Zagreb (1886)
-Psyche, Zagreb(1889)
-Ekvinocij, Zagreb (1895)
-Dubrovaka trilogija, (Allons enfants!..., Suton, Na taraci) Zagreb (1903)
-Smrt majke Jugovia, Zagreb (1907)
-Gospoa sa suncokretom, Zagreb (1912)
-Lazarevo vaskrsenje, Dubrovnik (1913)
-Akordi, Zagreb (1918)
-Imperatrix, Zagreb (1918)
-Makerate ispod kuplja, Zagreb (1922)
-Prolog nenapisane drame, Beograd (1929)
Ovo djelo predstavlja, kako to sm pisac kae, tri struka: lovorike, pelina i vrijesa koje
polae na grob svog oca da u hladu empresa na Mihajlu ne uvehnu. To je, najprije,
zalazak sunca Slobode, s stupanjem Loristonove vojske u Dubrovnik (prvi dio: Allons
enfants!); zatim surovo propadanje gorde vlastele (drugi dio: Suton) i, najzad, na
prekretnici, u tami uspomena, posljednji odsjaj nekadanjeg gospodstva (trei dio: Na
taraci).
-Likovi i uloge[uredi VE | uredi]
Allons enfants![uredi VE | uredi]
Vlastela dubrovaka
Knez (72 god.)
Gospar Orsat (41 god.)
Gospar Nika (60 god.)
Gospar Marko (36 god.)
Gospar Niko (33 god.)
Gospar Luka (42 god.)
Gospar Vlaho (27 god.)
Gospar Mato (70 god.)
Gospar ivo (60 god.)
Gospar ono (52 god.)
Gospar Karlo (30 god.)

Gospar Jero (20 god.)

Gospar Tomo (30 god.)
Gospar Palo (34 god.)
Gospar Sabo (60 god.)
Gospar Luco (58 god.)
Gospar Antun (48 god.)
Gospar Miho (50 god.)
Gospar iko (82 god.)
Gospar Luko (50 god.)
Gospar Vla (26 god.)
1., 2., 3. djeti u Orsata
1., 2. zdur
Gospoa Ane Mence-Bobali, tetka Orsatova (69 god.)
Gospoa Dea Palmotica, Anina unuka (27 god.)
Obadvije vladike dubrovake
Kristina, djevojica puka (16 god.)
Lucija, djevojka u Orsata (60 god.)
in se dogaa u kui Orsata Velikoga, blizu Gospe, dne 27. maja 1806. izmeu 4 i 7
poslije podne.
-Suton[uredi VE | uredi]
Mara Nikina Benea, vladika dubrovaka (68 god.)
njezine keri
Made (42 god.)
Ore (36 god.)
Pavle (27 god.)
Kata, djevojka u Mare (60 god.)
vlastela dubrovaka
Luco Orsatov Volco (78 god.)
Sabo ikov Prokulo (62 god.)
Lujo Lasi, kapetan pomorski (32 god.)
Vaso, trgovac (40 god.)
jedna 'kozica'
in se dogaa u Beneinoj kui (na Pustijerni) u Gradu, god. 1832.
-Na taraci[uredi VE | uredi]
Gospar Lika grof Mence (Meneti), vlastelin dubrovaki (65 god.)
Gospar Niko, brat mu (70 god.)
Gospoa Mare, sestra mu (68 god.)
Ida, njihova rodica (21 god.)
Barunica Lidija (29 god.)
Gospoa Slave (48 god.)
Emica, njezina ki (19 god.)
Gospoa Lukre (52 god.)
Ore, njezina ki (18 god.)
Jelka, njihova prijateljica (24 god.)

Gospoa Klara (60 god.)

Dum Marin, paroh (66 god.)
Grof Hans (34 god.)
Barun Josip Lasi (28 god.)
Marko de Tudizi, inovnik (36 god.)
Vuko, Konavljanin
Vica, djevojka u gospara Luke
Tri muikanta iz grada
Dvije djevojke u Luke
in se dogaa u god. 1900. u vili gospara Luk

20 . Pojam sintakse, recenica i iskaz

Sintaxis slaganje rijeci
-jezicna znanost koja izucava prostor recenice tj. Znacinsku i logicku gramaticnost
rijeci.
Sintaksa ima sljedece jedinice : rijec, sintagma , recenica.
Najmanja sintaksicka jedinica je rijec , veca od nje je sintagma.
Recenica je organizirani skup i odnos rijeci koja ima svoje znacenje.Recenica ima
znacenje ali nema smisao.
Kontekstualno iskljucena recenica naziva se iskaz ona ima i svoje znacenje i svoj smisao.

