ANALIZATOR KVALITETE ELEKTRINE

ENERGIJE BAZIRAN NA VIRTUELNOJ

INSTRUMENTACIJI
Predmet/godina studija
Ime i prezime studenta
Ime i prezime recezent 1
Ime i prezime recezent 2

Kvaliteta elektrine energije ( ETF EEI KEE 4860) / MSc I god.

Hodi Sidik
oekivani bodovi
Bai Armin
prijedlog bodova
Hajrulahovi Haris
prijedlog bodova

19
18
19

Napomena:
- Ovaj seminarski samostalni studentski rad je nastao na osnovu literature [1].
- Ovaj materijal je osnov za ocjenjivanje II parcijalnog ispita iz gore navedenog predmeta.
- Ovaj materijal se ne moe koristiti kao literature ili referenca.
- Ovaj materijal dokazuje da je student ovladao odreenom materijom koju izuava gore navedeni predmet.
Saetak: Ovaj rad prouava arhitekturu analizatora
kvalitete
elektrine
energije
baziranog
na
CompactRIO platformi. Funkcionalnost analizatora
kvalitete elektrine energije temelji se na zahtjevima
najnovijih standarda kvalitete, kao npr. IEC 61000-430, 61000-4-7, 61000-4-15, EN 50160. Postoji mnogo
prodavaa ovakvih instrumenata irom svijeta, mnogi
od njih koriste vlasnika rjeenja temeljena na
mikroraunarima ili DSP-ovima. Takvi instrumenti
su mali i imaju nisku potronju, meutim oni ne
donose fleksibilnost i modularnost analizatora
baziranih na virtuelnoj instrumentaciji. Trend
kompleksnih mjernih instrumenata posljednjih
godina okrenuo se prema mjernim instrumentima
koji definiraju svoje sposobnosti softverima. Virtuelna
instrumentacija je u prvom planu ovog trenda.
Kljune rijei: Kvaliteta elektrine energije, virtuelna
instrumentacija, kompjuterizovana instrumentacija

I. UVOD
Virtuelni instrument ima mnogo istih funkcionalnih
blokova kao i njegov tradicionalni konkurent, samostalni
instrument, ali razlikuju se u mogunosti da krajnji
korisnik definira osnovnu funkcionalnost instrumenta
pomou softvera.
Virtuelni instrumenti su mnogo fleksibilniji kada
mijenjamo zadatke mjerenja zbog promjena u
internacionalnim standardima ili zbog akademskih
istraivakih aktivnosti. Pogledaj sl. 1.

Sl. 1. Poreenje tradicionalnog instrumenta i fleksibilnog virtuelnog

instrumenta

Osnova za rjeavanje je softverska aplikacija

dizajnirana i razvijena na raunaru u grafikom
razvojnom okruenju LabVIEW. Sr aplikacije je proces
akvizicije i raunanje.
Proizvoai mjernih instrumenata su dugo vremena
koristili koncept PC bazirane instrumentacije. To ima
mnogo prednosti, ali potekoe se javljaju pri dizajniranju
ovih instremanata male veliine i male potronje
elektrine energije.
CompactRIO hardver platforma, opisana u ovom radu,
otvorila je nove mogunosti u ovom polju. Cilj ovog rada
je opis softverskog koncepta razvijenog za softver
analizatora kvalitete elektrine energije.

II. ANALIZATOR KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE

BAZIRAN NA VIRTUELNOJ INSTRUMENTACIJI

Osnovni cilj analizatora kvalitete elektrine energije je

da za svakih 10 perioda osnovnog 50 Hz-nog napona
elektrine mree izrauna veliku koliinu uzoraka napona
i struje. Lista procjenjenih veliina je definisana u IEC
61000-4-30 i ostalim relevantnim standardima [2]-[4].

Algoritmi agregacije su primjenjeni kako bi sauvali

podatke obino jednom u 10 minuta. Vrlo je bitno
primijeniti tehniku prilagodljive frekvencije sempliranja.
Ova tehnika obezbjeuje da se procjenjuje tano 10
perioda osnovne frekvencije napona elektrine mree, bez
obzira da li frekvencija mree neznatno varira. Slika 2.
pokazuje primjer kako se procjenjuje amplituda
harmoninih komponenti kada se koristi konstantna
frekvencija sempliranja za osnovnu 50 Hz-ne frekvencije
mree (crna krivulja) i za frekvenciju 49.95 Hz (crvena
krivulja).
Osnovna ideja je da se personalni raunar sa
standardnim hardverom iskoristi za prihvatanje i
digitalizaciju mjernih signala, njihovu obradu, akviziciju i
grafiko predstavljanje dobijenih rezultata [6].
PC bazirani analizator kvalitete elektrine energije
sastoji se od matine ploe, akvizicijske kartice i
signalnog uslovljavanja naponskih i strujnih ulaza.
Operativni sistem koji se koristi za PC bazirane
instrumente je Windows 7.

