MEHANIKA, NAUKA O CVRSTOGI, ISPITIVANJE MATERIJALA, TERMODINAMIKA IZ MEHANIKE KRUTINA 1, Odredivanje rezaltante sila Rezultanta dviju sila Fy i Fy mote se odre- diti grafitki prema slici desno ili ratunski iz formule. R= VFF+ PF? + 2F Rosy Rezultantu nekoliko sila mozemo odrediti tako da zbrojimo projekcije svih sila na os X (Re= Fy coscy + Fy cosa, +...) ina os Y¥ (R, =F sing + Fy sing +...) pa dobijemo (Pitagorinim poutkom): R=|/R. + R. Sasvim opéenito rezul- tanta sila moze se odrediti grafitki prema slikama de- sno, Uputa: Sile Fy... F, naniéu se, uz odriavanje tatnog smjera, u poligon sila. Spoj- nica potetka i kraja poli- gona sila daje rezultantu R po smjern j velitini. Da se dobije hvatiste _rezultante,” odabere seu proizvoljnoj udaljenosti od poligona pol §, P koji se spoji zrakama 0, 1, 2 itd. 6 krajevima si- Ja. Zatim se nacrtaju zra- Ke 0, 1, 2" itd. do aje- ciita 6 pojedinim pravcima sila, Rezultanta prolazi sje- cidtem prve i zadnje zrake. ‘») Za sile kakvagod smjera124 Ja. Par sila, zakretat moment Dvije jednake sile F (kp) medusobno udaljene @ (m) nazivaju se par sila i tvore zakretni moment M = Fa (kpm). Sila F koja djeluje na kraka tvori zakretni moment M= Fr. Kad je gibanje kruino, sila F naziva se obodnom silom. 2. Odredivanje tetilta tijela Tedi8te tijela nalazi se u hvatilin clementarnih sila. Odreduje se tako da se tijelo razdijeli u pojedine dijelove pa se te¥ine tih dijelova nanesu kao pojedinatne sile i potrazi hvatifte rezultante za dva razlitita smjera dje- lovanja teke. Tako se odrede 2 tebifnice, a lezilte je u njihovu sjeciétu. Ratunski se mogu odrediti koordinate tetifta iz jednadtbi: * 2 Fe EOGIG y= EnGde a= Eecoia. n G = EG, = ukupna tefina 1 Ako je tijelo s obzirom na bilo koju os simetritno, tezilte je uvijek u osi simetrije. Tezidte pojedinih tijela je: Kagle i elipsoida: u sredittu. Kocke i paralelepipeda: u srediitu (sjeciétu dijagonala). Prizme: u sredini spojnice tetiita osnovica. Valjka (cilindra): u oti u sredini izmedu osnovica. Piramide: u tebifnici (spojnici tefitta osnovice 5 vrhom piramide) u udaljenosti od osnovice 1h (h-visina piramide). Stodca (‘unja}: u osi u udaljenosti od osnovice 1f, h (b-visina stofea). (O- sreditte kugle, T - tedifte) Kuglinog isjetka: a3 TO =F @r—h)3, Odredivanje telilta ploha _Ploha se rastavi u clementarne plohe, koje se predstavijaju silama pro- porcionalnim njihovim povrSinama, pa sc ‘potrafi hvati8te rezultante th sila pomotu poligona sila, i to za dva razlitita smjera. Tako se dobiju dvije teliinice, a telilte je u njihova sjecittu. + > Primjer: qi * Q Jedna tetitnica j i simetrij NG ~, jedna mica je u os) simetrije KS y A—A,a droga je odredena grafidki, vos NS S21 Tetitte pojedinih ploha je: Kugle, elipse i pravilnog mnogokuta: u stedi8tu. Trokuta: u sjeci’tu raspolovnica stranica, Kvadrata, pravokutnika, romba i paralelepipeda: u sjeci#tu dijagonala. Bitokakvog tetvorokuta: Telilte se odreduje tako da se jednom dija- gonalom tetvorokut razdijeli na dva trokuta, pa se odrede njihova telitta Ty 1 Ty, Zatim se drugom dijagonalom tetvorokut razdijeli. na druga dva trokuta pa te odrede i njihova telilta Ts iT, ‘Tetitte Cetvorokuta dobije se tada kao sjecite spojnica T;T, i 737 _ Kruini odsjetak: = TO = agy ar 7 CES Kraini isjetak: ro-3575 ST ne (S-povs¥ina, 1 = 2ra- duljina luka) 4. Treaje a) Suho trenje na horizontalnoj podlozi u mirovanju: Fas: = gC £ u gibanju: = F~ pG La = tee G-telina odu. pritisak vertikalno na podlogu, [Wp -koeficijent trenja u miro- vanju, & < Hp- koeficijent trenja u gibanju (opada s porastom brzine i pove- éanjem pritiska), p-kut trenja,126 b) Kocficijenti trenja Tara se Gelik © elik &clik 0 sivi lijev (lijew-] no Zeljezo), crveni lijev ili bronzu metal 0 devo drvo o drvo kota o metal (brtvila) KoZnati remen o sivi Ii jev Gijevano 2eljezo) | 0,56 _ ko'nati remen o drvo | 027 | — (Prema Dubbel, Taschenbuch fir den Maschinenbau.) ec) Trenje koturanja F=G (kp, kp, om, om] Za sivi lijev (lijevano 4eljezo), clita lijev ili fe- lik o tclik ¢ = 0,05 cm. Za kuglitne i valjkaste lezajeve: e = 0,0005 do 0,001 d) Otpor voinje: F=y,G- (G-ukupna tetina vorila) Ukupno trenje voinje py, Kotati bandaiirani %elikom na évrsto} zemljt127 5. Keturi i keloturnici a) Cvrsti_kotur: ©) Koloturnik (Flaschenzug) : G ; Fm Jy (a-broj korn) Uz 1 = 0,95 dobije se zam=2 $ 4 5 6 8 10 ‘Tt = 0,93 0,90 0,88 0,86 0,84 0,79 0,76 d) Natezni koloturnici 2 3 4 0,54 0,37 029 0,24 0,20 0,16 06 0,43 0,35 0,30 0,27 0,23 Vrijednost 1,05 do 0,16 vrijede za 7 = 0,95, a vrijednosti 1,1 do 0,23 za n= 0,90. Epphateana alla, G = teret (1D. Shika iz knjige Csikos, Gradevnt priruénikt.128 6. Prijenosnici brzina vrtnje gonjene osovine Prijenosni omjer ® = breina vrtnje zagonske osovine — ty (brzina vrtnje = broj okreta u minuti) Remenski prijenoe P= 7'= py! (D-promjer remenice) x Zuptani. prijenos: n 2 (e-broj zubi) oo. _w% _ 2 (2-broj mubi puinog kola, Putni prijenos $= 7, 7 G-hodni broj puknog vijka) 1. Gibanje Brzina: ss . or puts pri jednolikom gibanju v= Vzicme = favs, m, 3] . . . ds As pri nejednolikom gibanju v= 37 =, (vs, m, 5] Ubrzanje (akceleracija), tangencijalno: de a=a [m/s?, m/s, 8] ds ili am Ge [m/s?, m, 6] Normalno ubrzanje: [un/s?, m/s, m] 6- polumjer zakrivljenosti Kutna brzina: w= mH/30 [rad/s, okr/min] Kutno ubrzanje: dao Aw bra a {rad/s%, rad/s, s] Slobodni pad (bez otpora zraka): v= gt= 2h 4 {m] - visina Vertikalni hitac (bez otpora zraka): ot 5 [m/s3] - = gravitacija & hagen 2g (ubrranie tete)Gibanje na kosoj plohi: a= g (sina — pcos @) 2 v= Vas, s= a5 a-kut nagiba plohe, [1-koeficijent trenja, s- prevaljeni put. Horizontalni hitac (bez otpora zraka): T= ut — {m, m/s, 5] i-domet, vp- pogetna brzina hate tm mi 9 A visina hica Kosi hitac: fe Casino’ eat sin2a 2g a@-kut hica prema horizontali. Harmonitko gibanje: s= Asinwt; v = Aw cos wt; a= — Aw?sin wt = — ws w= 2af: A (m] - amplitada, wa {rad/s] - kutna brzina, T (5) - perioda, f [Hz] - frekvencija. 8. Osnovai dinamitki z2kon (Newtonov zaken) G Fame G=mg 9 m= FN njton] sila, kg] - masa, a vl] -ubrzanje, G [N]-tedina, g [m/s] gravitacija (ubrzanje teze) = 9,81 m/s?, Pari na razliku izmedu mase i teline te kilograma mase 1 kilograma tetine (kiloponda); vidi 26a, str. 65. 8. Rad = sila X put u kojem sila djeiuje. (Umnotak sile i projekcije puta u smjer sile ili umno¥ak puta i komponente sile u smjeru puta.) W=Fs (Ws, N, m] ili [kpm, kp, mJ W rad, F-sila, s-put na kojem sila djcluje, Ws = vatsckunda, N- ajuton, kpm - kilopondmetar, kp - kilopond = kilogram sile. 1 Ws = 1 J (diul) = 1Nm (njuton-metar); Q D. Kaiser: Blektrotehnitid pricuenik130 rad _silaxput 10. Soaga (utin) + Veijeme ~ vrijeme W_k EW (vat), Ws, 5, N, m, 5] Pape y ili [kpm/s, kpm, s, kp, m, s} Fou IW, N, m/s, Nm, rad/s] b) P= Fo= Mo iti [kpm/s, kp, V/s, kpm, ‘hai Q sila, v-brzina, M = Fr -zakretni moment, @ = v/r- kutna brezina, r - po- lumjer. W_ Fs Fo_ Mn 9 PIRS) = 75; = a5 ~ 75 ~ 716 W u kpm, Fu kp, M u kpm, nu okr/min. Fs _ Fo _ Mn w ®) PRS) = wer ~ i360 ~ 736 ~ 7024 W u W. FuN (njuton), Mu Nm (njuton-metar). WF | Fo Mn ©) PIRWI = oar = joa “102 a W u kpm, F a kp, M u kpm. Wo Rs Fe _ Mn £) PIRW] = To00; = T0002 ~ 1000 ~* 1325 Wu W, FuN, Mu Nm. Wea. Zakretai moment izraten snagom i berinom vrinje Taratunava ve iz © formula pod 10) Ow f), Na a primer 11, Moment tromosti mase: = E cme) gdje su mi pojedini djelidi mase tijela, a x: njihova udaljenost od osi vrtnje. z m= m (masa tijela koje rotira). Tijelo | Valjak | | Suplii valjak Kugla Prsten 1 1 1 1 enh [gm +a) | jg | gmOtaszay ep a! Pojedine velitine kod prstena znate: _Bt 12, Polumjer tromosti i je udaljenost one tatke od osi vrinje u kojoj bi cjelokupna masa nekog tijela (koncentrirana u tu tatku) dala moment tro- mosti koji tijelo faktitno ima: J = mi?, Prema tome je i= \/J/m. 18, Zamaini moment (GD") GD? se u Giorgijevom mjernom sistema mjeri u Nm? (njaton-kvadratni metar), a tehnitkom mjetnom sistemu u kpm? (kilopond-kvadratni metar). & Za puni valjak (pribliino i za rotor motora): GD?=GF G - tetina valjka, d-promjer valjka aja, Za Suplji vabjak (priblitno i za zamainjak): GD? =G Za prsten: GD? = G(D? + 3a") —oznake prema 54/11 (vidi prethodou stranu). Opéenito se GD? nekog stroja ili zamalnjaka izratuna tako da se stroj odn. zamainjak podijele u tanke koncentritne cilindre te#ina G,, Gz, Gy... kojih je promjer d), dy, ds... Tada je ukupni zamaini moment: GD? = Cyd? + Gy? + Gud + o.. ‘Veza izmedu zamainog momenta i momenta tromosti mase proizlazi iz jednadibe J=mi. Ako u nju uvrstimo m~Gig te i= D/2, dobijemo J = GDA g, odnosno GD? = 4g] IN, m, m/s*, kgm?] 14, Kinetitka energija: mm K= (Ws, kg, m/s] K-- kinetitka energija, m- masa tijela koje se giba, v-brzina tijela, a . eee mo my? Stavak o kinetitkoj energiji: Fs = 273 CIN, om, kg, més] F-sila, s- put, m- masa, v - brzina, N - njuton, Rijetima: Prirast kinetitke energije nekog tijela jednak je radu koji su izvtile sile Ho djcluja na to tijelo,182 15. Kinetitka energija tijela koje rotira: K= & (Ws, kgm?, rad/s] il K = 140(GD2)n3- 10-8 [kpm, kpm?, okr/min] J-moment tromosti mase tijela koje rotira, w-kutna brzina, GD? - zamaini moment, 7 - brzina vrtnje 16. Stavak o impulsu: = Ft = mu — muy IN, s, kg, m/s} F-sila, ¢-vrijeme, Fe-impuls sile, m~-masa, v~brzina, mv - velitina gibanja. Rijetima: Prirast velitine gibanja jednak je impulsu sile. 17. Centrifugaina sila: F.=mr.o* —_[N, kg, m, rad/s] 7,-udaljenost tezilta od osi vrtnje, «— kutna brzina. 18, Korisnost: (stupanj ili stepen djelovanja, korisnosti, iskoristivosti): predavana snaga _ predana energija (obavljeni rad) > ‘Srimana snaga primijena energija 55 IZ HIDRAULIKE 1. Hidrostatshi tlak: pa ky [kp/m? m, kp/m*] A-visina stupea tekuéine, y - specifitna tedina. 2. Pritisak tekudine na’ meku povriinu: F = Sp = Shy [kp, m?, kp/m?} 8. Pritisak okomitog mlaza yode: F=q IN, kg/s, m/s] i F=O102qv — [kp, Re m/s q-kolitina vode u mlazu, v -njegova brzina 4. Istjecanje vode iz posude Braina istjecanja: 0 = 9 V2g(P +4) [m/, m/s?, mH,0, m) Kolitina vode: Q=us V2e@+h) (ms, m4, m/s, mH,0, m] om 097, 2 981 m/s?, h-vertikalna udaljenost otvora od razine vode, p- b (oetictent ont Kontrakelje) ~ 0,97 kod sapnica, ~ 0,62 kod Reiubridadk otvors, 5 pea flake v cjevima, vetitima ¢ zaunima Za inkrustirane ravne cijevi i hladnu vodu vrijedi (prema Langu): 0,0018' i hy— (002 SE) Sg fam F.0) a-brtina vode [als], d~promjer cijevi (mJ, 1-duljina cijevi [mi], g- gra- vitacija = 9,81 m/s*,133 Pad taka u cijevims, ventilima i zasunima (uastavak) Za keivine, ventile i zasune ovaj prepled, daje,pribliine ekvivalentne duljine ravne cijevi u m u kojoj bi nastao jednaki pad tlaka: Nazivni promier cijevi mm 200 | 150 | ano 250 300 | 400 | soo Rayna krivina 90° j4 ls || [fava Obigna trgovadka krivina One es [a fi [ar]as| as | | & Normalai prolazai véntil 20 | 46 | 15 | 10 | 10 | 195 | 250 | a0 Paralcini zasun, posve Py alelni zasty pos i a fas] 6 | 2s [us| IZ NAUKE 0 CVRSTOCI 56a 1. Omnake i jedinice F sila [kp -ilopond = Kilogram sile|, 1- duljina, [em], M- moment savijanja teem, $- presjek [cm], o-napresanje [kp/am’], i to: o.- na zate- zanje, ¢,-na pritisak, G,-na savijanje, ¢1-dozvoljeno naprezanje [kp/cm’], i to Ga-na Pitezanje, Gpa~na pritisak, O.s-na savijanje, t)-naprezanje na odrez [kp/cm!], +, - naprezanje na torzija [kp/em?],ta, tu - dozvoljeno napre- zanje na odrer odn, torziju, a: - linearni toplinski koeficijent rastezanja whe E-modul elastitnosti cm], a - linearni koeficijent rastezanja [cm/kp], modul smika [kp/cm?|, /,-povrsinski moment tromosti s obzirom na os [em], W.-moment oipora s obzirom na os X [em*, J, -polarni moment ae mosti [cm*]. 2. Aksijalni iH ckvatorijalni moment tremosti (inercije) 8 obzirom na os X: (| if 1= Z(AS-23 Zo P x 8 obzirom na os Y: L=E(AS-9%) (vidi tablice 56b, 56c, 102, 103) Steinerov poutak za paralelne osi: L=L+ Se gdje je Z.- moment tromosti s obzirom na os a, J,-~ moment tromosti s obzirom na tefidnicu, S ~povrlina, a - udaljenost osi @ od tezifnice. ‘Nestavak ua strani 196.134 56b Formule 2a momente tromesti i momente otpera W = 05413 7135 Formule za momente tromosti i momente otpora (nastavak) Presiek ‘Moment tromesti Moment s SESS 12 F (@b—a,%,) ~ SSS bea. SESS Wa Falar3 od SS afer sbd a = 0,1178 a* was 7 ae 7 = pa bat 2 36 e=th b b b w-B 6+ 6 bb, + b% Laem ee) pm SEE GB + Oy |W ="Reo+ 94) 36 (2b + b;) 1 db+ 2h, pele “Fb Fh Momente tromosti i momente otpora Selitnih profila vidi u 102 i 103.136 3. Polarni moment tromosti s obzirom na pol P: L=L(AS P= h+s, 4. Moment otpora s obsirom na os X: W.= Lee é,-udaljenost najudaljenijeg napregnutog viakna od osi X [cm]. (Vidi tablice 56b, 56¢, 102, 163.) 5. Polumjer tromosti —_ a i= I/S, kod kru%nog presjeka i — a (om) 6. Formnle za momente tromosti i momente otpora Vidi pregled na stranama 134 i 135. 7. Momenti tromesti i momenti otpora okruglog presjeka 1{ 00491] ooos2] 21] 9547 | 909.2 2 0,7854 0,78549 22 11499 | 1045 3 3,976 2,651 23 13 737 | 1194 55 449.2 16,33 4 12,57 6,283 24 16 286 | 1357 60 2 21,21 5| 3068. | 12.27 19175 65 | 8762] 2696 6} 63,62 21,28 22 432 70 W178 33,67 7 | 117.9 33,67 27 26 087 | 1932 15 1553 HAZ 81 Q0LE 50,27 28 30172 | 2155 80 2011 50,26, 9} 3221 71,57 29 384719 | 2394 85 2562 60,29 10 | 490,9 98,17 89761 90 3221 TLS7 Al | 718,7 130,7 45 333 95 3998 84,17 12 }1018 169,6 32 5L472 | 3217 100 4909 98,17 18 |isoz_— | 215.7 | 33] Sa2i4 3503 © fio} 5067 | 1137 14 |1886 a 34 65597 | 3859 0 7187 130,7 15 [2485 331,3 73 662 TES | 8585. 19,3 46 {3217 402.1 82 448 120 | 10179 169.6 17 (4100 482.3 37 | 91998 | 4973 125 | 11984 1917 18 [5153 5726 38 | 102354 | 5387 130 | 14020 215,7 19 6397 673,4 39} 113561 [5824 135 | 16204 2415 20 |7854 7854 | 40 | 125664 628s J 140 | 18857 | 2604 4~promjer, J-aksijalni moment tromosti, W?- moment otpora. 8, Zatezanje (viak) x Zatemo naprezanje: 0: = F/S i § Potreban presjek: S$ = Fanlow Ga - Vidi u tablicama 59. iF137 9. Pritisak (tak) . Naprezanje na pritisak: o, = F/S presjek $ Potreban presjek: S$ = Fal © — vidi u tablicama 59, 4 146, Toplinska maprezanja Ako je neki komad materijala upet pa se grije ili hladi, nastaje u njemu toplinsko naprezanje ¢: AL omeE=—E=Eq: At 4, za razne materijale vidi u tablici 71. 