21. Subjekt i predikat

Subjekt je (neobvezni) dio recenice. Iz subjekta se saznaje o kome se ili emu radi, tko je
vritelj radnje. U reenici se uz subjekt postavlja pitanje "tko" (ljudi, zivotinje,biljke) ili
"to" (pojave, stvari), to znai da je subjekt dio reenice koji je u nominativu. Subjekt se
moe nalaziti na bilo kojem mjestu u reenici, obino uz predikat. No, esto se mora
subjekt dopuniti subjektnim dopunama, koji odgovaraju na pitanja Tko? (to?), iji?, Koji? i
Kakav?. Subjekt u reenici moe biti izostavljen.
Predikat je temeljni dio recenice. Iz njega se saznaje to subjekt radi ili to se s njime
dogaa.
Ako predikat izraava radnju, stanje ili zbivanje te ga ini neki glagolski oblik, zovemo ga
glagolskim preedikatom, koji ima jedan ili vie glagola.
Predikat sloen od pomonog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo
imenskim predikatom.

22. Objekt I prilozne oznake

Objekt je reenicni dio koji nije nuan, ali je proiruje.
Izravni objekt je u akuzativu ili rjee u objektnom genitivu. Radnja direktno prelazi na
njega.

Neizravni objekt nije u akuzativu ni genitivu koji se njime moe zamijeniti, ve je obino
u dativu, ali moe biti i u lokativu i drugim padezima. Radnja ne prelazi direktno, ve
neizravno na njega.
Neizravni objekt moe biti izreen i prijedlonim skupom (prijedlogom i imenicom), pa
se tada naziva prijedloni objekt i obino je u genitivu
Objekt nikad ne moe biti u nominative ili vokativu.
Prilona oznaka je recenicni dio koji dopunjuje predikat , poblie oznaava okolnost pod
kojom se vri radnja izreena prdikatom: mjesto, vrijeme, nain, uzrok, namjeru,
posljedicu, pogodbu, doputanje, izuzimanje, koliinu, smjer, drutvo ili sredstvo.
Prilona oznaka moe biti jedna rijec, ili skupina rijeci.
23.atribut i apozicija . atribut - atirubitrati znaci oznacitiatribut je sluzba u recenici a
ne vrvrsta rijeciatribut stoji uz imenici i priblizno je oznacava . atribut je pridjev
zamjenica broj i imenica ali tada je zovemo apozicija . Vrste atributa 1 kvalitativni
imenica daje konkretno svojstvo( sareni list) 2 posesivni oznacava pripadnost (moja
knjiga) 3. diferencijalni daje imenici svojstvo u onosu na neko dvojstvo (kratka suknja)
4. relativni daje imenici sasvim uopceno svojstvo (nekakav putnik)
apozicija imenica koja je dodadana imenici i koja je oznacava . npr pjesnik ujevic jedan
je od poznatijih

24. Nezavisno slozene recenice

Sastavne je ona recenica, nezavisno slozena, u kojoj sadrzaji teku jedan s drugim ,
paralelni su.
Veznici: i, pa , te , ni , niti
Veznik i i pa imaju klasicnu sluzbu dok veznik te zakljucuje niz.
Rastavne- oznacuju recenice ciji je sadrzaj rastavljen
Veznici:ili , bilo, volja
Ili me voli ili me ostavi.
Volja ti idi volja ti ostani.
Bilo da je bilo bilo da nije bilo.
Suprotne-to su one nezavisno slozene recenice ciji su odnosi medusobno suprotni.
Veznici: a, ali ,nego, vec, no
Veznik a oznacava jednostavnu suprotnost
Ja volim njega, a on ne voli mene.
Veznik ali ima vecu suprotnost
Ja volim njega, ali on volim nju.
Suprotne se recenice odvajaju zarezom.
Iskljucne recenice- u kojima se jedna recenica iskljucuje iz sadrzaja druge
Veznici: samo I jedino
Zakljucne- u kojima se iz sadrzaja jedne recenice zakljucuje sadrzaj druge.

Veznici nisu pravi nego se koriste prilozi.

Znala je dobro dakle dobila je pet.

