Solarni kolektori

prirucnik za samogradnju
v

1.

Sustavi za zagrijavanje sanitarne vode u kuanstvima uz pomo

suneve energije

IZDAVA:
Zelena akcija
FOTOGRAFIJE I CRTEI:
Daniel Rodik, Bruno Motik
LEKTURA:
Blanka Motik
UREDILI:
Daniel Rodik i Bruno Motik

This document has been produced with the nancial assistance of the European
Union. The contents of this document are the sole responsibility of the Zelena
akcija and can, under no circumstances, be regarded as reecting the position
of the European Union.
Ovaj dokument je nastao uz nancijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumenta odgovorna je Zelena akcija i ni u kojem sluaju dokument se ne moe
uzeti u obzir kao stav Europske unije.

2.

Posljednjih godina upotreba tehnologija solarnih kolektora postala je uobiajena

na Cipru, u Izraelu, u Grkoj i drugim zemljama koje obiluju sunanim danima
tijekom godine. I u Hrvatskoj, posebno u njezinim junim podrujima, solarni
kolektori se u posljednje vrijeme poinju stidljivo koristiti. Meutim, potencijal
ove tehnologije jo uvijek je daleko vei od iskoritenog. U sunanim krajevima
mogue je utedjeti do 80% energije za toplu vodu, ponekad i vie, dok u onim
manje sunanim uteda moe iznositi od 50 do 60%. U Austriji na primjer, gdje
sunanih dana ima mnogo manje, drava iznimno pomae ugradnju solarnih kolektora.
Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora (ili vie njih),
spremnika topline (toplinski izolirani bojler sa izmjenjivaima topline) i ostale
opreme (pumpe, termostata, cijevi, itd.).
Solarni kolektor je vrlo jednostavan ureaj - izolirana kutija s jednom prozirnom
stranom ispod koje se nalazi reetka cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevi su
spojeni limovi tzv. krilca koja ine itavu povrinu unutranjosti kolektora. U jeftinijoj i manje ekasnijoj varijanti krilca su od aluminija, a u skupljoj, ali ekasnijoj varijanti, od bakra. Krilca su obojana crnom bojom privlaei tako sunevo
zraenje koje prolazi kroz prozirnu stranu kolektora i udara o crnu limenu povrinu
krilca te se pretvara u toplinsku energiju. Ova toplinska energija se s limenih
krilca prenosi na cijevi (jer su ziki spojeni) i grije vodu koja prolazi kroz njih.
Zagrijana voda odvodi se u spremnik gdje se toplinska energija akumulira. Vano
je da spremnik bude dobro izoliran jer se tako smanjuje gubitak energije.
Temperatura u kolektoru ovisi o godinjem dobu i koliini sunevog zraenja na
tom podruju. Tijekom prosjenog sunanog ljetnog dana temperatura u kolektoru dosegne od 60C do 80C, za vrijeme hladnog, ali sunanog zimskog dana,
temperatura se kree 50C do 65C, a tijekom toplog i oblanog dana se dosegne
od 20C do 30C. Za oblanih i hladnih dana temperatura iznosi od 10C do 15C .
Dokle god je temperatura u kolektoru via od temperature koja dolazi u kolektor
tedi se energija, tj. stvara se uteda energije. Topla voda zagrijana u kolektoru
koristi se u kuanstvu uobiajeno: za pranje posua, rublja, pranje i tuiranje.
Za potrebe jednog kuanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2
m2 do 6 m2 povrine kolektora te spremnika za vodu veliine od 200 do 300 litara.
Meutim, isplati se instalirati i vei sustav od npr. 10 m2 do 12 m2 povrine kolektora sa spremnikom od 750 do 1000 litara. Takav sustav moe i zimi akumulirati
dovoljno energije da se moe spojiti na centralno grijanje pa je mogue zagrijavati i prostor, naroito ako je objekt dobro izoliran i postoji dodatni energent
npr. drvo (biomasa), plin ili slino. Ovakav nain grijanja zove se aktivno solarno
grijanje i moe znatno smanjiti raun za grijanje.
Jednostavniji solarni sustavi tzv. termosifonski mogu se izraditi vrlo jednostavno, i to je iznimno vano - jeftino.