11, Odrez (smik) r Srednja naprezanja na odrez: ton = F/S LeSss* (S- presjek zakovice) Potreban presjek: $= Fan/tw Za metale i za drveta okomito na smjer viakanaca vrijedi priblizno: het = ME On Maksimalno naprezanje na odrez iznosi 3F za pravokutan presjek Tome = 975 ar 3s 12. Savijanje, osmovne formule Naprezanje na savijanje: o. = M/W Potreban moment otpora: W = Mued/ur Gur vidi u tablicama 59, W u 56b, 56c, 102, 168. Mu narednoj tablici. Za raane shutajeve optereéenja nosafa jednolikog presjeka navedene 2 reakeije u uporittima, maksimalai momenti savijanja i progib u pregledu na narednoj strani, Progib u ovom pogiedn dobije se dvostrukom iategracijom za krufni presjek Toner = a M diferencijalne jednadibe elastitne linije gas ~— “gy - Momenti savijanja su pozitivai ako nosat savijaju prema gore. Progib nosafa s nejednolikim pre- bjckom odreduje se obiéno grafitki.138 Nosati jednolikog presjeka ] Reakeije A Maksimal moment Oprercéenie 1 uporibima aaviiania My, f rp Kod As Myo FE t= sa 4 AzF Kod A: My — Fe 3 zy is F Fp i . A=F Kod A: Mg ‘55 ARPA Kod At FELD L+ FP My = FL+ L$ Ble BET F 7 a Kod Fs My =f j= fe od Fs My = “> ae ET Le ‘ t Fay? SEM f “SFE mw fh aa? ~ WET 0 | r U sredini: fm Fe 7 4 ansnt Myx Fei= a) (0+ 23 et t 3 44 1 FP a y92 EP 1 8H F dupe t | ¥OUAE Bs My rtie nai 1-3 F |W wedini: M—= Pye) SET Poebsi moment opera W itratuna se po formuli W= My, /0,g, 2 opterctivest Fix gomjih formula = Mn,139 13, Savijanje: grafitko i ratunsko odredivanje reakcija, opasmog presjeka i maksimalnog momenta savijanja Grafigki postupak je analogan onome kod grafitkog odredi- vanja rezultante sila, Nacrtaj nosat u po- voljnom mjerilu ina nj w pripadnim tatkama na- nesi sile Fy, Fy itd, ta- koder u povoljnom mje- sjeci8ta tog poligona okomieama isped Ai B S90 akljuéoom Tojjom poligonu sila dijeli sljed sila na sata Sad nacrtaj dijagram Popretne sile prema gornjoj sci. Qpasni presick je na mjesta gdje re a2 fila. mijenja, smjer. U tom presjeka jelaje. Koji se izrauna po formuli: Ma = Hy Ratunski postupak: Opteretenje prema gornjoj slici. Reakcije = Gide t Bayt Rigi, BEE A Necrtajaw dagen venreth sila Fn ce ti oresick kod Fe tad eee aie ay gdje su Ab i Fy (yh) momenti sila lijevo od opasnog presicka, ‘a ¢ obzi. Tom na opasni presjek. 14, Torzija (rakanje) Napresanje na torzije: = M/W,; M.-sakretai moment [kpem] Potreban polarni moment otpora: W, = Maml%a (Za My vidi str. 180) W, = Ir Za osovins okrugl jicka: W, = ndY/16 ~ 0,9 d? Za taplja osovin: Pe (a af N64, ~ 02 (42— daa, presjek: W, = 0,208 @ (a-stranica kvadrata; najveta napre- vanja u stedini stranice, na uglovima t, = 0). 180 Mt Kut torzije: @ = a 1-duljina osovine, G- modul Klizanja (za telik 8500 kp/mm?) moment eavijanja140 15. Slekeno naprezanje na torziju i savijanje Ukupni: moment: Mux = 0,35 M + 0,65 re Potrebni moment otpora (aksijalni): W = Malou 16. Invijanje a) Slobodna duljina izvijanja s za pojedine vrsti optere€enja (za stupove nadremnih vodova vidi pod f) Oba su kraja_ | Jedan je keai upet, podréavana u osi, | “a drugi slobodan, ali nisu upeta "| ali pridréavan u ost b) Osnovi izratunavanja Nosat odnosno strojni dio mora biti dimenzioniran tako da do izvi- janja sigurno ne mote doéi. Ako je K sila od koje se pojavijuje ugib, onda dozvoljeni teret F smije iznositi najvike F = K/n, gdje je n faktor sigurnosti. Obigno se uzima za klik n= 5, za sivi lijev (fjevane yeljezo) n= 8, 2a drvo n = 10. Ratuna se po Eulerovoj (Ojler) formuli za elastitno, a Tetmajerovoj formuli za neelastitno savijanje. Kriterij za to je stupanj vitkosti: = shi gdje je i=V IS 1-mjerodavni moment tromosti (ako je izvijanje Btapa zbog njegova pri- &vr8éenja vezano na neki smjer, tada moment tromosti s obzirom na os oko- mitu na taj smjer), S~ pre: ek ‘neoslabljenog Stapa (tj. me uzimajuéi u obzir eventualne rupe za ice) Eulcrova formula vrijedi ako je stupanj vitkosti vei od 105 kod mekog &clika (E 89 ,, tvrdog telika (E= 2200000, } 86 |, nikalnog telika do 5%/ Ni (E=2100000 | 80 | sivog lijeva (E=1000000 * } 100” devel (Setinara) (E= 100000 | ) ili_barem jednak navedenim vrijednostima. Ako je + manji od navedenih vrijednesti, ratuna se po Tetmajerovoj formuli.141 ©) Eulerova formula za elastiéno izvijanje a Potreban moment tromosti Ine = Tag» #-faktor sigurnosti, vidi b), gin" nafmanji od svih akeljainih momenata tromosti za neoslabljent presjek stapa). 4) Tetmajerova formula za neelastiéno izvijanje Materijal [_Bteiem | Zar< | Termajerova formula Meki delik 2.100 000 | 105 jo, = 3100 — 11,4 ‘Tordi telik 2.200 000 89 la, = 3350 —6,22 Nikalni éelik do 5%, Ni | 2100000 86 ja; = 4700 23,0 Sivi lijev 1000 000 80 lo; = 7760 — 120 >—0,532* Drvo éetinara 100000 100 le, = 293 1,942 Naprezanje na izvijanje 1 mora biti Z no, gdje je n-faktor sigur- nosti, a ¢,=F/S dozvoljeno naprezanje na pritisak (&- presjekstrojnog dijeta). ©) Primjer: Ojnica krugnog presicka od mekog éclika, dugacka {=1200mm opterecena je 4a F=12000kp. Koliki treba da joj bude promjer d? — Ojnica je opterecena na nagin II pa je 51, Uzmimo n=6,5 pa izraéunajmo potcebni moment tromosti po Euleru: Odavde d=5,8cm (vidi tablicn S6c), f= di4 = 1,45 em. Aw 130: 1,45 = 89,5 <105, dakle ne ti Hulerova formula, Po Tetmajeru jest: o4=3100—11,4-89,5—2080kpjcm?. Faktitno naprezanje 1a pritisak jest ¢p=12000 e&) 454 kplem?, Faktor sigurnosti n= aifoy= 2080: 454—=4,59-<6,5. ‘wif oliko amo pretpostavili. Uzmimo stoge veti promier d=6,7 cm 2a koji je £=98,9 cmt, i~1,675 cm. $= 35,3em, 4=77,6, 04 = 2215 kpiem, Op — MOkplem', n= 2215:240 = 6,5 dakle bas koliko smo prerpodtavili (a smio bi, dakakos biti i veti). Po Tetmajern treba dakle ragunati pokufavanjem. f) w-postupak Upotrebljava se u gradevinarstvu i za proratun stupova elektrikih vodova Kod njega #¢ nosivost ratuna po formuli (uz pretpostavka da sila djeluje w sredini Btapa): : FS S Ou gdje je S presjck neoslabljenog stapa. Invijanje se dakle ratuna kao i naprezanje na zatecanje (vlak), ali se teret uzima @ puta vedi. w (»faktor izvijanjax) ovisi o materijalu i stupnju vitkosti, a moe se uzeti iz tablice na strani 142: ‘vrijednosti u toj tablici uzete su iz »Tehnitkib propisa za gradnju nadzemnih vodova jake strujex (SL list FINRJ br. 24/60), VDE 0210/2.58 sadrZi samo vrijednost! za C51, a za druge materijale ne daje vrijednostl.) q 2.drvo izratunat je po formuiama: = FMACIS — w= FG AD IS 1 — OF IO} 100Faktor izvijanja wt Stupnjevi vitkosti 4 > 250 nisu dozvoljeni. @) Duljina izvijanja s za metalne stupove. Za ugaone Mapove stupa uzima se 5 =I uz uv; rani protiv postranog izmicanja, Ako je > 80, smije sc uzeti 3 = samo ako sile u Stapovima stupa rastu odozgo prema dolje i ako Sapovi a gornjem dijelu stupa nisu dulji nego u donjem dijelu. Inaze treba uzeti s=1,1 1 Za upore, ako im je presjek manji od presjeka ugaonih Stapova, ako su od kutnika (kutnog delika) te ako su ugaoni Hapovi od istokratnih kutnika, moze se uzeti s = 0,9 1. Inage treba uzeti s = 1. Stapovi su napregnuti i na savijanje (cbog ckscentritnog djelo- vanja sile F ili 2bog poscbnog momenta savijanja i) treba da zadovolja- vaju uvjetima: da su krajevi osigu- oF M @F | 300+2, M “Ss 709 Soe e+ 900 Ww, SO Wy W, — momenti oipora neoslabljenog presjeka s obzirom na brid napregnut na pritisak odnosno na zatezante, ¢,, — dozvoljeno zatezno naprezanje. Samo uvjet lijevo vrijedi za Mapove Uije teZiste presjeka leti blite bridu koji je napregnut na zateranje (vlak). Stapove kod kojih telilte pre- sjeka Je2i blige bridu napregnutom na pritisak treba ratunati s obzirom na ob: 8) Duljina izvijanja s 2a drvene stupove. 0 -stupova 5 = razmak od sredine klina i vijaka na vehu do polovine ukopane duljine. Za trokrake i tetverokrake piramide s— rar- mak od sredine ‘Mina i vijaka na vrhu. do popretnog spoja, odncen0 od popretnog spoja do polovine ukopane duljine. Za stupove s nogarima s = razmak od sredine klina na vrhu odnosno popretnog spoja do polovine raz- maka izmedu vijaka koji spajaju nogar sa stupom. Za nezaklinjene dvojne stupove uzima se da je moment otpora W dvostruko veti, a za zaklinjene da je trostruko vei od momenta otpora jednog jarbola,143, Ispitivanje metala 1, Definicije pojmova vidi u JUS C.A4.001. Odanle: uzorak — pri- mierak metala odabran za ispitivanje; epruveta — komad odredenog lika i mjera izraden od uzorka; naprezanje — omjer izmedu sile i presjeka S, nenapregnute epruvete. 2. Ispitivanje zatezanjem (ispitivanje na vlak) (JUS C.A4.002). ‘Tu ‘su obu- hvaéena ispitivanja a) svojstava otpornos granice elastitnosti, granice razvlatenja i zatezne Evrstoée; b) sposobnosti deformacij izduienja i kontrakcije; c) modula clasti€nosti. Epruveta mote biti kruinog, kvadratnog ili pravokuinog presjeka. Omjer strana Pravokutnog presjeka treba da bude najvile 4:1, osim za lim ispod 5 mm drugim specijalnim slufajevima, Epruveta mora imati jednak presjek na daljint b + do Visti epruveta: Normaina: d.=20 mm, [= 10d. = 200 mm, ozaka istezanja By. Normalna kratka: d.= 20mm, l= 5d. 100mm, oanaka istezanja Proporcionalna: ls *= 10d, = 11,85.; do proizvaljni promjer, S, - proie. voljni presjek (ako epruveta nije okrugia), ozaka istezanja 89. Proporcionalna kratka: l= Sd. = 5,65 S,, omaka istezanja 85. Proporeionalna odn. propocionalna kratka epruveta izraduje se po pravilu onda kad n nema na raspolaganju dovolino materijala. Granica proporgionalnosts: Graniéno naprezanje do kojeg jg omer izmeda sile 1 istczanja, onstantan. Granica elastiénosti: Gtar naprezanje kod Kojega nakon ‘prestanka sile eh ‘ne ostaju trajne deforma- Granica ont, Neprezanje koje se pojavijuje kod sile ‘ola od 2%, (Opotretliava se ‘Kod nedevlino sats qranice razviagenja) Granica razvlagensa : Graniéno Kojem za male promjene nastaju osjetijive vete, e, bromene “dagine. nao Gouda. “Zatezna evrstoca jana gmedu najvege site pri iepitivanju na, prokid 4 presjeka nenapregnute epruvete. Istezanje epruvete: §= 10 (1— ilo u procentima, gdje Je le mferne quijina nenapregnute epruvete, a i mijerna duijina epruvete nakon prekida. Modu Clastiénosti: Omjer izmedu neprezana t istecanja 0 elasti’oonn 8, Iaptivanje aa pritisak (tlk) Normalni oblik epruvete: valjak k= d (imuetno do h = 8d), Pri tlatenju se gore i dolje pojavijuje tlaéni Konus pri kojem se materijal iri. To se ispi- Hvanje najrile primjeniuje za svi liv 1 2a nemetale. 4 Ispitivanje sabijanjem (JUS C.A4.006) Uzorak okruglog preajeka visine he koja je jednaka dvostrukom pro- mjcru (h, = 2d) sabija sc Takim i Zestim udarcima %ckiéa ili na presi sve do tly prvotne visine ako se sabjja u hladnom stanju, odnosno do ¥/y prvotne visine ako se sabija u vraéem stanju. Pri tome se ne smiju pokazati pukotine. 5. Inpitivanje savijanjem (JUS C-A4.005) ‘Epruvete imaju pravakutni, kvadratni ili okrugli presjek ako nije pro- pisano da se titavi profili ispituju savijanjem. Preporutaje se da duljina epruvete bude L = 5a+ 150mm (a-debljina epruvete, najvise $0 mm). § pravokutnih epruveta iznosi 80 do 50 mm, Rubovi pravokutnih i kvadratni tpruveta tieba da bude zaobljeni ur + 0,la. Nalin ispitivanja vidi se iz gr 57144 slika, (Za a do 12mm R= 25mm, za a vete od 12mm R= 50mm) Promjer D valjka koji pritiskuje uzima se prema odredbama standarda 2a materijal koji se ispituje. rs Ako se uredajem prema slici lijevo ne moze postiéi_ propisani kut savi- janja, epruveta se vadi j laganim stiskanjem krakova savija se areko umetka propisane debljine (slika desno) dok se ne pojave pukotine ili krakovi potpuno ne nalegnu jedan na drugi. Savitljivost K = 50a/p (a-debljina epruvete, P-polumjer zakrivijenosti savijene epruvete). 6. Ispitivanje tvrdoge (JUS C.A4.003) Ispituje se utiskivanjem u materijal tvrde Kuglice, piramide ili konusa. Tvrdoéa po Brinellu (HB) je omjer izmedu sile kojom se uti- skuje ¢eliéna kuglica povrsine otiska (kalote) u materijatu. Tvrdoéa po Vickergu (HV) je omjer izmedu sile kojom se utiskuje vrh dijamantne pira- mide 4 povriine otiska u materijalu. Tvrdoéa po Rokwellu mote se odre- ditt utiskivanjem Gelithe kugle (HRB) ili dijamantnog konusa (HRC), Broj kojim Je dana tvrdoéa jednak je razlici izmedu jedne konstante i dubine otiska izratene ‘wu jedinici 0,002 mm, Tvrdoéa po Brinellu ispituje se pomoéu kuglica 10, 5 ili 2,5 mm (izuzetno 2 ili 1 mm) promjera. Rezultati su uporedivi samo ako je omjer F/D? (F - sila, D-promjer kuglice) konstantan. Obitno se uzima F/D? = 30 {tvrdota HB 30). 7. Tablica uporednih yrijednosti raznih tvrdoéa i tvrstoée Hp) av | arn | rc | 2 colt | up av | wo | me am éelik au c [cau] ” | c foi 2] — | —|] — [34 207 | 7 | 95 | 17] 5 | 2 103 104 60 — | 37 | 35 | 229 | 229 99 2L | 82 78 i 112 66 — | 40 | 38 | 225) 256 | 103 25; 92 | 87 123 124 R — | 44 | 42 | 285 | 287 | 107 30 103 | 96 126 | 127 3 — }45 | 43 | 321 327 | 110 34 (116 | 109 134 | 134 76 — | 48 | 45 | 363 | 375 | 113 38 | 131 | 124 140 | 140 78 | 50 (46 | 415 | 437 | 115 44 |149 | 140 i52 | 152 | 82 | — | 55 | 52 | 477 | 520 | — | 49 |172 | 166 167 | 166 | 86 | 3 | 60 | 57 | 555 | 645 | — | 55 1200 192 192 | 192 92 11 | 69 | 66 | 653 | 845 _ 62 | 235 i i I O;-zatezna Evrstoga, C - ugljitni telik, CrNi - krom-nikal-telik, 8. Ispitivanje Zilavosti po Charpyju (Sarpi) (JUS C.A4.004) Zilavost po Charpyju izrazava se u kpm/cm?, a predstavija rad (a kpm reduciran na cm? presjeka cpruvete) koji je potrebno da obavi uteg speci- jalno gradenog Katna da prekine zarezanu epruvetu tatno odredenih mjera. Velitina epruvete je 50-10-10 mm, a Hlijeb (zarez) se izraduje cilin- dritno na sredini epruvete. Zlijeb mote biti dubok 3, 2 ili 5 mm pa se dobije 2lavost Ps, 62 odn. ¢5- Ove se vrijednosti Zilavosti ne mogu medusobno zamjenjivati.. Trajas tvestoga felika za pulsicajuée i izmjeniino optereéenje Dexvoljens napreranja materijala (orijentacione vrijednosti za strojarstvo) a) Prema priruéniku sHittee Doavoliena maprezanja materijala u kp/aun? 2a, materijal “Vest xk tik ‘al oe £5) £8 |oo | or GG26 | tv -110,0-150 r 2A 111 65. 95{ 9,0-13,5 (wid) TH] 4.5- 7,01 6,5- 9,5 Prige I’ [10,0-15,0 | 14,0-21,0| 11,0-16,5 | 85-11,5| 16,0-21,5 | 4,0-6,0 | 11,0-16,0 «iy IL ].-65+ 9,5] 9,0-13,5] 7,0-1035 | 5,5- 7,5] 10,0-13,5] 2,0-2,4 | 5,0- 7,0 eT | -4,5- 7,0] 6,5- 9,5| 4,5- 7,0120- 3,0) 3.5- 5,0|1,3-2.0 | 3,5. 5,5 11,0-16,5 | 15,0-22,0 | 11,0-16,5| 10,0-13,5 | 3,5-5,0 | 12,0-17,5 Sao |: 7,0-10,5 | 10,0-15,0| 7,0-10,5 6,5- 9,0 | 2,0-2,8 | 5,0- 7,0 “FT| 5,0- 75] 7,0-10,5| 5,0- 7,5 4,0- 6,0} 1,4-21 | 35-55 5,5] 7,5-10,0 | 2,5-3,5 | 6,5- 9,5 5,5- 7,5 | 1,6-2,8 | 3,2- 4,8 3,5- 5,0 0,8-1,5 | 2,2- 3,2 I— mimo lc, TI = pilliraiuse (promienliivo) optereéenie (u Sednom ‘snijeru, izmedu 9 1 maksimuma), UI = izmjeniéno optereéenje (u oba smjera, rablica. prema ci 13 do 2, Najvese Tabliea rabina ea sigurnosGa 2 Sranlel rerviatenia 13 do 2. Ne ; SET ooo Gptereccnie dade tatnije oaieait. za krhke matersio se si gurnost prema granicl 4 ‘Navedena dozv: naprezanja na savijanje za sivi liv vrijede za pravo- roa Rea ee pee ee BES Povedatl, a za Tepresjek moraju 3,22 smanti, Deevoljene nepremnia na toarzifu 2a avi Uv mogu se 2a Kevan “dratnl presjele povedatl do 40%, a za pravokutal presiek 1 do Veée vrijednosti u tablici ‘mogu se upotrijebiii samo ako se radi o jedno- dijelovima sa isto obradenom e Deevoljena raprezanja materijala za elekiriine nadzemne vodove vidi u th mh "Sdaike'S conskamme materials Ok ne aa ae 10D. Kaiser: Elektrotehnigid priruénile146 materijala (asstavak) b) Prema drugim izvorima ©1730] a 205 un HY | 15 a 19 a 3 i n 16 18 ai mm 12 [14 | 16 1 15 165 | 19,5 Of a 2 | 14 | 165 it 9 12 12 1 uu 12 138 Te ar 9 | 105 | 102 I 68 | 78 | 84 he bE Bog & si el eee no 8 Se £ T [us i 80 HI 62 2 | 32 #188 I 92 | 10,5 m-] 64 | 70 or 5,0 | 58 I 68 | 82 Toraija mn | 50) 55 pits 38 |_45 cai I | 125 | 15,0 Pritisak u |S | 100 Gelitni liv {prije lij eelik) Eo DIN 3681 (priate emma nr oon tS avi prema JUS CJ ab id 47d, DIN 1691 smera, ized $71 magnate), = ‘medu minimuma 4 maksimuma).147 spdjevi ts (Girovi vijoly | Bot pritisak Sideeni wici | zsteranje Optereéenje T (glavne site): ber:148 ‘Dexveljena taprexanja drvcta © gradevimskim heastrakeijama 4 kp/em?, prenia privremenim tehnitictm propisima Min. gradevina FNRSJ iz g. 1948. Pritisak ‘Odrez \Primjedba: Modul elastiinost! £= 110000 kpem?. 1Z TERMODINAMIKE ’, Gmake: @ - kolitina topline [local iH J], t- temperatura (Ch T= apsoluina temperatura [°K], ¢'- epee. toplinsly pricy’. sep. it Jikg-step.], ¢, + oper. toplina pri Konstantnom Waku, ¢,+spec. toplina pti konaé. volumens, x'= ¢ye,~ omer spec. toplind, R-plinska Konstanta [kpmikg-step. ili Jikg.step.], p- tak Pepin? 