4 RAZRED
1.) AVANGARDNI PRAVCI I NJIHOVI PREDSTAVNICI.
Avangardni pravci su : - Impresionizam(poezija i proza)
- Simbolizam
- Ekspresionizam(jak izraaj)
Ekspresionizam- nastao u Njemackoj, naao je plodno tlo u hrv.knjizevnosti i u nekim
drugim, najpoznatiji knjizevnici: Antun Branko Simic, Uldeviko Donadini, Miroslav Krleza.
- Imaizam image slika
Imazizam -pravac koji je ostavio traga u Americkoj i Ruskoj knjizenosti(Jesenjin), teme
pocesto morbidne ali su im pjesme lijepe,skladne,metaforicne.
- Futurizam
Futurizam-umjetnicki pravac koji je utemeljio talijan Tomazo Marinetti. Futurizam je
ostavio svoje djelovanje i u Rusiji(Vladimir Majakovski). Oni traze uvodenje tehnickih
rijeci u knjizevnost i koriste mnoge vulgarizme. Marinetti je sastavio manifest
futurizma.
- Nadrealizam
Nadrealizam je nastao u francuskoj. Utemeljitelj je Andrej Breton, 1924. i on pise
manifest nadrealizma. Taj pravac je nastao pod utjecajem Beckog psihologa Zigmunda F.
Koji govori da covjek ima svoju svijest ali i podsvijest. Prema njihovom shvacanju
knjizevnost bi trebala biti produkt podsvijesti i biti pisana kao umpuls podsvijesti,
asocijacije- jedan od nacina nizanja motiva. Knjizevnost bila razvijena u Srbiji.
- Dadaizam
Nastao u Zurichu, rijec je nastala prema jednom tumacenju od djecjeg tepanja, a prema
drugom to je naziv za konjica. Bliski nadrealizmu, kod njih pjesme nastaju spontano bez
mislene organizacije.
Bilo je i drugih pravaca poput kubizma ali oni su vise zastupljeni u drugim umjetnostima.
2.) ANTUN BRANKO SIMIC POEZIJA I POETIKA ( HRVATSKI
EKSPRESIONIZAM).
POEZIJA
Karakteristika njegove poezija: 1. slobodan stih tj. Bez rime, na rimu gleda vrlo kriticno.
2. odsustvo ili redukcija interpukcijskih znakova
3. velik prostor daje grafickoj bjelini
4. cesta uporaba glagola
5. pojmovnost, nije nakicena.
6. voli plavu boju, neki simbol, misterija.

POETIKA
On je kritican prema tradiciji i tradicionalnoj pjesmi, toj slatkorjecivoj lirici i stvara
svoju novu poetiku ( pristup djelu ) koju je objavio u svoj eseju tehnika pjesme.
A.B. SIMIC o tehnika pjesme
Za svaku temu nije svaki ritam (...) . Ako u istoj pjesmi pjesnik pjeva i ples i mirovanje i
brzinu i cutanje, treba mu za to i razlicitih ritmova u istoj pjesmi. To je vec slobodni
stih (...) .
Ako ritam treba da bude ekspresiva, a ne mehanicki, onda su svi zahtjevi da ritam
bude(uvijek) melodiozan, sasvim neopravdani.
Cemu glatkoca ondje gdje trebas hrapavost , lakoca gdje bas treba tezina? Nije isti
ritam valcera i valjanja kamena. Za ekspresivni ritam najprilicniji je dakako slobodni
stih.
Rimovati treba ono sto se rimuje.
Rijeci treba da se rimuju onda kada se rimuju stvari. Rima je kao jek i odjek.
Umjetnost nije prosta imitacija prirode,nego ekspresija unutrasnjega dozivljaja.

3.) MIROSLAV KRLEA LIRIKA( nemam) , BALADE PETRICE KEREMPUHA

1936. godine napisano
Balade na kajkavskom jeziku
Napisano na staro-kajkavskom
Ovo djelo je vrijedno po svojoj stilsko-leksikoj razini
Tema: teak ivot hrvatskog seljaka, kmeta pod domaom i stranom vlau feudalaca i
plemia, a dotie se i sama seljaka buna
Najpoznatije balade iz te zbirke su: Baba cmizdri pod galgama, Petrica i galenjaki,
Planetorium, stric Vuje, Na mukah
Lik Petrice Kerempuha je prenesen iz njemake narodne knjievnosti, a prenio ga je
Varadinski pisac Jakov Lovreni
Lik Kerempuha je seljak, satirian, podsmjehiva koji zahvaljujui ironiji sve podnosi,
cinik, vrlo inteligentan koji predstavlja seljaka i njegovu pamet, ali i nemo da neto
promjeni
4.) MIROSLAV KRLEA KRALJEVO
-ekspresionistika drama, drama mase, kvantitativna drama, simbolina
1957. izvedena u Varadinu, 1975. u Zagrebu
Mjesto radnje: Sajam, Zagreb
Vrijeme radnje: 31.8., dan Stjepana kralja