3.

solarni
spremnik

topla voda

da

la
op

vo

hladna voda
or

kt

solarni kolektor
e

dn

az

ul

a
hl

e
od

e
ol

Sl: Termosifonski princip

Termosifonski solarni sustav koristi prirodnu pojavu podizanja toplijeg uida (u

ovom sluaju vode ili glikola) tako da tim sustavima nije potrebna pumpa koja
tjera medij kroz kolektore, ali se spremnik topline mora nalaziti iznad solarnih
kolektora (cca 60 cm). Na ovaj nain ostvaruje se znatna uteda jer se izbjegava
kupovine pumpe, automatike i solarnog spremnika.
Zelena akcija je zajedno sa udrugom ZMAG izradila takav sustav 2004. godine, a
od tada ga je obnavljala i poboljavala. Ovo je dio naeg iskustva u gradnji solarnih kolektora.

Samogradnja solarnih kolektora

Ako se uzme u obzir trenutana cijena fosilnih goriva (nafte, plina i ugljena) i
elektrine energije SVAKO novano ulaganje u ugradnju solarne opreme e se isplatiti. Ukoliko je solarni sustav pravilno proraunat prema potrebama potroaa,
i pravilno instaliran, moe se isplatiti ve za 3 do 5 godina na obalnom dijelu
Hrvatske te za 5 do 7 godina na kontinentu. Prema dosadanjim pokazateljima
solarni sustavi imaju vijek trajanja i preko 30 godina (izvor: UNDP).
Ako se uzme u obzir poskupljenje energenata koje nas eka u blioj budunosti,
vrijeme povrata investicije e se jo smanjiti. Pitate se, ako je ova tehnologija
toliko isplativa, zato nije vie rasprostranjena? Najvea prepreka za brzo irenje
solarnih sustava je razmjerno veliko poetno novano ulaganje. U ovom trenutku
na tritu se nude razni tipovi kolektora i solarnih sustava. Cijenom variraju od
jeftinijih i manje ekasnih (npr. obini ploasti kolektori) pa do skupljih i vrlo
ekasnih (npr. cijevni vakumski kolektori). Meutim, prosjean solarni sustav za

4.

domainstvo kota najmanje dvadeset tisua kuna, to je jo uvijek mnogo za

prosjenog graanina. to je sustav vei i bolji razmjerno raste njegova cijena.
Jo jedan vaan razlog za koritenje solarnih kolektora je ouvanje okolia. Veliko smanjenje emisije CO2 smanjuje utjecaj na klimatske promjene. Koritenjem
solarnih kolektora trolana obitelj moe godinje utedjeti oko 2000 kWh (ovisno
o podruju i potrebama za toplom vodom) to znai vie od pola tone CO2. Za
proizvodnju 1 kWh elektrine energije u Hrvatskim elektranama 2005. je bilo
potrebno emitirati 325 grama CO2 prema energetskom miksu Hrvatske. (izvor HEP
d.d.). Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da su prepoznale vanost obnovljih
izvora energije pa pomau pojedincima da poetnu novanu prepreku lake savladaju. Meutim, u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu (jo!) nema, to ne znai da
nam solarni kolektori moraju ostati nedostupni. Jedan od naina da se doskoi
ovom problemu je da se sami pokuamo upustiti u gradnju kolektora. Na taj nain
moe se ostvariti velika novana uteda jer jednu komponentu solarnog sustava
izradimo sami, a ostatak opreme kupimo. Dobro izvedeni samoizraeni kolektori
mogu biti jednako ekasni kao i prosjeni modeli kupljenih kolektora. Najvanije,
mogu se izgraditi uz pomo jednostavnih runih alata. Prosjena cijena materijala za jedan kolektor kakve smo do sada izraivali je oko 1000 do 1500 kn.
Cijena e ovisiti o tome kakav materijal emo ugraditi, aluminijska ili bakrena
krilca, polikarbonatnu plou ili solarno staklo. Dakle kombiniramo nae potrebe
sa novanim mogunostima i dostupnosti materijala.