4 Nim3j,° V-volumen [7°], v-spec. volumen Emig], m-masa [kg], p-spec. masa ili gustoéa: [kgim‘], M-reiativaa molelularna masa, I= U + pV- eétaipija i sadria} topline [kcal Ui J], U-unutarnia energifa [kcal iM 2], i= dm-spec. entalpija, #= fd@rT-entropiia [kealistep. 1M Jistep], » = Sim- spec entroplja, A-apsolutni rad [kpm ili J], 4,-tehnitkt rad (teoretski}. 2, Rastezanje Promjena:duljine krutina Al = 4 — iy = ho (2 — 4) ~ a keeficijent linearnog. rasictanja; vrijednosts vidi u TA ena _volumena krutina i tekuéi es Ficijent. prostornog astezania: 8a Prowjena velumena plinova: Vidi o 60/20, str. 150. at er 4) (kp, step, kp/mm?, mm, °C wr akA (4— . step. fam}, am, HEN, step, N/eam?, oun, °C] “Bs modal catia A presjek ee ete Pay tea kafig nee Bee J * + -Q-™ com (h—h) fkeal, k atep.. kg, °C ili a step Re AC Specifitna top toplina na i ‘ona kolitina ‘ vine’ ja ye Jing sep. % peratura } kg povisi za 1°C. “Bpecif tne topline za razne ‘water. u Bj Hed Ta) ‘Topliaaat kapacitet C nekog tijela je ona kolitina topline koja.je potrebna da se Aemperatura cijelog tijela povisi za 19C. (C = ¢-m) 5. Teplina taljenja je ona ‘litin, topline (u kcal ili J) koja je potrebna da st I kg neke tvazi prevede pri:svojoj tamperaturi taljenja bez povilenja tem- perature iz Krutog: wu tekute Pani ‘projtane vrijednoati vidi u 71. 1) "To Je Kolitina topline hhoja Je-potrebna de se 1 kg neke tvact umtje za 3 stispany ¢stepent. .149 6, Toplina isparavanja je.ona kolitina toplitie: (u -keal da te 1 kg neke tvari prevede pri svojoj temperature i vanjekog’ esis iz taeg vanja za vodu = 539,1 JD) koja je pottebna \jutanja ber povidenja jinovito stanje. Toplina ispara- 4. Toplinn sgorifevanja (kak ili Ia) (prije: qorja ogrjewne moé) ackos goriva je ona kolitina topline koja nastane kg Krutina ili tekaéina oda. I'm? plinova potpuao sagori, proizvodi sagorijevasia se oblade na temperatura i vada koja je nastala sagorijevanjem ili ona koja ee nalazila w goriva Kondenzira se u tekuée-stanje. 8. Ogeje mot H (kcal/kg: ili_Jckg) (prije donja_ogrjevna moé) manja je od topline sagorijevanje. za’ toplinu taparavanja vode, Odseduje se. kalovime: trig ili rafunski na osnovu podataka: elementarne analize: #8 = 81006 + 2000 (Ht — + 2500S — 600 (1,0) [kcal/kg] Elementi C, H, O i S te higroskopska voda u keg/kg. Za plinove, reducirano na 1 m® plinskog goriva, pri 15°C i 1 ata: H = H™. (M/24,4) [kcal/m?] Vrijednosti za pojedina goriva vidi u 66 do 69. 9. Teoretski potrebua kolifina zraka Z, za potpuno sagorijevanje Z.=43 (267C+8H+S—0) — keg/kg goriva 2, = 3,33 (2,67C+8H+S—O) m¥kg goriva (0°C, 760 mmHg) Elementi C, H, $i Ou Eksplozionim motorima treba oko 1m? zraka za avakih 1000 kcal u goriva. 10, Stvarno a kolitina sraka Z 2a sagorijevanje Z= (n- pretifale zraka) Za ugljen n= 18 do 2, za ulje 1,1 do 1,4, za plin 1,0 do 1,3. Previde zraka wrokuje termitke gubitke zbog hladenja, premalo zraka uzrokuje ter- mitke gubitke zbog nepotpunog sagorijevanja. Eksplozioni motori imaju naj- veéu Korisnost (najmanji p goriva zan~ Il, a raavijaju najveta snagu ako je n= 0,9 do 0,95 (premalo zraka). 11, Mehanitki ekvivalent topline A je onaj mchanitki rad ito ga mote izvr- Siti 1 A= 427 kpm = 4187 J (diul) 12, Prvi glavai stavak termodinamike: Buduéi da je toplina oblik energije, mote se ona pretvoriti u svaki drugi oblik energije. 18, Drugi glavni stavak termodinamike: Od svake kolitine topline visoke temperature mole se pretvoriti u mebanitki rad samo jedan dio, a drugi dio ostaje kae toplina nite temperature.150 14. Entropija i je kocficijent iz Kolitine topline Q i apsolutne temperature te kolifine topline: i = Q/T. 15, Richmanove pravilo mijedanja: Sto jedno tijelo na toplini izgubi, dobiva drago, 16, Atomma toplina je umnolak specifitne topline i atomne tedine (mjeri se a keal ili J). 17, Dulong-Petitoy (Dilon-Ptiov) zakon: a) Atomna toplina kemijskih ele- menata u krutom stanju je 2a sva tijela pribliino jedoaka (6,0 keal.). 4) Atomna toplina elementarnih plinova je za sve plinove pribliino jednaka {8 kcal). 18, Avogadrov zakon Molni volumen Vu = Mip = 92,41 Nmikmol za sve potpune plinove. 12_Nm$ (normalni ii normni kubni metar) nekog pilna je toliko kilograma toga Dina koliko se nalaci u jednom kubnom metru pri 760 mm He atm t OC, §§. toliko kg koliko tmosi njegova gustoca p. t Kmot (kilomol) nekog plina je tog plina kolfko iznosi njegova relativna molekularna masa M. toliko Kflograma Relativna molekularna masa dobije se pomoéu relativnth atomnih masa na strani 151. Npr. za CO 12,010 + 16,00 = 28,010; vidi 1 tablicu 76. 19, Jednadiha stanja plinova pV =mRT ili po= RT iti pip = RT Odavle “= 21% To je (udruteni) Boyle-Gay-Lussacor zakon. Plinska konstanta R moke se izratumati iz MR = 848 kpm/kg «step. = 8315 J/kg step. 20, Promjene stanja plinova 2) Yzobara: p= konst; V/T = mR/p = konst. (Gay Lussacov zakon) Vy/V2 = eal, = T/T Odavie: V= v.(1435). Kad ih grijemo uz konstantan tlak, plinovi ‘ae rasteka za 1/278 svojeg volumena pri @C. A= p(V2— V4) = mR(T2 — 71); Q= b) Izohora: V=konst; p/T = mR/V = konst.: p/p: = Ty/Ta ‘Uz konstantou temperatura, tlak i volumen nckog plina obruuto su propor- cionalai. A=0; Q=mcy m1) = 40.—P ¢) Izoterma: T = konst.: pV = mRT = konst. (Boyle-Mariottov zakon) i= AnwMiints Q=A=TE—S) d) Adijabata S=konst.; pV*=TV« =konst.151 se toplna! ase ed i EF oatsfeda ad advo = Teme Bebe A= GM — pV) = maT — 1) Ac = 4A = mef(Ty — Th) = hy fh = mls — i Q= 9 oromitad Politropa predaavlja ts taka opéenitu romjcou sani bo pri kein} ie ov" = konst., gdje je n= me c= cnt mR xn A= sj Tys. Aands Q=ya4 Politropa obuhvaéa promjene stanja od a) do d) kao specijalne slutajeve. Pai i 1, Vodenje toptine “ilenee A Terlink tok: = 3625 (4—t) keallh* vest u_cal/cm:s-step, (vidi 71, str, 162), A-presjek v he jin cat oe lin voaiite toplina, 8 - ‘debian stijene wom kroz koju prolazi to- plina, 4, — f - temperaturna razlika. 2 Prijenoe topline dodirom (od tckuéina ili plinova ma krutine ili obratno) ‘oplinski tok = @ = ad (4 —t) keal/h a. octtijent projenoes topline 's Kel? “step ch arak, za brain strujanja v do 5 m/s a= 5 +340. Za zak, za v imad 5 m/s a= 6,14 0", Za vod: @ = 300 + 1800 V0; ako voda kjuta je a= 3000 do 6000. ajuéu para a= 10000, za pregrijanu paru a ~ 100. Toplinsi, tok = © = ed (CT JM Ts 2/100)¢ kea/h* €- koeficijent isjaran ee “aps koja isijava ua kvadratnim ~ temperatura u Viijednosti @ za neke mate- & sige | Fijale jemu: Apsolutno cro tijelo 0,25 Aluminij neobraden 030 Aluminij poliran 0,55 Bakar poliran 4,65 Bakar slabo poliran 46 Bakar oksidiran 46 Celik poliran’ 46 Celik nardao 46 * Da se ove vrijednost! dobiju u vatima, treba izratunate vrifednostt pomno- Hit sa 1.16.TY a VEDI VTL LVL Pe p LL ALLL Lk ALLTEL Gy ie SIN a Wh WS aN \ Ss R N INA DREN \ Ce AN N \ \ LAN Laie Koe RO | eer eG PERRO an 6 7 Spee. eatropias 09 Z Primjer za turbinu: Stanje pare na ulazu: p, = 36 ata, f, = 435°C (iy = 787 Nee ‘Tiak a Kondenzatorn py = 0,04 ata. Teoretski rad turbine dobije se spublanjem okomice u dijagramu ts (adijabateka ekgpanrija) iz tatke za 36 ata, 485°C: do krivulje za 0,04 ata kojoj odgovara # = 499 kcal/kg: Ar = ij — i = 288 Keal/kg. Uz ,=0,80 dobije se korisni rad turbine158 A = 280: keal/kg. Krajnje stanje pare dobije se tako da se na nacrtanoj adijabati od tatke koja odgovara’ raslici 187 —-290 = $57 ‘Ecall povate horizontala, Gzohors) do siecibta s krivuljom za py = 0,04 at ijeme x = 092. Specifitni potrotak pare ma za gornji primjer i 7, (gencratera) = 0,96 dobije se iz: May = 860/(neA) = 8,90 ‘Wh. Ako je kod protutlatnih turbina raspoloziva’ kolitina pare m, (kg/h), tada je iskoristiva snaga P = m/may, ® Evo kako se izratunava specifitni volumen vodene pare: RT 2a pregrijamu paru: 9 =~ +104 mishg (a) Za viainu paru: v™ ve-x mi/kg () Ri p i dijagrama ts, T= 279+ ¢ (¢ 42 dijagrama), v,-spec. volumen pri istom flaku u suhom, zastéenom stanju; izratuna se po formuli (a) tako da ee za R i t uvrste vrijednostt dobivene za tlak p na granitnoj krivulji dijagrama i-s i se invadi iz tablice 68, x-omfer tzmedu kolitine izlutene pare 1 ukupne Koli- @ine pare 1 vode (@—=0 ~ sama voda, z=1— suha, zasi¢ena para). Tablica zasiéene vodene pare 301,92 | 0,02096 92,99 200/43 300,53 96,18 | 1,904 | 38 | 206,14 |0,1126 | 120 | 316,58 | 001637 10 99,09 | 1,725 | 20 211,38 |0,1016 | 120 | 323,15 | 0,01462 12 104,25 | 1,455 | 22 216,23 st] 130 | 329,30 | 0,01312 1A 108,74 | 1, a 220,75 | 0,08492] 140 | 335,09 | 0,01181 1,6 112,73 | Lill | 26 224,99 | 0,07846] 150 | 340,56 | 0,01065 18 116,33 | 0,9952] 28 228,98 | 0,07288} 160 | 345,74 | 0,00962 20 119,62 | 0,9016] 30 232,76 | 0,06832} 180 | 355,35 | 0,00781 126,79 | 0,7316| 32 236,35 | 0,06375} 200 | 364,08 | 0,00620 3,0 132,88 | 0,6166| 34 239,77 | 0,05995| 225,6 | 3742 | 0,00304im 6 Mierenje temperature ‘Vret termometra odn. nacin Invedba soe oC —Rilerenia semperafare [0 potuie diva sa vakoumom — 30 do 280 diva sa datikom 20 at = | — 4 do 800 Tekudinski j sa| Pentan = 20 * alkohol —110 do 50 stakienom cjevticom toluo! — 80 do 100 kreozot — 40. do 180 rezol —250 do 300 ‘Tekuéinski termometri s | tiva 100 do 150 at — 35 do 600 atkohol — 20 do 500 Parni termometri oprugom etilni eter, toluol, ksilol | —200 do 360 AL Mj, Ni, NiCr do 1000 legure NiFe — 30 do 400 bakar — 50 do 150 Otporni termometri ail — 60 do Ii platina 220 do 550 (750) bakar — konstantan —200 do 400 (600) manganin — konstantan | —200 do 400 {coo Zeljezo — konstantan —200 do 700 (900) Termoélanci kromnikal —~ nikal 0 do 1000 (~200 do 1200) platinarodij — platina 0 do 1300 (—100 do 1600) — 80 do 3500 800 do 1800 Mijerne boje (termokolori)| predmet se premale | 40 do 650 ‘Termokromi | predmet se premale | 65 do 600 Metalna Imjerna tijela | metali ili legure 100 do 1600 Seegerovi stobc | keramitki materijali 600 do 2000 Taliite Seegecovih stofaca * Brojevi 21 do 38 ne upotrebljavaju se zbog matih temperaturnth raziika.155 Rovni uglj ee aoe Janta Smife ‘sadelavath grube (dodisive) Jalovine vide of 89%. somos Begeemavanie ogrjevae moti usliena prema Privy. JUS B.ED0 Ako je indrtaj vpepela 8 2% i fe 1 ukupoa (at (utovarna) vlaga v%, tada iznose sagorljive tvari S: S=100—(p + v) % Ratunska donja ogrjevna mot H, imosi tada: He=FXS EUG egg Sluzbent faktor naveden u prilogu 1 uz Priv, JUS B.Hil.o01 (vidi ‘Usimanje i obrada usoraka za ispitivanje ugljena —- vidi Prive, JUS B.H9.001/1952. Metode ispitivanja ugljena — vidi Prive. JUS B.H9.002/1952. Frimjedbe ws tablieu csnovath karakteristika ugijona na steanema O54 $US. Fodaci zi tablicu, sim za zadnja 2 stupca 1 osim aa usljenike gdje fp, imrisito ‘napomenuto, uzeti su ix imjige ~Pregled analiza “uglie~, ‘raante Zetjernidlzog institut, Beograd 1957 3) Vrijednosti A Jeou srednje, vrtiednosti dobivene pri kompletnimn ana- Mzama ugijena 0, 1860. godin, a vrijedrost! B Jeeu, srednie veile¢noetl_ (godisad! prosjek) iz tehniékin analiza’ pepela i viage u 1955. godini. Vrijednostl B Prema tome prosjeci iz mnogo veteg broja_aualiza. Zvijezdicom* su one seo ely om cokes tag Pe Se, 5 si A jesu vrijednosti iz navedenog »l ugiia« Vrijednos i a je autor ovog ‘pomoéu ‘slusbenih Koeficljenata F i podataka za pepeo 1 viagu navedenth pod 3. ‘2B Erlloga 2 uy Prive, JUB B.E.eyot2. Iz Ganka ind. Mihajtova: »Glavne ugijena 4 mjihovo sagorijevanje w parm Glektroprivreda 1950. bro) 14, sr. 451).“156 e §111 peRrreiiget e 11g fom g l faas VNELTON AMLSMUALYVAVH ANAONSO TS affaozag ag furry HY 3g sApog Hp 3g. pysmeqT ag was Bqoq wafia yuourey T8 : iB 1S882t 1111 OSIT O9tT OTT ozet Ost Ot Over O80T aspeaaaane as sasadee 2, 5 ost Tens wa WIA NoN@M mM ogpofupE is stusqo, 35 woragny Hig worudyy H efgog, atrepey Ig Gaosoy H warp Purguost 3 IKON 9e]0I603Y 3g wreqnjoy H ouey ag WOMEN Hid (eae) sfupme H Bg pretty Or Hig !yU9z Is shoaez Ts oaoqngez: as XUpIA Hg tAet18) IS affaogny, aS wows 38 OF0S H Haas Ag PYsAwsoy-o7slttag IS oAouag AS BABY AS PyPy Bday H vpetag H Pas OREN Hid msowProsjetne ogrjevne moti drveta (prosuienoe, 22 15% lage) ‘+ pm=prostoral_metar = 0,7 m3 ‘Prema: Ugrenovié, Tehnologija drveta, Zagreb 1950, Utjecaj vlage na ogrjevnu moé drveta Za sazlitite relativne viainosti drveta treba vrijednosti u gornjoj tablici pomnotiti s ovim faktorima: Viaga 0 5 1s | 20 | 25 30 | 35 40 Faktor 122 | 115 | 1,08 | 0,93 | 0,86 | 0,80 | 0,73 | 0,65 Viagnost drveta Posve suho drvo . - «(OMe “Prosuieno drvo a) sobno-suho . «5. 8 18Me b) arako-suho 2... 12—18% ©) brodo-suho . . . . (18-92 M%e Provelo drvo . + MO Sirovo odn. napojeno dro. 40%ivike ‘Prema: Ugrenovié, Tehnologija drveta, Zagreb 1958.Automobilski benzin 0,710~-0,755 ‘Avionski bengin 0,710—0,755 | 11280 | 10500 Aral (benzin-benzol) 0,783 940 “Mazut (ulje za lozenje) aki 20,895 | 10700] 10030 tebki 0,919 | 10500| 9880 Petrole} 11200 | 10460 Piinsko ulje (za dizelske motore) luko 11200 | 10460 telko 10980 | t0310 Spirit 95% (tezinskib) 6730] 6030 » 9% wn 6380] 5690 » B3%q oy 6020] 5330 Aceton 7560] 7000 Alkohol 7090 | 6390 Beniol (Cisti) 10030] 9620 Buti-alkoho! (butanol) 8700] 7970 Dekalin 10870 | 10160 Etil-alkohot (etanol) 7093 | 6435 Eter etiini aoc | 3070 Eter isopropilni 9400] 3660 Heksan #1500 | 10630 Hepran 11470} 10620 iol (Esti) 10280] 9770 Maiil-alkohol (metanol) 5421 | 4762 ‘Naftalin (Zisti)!) 9615| 9280 Oktan 11420 | 10570 Penta?) chot (propane!) 11550} 10650 Propi ol 3100] 7380 Tewralin 10150] 9660 Foluol (Eisti) 10180} 9720 %) Talitte 80°C. %) Pri BC. % Viclite 37°C.Primjedbe: a) Nm (normaini ill normni kubni metar) nekog plina je toliko kilograma tog plina Koliko se nalazt u jednom kubnom metru pri 760 mm Hg (atm) toe. by 1 mol nekog. plina je toliko grama toga plina koliko iznost njegova ‘Mmolekalarna tezina."1 kmol (kilomo}; Mol) = 1900 mola = toliko kilograma toga plina Koliko ‘iznosi njegova molekularna tezina. 69b Osrievne. moéi plinskih smjesa Donja ogrjé Naziv ‘mor Zemni plin (prirodni) 4000—4700 Rasvjetai plin , iz plinskog kamenog 1100-1350 2400-2600 iz domadih ugljena 13002000 Bin Ceagepyer | 3709 | Foden lin 7001000 * Vidi primjedbu a) uz tablicu 69a. ** Vidi tablicu 76.16 MATERIJALI Vainiji kemijehi clementi — cxeake, relativne atomac mase i atomai brejevi 70) Element | Oznake oma ini Al 3 Li ‘Antimon Sb 124,76 | 5I Ms Argon 39, is ‘Arsen As | 7491 | 33 Mo Bakar Ca’ | 63,57 | 29 Na Barij Ba | 13736 | 56 Ne | 20,183 | 10 Berilij Be . 9,02, 4 Np | 237 3 Bizmmut Bi | 20900 | 83 ni 2B Bor B 10,82 5 Ph | 207,21 | 82 Brom Br | 79,916 | 35 Os | 190,2 6 Cer Ce. | 140,13 | 58 Pe | 195,23 | 78 Cink Zn | 6538 | 30 Pu |, 242 cry (Citkonij Zs 91,22 co Ra | 226,05 88 Dutik (ot) |N | 14,008 | 7 Rh | 10291 | 45 ‘Fluor F 19,00 9 Se | 78,96 | 34 Fosfor P 30,98 | 15 Si | 28,06 | 14 Germanii Ge | 7240 | 32 Ag | 107,880 | 47 Helij He 4,003 | 2 Sc | 87,63 | 38 Iridij Ir | 1931 1 8 32,066 | 16 Jod J | 126,92 | 53 Ta | 190,88 | 73 Kadmij Cd j 112,41 48 Ti 47,90 22 Kalcij Ca’ | 4008 | 20 Th | 23212 | 90 Kalij K | 39,096 | 19 c 12,010) 6 Kisik ° 16,0000} 8 Us| 238,07 | 92 Klor Cl} 35,457 | 17 v 50,95 3 Kobalt Co | suse | 27 H 1,0080| 1 Kositar(kalaj) | Sn 118,70 | 50 w | 183,92 | 74 i Kr | 83,7 36 Au | 1972 9 Krom Cr | 5201 | 24 Fe | 55,85 | 26 Ksenon Xe | 13142 | 54 Hg | 200,61 | 80 Ovo su kentijske atomne mase. Jedinica atomne mase = Or/St = 16008. 