Istinski nositelji radnje su mrtvi, oni su napuhnute sablasti s ribicama u ovratniku ili
samoubojice s uetom oko vrata. Junaci su mrtvi, sajam je iv.
Tema = sajam.
Slikanje provincijskog raspojasanog slavlja i hrvatskih prilika,
ali i slika cijelog svijeta u sablasnom razdoblju u kojem se gui i potiskuje strah pred
smru.
Didaskalije ne slue kao argument pojanjenja ve kao naracija zasebnih slika, sajamske
guve.. Mogu se shvatiti kao razmjerno neovisan dio teksta
Dva su temeljna sloja prie: problem odnosa spolova i pokuaj uzdignua i spasenja iz
hrvatske neljudske kanibalske stvarnosti toga doba
Ekspresionistike, realistike i naturalistike pojedinosti:
-ispreplitanje realnog i irealnog
-uoavanje boja kao slika stanja
-neugodni zvukovi
-slikovita vanjska i unutranja dinamika
-strast i snaga kao da su se odvojile od ljudi i ive same na sceni
-sajamski ugoaj i kaotina slika, ostvareni su nabrajanjem samih sudionika

Daar: Ja sam gospar ti si mu, ti se meni klanjal bu

5.)
Gospoda Glembajevi 3 cina soc.psih.drama mjesto radnje- Zagreb 1914-1918- vrijeme
radnje 3 ciklusa : 1. gospoda glembajevi, 2.u agoniji, 3. Leda moralni,psiholoski i
drustveni plan likovi psiholoski produbljeni, ozivljavaju proslost u konfliktima
sadasnjosti i cesto podsvijescu upravljaju mrznjom moralni plan- prikazuje se
degradacija glembajevih obitelj puna lazi,spletki i prevara likovi: ignjat Glembaj bankar,
leone silberbrandt oliver, angelika, pud, paul altmann, . castelli fabriczy

6.) MIROSLAV KRLEA POVRATAK FILIPA LATINOVIA

Likovi: Filip Latinovi ( Zigizmund )
Regina ( Kazimiera )
Joa
Liepach
upan Silvije leipach

Ksenija / Boboka
Vladimir Baloanski
Sergej Kirilovi Kyriales
-Prvi moderni hrvatski roman, po strukturi vrlo sloen, bez klasine standardne
kompozicije
To je roman esej, roman povratka, roman lika koji trai svoj identitet
Vrijeme i mjesto radnje: Nekoliko mjeseci od proljea do jeseni, smjeteno u Zagrebu u
Kostanjevcu.
To je vrijeme samo okvir u kojem se sloenom retrospekcijom prikazuje ivot glavnog
junaka, ali ta retrospektivnost nije provedena neprekinutim vremenskim slijedom.
Osnovni motiv povratka F. Latinovia ogleda se kroz 3 faze:
1) On se nakon 3 godine vraa u Zagreb
( Svitalo je kada je Filip stigao u Kapitolski kolodvor, 23 godine nije ga bilo a znao je
jo uvijek sve kako dolazi )
2) Retrospektivni on sjeanjem pokuava sagledati svoj ivot
2) Introspektivni on traga za smislom ivota koji se ostvaruje kroz pronalazak
vlastitog identiteta, egzistencije, porijekla
Imamo dvije vrste tematike: Prva je egzistencijalna ( ivot preoptereen osobnim i
profesionalnim dilemama).Druga je socijalna i racionalna (tema iskorijenjenog hrvatskog
intelektualca koji odlazi iz svoje kue i ponovno se vraa, ne osjea pripadnost
nikamo)Filip: Rastrojen, nesiguran, intelektualac, traumatian, otac mu je nepoznanica,
uniten mu je odnos s ljudima, a samim tim uniteno je i slikarstvo, traga za korijenjem,
podvojen u sebi..