Izrada ploastog solarnog kolektora

Postoje brojni naini za izradu solarnog kolektora u kunoj radinosti. Pokazat
emo vam dizajn koji smo preuzeli od Centra za alternativnu tehnologiju CAT
(Centre For Alternative Technology) iz Walesa u Velikoj Britaniji. Iako dizajn nije
savren te smo i sami uvidjeli mnoge mogunosti za unapreenje, smatramo da je
postupak izrade prilino jednostavan i prikadan za poetnike.
Kolektor koji emo izraivati ima povrinu oko 2m2. Za toplu vodu u kuanstvu
najvjerojatnije e vam trebati dva ili tri pa je najbolje odmah kupiti materijale
za izradu svih planiranih kolektora. Ako ete ostatak solarne opreme kupiti, instalater solarnog sustava znat e procijeniti koliko velik sustav vam treba i kolika
je odgovarajua povrina kolektora.
NAPOMENA: Za jednostavan izraun broja kolektora tj. povrine koja vam treba
u kuanstvu moe se primijeniti sljedee.
Zima, Povrina kolektora = Broj osoba (m2)
Ljeto, Povrine kolektora = broj osoba/2 (m2)
Npr. za kuu u Zagrebu ili okolici koja ima 4 ukuana zimi e biti potrebno najmanje 2 kolektora (ako svaki ima 2m2), a ljeti e potrebu za toplom vodom
osiguravati i jedan kolektor. Naravno ovaj izraun je napravljen na temelju

5.

prosjenog umjerenog koritenja tople vode, i sa koritenjem solarnih kolektora

srednje ekasnosti. Tona procjena radi se na osnovu individualne potrebe za toplom vodom, geografskog poloaja tj. prosjene godinje osunanosti, ekasnosti
sustava i udjelom solarnog grijanja.

Potrebni materijali i alati

MATERIJAL

dimenzije (mm)

koliina
(komada)

obraena drvena daska

2000 x 100 x 20

3,5

aluminijski lim

2000 x 1000 x 0,5

bakreni lim

2000 x 1000 x 0,3

aluminijski L prol

20 x 20, duine 2000

polikarbon ploa ili staklo

2000 x 1000 x 4

alu folija (bez plastike!)

2000 x 1000

bakrene cijevi

22, 1000

bakrene cijevi

15, 1900

bakreni T tinzi

T 22/15/22

10

vijci za drvo

80 x 6

12

vijci za drvo

20 x 4

50

kamena vuna

1000 x 500 x 50

crna mat boja za metal

(otporna na visoke temp.)

400 g

zatitna boja za drvo

500 g

brusni papir

vie vrsta

ljepilo za drvo

400 g

lem u roli

2 role

pasta za lemljenje

1 pakiranje

silikonski kit

1 tuba

NAPOMENA: Najee neete biti u mogunosti kupiti materijale tono zadanih

veliina. Na primjer, veliina limova moe varirati kod razliitih dobavljaa, a isto
vrijedi i za polikarbonatne ploe ili staklo. S obzirom na to da je cilj da na kraju
ostane to manje otpada treba pripaziti kod kupnje materijala. Zato u postupku
izrade kolektora nismo dali ksne mjere i veliine pojedinih komponenti jer ete
ih trebati precizno izraunati u skladu s materijalima koje moete nabaviti. Dizajn je takoer prilagodljiv pa ete uz pomo malo raunanja moi iz kupljenih
materijala izvui maksimum.

6.