Sl. 2. Amplituda greke izazvana konstantnom frekvencijom

sempliranja

Softver analizatora kvalitete elektrine energije je

napisan u LabVIEW-u. U sluaju da je analizator
opremljen displejom, korisnik moe upravljati
analizatorom direktno, a inae se analizatorom moe
upravljati daljinski preko laptopa koristei TCP/IP
konekciju.
Prilagodljiva frekvencija sempliranja je postignuta
koristei PLL softver. Princip je baziran na procjeni
frekvencije naponskog signala, zatim se prema stvarnoj
frekvenciji napona, frekvencija sempliranja mijenja kako
bi se osigurao konstantan omjer izmeu frekvencije
signala i frekvencije sempliranja.

smanjenje gabarita i smanjenje potronje elektrine

energije. CompactRIO kombinuje PowerPC sa real-time
operativnim sistemom VxWorks, FPGA visokih
performansi i brzo zamjenjivih I/O modula. Svaki I/O
modul je direktno prikljuen na FPGA, pruajui
mogunost prilagoavanja vremena i I/O procesiranja
signala.
FPGA je prikljuen na ugraeni real-time procesor
preko brzog PCI busa, pogledaj sl. 3. Ovo predstavlja
arhitekturu sa otvorenim pristupom hardver izvorima.
PowerPC procesor i FPGA su programirani u grafikom
programskom jeziku LabVIEW. LabVIEW sadri
ugraeni mehanizam za transfer podataka sa I/O modula
na FPGA, kao i sa FPGA na ugraeni procesor za realtime analize, postprocesiranje, unoenje podataka, ili
komunikaciju prema umreenom host raunaru.
CompactRIO u poreenju sa PC baziranim
instrumentima donosi kompaktno rjeenje, mala veliina
88 x 180 x 90 mm (H x W x D), veliki raspon radne
temperature od -40C do +70C i mala potronja
elektrine energije (otprilike 8 W).

Sl. 3. CompactRIO unutranja struktura

Ilustracija CompactRIO sistema sa 3 naponska ulaza, 4

strujna ulaza koristei strujne stege i digitalnim ulaznoizlaznim modulom moe se vidjeti na slici 4.

III. COMPACTRIO HW PLATFORMA

U 2007. godini na tritu se pojavio CompactRIO
hardver sa ugraenom rekonfigurabilnom arhitekturom.
CompactRIO je prepoznat kao prava platforma za
promjenu nekih karakteristika PC baziranog analizatora
elektrine mree: veliina, potronja elektrine energije,
robusnost. U poreenju sa PC tehnologijom,
CompactRIO omoguava postizanje bolje robusnosti,

Sl. 4. CompactRIO sa naponskim, strujnim i digitalnim ulaznim

modulima

Uobiajeno,
hardver inenjeri su koristili field
programmable gate array (FPGA) tehnologiju sa
programskim alatima dizajniranim za strunjake iz tog
polja. FPGA su reprogramabilni silikonski ipovi, a prvi
ih je izmislio Ross Freeman 1985. godine.
Kombinovanim koritenjem RIO hardvera (u koji spada i
FPGA) sa LabVIEW softverom pojednostavljuje se i
skrauje vrijeme razvijanja aplikacija za kontrolu,
monitoring i testiranje [7].
Meutim, kako su FPGA postajali bri i
pristupaniji, inenjeri i naunici sa malo ili nimalo
iskustva u dizajniranju digitalnog hardvera trae da se
iskoriste prednosti FPGA za kreiranje prilagoenog
rjeenja.
Za rjeavanje rastueg interesa, prodavai su kreirali
modernije alate koji olakavaju programiranje FPGA-ova
i ine dostupnim prednosti FPGA tehnologije novim
aplikacijama.
Aritmetika biblioteka fiksne take i FFT rutine za
FPGA su dostupne i u LabVIEW-u. Programski kod u
FPGA je ekstremno brz u poreenju sa ugraenim
procesorom. Meutim, implementacija koda u LabVIEWu za FPGA nije brza i lahka, jer kompajliranje ovog dijela
koda traje nekoliko desetaka minuta. Razvojni proces za
CompactRIO nije brz kao na PC platformi, ali nema
potrebe za poznavanjem VHDL jezika za programiranje
FPGA.