7.)
-pripovijetka
-prstenasta kompozicija(krugovi pripovijedanja)
-likovi: fra Mijo Josi, fra Petar, Zaim- aga, Zatil-aga(Karaoz), 2 bugara, Emil(Demsultan), Haim
-simbolizira svaku totalitarnu drzavu u kojoj je pojedinac uvijek kriv. Slika i kritika
Osmanskog Carstva.
- " Ako hoces da znas kakva je drzava i njena uprava, i kakva im je budunost, gledaj
samo da sazna koliko u toj zemlji ima estitih i nevinih ljudi po zatvorima, a koliko
zlikovaca i pristupnika na slobodi. To e ti najbolje kazati.
8.) Dobria Cesari (1902. - 1980.)
- Pjesnik njezan cije se pjesme same pamte. Roden u Pozegi.On je filozof medju
pjesnicima, tj. u svojim pjesmama otkriva prave zivotne mudrosti.Kupamo se njeznoscu

njegovih pejzaa a u toplini njegovih malih ljubavnih pria i kroz lagane refleksije
propitujemo bit zivota. Stihovi su mu glazbeni, jednostavni, a misao duboka. Zbog
jednostavnosti stihova nazvali su ga pjesnikom za domaice. Napisao je mnoge zbirke, a
najpoznatije su: Lirika, Spasena svjetla, Svjetla za daljinu, Slap, Vocka poslije kise, Moj
prijatelj i dr.Osobito se svojom ljepotom isticu njegove lirske minijature od kojih su
poznate: Slap, Jesen, Vocka poslije kise. Pisao je pjesme u prozi: Oblak, Bol.
Balada iz predgraa : socijalna pjesma. Zastupljen je polisindeton veznika i ponavljanje i
zbog toga pjesma dobiva svoju snagu. Ovo je mala pria o predgrau nazvana balada
zbog smrti malih ljudi: "Sve je u predgrau isto samo njega vise nema."
Polisindeton-nizanje veznika bez gramaticke potrebe u svrhu stilskog sredstva.
esto je Cesaric pisao o temi pjesnika i pjesnistva, o njegovoj misiji, pojavi genija.
Najpoznatije takve pjesme su: Poludjela ptica, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika.
Socijalne pjesme: Vagonasi, Mrtvacnica najbjednijih.
9.) Dragutin Tadijanovic ( 1905. - 2009.)
- Jedan od najradosnijih pjesnika. Pjesnik tkz. govorne poezije ciji su stihovi zapravo
reenice sintaksicki neobicno poredane. Kod njega je sve obicnost i iz te obicnosti rastu
refleksije o zivotu. Inspiracije nalazi svuda u obicnom zivotu, u dobro zapamcenim
detaljima ili dozivljajima.Mozemo reci da je njegovo rodno selo Rastusje kraj
Slavonskog Broda postalo mitski simbol i ini se da ce ivotnu radost crpiti iz Rastuja,
djetinjstva, oca i majke, zavicaja, zemlje. Primjecujemo da su asocijacije pokretaci
njegovih motiva. Najpoznatije zbirke su: Lirika, Tuga zemlje, Pepeo srca, Sunce nad
oranicama, Kruh svadgasnji, Srebrne svirale.
-"Prsten"- pjesma govori o prolaznosti i vjecnosti i trajanju.Prsten-vjecnost, rukeprolaznost.
Nazivi nekih od pjesama: Tuzna jesen, Dugo u noc, u zimsku bijelu noc, Prsten, Pozdrav
sumi, Vecer nad gradom, Mjesecina, Pjesma o covjeku i suncu.
10.) Augustin Tin Ujevi (1891. - 1955.)
-Roen u Vrgorcu blizu Makarske. Pjesnik s kamena, ali se skolovao ugl. u Splitu i
Makarskoj. Upisao se na filozoski fakultet, ali ga nije zavrsio. Boravio u Beogradu, pa i u
mnogim dr gradovima, a 1913. odlazi u Pariz i tamo ostaje 6 godina. Zadnjih 15. god
zivota proveo je u Zgrebu.Bio je pod velikim utjecajem Bodlera kao i Matos.Bio je
iskljucivo pjesnik, ali pisao je eseje, kritike, polemike.Poznate su ostre polemike s
Krlezom i osobno neprijateljstvo.Bio je genije i boem.
-Djela su: Lelek srebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, edan kamen na
studencu.
-Eseji:Ljudi za vratima gostionice i Skalpel kaosa.
Vec 1916. pise drugu pjesmu poput biblijske tuzaljke Svakidasnja jadikovanja u kojoj se
oslikava potpuni pesimizam pjesnika.Ima 21 tercinu.Pjesma obiluje mnogim stilskim
sredstvima koja sugeriraju pjesnikovu osamljenost, izgubljenost, oaj, silan teret
zivota, a stilska sredstva su: polisindeton( nizanje veznika i ), nabrajanje, antiteze i
kontrasti, metafore, izmjene aktiva i pasiva, gradacija(pojacava se osjecaj usamljenosti)
iz strofe u strofu, tautologija(nizanje rijeci istog ili slicnog korijena i iste zvucnosti),
vokacija(zazivanje Boga).
Od 1932. od "Auta na korzu", Ujevic mijenja svoj pesimizam u optimizam, svoju