169" kg. Ficikaine stomne mase (Jedintca O14}19) dobiju se mmotenjem kemijeith abomat masa $ 1,000278, 11D. Kaiser: Slektrotehnidkt priruénikePRSSAP AIRS 2 REEFCOLOOAQOPEEE OB Re & Svojstva teh 0,0299(18/100) 0,0946(20/100) 5,35 - 8,64 0,0559(20/100) 0,86 0,173 (0) 0,149 (0/100) 0,105 (0/100) 0,0548(0/100) 0,1208(0/100) 1,092 (0/100) 0,249 (0/100) 0,107 (20/100) 0,0647(20/100) 0,297 (0/20) 0,109 (18/100) 0,0309(18/200) 0,0311(19/98) 0,0319(20/100) 0,0598(10/97) 0,057 (20/100) 0,033 (14/100) 60 0,1153(0/100) 193 0,0338(20/100) 19,29 0,031. (20/100) 787 0,111 (0/100) 0,031 O11 0,0332(0/20)g oh aitkih kovina “ é See | eae Prine. ‘otpor “ve kpfanaa* 1525 al BO Sb | 10,9-(0/t00) | 36 065 Cu | 16,5 (0/100) Gs Ba | 19 (o/100) - — Be | 123 30000} — = Bi | 13,45(17/100) 3300] 05 9 Zn | 27,4 (9/96) 13000! 15 |B Ge | 60 -|-—- — , Gd | 31,59(0/100) 510] 64 16 K | 84 @yi00) -|- 0,07 Ca 7 22 (o/100) - 5 -_ Co | 18,1 (25/350) 20800} 26 =_ Sn | 26,7 (10/100) 4000/ 2,75 5 Cr | 84 (0/100) -{- 90, Li | 56 - (o/78) 500) 18 =- Mg | 25,7 (20/300) 4100], 20 25 Mn | 22,8 (0/100) -{|- — Mo | —5,49(25/100) -|— - _Na | 72,0 0/50) -|- 0,04 i 0 80 Ni | 13,0 @/100) 20500) 5, oe Pb | 29,5 (20/100) 1700) 1,4 4 Os 5,7 (40) — — — Pt { 88 (20) ° 17000] 20 5 Rh {| 89 (6/21) - 156 Ag | 19,5 (10/100) 15—90 Ta | 65 (0/100) = v _ am W | 45 @yt00) = Au | 14,4 (47/100) 185 Fe | 12,3 (0/100) ey 10 = 12 _ Hg | 18,2 (0/100) ~axbestna”Hepenka 12 Bakelit, odljevet 1,6 bakelitni papir 1,3 bitumen 0,9 — 1,2 bobsit’ 2,4 —2,6 boraks 1,7 — 18 bronca ‘7,5 — 9.2 buna 1,34 celon 1,3 celuloid 1,35 cehuloxd 1,4—1,5 cer (metal) 6,8 cexij 1,87 . cigia 1,7—1,9 cigla - Klinker 1,5 —2,3 cinkova bjelilo (a-prabu) 0,8 erveni lijev 8,56 — 8,9 dinamit 1,4 duraluminij 2.75 — 2.87 ‘ebonit 1,15” eternit 2,0 feidipat 25 — 2,76 glina masa 1,8—2,1 glina suha 1,5— 1,8 grafit 18—25 sirova 0,9— 0,96 Sm valk. 0,92 —2 gutaperta 0,9 — 1,02 heraklit 0,50 © itidij 22.5 izokart: 1,8 — 1,4 izotekst 1,3— 14 jantar 1—1,1 juvifleks 1,4—1,3 juvidur 1,4 katran 1,07—1,3, kantuk vulk. 1,25 —1,75 kautuk nevulk. 0,9 — 0,96 keresin 0,89 koks u komadima 1,4—1,9 koka kromova 0,8 — 0,85 Kola maitena 1,02 koa suha 0,86 koza riseva 1,3 kreda 18—2,6 kriolit 2,95 ksilolit 1,4 kvare kristalinitan 2,65 kvare taljen 2,0—2.2 lakovi za el. tehniku 0,84 — 0,98 led 0,88 — 0,92 mikanit 1,9 —2,6 minij 86—9,1 mjed 84 — 8,85 montan-vosak 0,9— 1,0 mramor 2,5 — 2,8 opeka - vidi cigla paladij 12,0 pamuk suh 1,48 papir impregniran 1,4 papir suh 0,9 papir tvrd 1,42 parafin, (vosak) 0,87 —0,91 parolit 1,9 pleksiglas 1,18 phito 0,2 — 0,85 sadra lijevana 0,97 sadra petena 1,82 salitra tilska 2,26 salmijak 1,5—1,6 salonit 1,75 samikanit 1,8 — 2.2 silicdj 238 > silumin 2,65 smirak 40 smola 1,1 sol kubinjska 2,15 staklo prozorsko steatit 26 — 2,8 stroncij. 2,60 surac 4,7 —5 svila 1,3 iamotne opeka 1,8 — 2.2 telak 1,2 ielakov papir 1,35 temperovani lijev 12-16 tinjac 2.6-—3,2 titan 4,37 tlaina Tjepenka 1,2—1,8 tombak 8,6— 8,8 trolit 1,4—1,7 trolitaks 1,89 — 1,42 trolitul 1,05 troska 0,6 —0,9 vosak 12514 fibernatrijeva lutina 20%Na0! natuijeva ludina 66% Na octena Kiselina 100%, petrolej plinsko ulje lako plinsko ulje teiko Ficinusovo ale ia NaCO, solna Kislina 2076H1C1 ‘strojno ulje Spirit 90% terpentin toluol ‘transformatorsko ulje voda Gista pri+4°C voda Sista pri+25°C voda morska pri+4°C vretensko ulje | 101 a §73 Ratuaske prostorne ;teline, (masc). gradevinskih materijala u kg/m? (Prema Privrementm tehnitkim propisima Ministarstva gradevina FNRI br. 11730 Zidort od cigle Pane ce (open Macerijal snenoj Zouci | 1600 ESE 2 gE Macerijal Drvna grada Sasi (bukovina, bastoving id), subi i zalrigeni od nevremena listari viaini, tek posjeéeni einai (bor, fla omorika, smcka) ‘zaltigeni od pevremena: ‘smolasti bor, sub i zabtiéen Eetinari vlatoi, tek posjetceai Asfalt sline prirodne visinosti aline- velo viaine ersi¢a, humus, prirodne vlainosti gbluci ézmijelani s pijeskom jesak i Sljunak, prirodne viaznosti ‘roaka iz visokih peti, obiéaa wosks iz visokib peéi velidioe ma '30— 70 mm ‘woska iz visokih peti amrvjjena w pijesak sae 3g 1700 2100 1700 1900 1800 g ege § 8338Toplinska vodijivost mekikt materijala 75 Bakar aluminij 20 09,0012 Selitni: Limovi uzduz sloja | 0,63 0,0031 Sl: limovi okomito na 0,002 sloj 8 10", papira ona 0,017 isto s 8°, papira 015 el. limovi lskirani okomito na sloj u atmosferi uzduha| 0,12 isto u atmosferi 0,010 vodika 0,26 0,00025 isti tinjac 0,0036 000175 smikanitna Ijuska, stlaena 0,0012 00015 + Prema: Alekseev, Konstrukclja elektrigesiih magin, Gosenergoizdat 199.— 83] amonijak ‘NH, | 0,772 | 17,03 |— 33,4] 0,492| 1,32 | 115,2! 1324 argon Ar | 1,784 | 39,94 | —185,9| 0,125] 1,67 | 49,6! — 1924 ‘butan (n) CHy| 2,703 |58,12/+ 0,5) — | — | 37,2) 153,2 ak. N, | 1,251 |28,02 |—195,8) 0,249] 1,40) 34,6|—147,1 ean GH, | 1,356 /30,07 |— 98,6] 0,398] 1,22] 50,6] 35 etiien CH, | 1,261 |28,05 | — 103,5| 0,350) 1,24) 52,4 95 ‘fluor F, | 1,695 | 38,00 |—188 | 0,182} — —101 helij He {| 0,179 | 4,00 | — 268,9) 1,250} 1,66 2,3 | — 267.9 ikisik ©, | 1,423 |32,00 | — 183.0] 0,218] 1,40 | 51,4] —118,8 Klor* Cl, | 3,214 |70,91 | — 35,0) 0,120] 1,34] 78,5| 144 klorovodik HCl | 1,639 [36,47 /— 87 | 0,194] 142) 86 514 xripton Kr | 3,74 | 83,7 |— 153,2) 1,68 | 56,0/— 63,8 metan CH, | 0,717 | 16,04 | — 161,7/ 0,520; 1,30 | 47,2|— 82,5 neon Ne.-'| 0,900 | 20,18 | —246,1) 0,246| 1,67 | 27,8 | — 228,7 ozon. a, 2,22 | 48,00 |— 212 1,29} 95,4/— 5 rasvjetni plin’)” | (0,550.5) — -;-]/-f- - sumporni dioksid) so, | 2,926 | 64,07 |—- 10,0) 0,151| 1,40] 90,4) 157,3 sampor-vodik | 1,5 | 1,520 / 34,08 |— 60,4) 0,264} 1,30 | 92 1004 ugijiéaa kiselina | CO, | 1,977 |4401 — 78,5) 0,197] 1,31 | 75 31,0 monoksid CO | 1,250 | 28,01 | — 191,5] 0,251) 1,40 | 35.6 |—140,2 vodena para H,0 | (0,804) | 18,0 0 1,332| 295,1| 374 vodik H, | 0,9899) 2,016) — 3,400| 1,41 | 13,2|—230,9 veak (sub) = | — | 1239 [29,0 | — | 0,239! 140] 37 |~140,7 Serene mod vidi © 60/7, 60/8, man 4 112. 2) Spedites septs pe Ronmemooes da uslicna ima otpeilke oys} satar: BEKGatie OO mercies EES sere goers ot 8 inline ‘eliene saan fo earner eis er M08, Sw Un CO SFr tee Sutin oi Ge oe ste ein te gre ok Slee ‘os a ene te, pr ‘moe Sastav suhog zraka: Volumenski: 20,99% Oy, ©, 94% Ar. qe ETTETIS ALAS DPSS BEN aN SeE~ potenctjal elektrode od dotitnog elements preme élelcirexti oft woolen : . “a vodka) I Pd “EREQRES Dva elements tore vies gxlranki Hana p anak, pei tema oe razare ona} koji u gorjem nim dolazi_prije pri kontakta a3 i a sme bf soni ee ta (esim u im prostorijama) upotrijebiti posebne jnice ‘stezal; je se spoj vi3i jmmetalnog viet od * Alvminij amofe, Bis Yeljezo-cink. Obratno, na lobe pokositre- nom, poni ii pobakrenom Jéljeru prevlaka elektroliteki nije ugrotena, alt deljezo jako korstine \ . Elektrotehnitki bakar 78a Oznaka za elektrotehnitki bakar prema JUS C.D1.002:E.CU. Standardai Hareni bekar prema Jus N Coon oss, odgovara interna- cionalnom standardnom bakru kako fehnitha Bemisia (EQ. Terje tt Ea So finirala Internacionalna ovih karakteristika pri 20°C: . + 88 Savmm* 0,00593. ffs LT et step. ‘zvanredno velike stor (608 on et ater 8 en ees iat bimetaink tim baker 1 ‘fiakom TBs teupeh edie oa atuminly pod “D aBC publikaciia bro} SMABS? winterneciosaiel andar otpora za Dakar, 3 ietraclone! slendarant paar dcfniran, je" 0g-TEG-e. tek eed Vodilivont od sandartineg’bakrar aakie wae170 Elektrotehaitki. baker (nastavak) Vodljivosti clektrotehnigkog bakra u Sm/mm? pri 2°C (Za Niematku minimaine vrijednostl, ra SAD nominaine vrijednosti) Polutvede i terde tice 210mm | 36 pate, Oat te a vaca dae Polutwrde.i tvrde tice < 1, @ $s vrijednosti u postocima vodliivosti inter- " omm | aclonainog stndardnog” Bakra. 2) Rilechan dociety tor Testing Moterials (Bi-4T, 9-7, B45) JUS N, Crim/isss (Okrugla bakrena tiea vagena’na an sada ero) all nimatau vodijivost 61, a kao ratunsku (sredmju) vodijivost uxima 58 78b Odnos vodijivosti i specifitnog otpora bakra Vodiiwoe” | 38 [575 | 57 | 565] 56 | sss] ss | 54s s+ | 58.5 [Smfmat Spee. otpor | 1,724 | 1,741 | 4.754 [1,770 | 1,786 [1,802 [1,818 | 1,895 | 1.852 | 1,868 | aoc 1,724 pQem (mikroom-centimetara) = 0,01724 Qmum*/m 8c ‘Temperaturni keeficijent otpora bakra ‘za razlitite vodljivosti bakra 1 razlitite temperature* Vodlijivest ‘Temaperaturni koeticijent otpora (@) pri temperaturi * Prema Knowlton, Standard Handbook for Electrical Eagiacers.mm ‘Obrugla bakrena. fica 79 meka, taéné vudena za ¢l strojeve 1 aparate (orema JUS N.C7.10U4960°) 1 9503] 0,0183 | 8,46 es is tee Cres 94 tor | 2 16. | 1,131 |0,0155 | 10,07 gos | 2 16 | 1,270) 0,0143 | 10,92 oo | 3 16 | :1,327 | 0,0132 | 11,81 wt 3 1,431 | 0,0122 |. 12,74 ot 3 16 | 1,539 }0,0114 | 13,70 oie 3 20 | 1,651 |0,0106 | 14,70 oe | 3 20 | 1,767 |0,0099 | 15,73 oul 4 20 | 1,887 | 0,0093 | 16,79 a | 4 20 j 2,011 | 0,0087 | 17,90 oie | 4 20 | 2,138 | 0,0082 | 19,03 cle 3 20 | 2,270 | 0,0077 oe 3 25 | 2,405 |0,0072} 21,4 bes 3 25 | 2,545 | 0,0069 te | 3 25 | 2,835 | 0,062 | 25,2 3 5 25 3,142 | 0,0056 | 28,0 wit 25 | 3;464 |0,0051 | 30,8 om i @ M1 }.0,0046 | 33,8 a} 30; 4,155 | 0,0042 | 37,0 O38 ; 30 | 4,524 | 0,0039 wt 30 | 4,909 | 0,0035 | 43,7 by 3 30 | 5,309 0,033 | 47,3. oe | 3 30 | 5,726 |0,00306' 53,0 bo 3 36 | 6,158 | 0,0028 wt 8 30 | 6,605 | 0,00266| 58,8 pe 30 | 7,069 | 0,0025 | 62,9 oe | 3 40. | 7,548 | 0,0023 | 672 oe 9 40. | 8,042 | 000218). 71,6 or 3 40 10,00202, 76,1 ors | a2 40. | 9,079 /0,00193) 80,8 or 40 | 9,621 | 0,00182| 85,6 os | 2 40 | 10,179 |0,00172) 90,6 oS} 8 40 | 11,341 fOr 100,9 tos | 2 4 40 10,0014 | 111.8 ” 5 50172 Elckirotchaithi: abumiadj His arent aluminij ima ove Lnrabiintke wt: ‘Vodlj ‘87 Smit Sper tr rn 9,027027 rai Hoeficijent otpora. 2. cg Titty. rempetaturni_kosfici Dt Linearni koeficijent rastezanja . 38 to 1s Hatep. Vodljivost ovog aluminija’ uzima se za stopostotnu vodl Medunarodai tebnitki uvjeti propi ics Si 10,0280") 2108 23 ‘1 28 + 40s ates, ~ kp/mmt elektritne. vodite«) Suje camo Veijednoes spsciseaog cern Nase © y a mo ees che elt weednaam same crea stjemadhs poopst VDE tanVic propisufu za, miki arent shin} za eke ‘vodljivest 36 Snimm3, ‘odgovara najvet specifitni otpor Sate Ennion eres ‘e 7 yom}: Pera ras cent Samet ee ae inser Sa Sa plane fepdo rasene,tlumtniiee ce P za specit, ofpor Sena tt mamsien. ‘kao spee. mama 3.703, Cistoéa;. barem 95% Al, ostatak rare 2 nv BB jee fuance), Donrottenc primiese amijut tmoattl majvile $49, Si, #4% vetjama eo ievode, mit! upotrebijavaju. Kod nas fe od th Ingura aldre} Koj! se ‘agent 20a matin troditivest barem MA8 Simm een ceeenen Neen ee ee TTT aap rom treba da bude Darem dey 22 Hee 1tasny Saroja: Oo) = 6% Me. 000 — 0% St, 035 — 00% Poy onic atu me Ses a doxvotjentna ‘exieajeanrma, all ssdrfaj Cu ne emije iznositt 1955. Baheeoine seiaioe 3 Tom Pitanju. Gornji podaci odgovarajn ianadskoj ‘© Publikacija THC br. 1z/i908: »Préporuke za aluminijeke tice za: slektridne am abemigblikectla IEC br. s0s/ts58: »Preporuke ea Komercijaint dst! materijel ans len utena ‘veifednosti. 3 Opal cacti aliéah tegure sean: aumacioe (reancuska, TtallJe), aludur 513 (guicarsiay _Cikan, (Austrisa), $4, Gialtie), igo-alumini} Gapdn), silmalec (Ojedi- 3) Publicis. IBC bro} iae/aee, Karaicteebetiion AI-Me-Si-Binja vid u TEC bred‘Naziv materijale 65Ni, 20 Fe, 15 Cr 75 Fe, 20 Cr, 5 Al 80 Ni, 20 Cr 61 Ni, 23 Fe, 16 Cr Ni, 20 Fe, 15 Cr, 2. Mn 29 Ni, 48, SFe,20Cr, Mn, Sil 80 Cu, 20 Ni 34 Ni, 62 Fe, 4Cr 56-60 Cu, 44-40 Ni 65 Ni, 20 Fe, 15 Cr Fe, Cx, Al, Co Fe, Cr, Al, Co Fe, Cr, Al, Co $7 Cu, 43 Ni 30 Cu, 70 Ni 84 Cu, 12 Mn, 4 Ni, Fe @ Fe, Cr, 5Al 76,5 Fe, 20 Cr, 3,5 Al 30 Cu, 67 Ni, Fe, Ma 65 Ni, 22 Fe, 11 Cr, Mn, Si] 80 Ni, 20 Cr 62 Cu, 22 Zn, 15 Ni, Fe, Mn} 71,5 Pe, 20 Cr, 8,5 Al 83 Fe, 13 Cr, 4 Al gé82b 174 ¢ (Q mm'{m) pri 20°C Zeljezo pokositreno ili pocintano Cu-legure, eventuaino sa Za, npr. novo srebro ‘Mn, Ni+Cu, npr. manganin Cu sa Ni ili Mn, ali bez Zn i Fe, upr. konstanten “012-014 0,30 0,28 —0,32 0,43 © 0,42—0,44 0,50 0,47—0,51 Fe+Ni; Cr+Ni; Cr, Ni+Fe 1,0 0,85—1,0¢ Cr-+Ni te eventuaino s Fe i s drugim 4l 1,04-L16 Kao za WM 110, ali drugi sastav 1,2 1,14-1,26, La 1o-M a7 vveyulatore, poksctate te Fao Wh iM 4s. . — 40 — Za raze Beli i druge elektrotermitke sprave. gdje su potrebne visoke temperature. WM 0 nije obubvaéen normom DIN 46460. Specifitai otperi otpornth materijala Pri raznim temperaturama Specifidni el. otpor Omm*im pri temperaturi (*C) Kanthal Al 145 | 145 | 1,46 | 1,47 | 149 | 1,50 | 151 | 1,51 Kanthal A 139 | 1,40; 1,41 | 143 | 146] 147 | 147 | 148 Kanthal DS 1,35 | 136{ 137| Lar | 143 | 1.44 . Megapyr I 140 | 141 | 1,42] 142+) 143 | 143) 1.43) 143 Cekas*) 413 | 1,16 | 119 | 1,20) 121 | 1,24 Krom-nikal*) ato | 14] 118 | 117] 116 | 1,17 Konstantan 0,50 | 0,497) 0,500] Manganin 0,A3 | 0,428) 0,42 Lijevano teljezo") 0,70 | 0,88 | 121 | 1,33 Be, 18% Cr. 308% reds T9% Bt, 874% Mn, 0.18% P, 0.007% 8, ostatak Fe.Otpor po metru otporme ice 24 rume otpome meteriiale (a Sim pei 20° C)176 sa Najvete desvoljene optereteaje porrline kanthals . U vatima po om? powriine Zive odnoeno treke a) Za industrijeke peéi Temperatura u °C 00 | 700 | a0 | 900 | 1009 | 1100 40 Kanthal Al Kanthal A 29 | 23 Kanthal DS 35 3,0 aA 13 b) Za kuéanske i industrijske aparate Kanthal DS) 4 —- 6 W/am? Kanthal A 6 — 8 Wem 85 Iaratunavanje mjera otporne fice zx acku sprava a) Promjer d okrugle tice 3 Lyfe @ a= For (#4 am P, — prikljutna vrijednost otpornog elementa u W v za kuéanske i ; vidi tablicu 82c odn. ieblicn 82a; ako se oa uzme Sora treba p, pri povifenoj temperatori izratunati pomeéu formule 1. p — dozvoljeno opterefenje povriine u Wiest ‘ea 24) thal vidi 84) b) Stranice @ i b trake s-ol/BfE mm sa BPE mm Konstante C. i Cs ovise o omjeru stranica trake. Za pojedine omjere ont ienose: ab = 5 8 10 2 15 Ce = 0,119 0,0885 0,077 00685 0,0593 Cy = 0,593 0,708 0,77 0,82 0,889 ©) Duljina tice odnosno trake tag mewra U, Pe p — kao pod a) 8) an Sa FF odnosto = ab S$ — presjek Zice odn, trake u mm*17 Preporailjive mjere zice. od kanthala i kromnikla za sobne grijalice i kuéanske sprave a) Kanthal DS, spec. otpor p = 1,43 Omm?/m pri cca 800°C, optereéenje povr- fine p = 5 Wicm’, spec. masa = 7,25 kg/dm’, napon 220 V ee 100 | 045 | 0,14] 5,21 0,58 | 1800 82 | 0,95 | 13,3 8 2000 ‘b) Kromnikal, spec. otpor p = 1,16 Qmm*/m pri cca 800°C, opterecenje povr- Sine p = 5 Wicm*, spec. masa 8,4kg/dm®, napon 220 V 1500 ] 68 | 0,75 | 12,3 | 45,7 § 6000 | 27,3 | 1,9 | 19,7 | 470 Primjedbe: 1. Gornja je tablica izratunata po formulama na pret- noano) strani. Ako prikljugnu vrijednost otpornog elementa uzme tania ea Gagne oa fo Za us prkdjusnu. veleanost jost navedena u gornjoj tablici, treba Provjeriti da li optereéenje povriine ne prelazi dozvoljene granice po formull (BY mag be p samo sasvim izuzetno amije prijedl 6. 9, adito Je povolinile dase otporn! element! prildjuse na nite na sea y, najere Hed’ cbrcal tala prema formulama na: prethonne) stem. 4. Gornja tablica ne vrijedi za industrijske peéi die je opteretenie povriine znatno manje, 12. D. Kaiser: Elektrotehnidki prirugnik178 Opteretivost otpornih tica WM 13 i WM 50 Pretpostavke: 1. Okrugle ice smjeitene su na porculanskom valjku prone 35 mm w perforiranom kuéiitu. Temperatura Zice WM 13 (Gelitna pocintana Zica) u kratkotrajnom pogonu rie (pokretati). 