ALAT
elektrina builica
ubodna pila ili precizna stolarska runa pila za drvo
krini odvija ili mala baterijska builica s krinim nastavcima
pila za metal ili kutna brusilica s tankim reznim ploama (1 mm)
eki
gumeni eki
metar
kare za lim
skalpel
reza za bakrene cijevi
kistovi
brener za lotanje bakrenih cijevi (s kartuom ili spojen na plinsku bocu)
ica za ienje bakrenih cijevi
boreri za drvo (4 mm, 6 mm, 22 mm, 28 mm)
boreri za metal (3 mm, 4 mm, 6 mm)
francuski klju ili klijeta papagajke
alat za izradu utora na bakrenim krilcima:
drveni ostatak oko 600 x 120 x 50 mm
ostatak bakrene cijevi 15t, 600 mm
elini proli 650 x 50 x 50, 2 komada
elino plosnato (ah) 120 x 5, 2 komada

Sl: Gumeni eki

Sl: Alat za meko lotanje:

runi brener s kartuom, lem ica i ica za ienje bakrenih cijevi

Sl: Reza za bakrene cijevi

7.

Izraun
Vaan predkorak je precizno izraunati mjere svih dijelova. Ako radimo sa staklom, dimenzije kolektora i sve ostale dimenzije u kolektoru ovisit e o dimenzijama stakla koje uspijemo nai na tritu. Solarno staklo je kaljeno, to znai
da je obraeno tako da se postigne visoka vrstoa stakla, kako bi se postigla
otpornost na tuu. To takoer znai da ga ne moemo rezati niti prilagoavati.
Kao primjer, pretpostavit emo da staklo koje ste kupili ima dimenzije 1985 x 985
mm.
1. Najprije trebamo izraunati dimenzije drvenog okvira. Vanjske dimenzije bit
e jednake dimenzijama stakla. Drveni okvir treba izledati kao na slici:

Bakrena reetka sastoji se od raznih komada cijevi i T tinga. Sljedei crte prikazuje nain na koji se cijevi spajaju u reetku:

bakrene cijevi 15

B
B
A

T - zinzi 22/15/22
bakrena cijev 22

Da bi se postigla vrstoa okvira, u sredini se stavlja poprena daska kako je

prikazano na slici. Kako je debljina koritenog drveta 20 mm, UNUTRANJE DIMENZIJE naeg drvenog okvira iznose 1945 x 945 mm.

Apsorber
Gradnju solarnog kolektora zapoinjete izradom samog srca kolektora solarnog
apsorbera (engl. absorber = upija). Solarni apsorber je kljuni dio kolektora i
preko njega se suneva svjetlosna energija pretvara u toplinsku. Sastoji se od
bakrenih cijevi tj. bakrene reetke (slika na sljedeoj stranici) i aluminijskih ili
bakrenih krilaca. Alumijski lim za krilca je jeftiniji, ali je zato bakreni lim bolji
vodi topline. Osim toga, spoj izmeu krilaca i cijevi moe predstavljati usko grlo
u prijenosu topline sa krilca na bakrene cijevi. Ako koristimo bakreni lim, onda
se krilca jednostavno zalotaju na cijevi i time je osiguran dobar spoj i prijenos
topline.
Najbolje je procijeniti to je isplativije: jeftiniji i manje ekasan kolektor ili skuplji i ekasniji. Naa iskustva su pokazala da ako se koristi aluminijski lim treba
paziti da svako krilce dobro prijanja za cijev i bude dobro privreno.

8.

Slovima A, B i C oznaeni su komadi cijevi koje trebamo izrezati. Komadi A i B

izrezuju se od cijevi promjera 22 mm, a C komadi izrezuju se od cijevi promjera
15 mm.
Duina A komada je 300 mm. Za cijeli kolektor potrebno nam je 4 komada. Ovo
su upravo cijevi koje e na zavrenom kolektoru predstavljati ulaze i izlaze vode
na kolektoru.
Duina B komada rauna se na sljedei nain:
Uzmemo unutranju irinu okvira (u naem sluaju 945 mm) i umanjimo za
10 mm (to je rastojanje od ruba, 5 mm sa svake strane). Dobivenu vrijednost (935 mm) podijelimo s 5 (ispada 187 mm). Od te vrijednosti oduzimamo 17 mm. Dobivena brojka je dimenzija B komada (u naem sluaju
ispada 170 mm).
Za cijeli kolektor potrebno nam je osam B komada.
Duina C komada rauna se tako da se od unutranje duine drvenog okvira (u
naem sluaju 1945) oduzme 70 mm. Potrebno nam je pet C komada.