zatvorenost u vlastitu intimu, izlazi u neko drustveno zajednistvo i otvara se opcem

optimizmu i zivotnoj radosti. O tome svjedoce njegove 3 zbirke: Auto na korzu( Visoki
jablan). U ovoj pjesmi je jablan simbol genija, koji dublje misle, koji su poneseni
idealima, njih Ujevic atribuira u ovoj pjesmi. Oni trpe i samocu i patnje.
-Kolajna; zbirka koja izlazi 1926., to je potpuno drugacija zbirka Leleka srebra. Zbirka
je zapravo svojevrsni povratak hrvatskoj petrarkistickoj ljubavnoj lirici 16.st. Naziv
Kolajna znai ogrlica. Pisuci pjesme o apstraktnoj zeni on joj nie kolajnu oko vrata u
ast. Ovo nije ljubavna poezija jer Ujeviceva zena je imaginarna, apstraktna, daleka, ona
je beata-bozica. Pjesme iz zbirke Kolajna nemaju naslove vec su zbirke oznacene lirskim
brojevima. Notturno je takodjer pjesma iz Kolajne.
-Veer nad gradom: Grad je Firenca, a rijeka je Arno.Bljeste svjetiljke razmislja o
Mikelandelu, o njegovu djelu i skulpturama. Replika Davida je iznad Firence. Razmislja o
rukama i ne moze vjerovati da su Mikelandelove ruke mrtve, te razmislja o zavicaju o
zenskim rukama majke i sestre, daje prednost tim rukama da ognjiste ne zgasne.Zatim
asocijacija ide prema nekim jacim rukama koje ce ugasiti svjetiljke umiruje se i spava.

11.Naziv druga moderna odnosi se na hrv.knjizevnost od 1952-1968 god,a naziv je dobila

od prve mooderne koja je skinula tzv. stege (poput didakticne,odgojne i dr.) Prijelomna
godina bila je 1952. kada na hrvatsku literarnu scenu stupa novi narastaj pisaca koji se
okupljao oko casopisa Krugovi.Krugovi izlaze od 1952.-1958. te krugovaska generacija
aktivno okuplja do 1960. narastaj pisaca rodjenih izmedju 1920.-1932. Donose estetske
promjene,nastaju novije,smjelije knjizevne kritike.Krilatica im je : "Neka bude zivot " .
Glavni predstavniici :Nikola Milicevic,Slobodan Novak,Slavko Mihalic,Vlado Gotovac,IVan
Raos,Ranko Marinkovic,iVAN SLAMNIG. Druga poslijeratna knjizevna generacijaRazlogovci (1961.-1969. ) Casopis Razlog pokrenut je u Zg 1961.god. oko kojeg se
okupljaju Danijel Dragojevic,Igor Zidic,Zvonimir Majdak,Vladimir Pavlovic,Vesna Parun...
Razlogovska poetika se okrece ztv. pojmovnom pjesnistvu,stavljajuci znak jednakosti
izmedju knjizevnosti i filozofije pa je pjesnistvo
nekomunikativno,hermeticno,zasiceno.Naglasena je intelektualna spoznaja i njoj se
podredjuju svi elem.strukture.