3. Temperatura tice WM 50 250°C w trajnom pogonu. zavoja vi ‘Opieretivost w A Bice WM 50 za 130 [3a Teo 6,67| 731] 636 | 7,63 8,07 6,96} 8,40 8,78 10,55; 12,16] 0,442 9,10) 105 10,20) 12,31| 14,07] 0,325} 122 11,57, 13,94] 15,96] 0,249 38 13,05) 15,72! 17,90] 9°196| 4 14,53| 17,48) 19.88] 9,159) WL | 21,60) 0,132) | 18,6 0,102} | 21,0 Tedinu Zeljezne pocinéane Zice (WM 13) vidi u 104a, a tezina Zice WM 50 praktitki je jednaka teZini bakrene tice (vidi 79). Otporni materijali od nemetala (karborundni itapovi) ‘Maksimalna radna temperatura 1400 (izuzetno 1450)? C ‘0— 800 s— 2.85 SoZiov | ose ‘Spec, otpor vjekih karborundnih $tapova varira izmedu 450 i 6000 u0m pri 1400 C, odn. izmedu 600 4 900 um pri 20”C. Otpor jako raste kod duljeg pogona ~(starenjes), na Sestorostruku vrijednost nakon 4000 do 15 00¢ sati pogona. Poblize podatke vidi u knjizi Dobeic, Elektrotehnivk! materijali.179 ‘Vrsti tehaitkog teljera ‘Zeljezo (grotde) dijelt se na kemijskd tisto Zeljezo 1 tehnitko Beller eae igo egura ‘drugim elementima, Prema tome. 2e- Hien senorita nomiskt clement Fel tenmlckt mela ko se osnivaju na’ tom clement. Sirevo teljexo oo . To je produkt visokih pei, a studi za proizvodnju Zelika i sivog liva Ojerapog. #eljeza). Rarlikujemo ‘uglavnom: vo sirovo Zeljero Gji je prelom siv zbog raspadnutog teljemog karbide. ‘Upotrebljava se uglavnom za proizvodnju sivog liva. b) Bijelo sirovo ieljezo sa srebrnasto bijelim prelomom. U njemu je ugljik kemijeki vezan na Yeljezo kao Zeljezni karbid. Upotrebljava se za proizvodnju telika: Sivi liv (zastarjeli naziv: Hijevano_ eljezo*) To je tehnitko Zeljezo sa slomom sa vite od_1,7%/ ugliika (C), obitno 25 do se Dobiva se iz kupolnik, pel prelapanjear saree Yeljeza ili sivog ‘sirovog Zeljeza. Dijeli se na standardne sive livove tija su svojstva utvrdena u JUS €.J2.080 i kvalitetne sive livove Koji imaju veeu Evrstota il porebnasvo}- stva, a to se postite legiranjem ili termitkom obradom. Primjese standardnih sivih livova jesu: 2,5 do 4% C, do 3,8% Si, 0.6 do 15% Mn, 1 do 1,0% P, do 012% S. Tred tv (baie i) . Ljezo_sa_ bij relomom 1.7% Taj ie je wed i Krkak pana Je upotiebs oer sien ‘na posebne ae (drobilice, mlinovi, hidrauligki batovi i sl). Podvrst je. liv sa tvedom korom (tvrdokerni liv) kod kojega je bijeli prelom (tvrdi dio) samo na povriini, - Temprovani liv Temprovani liv se dobiva o sebnim termitkim postup- kom, temprovanjem, kojim se iz iva coer aljik pa dotada trd i liv Jilay i obmadie. Razlikujemo; “ay erni ili, ameri rovani liy (sa crnim prelomom) koji se dobiva Zarenjem u neutralnoj atmosferi tako da se ugljik izlutuje u obliku grafita; 'b) bijeli ili evropski temprovani liv Ge svijellim. prelomom)—foyi ve dobiva Zarenjem u_oksidnoj_atmosferi djik iz_liva live gay ara. Vrsti 1 evojstva temprovanog liva utvrdene su u JUS C. Umijesto naziva temprovani liv GH temprovano Zeljezo) rediate se i naziv Rovkasti liv, Celik To je tehnitko ieljezo sa manje od 3,7% ugljika. Dobiva se iz kon- vertera sa kiselom oblogom (Bessemerov Zelik) ili sa bazitnom oblogom (Thomasov %elik), nadalje iz Siemens-Martinovih peti (SM elik) te elektro- pei (elektrozelik). Sirovi Zelik se oblikuje a) valianiem u vruéem i blad: i bladuom aaa ju (valjani %elik), b) koyanjem i preganjem pod &kidi ¢) Wijevanjem u odredene oblike” (tetitnt Viv). Po sastavu Xclik se dijeti na a) ugljitne ili nelegirane Eclike (0,05 do 1% G, do 0,35% Si, 0,3 do 0,8% Mn, do. 0,1% P, do 0,068% S) Felike (koji osim navedenih primjesa sadrie jo8 jedan ili vise od menata: Cr, Ni, Mo, v, Al, W). = Tijevas re, idan, nasty 3a eva Sahai elena ik Je sadral nelitka veel od LEE Gi liv, teal vy mara180 Omativanje vrsti éelika prema JUS JUS C.130.002/1955 1. Primjer omake &elika prema JUS: ©. 1284.5 (ugljitni lik sa 0,2% C, za_poboljganje, hladno deformiran). Gznaka se sastoji od 3 dijela: Prvi dio je slovni simbol koji oznatava materijal &elik. Drugi dio (1234) sastoji se od tetiri brojtana simbola koji predstavljaju osnovnu telika. Treci dio (5) sastoji se od jednog ili dva brojéana simbola koji predstavijaju dopunsku oznaku delika. 2, Osnovma oznaka éelika a) Gelici sa negarantiranim sastavom Prva brojka je 0 i mati da sastay telika nije garantiran. Druga brojka oznatuje zateznu évrstoéu telika (na vlak), i to prema ovom pregledu: 5 | 617 50 —59|60—69)70 i vite] kp/ram? jka zajedno predstavijaju redni broj delika, i to: ‘elici_negarai i Selici trgavatke kvalitete; Selict sa garantiranom fistatom_j (ili) za izvjesne svthe sa garantiranim sadrtajem izvjesnih pojedinih clemenata; 90 do 99 ugljiéni %elici 2a automate. b) Celici sa garantiranim sastavom Prva brojka pokazuje koji je najutjecajniji legirajuéi clement u éeliku, i to prema ovom pregledu: Prva brojka u omad ‘znadi da je najutjecajniji legirajuci element. Najutjecajnijim legirajuéim elementom smatra se onai centualni sadraj u teliku pomnoten sa faktorom vrijednosti k daje najveéi broj. Faktor & za pojedine legirajuée elemente jest: Element Si | Mn| Gr | Ni] W[Mol V |Co|Ti| Gu] Aly _ostali Faktor k 1 1 4/4/17) 17 | 20 30 1 1 | c Ako za dva legirajuéa elementa {ked vitestrako legiranih Zelika) gornji umnolak (procentualni sadekaj x faktor vrijednosti) daje jednaki broj, naj- utjecajnijim elementom smatra se onaj koji ima veti faktor vrijednosti. Celi kojima_je najutjecsjniji clement ugliik (prva brojka 1) zovu se wel iién Eelici, a svi ostali zovu se legirani telici. Oni su nisko legi- rani ako im je 2broj postotaka legirajuéih elemenata jednak ili manji od Be, a visoko legirani ako je taj zbroj veti od 5%. : —H Brojica 0 znagi da évrstoéa Zelika nije propisana.181 Druga brojka ozatuje: — Kod ugijitnih elika sa propisanim sastavom najveti postotak ugljika zaokruzen na desetine i pomnoten sa 10. Na primjer, ako je najveéi postotak ugljika 0,88, zaokruzeno na desetine to daje 0,4, a pomnoieno sa 10 daje 4. Ako éclik sadrdi vide od 0,9%C (npr. 1.1%), druga brojka je 9. — Kod legiranih %clika drugi po redu najutjecajniji element oznaten brojkom prema gore navedenom pregledu, a odreden na jednak nadin kao i najutjecajniji element. Ako je &elik jednostruko legiran, druga brojka. je uvijek 1. Treéa i detvrta brojka omatuju redni broj éelika, i to: ; ugljitni telici_s propisanim sastavom te legirani éelici nena- mijenjeni toplinskoj obradbi, legirani éelici za cementiranje, gijitni i legirani tclici za poboljfanje, igljitni i niskolegirani alatni éclici, isokolegirani_alatni telici, &clici s narotitim fizitkim svojstvima, emijski postojani i vatrootporni éelici, stali éclici. 8. Dopunska omaka Ova omaka sadrli jednu ili dvije brojke koje omatuju stanje 2e- lika, i to: 0 — bez odredene toplinske obradbe 1 — areno 2 — Jareno na najbolju obradivost 3 — normalizirano 4 — poboljgano 5 — hladno deformirano 9 — podefeno po narotitim uputama Oznaka sa dvije brojke nastaje kombinacijom gornjih brojaka. Npr. vuteno i Yareno oxnatuje se sa 51. Dopunska oznaka_odnosi se i stavlja iskljutivo na poluproizvode (va- ljani i vuteni telik). Ona se ne odnosi na gotove ugradene dijelove pa je ne treba upotrebljavati kao oznaku materijala na crtedima. Pregled sistema oznazivanja telika (osovna oznaka) Celici» negarantir.sastavomn Celici 8 garantiranim sastavom_ Ugljiéni telici Ugljitni elicit | Legirani delici Prva Brojie 2 do 9 oznaéuju naj brojka 1 (ae Hegirgjues clement Brojke 1 do 9 oma. | Brojie 1 do 9 om _ | duu 10 najvedi | taju drugi najutj Drug Broike 9 do Tozna- | ostotni sadriaj ug- | cajaiji — legirajuel brojka | SWY rae Vika. zaokruten na | clement (brojka 1 desetine (brojka 902- | oznatuje jednostru- nacuje 0,9"), Ci vide) | ko legirane delike) 0.do 99 redni broj éelika 0 do 99 redni broj telika182 Ugljitni konstrukcioni gelici — obitni 1. Celici prema JUS C.B0.500 pre Upotreba z 7 & exon sonnei sce € 0010 sroisras Br > ¢. 0210 Za dijelove od kojih se tradi ve- iika Zilas he C. 0245, ost BBE, ¢. 0300 Ves za. rove, ji se ne obraduju, ali E 0345 Powis oinedcaa tosh. Frosty Za dijelove iozene promicnlii- ¢. 0400 tim optereéenims, npr. ovovine, . omas Ser tadice hat C. 0545 C. 0645, ©. 0745 | 70 do 85 Primjedbe uz gormju tablicu: 2. Navedent éelicl upotrebijavaju se uglavnom u strojogradnji na takvim mje stima gdje se ne postavijaju vet zahtjevi i gdje nije potrebna cementacija ili poboljsanje. 2, Za navedene Gelike ne garantira se granica razvlatenja. Celicl sa garan- tiranom granicom ‘obuhvaéent suu JUS C.BO.501 (vidi 9%, str. 18}. 189). 3, Omact éelika Kojemu se garantira varivost dodaje se slovo V. JUS sadrii C.onsy, C.os45v i C.0uSV. 4, Celicima C.0060, C.0010, C.oar0, C.0900, C.0400 ne garantira se sadrZa} fostora { oumpora. Celicima COs, C.0943, C.0445, C0505, C.064s 1 Cais se sadriaj fostora i sumpora: P do 006%, 8 do 0.06%, P+§ do 010%. ima sa garanti- ranom varivoSéu C.c2SV, C.045V 1 C.045V garantira se nidi sadréaj fosfora 1 sum- pora: P do 0,05%, S do 0,05%, P-+S do 0,09%. 5. Omake za izduzenje vidi u 51, str. 143. 6. Oznake za tepitivanje savijanjem jesu: g — kut savijanja, D — peomjer Setnog valle, K—a/p, @.— debtjine eprivets, ‘p — promjer keivine ¢vadt JUS183 2, Usporedba tclika prema JUS sa telicima prema drugim standardima Sto 34 St 2 . aT St3 C0445 | St 42.11) St 42 Aq42 | C20—C |~ End AT-42T | St 4 €.0545 | St 50.11] St 50 | Aqs0 | C35—C|~En6 | A-207-47| St 5 €.0645 | St 60.11] S60 | AqoO | C4—C}~Bn8 | A04-49T | St 6 C0745 | St-70.11] Se70 | Ag7O | C60—C |} (End) [ars t1060| St 7 Znatenje kratica standarda (DIN, UNI itd) vidi u 416. Celici za noseée konstrukcije prema JUS C.B0.501 Oznaka JUS 7 Iepi- - i 3,5 mkp | vari- ‘brojgana tehnitka pri | vosti ©. 0360 | CN 20-4 D= a; — | ne ¢. 0361 | CN 20-B 37 D= a) -+20°| da € o3e2 | CN 20-c | % | 4 | 2 | 2 Ipral o| ae ¢. 0363 | CN 20-D D=2a|—20°| da C. 0460 | CN 25-A D= al — ne C0461 | CN 25-B 42 D= a|+20°| da C0862 | cn asc | % | so) 75 | 2 /peaa] | aa C. 0463 | CN 25-D D=2a;—20 | da . 0465 | CN 30-4 D=ai\ —~ | ne C. 0466 | CN 30-B “4 ” D= a} +20"; da ©. 0467 | ON 30-C ¥ 2 pal of da ¢. 0468 | CN 30-D D=2a|—20" | da ¢. 0560 | CN 35-A | D=2| — | ne ¢.0561 | CN 35-B 50 D=2a} +20") da ¢. 0562 | ON 350 | % ¢. 0563 | CN 35-D dijell delike za nosege konstrukeije na 4 osnovne gi 3 25, 30 | M Epium2” Svaka od te-4 grupe podlheliona je mn erp. Galicia A, garantira se samo graniea rarvadenja, dok ee do ; 22 | 20 a D=3a|—20° | da ‘kratke epruvete tja de duljina ‘voce od. D- ia; a Spee ° ‘promiera’ Promjer tlanog valjka; a — debljina epruvete ») Stara norma. — 2 Nova norma.184 Celici za cementaciju prema JUS C.B9.020 a) Vsti vret gellka © 1120 cio & is eu Kvalitetnt ugljigmi Bellet EAR SEB [meme eesan ea © 82 | 15 Gr3 | Kromov Gelik (narodito otporan na habanje) © 820 | 16 Mn Cr | Knom-manganski Celict (povedana trstoa i granica € fsa | 20 Mn Ce § | razviagenja uz bolju kal{ivost) m0 | HG Mo 40 | Kromemolibdenski Gelici (ea udarno opteresenje i gdje €4ni_| BG Mo 1m | i cementiran‘sio} mora imath odredenu ‘Zlavost) © va0 | WGeNi6 | Kromnikaini Getic (a nafvike ievalitetme zahtieve, Eder | GENES | halzmjenteno 1'udarno opteredenje, otporni na habanie) b) Sastav u & BR Ct make aks | ou | 0045 onus | ofoas 0035 oe °, 85 os 085 5 85 os a§4282 E42 gs |e fH 8 Serica | 3, bare Sande es ze digi Wipe 8. 3g 8 25 bgea’ uekas7 ¢ 3 “eet! © 1221 | 140 30 cnet Bes seg Pin) 2 | 3 iti dite! een | a | 8 cepere aca neeee E4700 | air oo zitisget fails Eaza | 217 B EBgaeghtdec® 35 E50 | 217 | 65 RES SEES zz Bahan € 5421 | 235 80 Bg gee as Baee2o SRE ES185 Colic 2a, pobolfianje Poboliganie Je termidie postupan da se ve we 4H posve obraden konstrukciont Xatjenja u ulju, vod ill zralru ponovo polako eagrije na tempe- © Qhuru preko S30) C (ve6 prema visti Gelika) te aati polako ii brzo a) Ugljigni elicit — neke osnovne vrijednosti eee Poboljfano stanje ‘Normalizirano stanje Sinem, Ss debiine ceanies_| 1200 Jus HB Promjer | Fezvingéenja | 2enje kp/mm' | do 16 | >26do| >40do: mm kp/am® | 8% mm mama | 140 mm/ ¢. 1330 36 | 30 | — do 40 a a7 €. 1331 36 | 30 | — €. 1430 42 | 37 | 33 do 100 | 28 22 1431 42 | 37 | 33 € 1530 48 | 40 | 36 do 100 | 34 18 €. 1531 48 | 40 | 36 €. 1730 57 | 49 | 44 do 100 Eo iB C1731 57 | 49 | 44 Gelici_ C1331, C1481, C1581 ¢ €.1731 imaju manji sadréaj P i S (po 0,035¢/0 maks.) nego Eelici '€.1380, €.1480, €.1580 i €.1780 (po 0,045%/0 maks.) pa zbog toga neSto veéu kontrakciju. Osiale podatke vidi u JUS C.B9,021 ill u katalogu »Jugoslavenski Selik« (izda- nje Metalbiro, Zagreb). b) Legirani telici JUS C.B9.021 sadrii manganske felike (6.3130 i 6.3181), mangan-sili- cijski- éelik (C.5280), mangan-vanadijski telik (€.3839), kromove telike (C. 4130 i C4181), krom-molitdenske telke (C4730 do ©4734), krom-vanadijski éelik (€.4830) te krom-nikalne éelike. ‘Detaljne podatke vidi u JUS-u ili u katalogu »Jugoslavenski Selik«, Boje tarenja i naputtanja Zelika egirane ili slabo legirane &elike) (Vrijedi za ne tamno smeda 507 blijedo Fula 200 smede ervena Yuta poput slame 220 tamno crvena oe tamno Zuta 230 tamno treSnjasto crvena 740 smeda 240 treinjasto crvena 770 purpurno crvena 260 svijetlo treinjasto crvena | 800 Hubizasta 230 svijetlo crvena 859 tamno plava 290 jasno svijetlo crvena 900 zagasito plava 300 Yuékasto ervena 950 lagano plava 320 svijetlo Zuckasto crvena | 1000 plavkasto siva 350 duta 1100 siva 400 svijetlo Zuta 1200 uckasto bijela 1809 i vide186 Celizni timovi 1, Debeli Zeliéni timovi (od 5 mm debliine navite) a) Mjere ‘Debljina; Od § do 7 mm debiline u razmaku od po 0.5 mm, iznad 7 do 30mm uw razmalou od po 1 mm, iznad $ mm u razmaka od po 2 mm. Sirina: Od 409 do 70 mm Sirine a razmaku od po 20mm, iznad 700mm u Tazmaku od po 3¢mm. Duijina: Razmak pojedinih duljina je 100mm. Najmanja i najveéa duljina ovist o debijini i Sirini iima, Na primfer, naiveta dutfina lima Sirokog 1m iznost za pojedine debijine: 5mm — 10m, § do 19mm ~ 12m, 20 do 2mm — 10m, 35 1 mm — 6m, 9 1 32mm ~ 7m, 3 1 40mm — Gm. b) Tolerancije su utvrdene u JUSC.B410 © Izrada i isporuka prema JUSC.BLNa d) Proizvodaéi: Zeljezara Jesenice sve mjere, Zeljezara NikSlé samo 1000x 20005 mm. 2 Grednji Selignt limovi (od 3 do 4,75 mm) a) Mjere Debljina: 3 — 35 — 4 - 45 — 4.75 mm. Format: 10002000 ili 12502500 mm ili prema posebno} specifikaciji. b) Toleraneije su utvrdene u JUSC.BALL ©) Izrada i isporuka prema JUS C.Bt.ns a) Proizvodaéi: Zeljezare Jesenice, Smederevo i Nikéié 3 Tanki éeliint iimovi (0 2,75 mm) a) Miere ‘Debljina: 04 — 046 — 0,5 — 055 — 0,6 — 0,65 ~ 0,7 — 0,75 — 48 — 09-1 - 11 — 125 — 138 < 15 — 1.75 — 2 — 325 — 28 — 275 mm, ‘Sirina: Normalna sirtna 1000 mm. Izuzetno mogu' se ugovoriti Sirine i izmedu 550 1 60 odn. 750 i 1000 pa i 1200 mm. Duljina: Normaina duljina 2000 mm. Tzuzetno mogu se ugovoriti duljine 1500 do 2000 za limove do 0,55 mm, 1500 do 230mm za limove 0,6 do 1,2mm 1 2000 do 3000 mm za limove 1,88 do 2,75 mm. b) Tolerancije: Ima dvije serije ovakvih limova ~ prema JUS CH4US s wim tolerancijama debljine, za limove od Gellka 01ST i C0148. — prema JUS C-B4112 sa Strim tolerancijama debljine, za limove od svih ostalih Selfica © Marerijal ‘* Rimski brojevi odgovaraju krivuljama izdufenja prema JUS. Sto je brof veti, izduzenje je manje. 3) Normalno se izraduju u neumirenom stanju. 2} Normaino se izraduju u umirenom stanju. Owim ‘éelicima se mode garantirati zavarivost. Tada se oznaci dodaje V (apr. C.0245V).187 Oznake povrsine: Pio Eimovi ‘dren! bez ‘zabitinog poktopes. Dopiitene su boje popustanja kno 1 labavo prionula Kovarina. p2—Limovi Zareni u Zarnom sanduku pod zaititnim poklopeem. Dopuitene su bole popustanfa 1 évrsto prionula Kovarina. 