Sl: Nain na koji se spajaju T tinzi tako da cijev djelomino ulazi u ting

9.

Rezaem izreite bakrene cijevi prema mjeri. Na veem stolu ili podu sloite
bakrenu reetku. icom za ienje bakrenih cijevi oistite sve dijelove gdje cijevi ulaze u bakrene tinge. Zatim moete poeti s lotanjem. Ovo bi poetnicima
mogao biti najtei dio izrade kolektora. Ako imate mogunosti, bilo bi dobro da
nauite lotati uz nekog tko ima iskustva (npr. vodoinstalater). Ako nemate, eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokuavajte dok ne dobijete spoj koji
ne puta vodu.
Lotanje:
1. Pastom za lotanje namaite oiene spojeve. U poetku nemojte krtariti
na pasti jer o njoj ovisi kvaliteta spoja, a premala koliina paste moe dovesti
do spojeva koji putaju. S vremenom ete shvatiti koliko paste je dovoljno. Najbolje je koristiti pastu koja sadri i sam lem jer je jednostavnija za koritenje i
mogunost pogreke je manja.
2. Osigurajte da su sve cijevi do kraja umetnute u tinge.
3. Plamenikom grijte cijev koju treba zalotati. Ne prelazite plamenom direktno
preko budueg spoja jer e se pasta spaliti. Umjesto toga plamen usmjerite
tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi bit e dovoljno zagrijavati otprilike
manje od jedne minute (u poetku malo vie, kasnije sve krae).
4. icu za lotanje prislonite uz spoj. Ako je cijev ispravno zagrijana ica e se
rastaliti i ui u pore izmeu bakrenih cijevi. Spoj je zalotan kada se pojavi
kapljica na dnu spoja.
Kada zalotate sve spojeve, potrebno je provjeriti puta li negdje reetka.
Priekajte da se zadnji spoj ohladi te ulijte vodu u reetku i provjerite sve spojeve. Ako je mogue, provjerite reetku pod tlakom iz slavine ili pomou pumpe:
dva izlaza zaepite bakrenim epovima, a na trei spojite cijev s vodom. prvo
ispunite reetku vodom pa zaepite i posljednji otvor. Spojeve koji putaju
ponovno lotajte, no najprije dobro osuite oba kraja cijevi.

Sl: Rezanje lima - rukavice obavezne!

Sl: Limena krilca pripremljena za savijanje

Utore po sredini krilaca nainit ete pomou posebnog alata za utore koji
izraujete posebno za ovu funkciju. Jednom kad ste ga izradili, moete ga koristiti nebrojeno puta.
Alat za utore na krilcima sastoji se od postolja i nabijaa:
1. Postolje se sastoji od dvije eljezne kvadratne cijevi (50 x 50 mm) koji su
postavljeni na udaljenost od 16 mm i ksno spojeni u toj poziciji (mogu se zavariti
ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu podlogu). Postolje je dugako koliko i
krilca no moe biti i malo due.

Limena krilca
Sljedei korak je izrada limenih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog ili bakrenog lima s utorom u sredini. Ona se slau na bakrenu reetku tako
da utorom prijanjaju uz bakrene cijevi.
U jednom kolektoru imamo 15 krilaca. Dimenzije raunamo tako da unutranju
irinu drvenog okvira smanjenu za 10 mm (u naem sluaju 935 mm) podijelimo sa
5. Dobivena vrijednost (187 mm) treba se uveati za 10 mm da bi se kompenzirao
gubitak koji nastaje savijanjem krilaca (tako irina naeg krilca ispada 197 mm).
Duina krilca rauna se tako da se unutranja duina drvenog okvira umanjena za
90 mm (u naem sluaju 1855 mm) podijeli sa 3 (ispada 618 mm).
Krilca reemo iz limene ploe pomou kara za lim.

10.

2. Nabija se sastoji od komada tvrde daske duine 650 mm na koji je vijcima

privrena bakrena cijev promjera 15 mm.

11.