12. Ivan Desnica je pjesnik,novelist,romanoopisac.Bio je poliglot te prevodio sa

talijanskog,francuskog i ruskog.Njegovi romani su : Zimsko ljetovanje,Proljeca Ivana
Galeba,a novele : Olupine na suncu,Proljece u Badrovu,Fratar sa zelenom bradom,tu je i
pjesma Slijepac na zalu. O djelu : rOMAN ESEJ KOJI JE IZRADJEN NA NIZU
NAOKO NE POVEZANIH razmisljanja Ivana Galeba.Prisutna je retrospekcija,vraca se
u djetinjstvo.Tema : Glazbenik Ivan Galeb nosen sjecanjem na djetinjstvo propituje svoj
zivot i trazi mu smisao.Likovi : Ivan Galeb,djed i baka,dvije tetke,majka i
otac,Bucko,Ivan,Maato,Pero,Kalpurija,Alda,Dolores,Maja,Erna,slijepi djecak.

13.Ranko Marinkovic je dramaticar,esejist.Njegove drame su : Glorija,Tri

drame,Pustinja,eseji : Geste i grimase,Nevesele oci klauna,romani : Kiklop,Zajednicka
kupka,Never more,zatim novele : Ni braca ni rodjaci,Oko bozije,Ruke,Pod
balkonima,POnizenje Sokrata..Djelo Ruke : prvo izdanje je 1953. gdje je sadrzavalo 10
novela,ali su dvije naknadno postale sastavni dio romana Kiklop,a jedna je usla u knjigu
novela ranije pisceve faze.Sadrzaj zbirke s 8 novela oblikovan je 1962.god.
pRIPOVJETKA SIMBOLICNO GOVORI O NERJESIVOM LJUDSKOM konfliktu,razumu
i osjecajnosti.Lijeva i desna ruka razgovaraju, tocnije svadjaju se.Lijeva ruka
predstavlja ljudsko srce,a desna razum.Opcenitto predstavljaju ljude i njihove zivotne
poglede.

14.Vesna parun najveca je hrv. pjesnikinja 20.st.Mnogobrojne metafore iz njezina

pjesnistva kao i poredbe uzimala je iz svijeta prirode,kako iz biljnog tako i
zivotinjskog.Zovu je pjesnikinja zenstva.Njene pjesme djeluju modernisticki,slobodan
stih,neobicna struktura recenica.Najpoznatije zbirke pjesama su joj: Zore i vihori,Crna
maslina,Koralj vracen moru..Djecija poezija: Dzingiskan i Miki Trasi,Macak na
mjesecu,Kornjacin oklop..

15.Ivan Aralica je akademik koji se koristi povijesnim sredstvom da progovori o

suvremenim problemima te da se uoce podudarnosti izmedju proslog i sadasnjeg
vremena.Novele: Svemu ima vrijeme,Propaast Magnuma..romani : Filip,Konjanik,Duse
robova,Ima neko siv i zelen,Psi u trgovistu..Roman se sastoji od 3 dijela :Nekamo
moras,Mac samosjek i Koza za bubanj.U sredistu su zanimanja likovi Antuna
Vrancica,sultana Sulejmana i njegova sina Dzihangira.Likovi :Antun
Vrancic,Ursula,Izabela,Mehmed pasa Sokolovic,Sulejman,Rustem
pasa,Ibrahim,hUREM,mUSTAFA..

16. IVO BREAN- PESTAVA HAMLETA SEL MRDUA DONJA Ivo Breanje hrvatski
knjievnik i scenarist. Diplomirao je hrv.jezik Zagreb, te bio srednjokolski profesor.
Ravnatelj ibenskog kazalita.Dobio je Nobelovu nagradu za roman Katedrala
2008.godine. Najpoznatija djela su mu: Ptice nebeske, Ispovjedi nekarakternog ovjeka,
Drava boja, Nita sveto, Neastivi na filozofskom fakltetu, Vienje Isusa Krista u
kasarni VP207. Predtava Hamleta u selu Mrdua Donja je dramski prvijenac Ive Breana.
Po mnogim kritiarima to je najbolja drama u suvremenoj hrv.knjievnosti. To je
groteska drama koja se gradi na sprotstavljanju openitim svjetovima i vremenu, a
komini prizori proizilaze iz odluke da seljaci zajedno s mjesnim uiteljem zbog
klturnog uzdizanja uvjebaju ekspirovog Hamleta.