3 — Povréina i e. P4— Povrsma lima mora bia bez Kovarine. Dopustene su nematna hrapavost kao ‘posljedica otpale_uvaljane Kkovarine te sitne ogrebotine nastale pri obradi ‘povrkine, Po TP oascl od ctpalc, uvallahe-Eovacine) Gopustaju ee sumo ako'ne Uijece na iM otisel od otpale, uvé ju se samo ako ne utjetu na besprijekoran izgled povrsine nakon lakiranja 1M elektroplatirania. 8 ~ Siajna povrsina. Dodatgg oznaka za povriine Pé ill PS ‘Cijela_povr- svijetlo-sjaina. To naknadnim poliranjem. m ~»Mat« povrsina, Dodatna oznaka za povrsine Pt it Pi,{eyp, Pim), Cifela povriina mora biti glatka bez sala (oats). ©) Proizvodadi Zeljezara Jesenice: sve debljine. Zeljezara Smederevo: 0,5 do 0,75 mm, Zelje- vara Zemun: 0,5; 0,6; 0,75; 1; 1,255 2; 2,5; 2,09 mm, Zeljezara Niksié: 0,5 do 3,8 mm. 4. Poeinzant limovi (JUS C:Bt081) a) Debljina, tezina, tolerancije 9,25 06: 10,1, cs) 10,75 7 us b) Format: 1000 X 200 mm (1zuzetno 1000 X 2500 mm). ©) Proizvogaéi: Zeljezra Jesenice sve debljine, Zeljezara Smederevo 0,5 do mm, ZeNjezara NIKSi¢ 4,5 do 0,65, 0,75, 1 do 1,5 mm, 21 2,5 mm. 5, Kotlovskt Hmovi od ugliiinog deliika (JUS C-BA0i4) Plota povrine 1 m? debela 1 mm, ima volumen 1 dm. Tekina vlove u kg doblje se tako da se povriina plove um? pommodl sa debijimom a mm i sa pre padnim brojem iz gore tabilice. * Plota 1008 X 2000 mm. ++ Ovi au Celicl otporni’s obatrom na starenje. Proizvodaé: Zeljezana Zenica.188 Magnetski limovi (transformatorski i dinamo-limovi) prema JUS C.5.020/1956 MT-transformatorski limovi, MD — dinamo-limovi ‘Sirina: ‘Maksimalni gubict Ocnsta | Em Mosel) fSpec. macs) nasten, u Wikg kod vesti ima | am mm kgidm* | savijanjas) 17%) | 1579 MT 93 755 2 093 2,40 Mr 110 to | 2 | to | 28 MT 125+ | 0,35 1 790 % 15007 7,60 2 125 3,10 MT 135+ : 7,60 2 135 340 MT 145+ 760 2 as 3,70 MD 170 ' 765 10 170 430 70 30 500 530 MD 240 | % | 1000x 2000) 775 | 39 240 630 MD 280 7B 30 2,80 8,00 ‘MD 700 1000 x 2000] 7,75 30 140700 | do 16,00 Minimalna magnetska indukcija B u teslama za jekost polja Hu Afcm [46 12,5 1 4 | 10 | 20 | 50 | 100 | soo {t000| 2000 MT 93 [0,45 / 0,67 | 0,86 | 1,02 | 1,15 | 1,25 1,36 | 1,43 | 1,55 | | MT 100 | 0,20 |0,41 | 0,66 | 0,87 | 1,05 {1 MT 110 oo 0,66 | 0,87 | 1,05 1 MT 125* 0A! i 0,41 | 0,66 | 0,87 | 1,05 | 1,20 | 1,34) 1,43 41535 0,20 MT 135+ 0,20 MT 145* | 0:20 | 0,41 | 0,66 | 0,87 | 1,05 10 se 1,43 | 1,55 MD 170 0,86 | 1,03 ; 1,17 | 1,34 | 1,45 11,57) 1,70/ 2,01] 2,09 2,22 MD 200 0,86 | 1,03 | 1,17 | 1,34 | 1,45 | 1,57) 1,70] 2,01] 2,09 2.22 MD 240 0,92 | 1,10 | 1,22 | 1,39 1,50 | 1,63/ 1,75] 2,08] 2,17) 2,30 MD 280 0,92 | 1,10 | 1,22 | 1,39 | 1,50 | 1,63) 1,75] 2,08] 2,17) 2,30 MD 700 0,92 | 1,10 | 1,22 | 1,39 | 1,50 | 1,63] 1,75] 2,08] 2,17|2,30 Podaci se odnose na gole, neizolirane limove. rant EAM ISGP A; Ove fe siamdard danas u mnogome zastario. Na narednoj su katalosit Do Sagant “Gmovt imaju orijentinane Inristale i poznati ponajvibe tmgo- Vadkim imenom hipet sil. Upotebijavagu sc samo amo transfontartoret Line Nexon ahovacenanja © itera report * Upotreba ovih Umova ne preporuéule se, 3) Tolerancija + 10%. 2) Tolerancija + 1%. 8) Informativno, 4) Uzorak Jima Sirine 30 mm stavi se u Seliustt ‘Siripca koje imaju zaobljenje r=5mm, Lim se savija u oba pravea za icut 9° prema vertikall. Jednim savi- ante smatra s¢ savijanje u bilo kojem smjeru za 90° 1 povratak u vertikalni polozal, ‘) Gubict se ne garantiraju za obie vrilednostt ma magn. indukeije veé samo za jednu vrijdnost odabranu sporazumno. 1 T (tesla) =1 Whim? = 10000 gausa.189 Kataloski podaci za magnetske limove a) Vruée valjani transformatorski i dinamo-limovi proizvodnje Terni-Armco a ‘Minimalns ‘magnetska indukcija B u teslama za jakost Kvaliteta poll Hea Auaemt® 3 | 10 | 25 {| 50_| 100 | 200 TSTA 9335 0 oss aot a 1,34] 1,45] 1,57] 1,70] 1,85] 1 ‘TSTA 1035, LIT 1,27 | 1,35 | 1,46 | 1,57] 1,70} 1,85} 2 TSTA 1135 4,17 | 1,27 | 1,37 | 1,47 | 1,57 | 1,70] 1,85] 3 TRA 1335 4,17 | 1,27 | 1,37 | 1,47 | 1,58 | 1,72] 1,87] 4 MRA 1135 1,47 | 1,27] 1,37 | 1,47 | 1,58] 1,72| 1.87] 5 MRA 1550 1,17 | 1,27 | 1,37 | 1,48 | 1,58 | 1,72] 1,87] 6 DA 2050 4,17 | 1,28 1,39 | 1,51 | 1,61 | 1,72] 1,85] 7 DA 2350 1,17 | 1,28} 1,40| 1,51 | 1,61 | 1,72] 0,86] 8 DA 2650 1,16 | 1,28] 1,40 | 1,52) 1,61 | 1,72| 1,86] 9 DA 3050 1,20 | 1,34] 1,45] 1,55 | 1,65] 1,77| 1,90] 10 DA 3650 1,21 | 1,36 | 1,48 | 1,61 | 1,70} 1,81 | 1,93] 11 DA8I00 i | | 12 b) Hladno valjani transformatorski limovi (limovi s orijentiranim kristalima) proizvodnje Armco’) Fakinaat Deb-| Meabil +). | Minimaina magnetska indukcija Bu teslama za jakost Keatteta | ina |» See koa magnetakog pola Hu CAy)epleme™™ Upo- Yen 0,05 | 01 | 62 | 0,3 | 0,5 | 0,7 | 10 | 30 M5 — | 30 |0,40/ 0,97] 0,17 | 0,45 | 1,12 | 1,48 | 1,64| 1,68] 1,72| 1,80] 13 M6 30 | 0,44) 1,07 | 0,14 | 0,39 | 1,04 1,41 | 1,58 | 1,63 | 1,67| 1,76] 14 Mo = | 35 | 0,48) 1,11 1,00 | 1,41 | 1,60 | 1,65] 1,69! 1,78 | 15 M7 {35 J0,51}1,22 0,92 | 1,32] 1,55 | 1,60] 1,63| 1.72] 16 c) Upotreba pojedinih vrsti Limova') 1 do 3-energetski transformatori; 4-transformatori za zavarivanje; rotacioni strojevi; 6 - rotacioni strojevt srednje velitine; 7-mali ge- neratori, motori za hladnjake; 8 - elektromagneti, elektromotori za upotrebu u kuéanstva; 9- mali istosmjernf rit asi i _motori za intermitirajuéi pogon; 10- mali asinhroni motori, kranski motori; 11-elektromotori za elek- tritne lokomotive; 12- dijelovi polova, releji; 13 do 16- energetski transfor- matori, TUT (tesla) = 1 W/m! (veber po Kkvadrainom mete) = 19 00 gausa = 10 Acho~ ® Za _magnetiziranje istosmjemom sirujom., iy negenteient iongedioom aujom u Epscingw spar, ‘pri tera Seam Podeet vrijede za Magnetalil tole garsiclan sa argerom 4 va 4) Xajac mote tratid, geranciju Tubieaiea hod 1 LST qe Kod obadvte “iB Hindno vatjant mint (movi 5 orlentieanim Kats) pom su a nes , Ganmntiraju se gubici Kod 1,51T. Limovt se nakon vezanja termidhl obra Onda iat eC ©) Navedena je samo ona upotreba za koju se pojedine wrsti limova narodito ju 88b190 ‘tow sup? HURL) 3561/1048 BAL (esonny say 19920) SEL/ITOHED SAL suxPHepoNs “Sn! n pie exou warp? FEL euefpuEsITO: ¢ eUNRUYD! “"eUIelLAUIEIP © IBIqOg s'961 | o'zgt | 9'¢a1 | 1°01 | os'sz | o8's9 | or'ze | $2'68 | ove | es'¢e | ox‘st | ose'e | see's | sze'e | z96't | 0000 ¥LSI | G'GOL | B6'L8 | FEIL | S6'FS | 96'st | LOBE | 8F'Lz | 861s | GF'OT | ESOT | OOS'S | EZI'F | BFz's | FzET | OOL OG'8L | 08°29 | ¥8'05 | ZO‘Or | OF'IE | Zt'ss | F8'81 | O2'SI | Os'sI | Ose's | O88'9 | OFI's | So8's | OLS'T | $8z'0] OOF 28°89 | o1'zy | 89'28 | zo'og | ss'ez | va'at | i°rl | Bz'LL | o8b's | G90's | OLe's | sse's | 992'T | SzI'T | 69s'0 | OOS 00'6¢ | s3'6s | oF'ts | 19'¢z | so'6T | oL'st | gz'tt | Bt8'6 | oss‘ | 288s | sze's | ZoG't | Iz¥T | 186'0 | LoF‘O| Oss 38°68 | OF'1E | B1'S3 | 1h'08 | OL'S1 | 95°EI | OBt'6 | O68" | 082'9 | O1z'F | OFI'S | OLS*E | Bz‘ | GRL'O| SEE'0 | O08 P63 | 99°68 | 48°81 | 16's | B4'TT | 0866 | S90'C | LeB's | OIL'y | 2565's | 996° | LET*E | 688'0 | BxS'0| F6z'0 | OST G9°61 | Os'st | 96°Bt | 1Z'OL | OF8's | O83'9 | Otz's | sze's | OFI'E | So6's | Oxs't | g8z'0 | 6Rs‘0 | G66‘ | 96I'0 | ODT. OO'LI | Stel | os'tT | ¥81'6 | s90'e | 269° | age’ | Zec's | oze's | GII‘2 | s14't | 902'0 | 6250 | see'0 | L410] 06 01°61 | 95°81 | s0'OT | ¥91'R | O82'9 | 20's | Sox's | OFI's | BIs"s | HRR'E | 998'I | 829'0 | TzFO | FIE‘0 | L910. | 08 FL'G1 | G6'OI | BEL‘ | HI‘ | SEP‘ | O66" | Lea's | BbL's | SEt's | GEO'T | GEO'T | GES'O | ZIF'O | S28'0 | LEI'O | OL BUTT | OBF'6 | 985"s | Sal‘ | O1Z'F | B9z'E | 98's | Sob's | ¥RB'T | EIF'L | PEO | Lb'O | E98'0 | 9E8'0 | 8110 | 09 $186 | os8't | o8z'9 | Zor's | £26'¢ | OFI's | See's | so6'T | oxs‘t | BzI'l | 98z'0 | S66"0 | S6z"0 | 961'0 | B60'0 | OF ose'z | oas'9 | szo's | geo'r | art's | iss | rast | 0781 | eset | eve'o | aza'o | Pleo 988'0 | L91‘0 | 6L0'0 | OF 028'9 | S6r'¢ | 968% | oi9‘s | Bhz's | S61'S | GRO‘ | Fz6'I | 660'T ‘ Yo} s¢ 8's | Otz'r | Gox's | Zoo's | see's | ves'l | tht | 821'I | zF6'O og 906’ | 926‘ | OF I's | 199's | S96'T | o2s‘T | az1't | 1860 | sez’ $8 $86'6 | ObL's | B1S's | 140°S | OLS'T | 9G8'I | Bé6'O | Sz‘ | 8z9'0 0B ovr's | 19'S | 010° | He9'I | 9F8'r | S00" | F52'0 | 829°0 | Zos‘o a1 19h | 1F0°S | seg'r | Las't | 1Z0'r | gEs‘o | Z19'0 | Ors‘o | soF'O $1 $961 | OLS*T | 9681 | 1Z0'E | 982'0 | gz9'0 | I24°0 | ses'o | FIE'0 o1 0191 | 996'E | $00'T | 918'0 | 839°0 | Zos‘o | z6°0 | F1S'0 | 1¢8'0 g ewrasewry ye aump nna od runpuodoyy n 83797 Foweyen 1 Sougnsqo ‘Zoyensojd ‘eaoumy Grupa 2u17>,Okrugli betonski Zelik vruée valjan (prema JUS C.K6.020/1955) 096 | 054 | ae [154 | 121 [28 616 | 483 0,283 | 0,222 5 6 7 0,385 | 0,302 | 18 254 | 1,99 ) 32 8,04 | 6,30 8 0,503 | 0,395 20 3,14 2,46 36 10,2 7,99 0 0,785 | 0,616 22 3,20 | 2,98 12, | 1,13 0,885, 25 4,91 3,85 ‘Preporuéuje se upotreba promjera Stampanth kurzivom ¢koso). Proizvodi se od materijala C.0002 {bez garantirane zatezne évrstoée, ali sa Pinimalnom granicom razviagenja 18,5 kp/mm? za promjer do 10 mm oda. 17 Kpimm® 2a promer 12 do 20 rams Cao atezna evrstogs 36, granica rarviacénje 24 kpimm? | C.ts0i (watema svrstoca 60, grantca Fazvigcenta st kpimm#). Ako sarantira varivest, treba oznact Celia dodati V (npr. C.0%0 a d: @ O RN S Tedina Sipkastog telika a) Okrugli &elik a G a Gc a @ @ ¢ a |o¢ mm | _kgim kim] mm mm | kgim mm | kgm [| mm Keim 6 0,222 | 16 1,58 32 631 | 55 18,7 100 61,6 7 | 0302] 17 | 1,78 | 34 713} 60 | 22.2 | 110! 746 8 0,395 | 18 2,00 35 7,99 | 63 24,5 120 88,7 0,499 | 19 2,23 38 8,90 | 65 26,0 125 96,3 10 0,617 | 20 2,47 40 987 | 70 30,2 130 | 104 11 | 0746 | 22 | 298 | 42 | 109 | 75 | 347 | 140) 121 12 0,888 | 25 3,85 & 12,5 380 30,5 150 | 139 13 1,042 | 27 4,50 46 13,1 85 | 44,5 160; 158 14} 121 | 28 | 483 | 48 | 142 4 90 | 49,9 | 180 | 200 15 1,39 30 5,55 50 15,4 95 55,6 200 | 247 okrugli ‘vruge valian vidi JUS C.B8.021/1960,, a 2a vuten okruglt Setik Sus Cua. TO Bs ae » Tetine Kuadratnog Gelska dobiit sc tako da se vrijednosti w Pomnoze sa tm dreceut geil souéa natin vit} JOB CoesnInE, @ 2a vuteni iver Grate Gelik JUS C.B9.421/1960. Teline Sestorobridnog telika dobiju se tako da se vrijedmsti liel pomnoze sa 1,1. Sestorobridni eli vruée valjan vidi JUS C.B3,026/1960., a za vuteni Sesto- robridal Geile JUS Cboaaiives192 102 Celiénd istokraki kotnici Prema JUS C.B9.101/1960 (DIN 1028) Izraduju se od ugijitnih konstrukcionih Selika s ga- rantiranim mehanitkim osobinama prema JUS C.B0.500 (vidi 91) te od &clika za noseée konstrukcije prema JUS CB0.501 (vidi $2). Dobavijaju se u duljinama 3 do 15m, i to u »gruboj duljinic (tolerancija + 100mm) i »tatno re- zanoj duljini« (tolerancija + 5mm). mm om 20-20-3 35 | 2 | 112| 0,88] 0,39] 0,28 —j- 25-25-3 35 | 2 | 1,42] 1,12] 0,79) 0,45 —-|- 25-25-4 35; 2 1,85, 1,45] 1,01) 0,58 —-|- 30-30-3 5 | 25} 1,74] 1,36) 1,41) 0,65 7 | 85 30-30-4 5 | 23] 2,72] 1,78] 1,81) 0,86 iz | 35 30-30-5 5 | 25} 2,78) 218] 2,16] 1,04 17 | 85 35-35-4 5 | 25] 267) 210] 2,96 1,18 20 | 40-40-4 6 | 3 | 308) 242] 4,48) 1,56 2) i 40-40-5 6 | 3_ | 3,79} 297] 5,43! 1,91 a2 | it 45-45-5 7 | 35 | 4301 338] 7,83) 2.43 25 | iL 50-50-5 7 | 35 | 4801 3,77] 110 | 3,05 30 | 14 50-50-6 7 | 35 | 569) 447/ 128) 3,61 30 | 14 55.55-6 sg | 4 $ 631} 495| 17,3 30 | 17 60-60-6 a | 4 | 69t| 542} 228) 529 a) 7 60-60-8 8 | 4 | 903} 7,09} 29,1 | 6.88 35 | 17 65-65-7 9 | 45 | 870| 683] 33,4] 7,18 35 | 20 70-70-7 9 | 45 | 940] 7.38) 424 | 8.43 40 | 20 70-70-9 9 | 43 | 119 | 9:34] 52,6 | 106 40 | 20 5-5-8 |10 | 5 | 1L5 | 9,03] 58,9 / 110 40 | 23 75.75-10 |10 | 5 | 14d | 11 | 714 | 135 0 | 2B 30-80-8 |10 | 5 | 123 7233 | 126 45 | 23 30-80-10 | 10 | 5 | 151 | 11.9 | 87,5 | 155 45 | 23 90-80-12 110 | 5 | 17,9 | 141 |102 | 18.2 4% | 23 90-90-9 | 11 | 5,5 | 15,5 | 122 |116 | 18,0 50 | 26 90-90-11 11 | 5,5 | 18,7 | 14,7 |138 | 21,6 50 | 26 400-200-10 [12 | 6 | 19,2 | 15,1 ]177 | 247 55 | 26 100-100-12 ]12 | 6 | 22,7 | 17,8 |207 | 292 55 | 26 110-110-1012 | 6 | 21,2 | 16,6 |239 | 30,1 35 | 25 310-110-12 [12 | 6 | 25,1 | 19,7 1280 | 35,7 55 | 26 120-120-11 | 13 | 6,5 | 25,4 | 19,9 [341 120-120-13* | 13 | 65 | 29,7 | 23,3 [394 | 460 ‘T-moment tromosti, W- moment otpora za pripadnu of savijanja. Polumjer ‘tromosti f= YHS (S-presihd. [y= Ty We = Wy. Udaljenost ost = b— Ip{Ws, m - udaljenos od ijevog. donjeg rubs do osi cventualnog provita za zakovicu, n - provrt za zakovicu. © Ovi se profil! zraduju do veiitine 200. 200.18.193 Celitai U-profili, Selitni I-profili ‘prema JUS 5 Mes 1ta/ioee i C.Ba.1s1/19001) Ieraduju se od ugijitnih konstrukcionih Selike mehanitkim osobinama prema JUS c 500 (vidi 81) te od celika za noseée kone strukeije JUS C.B0.501 (vidi 92). Dobavfii 2 u duljinama fd 15m, .i tou ,,gruboj dulj (tolerancija + Wann) stan eam} dat” (tolerancija + 5, u3[ 33] 5 | 7 | 131] 54a} u 4) 3 | 5 | 7 | 133] 621 u 5) 38) 5 | 7 | 137] 712 U 65) 42 | 55) 75) 142] 9 Us| 6) 6 | 8 | 145] 110 U0] 50| 6 | 85] 155] 135 Ui2| 5.) 7 | 9 | 160] 170 Um | 6) 7 | 10 | 1,75 | 204 U6 | 6 | 75) 105 | 1,94] 240 Uis | 70} 8 | 11 | 192 | 280 U2 | |} 35) 11,5 | 201 | 322 U2] so | 9 | 125 | 214] 37,4 Um | 95 | 95) 13° | 223 U2 | 9 | 10 | 14 | 2:36 | 483 U2 | 95 | 10 | 15 | 253 | 533 U 30+} 100 | 10 | 16 | 2,70 | 58,8 Te | al 39) 59 76 IT10 | 50] 45) 68 10,6 I12 { 58] 51) 77) 142 114 | 6 | 57) 36) 183 116 4 | 63) 95 | 22.8 118 82 6,9 | 10,4 | 27,9 12% | 9 | 75| 13 335 122 | 98/ a1 | 122 | 39,6 1% | 106} 3,7 | 13,1, 46,1 126 | 113 | 94! 141 53.4 128 | 119 | 101 | 152 611 130* | 125 | 108 | 16,2 69,1 ‘E-moment tromosti, W-moment otpora za pripadau os savijanja, Polumjer tromosti ¢ (S-presjek). Za U-profil ¢ = b—y/Wy. : *) JUS C.B3.141 odgovara DIN 1026, a JUS C.B3.{31 odgovara DIN 1025. Dry aad * U-profili se izraduju do U40,- I-profili do I 60. 13. D. Kaiser: Hlektrotehnigit priruéniie194 Celitme cijevi 1. Standarai Tehnitki propisi za izradu t isporuku éelitnih cijevi bez propisanih meha- ni®kin osobina JUS C.B5.0%, sa propisanim mehaeniékim osobinama JUS C-BS.021. ‘Standardi serija, mjera 1 tolerancija: Za cifevi sa navojem JUS C.B5.225 (od C.0003) 1 CB5.222 (od €sa00) ‘te za glatke cljevi JUS C.H5.226 (od C.6003), C.B5.122 (od (©0008), C.B5.123 (od C.406) i C.B5.124 (od C.0506). 2 Materijat C.0068 je Gelik bez garantiranih mehanidkih osobina (St 00 prema DIN). Ciievi od ovog materijala ispitujn se hidraulitki ovim probnim tlakovima: cMevi sa navojem, srednie teke oe BR as = beSavne cijevi sa navojem, teSke Sat Zavne cijevt a navojem, teSke Polot as at Savne cijevi sa navojem, teske =. Sst wat ‘degavne cijevi glatke . i bo at Celici za cijevi s garantiranim mehanidkim_osobinama jesu: C0206, zatezna évrstoéa 96-45 kpimm?, o:min = 25%, oromin = 20% 0406, zatezna EvrstoGa 45-85 kp/mm?, Bimin = B1%, Semi (C0008, zatezna evrstoGa 5-65 Kpimm®, b.min 2 Stemta. Ca6a6, zatezna Evrstoca 65~T5 kpimm®, Syyoin 5 Bsamin 3. Naztvne vrijednosti Nazivna veligina (NV) cijevi Je pribligni ili, bolle regeno, oznaghent ‘umutarnji promjer cijevi izrazen u milimetrima ili colima, Stvarni unmtarngi pro- injet ciJavi mote se dosta metno razlikovati od nacivne velidine, vet prema deblfini stijenka koja moze biti raziitita, a ovisi o tlaku { temperaturi za koje se cijev upotrebijava. Kao daljnja oznaka cijevi ne upotrebljava se medutim debljma sti- jenke nego nazivni pritisak NP. Potpuna oznaka cijevi npr.: cijev NV 40, NP 50, erna JUS C.B5.122. 