IV. PORTOVANJE KODA ANALIZATORA KVALITETE

ELEKTRINE ENERGIJE

Nemogue je koristiti LabVIEW kod razvijen za PC

direktno na cRIO. LabVIEW kod za PC je podijeljen u tri
dijela:
FPGA
(Proces
prikupljanja
podataka,
prilagoavanje frekvencije sempliranja), kontroler
(funkcije analize podataka) i korisniki interfejs na
prikljuenom raunaru.
Algoritam prilagodljive frekvencije sempliranja je
implementiran direktno na FPGA. PowerPC procesor
pokree VxWorks operativni sistem i LabVIEW
aplikaciju s nekoliko paralelnih zadataka.
Aplikacija prima uzorke podataka sa FPGA i iz njih
rauna mnogo parametara, ukljuujui: efektivne
vrijednosti, frekvenciju, spektar harmonika, THD (total
harmonic distortion), flikere, asimetriju trofaznih sistema,
aktivnu snagu, reaktivnu snagu, energiju i mnoge druge
vrijednosti.
Proraunate vrijednosti se nagomilavaju u vremenu i
neke vrijednosti su statistiki procijenjene prije
memorisanja. Podaci se memoriu periodino sa
definiranim vremenskim intervalom i podaci na bazi
dogaaja se memoriu samo onda kada se dogaaj desi.
Podaci su sauvani na lokalnim SSD karticama. Realtime procesor takoe obezbjeuje TCP komunikaciju sa
host raunarom. Implementacija LabVIEW koda za
PowerPC je brza jer LabVIEW prua brzu kompilaciju
fragmenata koda.
CompactRIO i raunar su konektovani na Ethernet i
koriste TCP protokol za komunikaciju. Aplikacija host

raunara slui samo kao grafiki korisniki interfejs za

analizator kvalitete elektrine energije. Nema potrebe za
pokretanjem host aplikacije svaki put kada CompactRIO
radi, zato to CompactRIO kod radi potpuno nezavisno.

V. PRILAGODLJIVA FREKVENCIJA SEMPLIRANJA NA FPGA

Algoritam prilagodljive frekvencije sempliranja je
direktno implementiran na FPGA. Ulazni moduli i FPGA
obezbjeuju sempliranje 3 naponska signala i 4 strujna
signala.
Princip rada algoritma prilagodljive frekvencije
sempliranja se zasniva na prilagoavanju frekvencije
sempliranja senzora nakon to se zahvaljujui
monitoringu fiziki otkrije promjena maksimalne
frekvencije [8].
U softveru Phase Lock Loop za prilagoavanje
frekvencije sempliranja kao opcionalni nain razvijen je
algoritam za resempliranje. Algoritam resempliranja
implementiran je na FPGA i obezbjeuje uzorke signala
sa frekvencijama sempliranja razliitim od onih kod AD
konvertera.
Razlog za koritenje ove tehnike je taj to neki ulazni
moduli koriste uzastopne aproksimacije AD konvertora,
dok drugi koriste sigma-delta AD konvertor koji nudi
samo limitirane korake frekvencije sempliranja.
Nekoliko metoda resempliranja se koristilo, od
najosnovnije linearne aproksimacije do vrlo kompleksnog
filtriranja sa proraunima koeficijenata filtera za svaku
podatkovnu taku. Metode se razlikuju po preciznosti
rezultata i kompleksnosti koda. Kompleksnost koda je
znaajna jer je veliina FPGA, u smislu broja izlaza,
limitirana.
Algoritam resempliranja mora raditi u realnom
vremenu na svim mjerenim naponskim i strujnim
kanalima. Kada se tokom razvojnog procesa ovaj pristup
implementira na raunaru, algoritam koristi previe CPU
vremena i traje predugo. Problema nema kada ovaj dio
koda elimo pokrenuti na FPGA, jer je kontroler
neoptereen i kontroler ima sve CPU vrijeme na
raspolaganju za druge algoritme.

VI. SOFTVERSKE KOMPONENTE ANALIZATORA

ELEKTRINE ENERGIJE MREE

Koncept virtuelne instrumentacije baziran je na

primjeni standardnih raunara, podranih hardverom za
akviziciju podataka i sofisticiranim paketima za
softversku obradu i grafiku prezentaciju rezultata. Za te
svrhe, ponekad se virtuelni instrumenti razvijaju u
LabVIEW programskom okruenju [9].
Za ovaj sluaj korisniki interfejs pokrenut je na
raunaru prikljuenom na cRIO i omoguava
podeavanje instrumenta i online vizuelizaciju podataka.
Glavni interes razvojnog kruga korisnikog interfejsa je
prilagoenost korisniku, lakoa rukovanja i saglasnost sa
internacionalnim standardima.