Solarni apsorber je jo malo - pa gotov! Potrebno je jo da ga obojate crnom mat

bojom koja mora biti otporna na visoke temperature. Boja se samo ona gornja
strana apsorbera na kojoj nema zakovica. Bit e potrebna dva nanosa boje da bi
se u potpunosti prekrila reeksna povrina lima.

Sl: Savijanje limenih krilca

Sl: Zavreno krilce

Sa spremnim alatom za utore, moete oblikovati sva limena krilca. Savijanje je

prilino jednostavno izrezani komad lima poloite na postolje tako da budui
utor bude tono na sredini po duini krilca. Na lim stavite komad za nabijanje (s
cijevi prema dolje) i gumenim ekiem udarajte dok se u limu ne stvori otisak
bakrene cijevi utor. Utor mora biti otprilike dubok malo vie od pola cijevi.
Limena krilca, nadalje, treba privrstiti na bakrenu reetku. Ako koristite aluminij, od ostataka lima oblikujte 30 trakica veliine do 20 x 60 mm, to znai da
e za svako aluminijsko krilce trebati dvije trakice. Na oba kraja trakice izbuite
rupu borerom za metal kao i na odgovarajuim mjestima na krilcu. Zatim se u rupu
trakice i krilca umetne zakovica koja se pomou alata za zakivanje pritisne tako
da se rairi i vrsto spoji s
oba lima.
Puno kvalitetniji spoj nastaje ako limena krilca izradimo od bakra. U tom sluaju
utor i cijevi potrebno je
oistiti icom za ienje,
namazati pastom i zalotati.

Sl: Zavreni apsorber

Drveni okvir i poleina

Sljedei korak je izrada drvenog okvira. Trebate izraditi drveni okvir kao na slici na str. 6. Pazite da vanjske mjere drvenog okvira odgovaraju dimenzijama
stakla. Spojeve je najbolje privrstiti vijcima (80 x 6 mm ili slinim) i ljepilom
za drvo. Prije spajanja dasaka vijcima, dobro je tankim borerom proi mjesta
gdje dolaze vijci kako bi se sprijeilo raspucavanje daske. Gotovi drveni okvir
premaite zatitom za drvo. Koristite lazurni premaz koji moe biti bezbojan ili
u bilo kojoj boji. Biti e potrebna dva nanosa. Nikako nemojte koristiti lakove
(npr. za parkete ili za amce) jer e se raspucati pod utjecajem UV zraenja. Kao
i svu drvenariju koja je izloena vremenskim utjecajima, okvir solarnog kolektora
potrebno je odravati tako da ga se svake dvije godine izvana premae lazurnim
premazom u dva sloja.
Nakon to ste napravili okvir postavite sa stranje strane postavite aluminijski
lim koji e sluiti kao poleina. Drveni okvir naprije namaite silikonom, zatim uz
njega pritisnite aluminijski lim. Privrstite ga manjim vijcima za drvo (20 x 4 mm)
na svakih 20-tak cm, koje prvo lagano zabijete ekiem kroz lim do drveta.

Izolacija
Sl: Spajanje krilca s bakrenom
reetkom postupkom lotanja

12.

U drveni okvir umetnite mineralnu vunu debljine 5 cm. Vunu je najjednostavnije rezati skalpelom te tako prilagoditi dimenzijama okvira. Pri radu s vunom
obavezno koristite zatitne rukavice zato to kamena vuna iritira kou. No jo
vanije je da korstite zatitnu masku za disanje (to bolju!) kako bi se sprijeilo

13.

udisanje izrazito toksinih vlakana koja izlaze iz vune i ire se prostorom.

Preko vune stavlja se aluminijska foliju (kuhinjska folija je prilino tanka i bit e
podlona pucanju, pa preporuujemo da naete malo deblju foliju). Alu folija
sluit e kao zika barijera izmeu solarnog apsorbera i mineralne vune te e reektirati dio topline natrag na apsorber. Aluminijsku foliju privrstite klamericom
za unutranji rub okvira. Druga opcija su avlii s velikom glavom.