18. VREMENSKA RASLOJENOST HRVATSKOG JEZIKA Jezik je razvija, mjenja i

dijalektian je, a to znai da zbog niza uzroka neke rijei zamiru, nestaju ili su rjee u
upotrebi, a neke nove nastaju (neologizmi) ili neke starije oive (oivljenice), takav je
ivot svakog jezika, zato moemo govoriti o vremenskoj raslojenosti. Tako moemo
konstatirati da postoji pasivni leksik tj.rijei koje sada ns potrebi i aktivni sloj jezika,
tj.leksika koja je sada iva. Zastarjelice koje s zastarjele iz izvanjezinih razloga
nazivamo historizmi i one spadaj pasivni leksik, to su rijei za koje nema potrebe jer
nema stvari koje s one imenovale. Koristimo ih samo kada govorimo o vremenu u kojem su
postojale (ban, grof, kmet, car). Zastarjelice iz jezinih razloga nazivaju se arhaizmi i
oni nisu dio standardnog jezika i ne mogu biti oivljenice ( islo-broj, ljepos-ljepota)
19. Prostorna raslojenost se djeli na : lokalizme, regionalizme i dijalektalizme. Najira
grpa podrne leksike su dijalektalizmi, a budui da hrv.postoje 3 dijalekta, tako se i
dijalektalizmi dijele na 3 dijalekta. Postoji nekoliko vrsta dijalektalizama, a to su: 1.
Leksiki (hia-kua) 2. Znainski (tovar-teret) 3. Fonoloki (lovek-ovjek) 4. Tvorbeni
(pesek- psi) 5. Etnografski

20. FUNKCIONALNA RASLOJENOST HRVATSKOG JEZIKA Funk.htv.jezika jest tome

da pokrije sve komunikacijeske potrebe svih govornika, ipak nije sva leksika poznata i
potrebljiva kod sve grupe govornika. Iz tog i proizilati fnk.raslojenost jezika i leksika u
pojedinim grupama govornika ne mora biti razmljiva i nije drugoj grupi govornika, pa je
to zapravo govor o stilovima: 1. Knjievno-umjetnicki 2. Znanstveni 3. Pravnoadministativni 4. Publicisticki.

21.) SINONIMI- to su rijeci koje razlicito zvuce a isto znace( znak plodnosti jezika).
npr ija-vrat, inat-prkos, snazan-jak, tama-mrak, zao-los.
HOMONIMI-razlicito znace, a isto zvuce. npr Papa Pio je pio.
ANTONIMI- rijeci suprotnog znacenja npr- visok-nizak, uredan-neuredan, star-mlad.

23.) POSUDENICE- to je preuzimanje jezicnih jedinica(fonoloskih,morfoloskih,leksickih

i dr) iz drugih jezika u vlastiti jezik. to je kulturoloska pojava koja je znak medusobne
povezanosti drzave,grada tj ljudskih odnosa.Nema jezika koji nema tudih rijeci.
Razlozi jezicnog posudivanja:
- ekonomske naravi( razmjena i dr)
- geografska blizina
-iz kulturoloskih veza pojedinih drzava i kultura i dr
- iz politickih veza
Jezicno posudivanje moze biti: - izravno

- preko jezika posrednika( Turski, dobivamo posudenice iz Arapskog i Turskog)

Neke se posudenice uspiju prilagoditi normama hrvatskog jezika pa ih nazivamo
prilagodenicama ( npr Koloseum- u hrv Kolosej)
Najcesce vrste posudenica prema jeziku od kojeg dolaze:
- iz njem.jezika- germanizmi
- iz madarskog - hungarizmi
-iz turskog, arapskog i perzijskog- orijentalizmi
- iz ceskog- bohemizmi
-iz francuskog-galicizmi
- iz portugalskog i Brazila- luzitanizmi
- iz srpskog- srbizmi
Prema naravi:
- internacionalizmi- nazivamo ih tako jer je njihova osnova u vecini europskih jezika ista,
a i izrak je isti ili slican. Korijen im je u latinskog ili grckom a nazivaju se jos i
europeizmi, npr. problem, katastrofa, demokracija, moda, skola, kvalitet
- rijeci koje oznacavaju posebnost nekih naroda ili kultura- egzotizmi grc. egzotikotude, strano. Npr. nazivi jela: pizza, spageti, sataras,hamburger, tekila, nazivi odjevnih
predmeta: kilt,kimono,sombrero, nazivi politickih pojava, lord, grof, ser ,
fasizam,socijalizam, nazivi gradevina: Pantenon, nazivi sportova: ragby, golf, bejzbol
- eponimi- posudenice koje su nastale od stranih imena pa su postale imenice( od
vlastitih) i pisu se malim slovom, npr. rengen, zilet, ford, baraba,sendvic,petrarkizam,
marksizam.