Softver korisnikog interfejsa moe daljinski

kontrolisati cRIO koritenjem TCP protokola preko
Etherneta. Novi originalni pristup postavkama
instrumenta i prikazivanju mjerenih veliina omoguava
laku i dobro ureenu konfiguraciju i prezentaciju
izmjerenih podataka. U korisnikom interfejsu SW
postoji mnotvo naina prezentovanja podataka: tabele,
grafovi u vremenskom i frekventnom domenu, scope,
(pogledaj slike 5, 6, 7, 8) i statistiki rezultati za kvalitetu
elektrine energije.

Sl. 8. Primjer PQ analizatora korisnikog interfejsa Modul kvalitete

napona

Sl. 5. Primjer PQ analizatora korisnikog interfejsa Scope

Sl. 9. Prikaz PQA-Izvjetaja: veliine u vremenskom domenu

Sl. 6. Primjer PQ analizatora korisnikog interfejsa FFT modul

SW postprocesiranje je razvijeno za jednostavnije

analize, prikazivanje, poreenje, eksportovanje i protokol
stvaranja podataka, memorisanih analizatorom kvalitete
elektrine energije. Podaci mogu biti analize u
vremenskom domenu, frekventnom domenu, statistike
analize, te su i specijalne analize prema standardu
EN50160 mogue. Protokoli mjerenja mogu biti tampani
ili sauvani u BMP ili HTML formatu. Takoer, mogue
je eksportovanje mjerenih podataka u ASCII fajlove
(pogledaj slike 9 i 10).
Sl. 10. Prikaz PQA-Izvjetaja: statistika evaluacija mjerenih veliina

VII. REZULTATI MJERENJA

Sl. 7. Primjer PQ analizatora korisnikog interfejsa Vektor scope

Mjerenje kvalitete elektrine energije se obino definira

kao mjerenje niskofrekventnih poremeaja sa dodatkom
tranzijentnog fenomena. Idealni jednofazni napon
napajanja je sinusoida sa nominalnom frekvencijom i
amplitudom napona. Bilo kakva odstupanja od toga
predstavljaju naruavanje kvalitete elektrine energije.

Poremeaji utiu na sljedee parametre napona

napajanja:
Frekvencija,
Naponski nivo,
Oblik naponskog talasa,
Simetrija trofaznog sistema.
U eksperimentalnim testovima koriten je jednofazni
simulator Metrel MI 2191 [10]. Instrument moe
simulirati tipine strujne i naponske oblike talasa, kao i
strujne i naponske harmonike, flikere, tranzijente, prekide
napajanja i sl. Tri primjera mjerenja tranzijenata, flikera i
harmonika prikazana su na slikama 11, 12 i 13:

Sl. 11. Tranzijenti uzrokovani uklapanjem i isklapanjem

Sl. 12. Flikeri sa kvadratnom raspodjelom

Sl. 13. Visokoiskrivljeni signal jednostavnog naponskog chopper pretvara

VIII. ZAKLJUAK
LITERATURA
CompactRIO
tehnologija
dovodi
virtualnu
instrumentaciju u nova podruja primjene. Povezanost
izmeu ulaznih modula i kontrolera moe ostvariti samo
FPGA sloj, tako FPGA kod moe biti koriten za
dodavanje novih funkcija na ulaznim modulima.
Na primjer FPGA kod i ulazni modul predstavljaju
virtualno modul sa automatski prilagodljivom
frekvencijom sempliranja. Drugi primjer mogunosti
FPGA je precizno vrijeme uzimanja dobijenih uzoraka
kada se GPS ulazni modul koristi zajedno sa analognim
ulaznim modulima.
Ovo omoguava na primjer sinhrono tranzijentno
snimanje pomou nekoliko cRIO baziranih instrumenata
ili sinhrofazorsku evaluaciju u irokom podruju
prijenosne mree. Dugoroni testovi sa razvijenim
softverom potvrdili su pouzdanost i korisnost
CompactRIO, kao fleksibilnu i modularnu platformu za
ugraene aplikacije. National Instruments, kao prodava
nudi takoe verziju CompactRIO bez kuita, a to je
samo PCB sa elektronikim dijelovima.
Moe se oekivati da e u bliskoj budunosti biti
dostupni CompactRIO sa brim procesorom, veim
FPGA ili manjom veliinom.