4. Beiavne iit Eavne cijevt sa cijevnim navojem (plinske, vodovodne i paro- vodne cijevi) Nats __Srednje tele cijewi “Tele jet zim stijenka cing jenka ‘tetina vitae pa ‘on en jus | Din m_| sus" DIN 395 | 0407) 25, 65 | O462| 0493 de | S25) S| Be [BS | BE] 2 | 225 | 235 | ogos| ogsz| 275 | 29 | o949| 1,02 2n25| 203 | 273 | 26s | 25 | v.22 | 32s | 32s | nae | as 26,75) 269 | 275 | 268 | 163 | ase | 3's | 325 | Zor | 190 sus) 337 | 325 | Ras | 242 | 24 | 4 40s | 201 | 297 azzs| 42a} 325 | 325 | 313 | 314 | 4 40s | 3:77 | 3.34 4325 | 48,3 325 | 386 | ot | 42s | aos | sor | aes 60 | 3 | 375 | 365 | S320 | sto | 4s | as | eis | oI7 735 | wal) 375 | 365 | oe | os | 43 | 4s | Zee) 7, ab2s) s89] 4 | 405 | 3.31 475 | 48s | 978 | 101 Be il te | Ree er |r| SP aE |e 1645 | 1651 | 43 | ass tins |an2 | ss 1 sa [aie | 22 JUS C.85.225, DIN 2440. ‘Fetina se odnosi na erne cifevi. Pocingane cijevi tete su za 3,5 do 5%. Zeljeoera ove cijevi za sada prema DIN 2490 od Seltica St 00 Cijevi tis” 4 i,” 2a sada ne praizvodl. Cijevi se imaduja kao: 9) erne, b) pocintane, ¢) sa zastitnim premazom, €) sa zastitnom masom t oma- tanjem Ga cijevi koje se polazu u . Cijevi se normaino isporuuja u raz- 3énim_protzvodnim . ba Kraja 1 jednom navijenom spojnicom s cilindritnim navojem. Odstupanje u teZini ma pojedinn cijev + 30%, a za Kolidinu od barem 1 toma + 7.5%. 1a ove cijevL JUS kao Savne cijevi od 1/5” do 37 uy poluteSkoj izvedbi, Cijevi se isporutuju kao erne (/s” do 2”) ili pocinéane je” do ¥), w dudinama s5, Beliavne cijevi glatke prems JUS Serija nazivnih velidina (YV): 4:— 6.— 50 ~ (6) — 70 — 80 — om — 100 — Co 350 — Gis) — 300 — G25) — 360 — GTB) — $00 — Cllev od C008 (TUS C.B5.206) standardizirane su za NV 4 do 550 mm, Radni pritisak 1 do 28 at. Clevi od €.02%6 (JUS C.B5.122) standardizirane eu'za NV 4 do 100 mm, NP 182, 40, 50, 6F, 88 1 100, at. Clievi od C.0106 (JUS C.B5.128) standardizirane su za NV 4 do 190 mm, NP 1-40, 50, 64, 80 i 100 at. Cilevi od C0506 (JUS C.B5.124) standardizirane su 2a NV 4 do 100 mm, NP 1-50, 64, BO 1 100 at. $, Beiavne cijevi glatke ix proizvodnje Zeljerare Sisak (prema DIN 248). 35 8-3 38 8 no | 9 —32 45 95 | 959 | 10 —35 SE 195 | 119 | 11 —35 7 ms | 44 12 —35 63,5 ws |i | 14 —35 ‘Ove cijevi sluze 2a provodenje tekuéina 1 piinova te kao konstrukcion! ele- Menti, Cijevi se mogu azraditi od celka bez propisanth mehanidicth osobina C.000a te sa propisanim mehanitkim osobinama C.0m6, C.0108, C.0506 1 C.0606. 7. BeBavne precizne éeliéne cijevi iz proizvodnje Zeljecane Sisak (prema DEN 2365) Proizvode se za ove nazivne vanjske promfere: 15 — 16 — 17 — 18 ~ 19-20 - 2-4-3 - mB w- B- 4-35 88 — we - O— - s 58 — 50 ~ 52 ~ 35 — 58 — 60 ~ G2 — 65 — 68 - 70 — 75 — 9 — 85 — 90 ~ % — 100 mm**, Debifina stijenke tmosi 0,3 do 10 mm. Tekina telitne kice 1040 ‘mam 02 | 0,247 55 0,3 | 0,555 60 04 | 0,985 65 05 |} 1,54 70 06 | 2,22 1S 0.8 | 3,95 8,0 1) Posebne debijine stijenke, vese of normalne del Jesu; 2, 25, 3, 3, 445,55 Oy 8 Oy 10) dhe 12 Te We 1B BO a ee ae Mee be ase, '* Ove protzvodi. jevi Zeljezara Sisak ‘za sada ne “* Treba dati predmost cijevima kurzivno Stampanog promfera.105a Celifai liv - standardai 005 | 0,06 | 0,10 0,05 | 0,06 | 9,10 0,05 | 0,06 | 0,10 0,05 | 0,06 | 0,10 0,05 | 0,06 | 0,10 0,05 | 0,06 | 9,10 0,05 } 0,06 | 0,10 CL 0000 i CL 0330 — za podredene svrhe. CL 0400, CL 0500 i CL 0600 — nor- malni telitni liv. CL 0345 do CL.0645 — kvalitetni telitni liv. Varivost. Svaki éeliéni liv mora se bez potedko¢a variti taljenjem, osim CL 0645 za Koji je potreban poseban postupak. Termiéka obrada. Svi odlivel moraju biti termi¢ki obrageni jednim od ovih postupaka: a) Zarenjem (tznad 650°C), b) normalizactjom, c) normaliza- eljom 1 mekim Zarenjem. BUBRSBB/ SSRs Celitni liy s narotitim skim jistvima 105b + sazattin, mappa sr min. | H=| 25 so | 10 GS 38.9 8 20 | B= | 145 1,60 4,75 T GS 45.9 4s 16 | Ispitivanje. Za ispitlvanje vrijede standardi JUS: C.As.002 (zatezanje), C.Ad.00¢ Gilavost) i C.A60053 (eavijande). 106 Temprovani liy prema JUS C.32.021/1958 a i "250 ‘temprovani GTW—35} TeG 92 200 iy, BreLao |GTw—40| Tew 92 200 ‘Omi | cretas |ars—% | — 350 feritni liv Crevas | GrS—38 | Tes 92 40 A iy, CFeLAs — — 250 | periitai iv 2) Za promier epruvete 15 mm. ost JUS navodi mehanitka svojstva ai epruvete Koji ovise 0 debijini stijenke odiiva, ma razliéne Promlere Ispitivanje temprovanog liva zatezanjem vidi u JUS C.A4.i5.197 Sivi i tvrdi liv Prema JUS C.J2.020/1958 (za nelegirane i nisko legirane tivove) 1. Sivi liv : 2 Sivi liv ca magnetski svojetvima Oznaka JUS: ESL 12 (oznaka DIN GGL-10.9 prema DIN 1691), zatezna évrstoéa barem 12 kp/mm?, tvrdoéa HB najvite 280 kp/mm? Jakost magnetskog polja 125 2550100 Alem Proizvodi magn. indukeiju (barem) 0,5 06 «080s T 3, Tvrdi By Tvrdokorni liv TTL: Za valjke za metalnu, papirnu, miinsku i sli¢nu indu- strija, za_kotate za Zeljeznicu i tramvaj, za dijelove drobilica, za dije- love ventila za motore, dijelove izlotene habanju itd. Bijeli liv BTL: Za kugle za’mlinove i okretnice, 2a mlasnice za pjeskarenje, za ramne valjke itd. Osnovni materijal, obradivost, tyrdoéu, debljinu kore itd. treba posehno ugovoriti. 4. Tolerancije tezine Stvarma (eZina odlivka (odredena vaganjem) mote se razlikovati od wutvrdene tefine« (termin prema JUS, kale se i ratunska te¥ina) za do 50%, a da narutilac ne moze odbiti preuzimanje odlivka, ako u standardu za dotitni odlivak ili u ugovora nije drugatije odredeno. Viiak teing preko nige navedenih tolerancija narutilac ne plaéa ako standard za dotitni odlivak ie. ska teZina odreduje se prema crteiu uzimajuéi za specifitnu tezinu 7,4 kg/dm? ako je prosjetna debliina stijenki odliva do 10mm, odnosno 7.25 kg/dm? ako je prosjetna debljina stijenki odliva veda. Tolerancije tezine odlivk: Odlivak izraden pomosu. Odtivak izraden rvenog ili metalnog modela | skeletnog modela A tablout ‘Vilak tetine koji nastaje kad ve debljina poveta 2a imm 2 mam +7 +12 + f +10 5S. Ispitivanje mehanidkih svojstava umprake vidi u JUS C.Ad. z tivanje eavijongem u CASI, im iepitivente zatenanjem 11 C.A4.018, ispt- * Orijentacione vrijednostl, 107198 ‘Aluminijake legure (slitine) i aluminij* 2, Oznativanje ‘legura prema JUS C.C0.002 Tehnoloska namjena omatuje’ se sloynom oznakom: P ~ za pies- @ani Hy, “K- ze kokilni liv, T ~ za tlagni liv, C — za centrifugalnd 1 3 — Za spajanie enjente 1 varen}e), D — 28 dodavanse, Bez slovne oznake: legure 28 Osnovni kemijski sastav oznaguje se slotenom oznakom Koja s¢ sastojt od: ° Kemijskog simbola za_atuminis; — kemijekih simbola glavnih ih elemenata sa nazivnim postotkom tak- ‘vog elementa sito Je to potrebno; —Remijsiih simbola ‘sporednih dodatnih elemenata sa nazivnim postotkom takvog elementa (opet samo ako je potrebno). 2% Legure za ljevanje prema JUS C.C2.300 PAIS: 12 Sit — 13,5, =o, K-AISi 12 fil 138, Maas — 08 TeaISi 12 Sill —13, Ma0,2—0,7,Mg0—0,5 PAIS 12 Cu Silt —13, Cu0— 14,5 KAISi 12 Cu Isto P.AISi 10, jsio—11,M |= 0,4, Mn 0,3-0,6 Eat 10 Me Sig Mis 0,25—04 So 02-04 K.AISi 8 Cu 3 S175 — 9,5, Cu 3— ‘TAISi 8 Ca 3 Si 7,5— 105, Ca 3 — TANS 8 ‘Si6—10, Mn 0,2— 0,7, Mg0— 0,5 PAIS: 5 Ca 3 Si4— 6, Co2— KAISi 5 Cu 3 ino TAlMs 8 Mz 6 — 10, Mn 0,2 —0,7 K-AIMg 7 Mg7—8 P-AIMg 4 Mg4—5 Druge legure vidi u JUS C.C2.300 Namjena: 1) Srednje opterecent mijska otpornost dobra). 2) Napregnutiji 1 tankozidni odlivel Gnu, 3) Legura otporaa na udama opteresenja. 4) Odlivei vece postojant Kormplicirani odlivel. 6) Legure aa opée svrhe. 1) ‘Trgovatki nazivd, Legure: Alsi: silumin; legure: AlSiCu bakar-silu- AISIMg +-sihumin, min; legure: BSRSBsESR Druge legure vidi u JUS C.C2.100 legure za clektrotehniku vidi u 60 i 61.199 ‘otpornost prema koroziji, za anodaw’ okaldaclju, za Stanie materials Mehanitke svojstva havedena tabliel uzeta su Fas Om Omake: ep ~ Halleno irate doarsio, en — lenileno Bieta, 4, Ostall standard, 708 =a atumntise lemurs, Com, poitievis maaith tasiMieacie. CCSD, GrOnlL, Bipiwe £ doa. — C.c4.120, Amott 1 trake: ~,C.C$m, eer. 5% aluminil Standand JUS C.C210 (Aluminij 1 al. legure za gnjetenje) caziiaje 5 vrett aluminija (ne obuhvaia eltehnitict qlumini)): Al 99.8 — Al S01 — Al 99.5 — Al 90.8 1 Al 99, Broj u oznaci nati GetoGa alumina u ‘Oatalo sa ostocime, nevistoée. Ostali standardi JUS: C.C32, profili, dipke i S"C-Choat, movi | trake. — €.05.020, eljevi, Aluminij za‘elelstrotehniku vidi u 60. Bakrene legure (slitine) i bakar* 1, Omnativanje legura prema C-D0.002 TehnoloSka namjena oznatuje se slovnom omakom: P — za pje- stant liv, ie — 2a wokilnd tiv. 3 - za tlatni liv, C — za centrifugalni liv, S — spa~ janje Gemljenje i varenje), D — za dodavanje. Bez oznake: legure za gnjedenje. Oenownd kemileki sastay. Omaka oe sastofi od: — Kemijskog simbola za bakar — nazivnog postotka bakra u leguri: za sve legure sa cinkom osim za erveni metal (za sve ostale legure postotak bakra se ne navodi); — kemijskth simbola glavnih dodatnih elemenata sa nazivnim postotkom takvog elementa (postotak cinka se ne navodi). Stanje materijaia omatuje se dodatoom omakom: v — vruse valjano, p — preSano, m — meko, %4t — polutvrdo (jedna polovina tvrdo), t — tvrdo, ft — oprutno tvrdo, n - popusteno (hez napona). 2, Legare za enjecenje CuTOEAATIS |" Ca 7 Ti Nino 10, FOO, ; 5 most, DUM | curzasn | Cu70—72,5, $009 — 1} Zacst. 7 Guteznal | Cu76— 79 Al1,8—2,3, Zn ost. 5 | CuSE2 ‘Sn —2,P do0,1, Guost. C-D2.102')| Cusn6 SRST Pa Oe Guo, €.D2.103 | CuSa6za6 | Sa3—5, Za 5—7,P do0,1, Cuost. 10 CaaS HE—S, Cuont. i D2104 | GualtoresMn | Al9— 11, Mn 1 —2, Fe 2—-4, Cust, 2 €.02.1069 | CusizMin S12,8— 5,5, Ma —1,5,Cuost. 3 CadiZaNiiz “| Caas—@, Nill — 13, Zn ont. oy ep2to7 | Gopszanit2 | Ga6s—s7, Nil! —13,Zn ost. 15 Ostale legure vidi u navedenim standardima JUS. + Bakar za clektrotehnilou vidi u 78. +) Kositarska pronca za vodite nije obuhva¢ena ovim standardom. 3) Siticliska bronea za telegr-telef. vodide mije obuhvatena ovim standardom,Namjena: 1) Tanki preiani profili za elektrotehniku i zgradarstvo (nepri- Yadno za, talchatinn ‘plastica obras, a hisdae). 2) Giana teguee, sa Blase ‘Kkondenzatorske cijevi, oblikovanje ‘ha hladno, , Bice za sita. 3) i drage cijevi za ‘Mmovi i ‘talbe 2a duboko daviatenje, Hmovi za platiranje Selika. 4) Valovite elasticne cijevi i tuljci, metaina erijeva, mancmetarske cijevi, istalaterski dielovi w 5) Instalaterski dijelovi u elektroteh- niet, 6) Opruge od lima, traka i dice, elektromatori sa 7) Gijevi i tifeia za kondenzatore 1 izmjenjivaée topline. 8) Vijei i koje isto- eXevi, membrane u el lel u mierno) i Fegulaciono} tehmicl, fina sita, nemagnetcal dijelovi cijevi, 10) Opruge evih vrsta, membrane u elekinitaim uredafime 11) Sipke, cijevi, ia movi 1 treke mm opte evrhe a narobito a kemijeka) industri aimovi, elektrotehnici. poluge 1 dijelovt, promt { elev! ventilata sjeditta, hidrouliens kamiia, sopeaaie, Pumicl 1 puna kolo, letajevi. 12) Jako napregnutt’dijetovi u kemijeko) industri apeuge koje ‘provode elektritnu struju, metaina cita, dijelovi u opéem strojarstvu, tamnje arbitelture. (Dobro se kuje i presa u simmfu, za nelnedne hiadno oblikovanje ne osabito podesno.) 19) Lamovi za izviadenje, po- sude i ukrasnt Sredinell 2pradareiva | anutrabrje arhuekiue, (Doro ae 3. Legure 2a ljevanje ‘C.D2,300 1 Speciialna mied 6.2301 | Cu $8— 60, Mn t— 3, Zn ostatak 2 Koritarska bronca -D2302 | Gus0—90, Sa 10—20 3 Aluminijeia bronca ©.D2.303 | AL9—10, Fe do 3, Ni do4,5, Cu ostatak 4 ‘Crveni liv C.D2.304 Cu 84 —93, Sn 4— 10, Zn 2—7, Ph dod 5 Olowna pronca G.D2.305 Pb 25, Cu ostatak 6 Resitarsko-olorna ©2305 | ph 5—22, Sn 5— 10, Cu ostatak 7 Oznake pojedinih iegura, sastav, dozvoljene netistoge 1 mehaniéke osobine vidi u navedenim standardima. N Raane ermaiure, ‘el snetalne, snigetttn amiena, (primer: 2 Rare emai Semen Rom napresenja, plinskom i vouenom pritiska, mapregaat) digelow: kien Jv iptantel pun hols, vretenn, faation { ar. 4 ‘apotad pretne ‘ero Bal, Aeatire Bevodt Spars, teiaine deol, uel Allan lesa pulse Ronin rotor.) Odivel od ‘kojin se waxi dobra kiznost 1 otpornost “prema habanju; odlivel postojant prema: korozifi, o prema nekim kiselinama. 4 Baker JOS C:DL0ea Gakar) razlikuje fet Masa Kvallteta bakra: a) Cu 1 (tattonitid ‘fi topioni¢ki bakar 1), oznaka CuAs, sadréaj bakra barem 99,00% (npr. 2a lozista). b) Cu 2, canal Cu $0.35 eg Setanta” seer inva, take, "ar Se. {Seovedkog kyalitets). c) Cu 3. omnaka Cu 99.50, (ea trake, cijevi, eu). Qoaia EGunm clemotemasue amber ne ee vate am elektrotehnitike evehe. ‘Bakreni poluproizvodt: se er crea, wane ss cD4m: vot, Mmovi 4 trake za opée gradivne svrhe JUS.C-D4.6m; lim JUS C.D4.800; cijevi JUS C.D6.120 4 C.D5.500; bakrena fica!) JUS C.D6.0%0 1 C.D6.t00. 1) Nije 7a vodenje struje. Zicu za elektrotehniku vidi a 79.201 Sastav, radua temperatnra i upotreba: normalaih lemova Redns Oznaka Sastav % samp. Upotreds Kesitreni lem prema DIN 1707/IV.1952 Sa | Sb | Fe. [Caras +H] Pb rsn2s | 2s | 17 | 905 | G10 | oa | 257 rsn3d | 30-| 20 | 006 | oz | | ae rsn33 | 33 | 22 | 097 | oe | > | 2a rgn3s | 35 | 23 | 967 | ots | 3 | 237 rsn4o | 40 | Zr | gos | ots | > | 223 rsaso | 50 | 23 | oo | os | | 200 sae | 6 | 32 | 010 | 020} , | 185 sus | 90 | 43 | o10 | o20 | , | 29 N\ Mijedent (mesingani) lem prema JUS C.D2.306/1957 ‘Oznaka Satay 1 "iy Radaa | Specifitna Jus co | ae Si ceo] gids | UPouebs Scatzn | A143 | min, 56 m5 at 1 scattzn | a7—a9 |, 50 570 82 2 scazn | 33-55 | ,, 44 | 02-04] 890 a3 2 s.cusoza | s—o | | 38 » 900 as 3 s.cusze | o—os | 2 as > 910 ae 3 s.cotszn | w—as | 2 as * 1020 a7 4 Upotreba: 1) Predmeti od nikla t baka. Predmeti od bakra i sivog liva. 3) Cjevovodi, dijelovi vozila, predmeti od bakra, éetika i sivog liva. 4) Pred- meti od ‘bakra, ¢elika 1 sivog liva. “ Srebeni lem prema JUS C.D2.307/1957 1 2 3 4 5 ‘ T & ende pa de aijelovims, of teltka sa barem . %) Veliko lemlenje na debe- um jevima, od, 3 Seltka, Debe aielovi od bakra 1 pakre- legura sa barem ‘Malo lemijenje na debelim dijelovima od bakra jenje bakra 1 bakrenih iegura sa Gelikom, 4) Malo lemle~ vatrootp dijélovima od bakra i bakrenih legura. ‘Veliko 1 malo Jemijenje na debelim i tankim difelovimn od hemijski postojanty Seiten IN tvrain metaia,202 Termitka klasifikacija izolacionih materijala prema JUS N.A8.005/1958 1 TEC publikaciji br. 8 iz 1957. Tzolacioni materijali godine Klasa Y (prije kiasa ¢) — grasitaa temperatura 96°C U_ ovoj klasi , babratent su samo neimpregnirani materijali: pamuk prirodna avila, vlakna regenerirane celuloze (viskoana svila), viakna ce- luloznog acetata, poliamidna vlakna (npr. najlon, perion), Pee (ie nje- oni projzvodi kartonit 0 §pan), kartonit oplemenjen er . transformerbord, antivolton), lede- Nitekvi roid, vulkanizirana vlakna (vulkan- fiber), drvo, anilin-formaldehidne smole, urea-formaldehidne (karba- midne) smole Poliakrilati**, polietilen (politen)**, po- jistirol) ivinilklorid 8 omeksivacem (9) \torom) ili bez njega, vulkanizirana prirodna guma tnpr. ‘alje): Pamuk, prirodna Moe vlakna regenerirane celuloze (visko- mma svila), vlakna celuloznog ace- tata, poliamidna vlakna (npr. najlon,| ‘Nikakvi ‘Nepotrebni perlon), papir i njegovi proizvodi, Selak, kopal 1 druge kartonit obitan (prespan), kartonit! prirodne