Sada apsorber moete ksiratim trokutastim komadima koje smo prethodno izrezali. Trokutasti komadi se zalijepe za okvir.

Sklapanje komponenata
Sada je sve spremno za postavljanje absorbera. Prije stavljanja moraju se izbuiti
rupe za ulaze i izlaze borerima promjera 22 mm. Najbolje je poloiti absorber
na okvir i zacrtati gdje treba probuiti rupe. Absorber treba stajati na polovici
visine izmeu izolacije sa donje strane i prozirne ploe sa gornje strane. Idealno
je kada absorber to manje dotie gornju i donju stranu i rubove tako da se gubi
to manje topline.
Kada su sve etiri rupe probuene, na dva mjesta (dakle samo s jedne stane) emo
izrezati drvo tako da se apsorber moe umetnuti u okvir (prikazano na slikama).
Sl: Rezanje trokutastog komada

Sl: Spajanje staklene ploe pomou aluminijskih L prola

(na slici se vidi i zavreni spoj sa trokutastim komadom)

Prozirna ploa
Posljednji korak izrade solarnog kolektora je postavljanje staklene ili polikarbonatne ploe.
22

Ako ste sve dobro izmjerili i izrezali, vanjske dimenzije prozirne ploe trebaju odgovarati vanjskim dimenzijama drvenog okvira, tako da ploa sjeda na
okvir. Drveni okvir treba premazati silikonom i zatim na njega postaviti prozirnu plou. Alu-proli se lako reu pilom za metal ili kutnom brusilicom (eksericom), a privruju se za boni rub s malim vijcima za drvo. Svaki L prol se
dodatno premazuje silikonom prije postavljanja na staklo. Pri postavljanju stakla
treba osigurati da staklo zbog svoje teine ne sklizne prema dolje. To se rjeava
postavljanjem dviju kuka nosaa koje privrujete za donji rub kolektora.
Kuke je lako izraditi od ostataka bakrenih cijevi, koje se prereu na pola po
duini, izravnaju ekiem i lako oblikuju i obrauju. Nakon postavljanja prozirne
ploe rubove izmeu stakla i aluminijskih prola morate dobro zabrtviti silikonskim kitom.
estitamo! Va solarni kolektor je gotov!

14.

15.

Postavljanje kolektora i spajanje na solarni sustav

Da biste sakupili najvie sunevog zraenja kolektor treba okrenuti prema jugu i
po mogunosti izabrati mjesto koje nema hlada. Kut nagiba okvirno se izraunava
tako da ako koristite kolektor vie po ljeti, nagib je geografska irina - 10 stupnjeva, znai oko 35 u naim krajevima, ili zimi geografska irina + 10 stupnjeva,
znai oko 55. Ako se koristi cijele godine, stavljamo srednju vrijednost to
znai otprilike kut koji odgovara vrijednosti geografske irine. Razlog tome je
to je prividna putanja ljetnog sunca via i kut upada je vei pa kolektor moramo
vie polegnuti. Isto je i sa zimskim suncem gdje je putanja nia i moramo vie
podignuti kolektor od zemlje.
Spajanje kolektora sa spremnikom je dosta sloeno (osim ako ste vrlo vjeti s
instalacijama) pa je najbolje da ga prepustite profesionalcima, pogotovo ako
spremnik i ostalu opremu kupite. Na tritu se mogu nai solarni spremnici i sva
ostala oprema od najrazliitijih proizvoaa.
Druga mogunost je izraditi i ostatak sustava po uradi sam principu. Prilaemo
vam skicu pomou koje moete sami izraditi jednostavan sustav za skladitenje
solarne topline. Vano je znati da u ovakvom sustavu nema tlaka koji inae normalno postoji u vodenim instalacijama, to znai da e voda na tuu izlaziti pod
manjim tlakom. No, ako spremnik stavite na viu poziciju od tua, voda e potei
dovoljno velikim mlazom da se moete istuirati. Prema naim iskustvima ovakav
sustav bit e dovoljan za potrebe tuiranja 3-4 osobe u toplijim mjesecima.

16.

17.

18.