IX. MOJA MILJENJA I PRIJEDLOZI ZA DODATNA

ISTRAIVANJA

Kroz ovaj rad obraeni su analizatori kvalitete

elektrine energije bazirani na virtuelnoj instrumentaciji i
pokazane su neke prednosti istih u odnosu na standardne
instrument kutije, kao to smanjene dimenzije,
preglednost, robusnost, manja potronja, mogu rad u
irokom opsegu temperatura itd. Posebno dobre
karakteristike i tanost rezultata pokazali su analizatori
koji koriste algoritam prilagodljive frekvencije
sempliranja.
Ovi pokazatelji jasan su indikator da e PC bazirani
instrumenti imati potpunu dominaciju nad standardnim
instrumentima. To za sobom povlai injenicu da
inenjeri trebaju vladati raznim softverima potrebnim za
ove svrhe, te da e se u budunosti, razvojem softvera,
paralelno razvijati i mogunosti upotrebe virtuelnih
instrumenata.
Naunici, posebno u zemljama u razvoju, ne mogu
iskoristiti sve prednosti dostupne istraivake opreme
koju nudi trite, zbog visokih cijena komercijalnih
instrumenata. Koristei rekonfigurabilne virtualne
instrumente (RVI) mogue je imitirati mnoge standardne
instrumente ope namjene. Stoga, RVI predstavlja
mogunost za dodatna istraivanja [6]. Takoer,
zanimljivo bi bilo analizirati i simulirati negativno
povratno djelovanje korisnika mree na kvalitetu napona
[12]. Trebalo bi napraviti i detaljniju komparaciju izmeu
standardnih analizatora kvalitete elektrine energije i onih
koji su zasnovani na virtuelnoj instrumentaciji.

[1] Daniel Kaminsky, Jan Zidek, Petr Bilik: Vitual

Instrumentation Based Power Quality Analyzer, 6th
IEEE International Conference on IDAACS:
Technology and Applications, Prague, Czech
Republic, 2011, pp. 184-187.
[2] National Instruments [online]. 2008 [cit. 2011-01-25].
Creating a Synthetic Instrument with Virtual
Instrumentation Technology.
Available:
http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/3183
[3] IEC 61000-4-30:2000 Electromagnetic compatibility
(EMC): Testing and measurement techniques Power
quality measurement methods.
[4] IEC
61000-4-7:2002/A1:2008
Electromagnetic
compatibility (EMC): Testing and measurement
techniques - General guide on harmonics and
interharmonics measurements and instrumentation,
for power supply systems and equipment connected
thereto.
[5] IEC 61000-4-15 Electromagnetic compatibility (EMC):
Testing and measurement techniques Flickermeter
Functional design specifications.

DODATNA LITERATURA
[6] eljko R. urii, Milenko B. uri: Analizator kvalitete
elektrine energije baziran na personalnom raunaru,
Elektrotehniki fakultet, Beograd.
Dostupno:
infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2008/radovi/.../D-6.doc
[7] FPGA, izvor: http://www.ni.com/fpga/
[8] C. Allipi, G. Anastasi, M. Di Francesco, M. Roveri: An
Adaptive Sampling Algorithm for Effective Energy
Management in Wireless Sensor Networks with
Energy-hungry Sensors, University of Pisa, Italy.
[9] M. Simi, D. Deni, D. ivanovi, G. Miljkovi, A.
Joci: Razvoj sistema za metroloko obezbeenje i
testiranje analizatora kvaliteta elektrine energije,
Univerzitet u Niu.
Dostupno: http://edrustvo.org/proceedings/YuInfo2013/html/pdf/660.pdf
[10] Z. Kokolanski, M. Srbinovska, A. Simevski, C.
Gavrovski, V. Dimcev: Power Quality Monitoring
and Power Measurments by Using Virtual
Instrumentation, 2009.
Available:
http://electronics.etfbl.net/journal/Vol13No1/xPaper_
12.pdf
[11] Gilbert Osei-Dadzie, Kwame Osei Boateng: Application
of a Block-based Approach in Design of a
Reconfigurable Virtual Instrumentation Platform,
IAJC-IJME International Conference, 2008
Available:
http://www.ijme.us/cd_08/PDF/063_ENG104.pdf
[12] A. Tomasovi: Kvaliteta elektrine energije i negativno
povratno djelovanje korisnika mree na kvalitetu
napona, Konar-Institu za elektrotehniku, Zagreb.
Dostupno:
https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Kvalif
ikacijski_doktorski_ispit_-_Ana_Tomasovic_V02.pdf