smole; oto- oplemenjen (npr. transformerb Dine iil suspenzije antivolton), lederoid, vulkanizirana| : atoznih vlakna (vulkanfiber), drvo Materijall navedeni u — visim tehnitkim kla- Lakirani (uljni) tekstili od pamuka, cama ik Izolaciono prirodne svile, regenerirane celuloze,| ulje 1 sin- celuloznog acctata ili poliamidnih] Sul) ulin jekov! / tetiext viakana (npr. uljno platno, uljna| aadiin smola svila); Jakirani papit (uljni- papir) ————_ ————— 5prnotormal Slojevito (lamelirano) drvo Senidae gmola = Vidi primjedbu 9 na. kraju tabtice, <* Zbog omeksanja redna temperatiira mote biti ograniéena i ispod 900 C.Klasa A — granitna temperatora 105°C (nastavak) Folije od celuloznog acetate ili ace- tobutirata, poliesterne smole popret-| no ulantane; emajli za sicu: uljni| Higni lak i poliamidni 4éni lak Nikakvi Sintetize gume: polikiorapren—_ “elastomeri, butadien-akrilonitril- -elastomeri (npr. perbunan) Klasa E — granitna temperatura 120° Sintetitxy 2itni lakovi (emajli za Zicu) 0d polivinilformala (polivinil-acetata), Presant komadi celuloznim punt ima (hpe, ‘bake, ‘siojeviti presans | Sintetidke smole od komadi s pamuénom tkaninom (npr. da, fe ‘tekstolit, ‘kanvasit, novoteks), slojeviti | da, fenol-formalde- 7 pregani Komadi s papirom (npr. delit, - -plasta) pertinaks, repelit) Poliesterne amole popretno ulanéane, Kombinncy’'s priiadnita, nestocem), nikal 3 em), folije Ili viakna od polietilen-terafia- Het Inte Geriteny (iu kombinaclji sei kdadnim nosiocem) Lakirana platna od polletilen-terafte-| Ulino modificirant tata (terilen) alkidni lalcovl Ulino _—_modificirant asfaltni i uljno mo- dificirani sintetigki. smoini lakovi; polie- sterne smote poprec- no wantane; —epo- ksidne smole’ (etok- silin, npr. aratdit) ‘Materijali newedent uw visim = termigiim Idasama Klasa B — granitna temperatura 130° Staklena vlakna, azbest ‘Nikakvi Lakirana staklena tkanina, ‘Vino modifictrani lakiranj azbest dakovi sinteti@ith Proizvedi od tinjca (liskuna) s no-| kine smote (npr. siocem ili bez njega (npr. mikafo-| Stpta), | paltesterne lij, mikaniti, mika-vrpce, samika-| Cane, epoksidne smo- ~materijali) le (etoksilin, npr. * Vidi primjedbu 3 na kraju tablice,‘Fermitka Klasifikacija izelacionih materijala. (uastavak) Izolacioni matesijali Kase B — graniéua temperatura 130°C (nostavak) Slojevii materijali_ od_ sta-| Klenih viakana, azbestni slo-] Sinveheke ,smole cauro~ jeviti materijali, preSani ko-j tormaidenid i fenol- madi s mineralnim punilima Present komadi s mineratnim| ole punilima Polimonoxlorotrifiuor Klasa F — graniina temperatura 155°C | ‘Smoie alkidne (npr, glip- Staklena vlakna, azbest Nikakvi i= sr poliuretanske ‘Smole alkidne (npr. glip- |— ‘sve = povecanom ter- tal), epoksidne (etoksi- | mitkom postojanoséu Faistana, siaktena tkanina, la-/ lin), poliesterne Dopres | ciconeatkidne 1 afl Grant azbest, prolzvodi od| no " ulanéane, polture- fea (iekuna) nosiocem ‘lj tinske = are’ s povees: | fonlome stale bee haan nom termiékom postoja-| Materijali navedent a vikim tehnitkim —kla- Klasa H — graniéna temperatura 180°C (eventualno potrebni nosilac treba da bude neorganski) Staiklena viakna, azbest Nikakvi ' i Prikladne silikonske Lakirana staklena tkanina, mee Takirani azbest (Gllikenske gang Prikiadne silikonske “| Prikiadne silikonske | smole smole Proizvodi od tinjea (ska) s nosiocem ili ber nj slojeviti_ materijali od s1 ne tkanine, azbestni slojeviti| materijali Silikon-elastomeri (silikonske| Nikakvi gume) * Vidi primjedbu 3 na kraju tablice.Termitka klasifikacija izolacionih materijala (nastavak) __Materijali za vezivanié, Materiiali za impcegna- Irolacioni matertion | premgsinil peme: | Sareea eae ‘pji izolacionih materijala ‘namota) Klasa C — gramiina temperatora izaad 180°C Tinjac (liskun, mika), por lan i drugi keramitki mate jali, staklo, kvare. ‘Nikakvt Neorganska veziva kao na temperatura mote Sto su stakio I cement ogranifena fizikalnim, kemij- skim i clektritkim evojetvi- ma na radnoj temperaturi) Silikonake smole pove- Sllkonske smole pove- host, (postojanost 2250 ¢ “ogranibend) juoretilen Rapersuorcaien room| aks micena) Primjedbe: 1. JUS N.A8.006/1958 odgovara publikaciji TEC br. 85 iz 1957. godine: »Preporuke za ciju_materijala predvidenih za izolaciju strojeva i Aparata s obzirom na njihovu termitku postojanost u pogonus. 2. Standordi dougih zomalje. Britanskd standard B.S, 2757/1968 posktttid je iden- tizan 5 preporukama TEC. Ameriéki standard AIEE No. 1 sadr2i samo klase 0, A, B, Hic. Njematka klasifikactia izolacionth materijala sadréana je u propisima ‘UDE za el. strojeve 0530/3.59, za transformatore 0680/1.59, te za strojeve 1 transfor- matore za vucu (059/656). Gva je Klasifikacija takoder’uskladena preporukama TEC, ali tma i2vjesnin odstupanja. Najvainife je da za line transformatore postoji jos i klasa Ao © granignom temperaturom 115°C u koju su uvriteni ovi materijali: Pamuk, svila, papir 1 sl. te Héni lek, 3, Materijall navedeni u drugom stupcu su oni koje upotrebljava proizvodat tzolacionth materijala navedenih u prvom stupcu. Materijali navedent u trecem stupeu su ont Koje upotrebljava elektrotehniéka tvornica u izradi namota i drugih Szoliranih dijelova. Najvisa radna temperatura materijala za verivanje, impregna- ciju ill premaz moze Sesto biti ograniéena 1 drugim faktorima, a ne samo ter- mitkom postojanciéu. Tako na primjer, epoksidne i poliesterne smole mogu kod ‘velikog mehantékog naprezanja éesto biti ogranigene na temperaturu klase A. 4. Granitnie temperature navedene u tabliet su temperature do kofih se smije zagrijait najtopiiia taka stroja Ui aparata. Obitno se u prakel temperatura naj- topiije tatke ne moze mieriti, pa standardi za strojeve, transformatore } drage aparate propisuju nesto nize mjerljive najvise temperature. Zapravo ti stan~ daréi propisuju dozvoljena povitenja temperature (nadtemperatura, ugrijanje) s obzirom na neku najviSu temperatura okoline ill rashladnog stedstva (za el. stro- jeve vidi u 125, a za transformatore u 1a, b i c). 5. Granigne temperature predvidene su za *uobitajene radae uvjete~, gdje se otekuje: s) da temperatura oKoline odnosno rashladnog sredstva ‘neée dugo zadriatt maksimalnn vrijednost; b) da ciklul optereéenja budu opéenito, tatcvi da prosjetno optereéenje 2a razdoblje od nekoliko dana ti nekoliko mjeseci bude mmatno nize od nazivne struje stroja {i transformatora; c) da preoptereéenja budu umjerena i kratkotrajna. & Materijali u prvom stupcu Stampani veéim stovima glavni su materifall, a oni 3tampani sitnim slovima dopunski materijall, Ove posljednie treba prema JUS-u j preporukama TEC fo& upotrebljavatl s izvjesnim oprezom u to} kiasi jer Su iskustva s njtma ograniéena. Tpak na primjer B.S. 2757/1956 ne pravi nikakvu Tazltku izmedu giavnih { dopunskih materijala, a isto tako ni VDE.206 Lzolaciene ulje transformatore pret JUS B.H3.461/1958 Skiopke prema JUS B.H3,462/2958, ” Vidi { VDE 0970.6. Gspitivanie prema JUS 5-18 290) a) Cistoéa: Ulje promatrano kroz sloj od 10 cm mora biti posve bistro bez tragova mutnila i bez stranih primjesa. b) Gustoéa (specifitna masa) pri 20°C najviie 0,900 kg/dm?. ) Viskornost: Normalno transformatorsko oie pri —30"C najvite 3800 cSt (500 E"), a pri +20°C najvite 45 cSt (6 EY). Ulje za sklopke pri 30°C: najvite 1220 cSt (160 E). VDE dopusea za transformatorsko ulje najviie 1800 cSt pri —30°C odn. 30 cSt pri 20°C, a za ulje za sklopke najvike 1200 cSt pri —30°C. d) Plamigte uotvorenom tignju: transformatorskog ulja ba- rem 145°C, a ulja za sklopke barem 130°C. e) Sadriaj pepela: najvite 0,01% (VDE dopuita ked novog ulja najvibe 0,005%). Neutralizacioni broj: najvite 0,05 mg KOH/g ulja. g) Saponifikacioni broj: Kod novog transformatorskog ulja dobavijenog u cisternama ili Zeljemim baévama na; 0,15, kod ulja do- bavljenog wu transformatoru najvise 0,20 mg KOH/g ulja. Kod novog ulja za sklopke (pa i dobavijenog u SHopki) najvike 0,15 mg KOH/g ulja. h) Kemijska stabilnost (starenje): Ispituje se metodom Baadera (DIN 51554/1951). Nakon starenja od 48 sati (ulje se pri 95°C mijeéa uz pristup zraka i u prisutnosti bakrene spirale kao katalizatora) ulje odno ohladeno) mora biti posve bistro i bez ikakvog taloga. Saponifi- ioni broj transformatorskog ulja dobavljenog u cisternama ili Zeljeznim batvama smije biti najvite 0,20, a ulja dobavijenog u transformatoru najvige 0,25 mg KOH/g; saponifikacioni broj ulja za sklopke smije iznositi do 0,80 mg KOH/g. VDE predvida pokus starenja od 28 dana (osnovno ispitivanje) i od 3 dana (ispitivanje za preuzimanje). i) Elektriéka probojna évrstoéa: Ispituje se u aparatu sa tatno definiranim elektrodama, izmedu kojih je razmak 2,5 mm (mjerodavna je metoda opisana u VDE 0370). Probojna tvisto¢a treba da iznosi: |. Novog transf. ulja spremljenog za punjenje barem 200 kV/cm. 2. Novog ulja dobavljenog u transformatoru Vo. — nazivnog napona do 35 : barem 80 kV/cm — nazivnog napona iznad 35 do 110 kV | barem 120 kV/cm — nazivnog napona iznad 110 do 220 KY | barem 140 kV/cm!) 3. Starog ulja izvadenog iz transformatora u pogonu: JUS ne sadrli nikakve vrijednosti, VDE propisuje vrijednosti navedene pod 2. 4. Novog ulja za sklopke spremljenog za punjenje barem 120 kV/cm. 5. Novog ulja dobavijenog u sklopki — nazivnog napona do 35kV «=... harem 40 kV/em <.narivnog napona iznad 35 do 110 kV. barem 80 kV/cm VDE tradi 80 kV/cm 2a naz. nap. do 30 kV, 100 kV/cm za 30 do 60 kV, 120 kV/em iznad 60 kV. 6. Za ulje iz sklopke u pogonu: JUS —. VDE trazi 40, 60 odn. 80 kV/cm za nazivne napone do 80, 30 do 60, odn. iznad 60 kV. i) Specifitna topiina (nema u standardima): 046 kcal/kg. step. 2) Ova je vrijetinost weta tz VDE (JUS nema podetaka).Reet lin, ratezania (YMC) 107 spec. toplina kcal/kg. 0,21 co yosivoat ‘dd 20 4 100 *C eal/h, ma, * 22 -Topliveka Grafoéa.(pribitno)*C 1460 Probojna Evrstoca kVjem 300 Relativna dielektriénost 6 ‘Faktor dielektri¢nih gubitaka pri 50 Hz (tg 8)" 10% 115 Otpor iolaciie pri AC cm. io ‘Otpor izolacije pri 600°C 4 w Upotrebs: Turdl porculan tokaren, i evan: za tzolatore 1 tzoltrane dijelove visokog 1 niskog napona pa i velikin dimenzija, — Tvrai porculan pre- San 1 Kamenina: za izolatore i izol. dijelove niakog napona. — Nisko petene mase: za izol. dijelove niskog napona. — Steatit: Izolatori i izolacioni dijelovi za visoki i niskt napon, osobito za visokofrekventnu tehniku; mali izolacion! dijelovi za ‘toplinike sprave, — Specijaini steatit: Kao steatit, a osim toga specijaino 2a vii. kondenzatore, Primjedba: Vetjednosti iz tablice uzete eu iz niematke norme DIN Tmaterijale nevedens 5: svoj- stva, (probojnu tvrstocu 1 otpor izolacije najniéa vrijednost, a za toplineka svojetva srednja vrijednost. Vrijednosti za topl, ¢vrsto¢u za kameninu 1 nisko petene mase wzete su iz GNORM E 726 (Jer DIN nema podataka). Svojatva Specifiéna masa kg/dm* Zateana tvrstota Tiaéna évrstoca 2 Specifitna toplina keal/icg °C ‘Toplinska ‘etpor Froboing evmioca vinit Relativna dielektritnost Faktor gubitaka tg 8 - 103 4) Pri 10090. — 2 Pri 1000, — 9) Pri eC £ probojna Gvemots apache na jeinu Seetina do oaminn,Tvrdi papir (hartinaks, ixokart) ‘Karakteristike prema DIN 7735/9.50 4 7796/9.59, ispitivanje prema VDE osig/10.59. To je slojeviti plastitni materijal na bazi natron-papira prean sa fenol- nom ili fenol-formaldehidnem smolam, Proizvodi — hartinaks (proizvodaé +11 oktomvric, Prilep — izokart (izocart, proizvodat »Tesnilka«, Medvode) — pertinaks, trolitaks, delit, repelit, getinaks i dr. (inozemni proizvodi). a) Vrsti Oznaka DIN nova HP 2061 |HP 2061.3/HP 2061.5 HP 2061.6/HP 2061.8 Omaka DIN stra | HPT | — | MPI | HPI | HPIV vTesnilkas, Medvode | Togart |_| Snocart | Tzocart | »11 oktomvri«, Prilep Hartinaks Hattinaks Barge [Harggets Margo Osim toga tvornica »i1. oktomvri«, Prilep proizvodi i melopert, gra- den kao hartinaks, ali su mu povriine obloiene stojem na bazi melamin- formaldchidne smole. b) Svojstva Melopert A_— paralelno sa slojevima pri 20°C; B — isto pri 90°C. Ispituje se nakon ito je uzorak bio izvrgnut temperaturi 70°C kroz 4 sata. Specifitna masa twrdog papira iznosi 1.8 do 14 kg/dm®, spec. toplina 0,85 kcal/kg step., a toplinska vodljivost oko ‘0,25 kcal/m-h- step. + Vrijeme ispitivanja 4 sata. ‘4, Vrijeme ispitivanja 19 min, =** Nakon 4 dana.209 ) Upotreba HP 2061 (konstrokcioni hartinaks, iokart Kase 1); 2a konstrukcione ele- mente elektriénih aparata i uredaja gdje se ne postavljaju veliki zahtjevi na izolaciju. Nije 2a vlaina mjesta. HP 2061.3 (hartinaks za Stancanjc): primamo za izradu Mancanih dije- ova u radioindustriji i telekomunikacionoj tehnici. Nije za vlaina mjesta. HP 2061.5 (visokonaponski hartinaks, izokart Klase Il): za upotrebu u aparatima i uredajima visokog napona. HP 2061.6 (niskofrekventni hartinaks, izokart Klase HI): 2a clemente niskofrekventnih dijelova radio i televizijskih uredaja, za telefonske uredaje, za aparate visokog napona koji ne dolaze u dodir s transformatorskim uljem. HP 2061.8 (visokofrekventni super-hartinaks): za elemente visokofrek- venine tchnike. Melopert: za dijelove aparata i uredaja visokog mapona, npr. za trans- formatore i utinske sklopke 1 svugdje gdje dolazi Go a. tuka ili do stva. ranja povrdinskih struja. Kartonit (preipan, presstoard, stlaéena Ijepenka) ‘prema DIN 7738/10.58° 4 VDE 0915/10.58 a) Oznake Opnaks Vist | bt: is Spec, mass, | Vues 4 Psp 3010 neizgiagana Psp 3011 | strojni ploge | jednostr. izglatana | 1,20-1,30| 8 Psp 3012 obostr. izglatana Psp 3021 | strojni role | jednostr, izglatana | 1,00-1,20| 8 Pap 3022 obostr. izgiatana Psp 3030 i: Pep 3032 | stort plote | neizelatana 125-1,35| 8 Psp 3040 . i: Pep 304g | utomi role nebatane dana 1,00-1,20! 8 Pap 9050 | maton plate] meintene 120-135 8 Psp 3060 | konderzatorski | plote neizglatana 1,25 - 1,35, 8 ‘+ Novi DIN 7753/6.62 sarirdi i tlpove Psp 3051, Psp 3052 1 Psp 2058, ‘14D. Kaiser: Hlektrotehnigid prirwéntie210 b) Mehanitka i elektrigka svojstva (minimalne vrijednost. prema Df Zateuna évrstoes.kp/mm* Probojna avestoda u kV/mm pri 20° C za pojedine debline umm 2a pojedine debljine umm. snake | ———______- }—___.__. ‘DIN, - uzdud ‘poprijeko- On do 1 |>tdo si dot [>1do s]0 925: dot 1 Pp 300] 6 | 7 | 3 | 4 [10 Psp 3020] 65 | — | 35) — | 8 Psp 3030] 85 | 9 | 4 | 43 | 41 Psp 3040 | 7 —i4 —|8 Psp 3050 | 7 8 15 55 | 10,5 Psp 3060] 8 | 85 | 4 | 45 | 105 I ostali kartoniti pojedine grupe imaju jednaka svojstva kao i predstav- nici te grupe u gornjoj tablici (apr. Psp 8011 kao Psp 3010) ©) Praktiéne vrijedosti probojne évrstoée ukV dobro aka Debijina mm Kartonit u plotama | na zraku| 1,5 | 25 Kartonit u plotama | u ulju | 8 12 Kartonit oplemenjenj na zraku| 1,6 3 Kartonit u rolama |na zraku| 1,5 27 Termoplastici Neki trgovatki nazivi termoplastitnih materijala . Celuloza acetilna: cellit, cellon, ecarit, trolit W. Celuloza acetobutiratna: acetate, ampacet, cellidor, hercose C, tenite. Celuloza hidratna: cellophan, cupraphan, heliozell, transparit, zell~ las, zellhorn. eluloza triacetatma: geaphan, ethofoil 10, triafol, Epoksidne smole: araldit, Albert S 124 G, BASF EK 269/1, Bayer LR 2009, epicote, cpon, Henkel E368, polycast, seurol, stycast, Fenol-formaldchid: bakelit, resinol, trolitan, » Poliamid: najlon (nylon), akulon, durethan, grilon, igamid B, lyafol, silon, ultramid, zytel. . Polibutadien (irda guma): bua S, buna SS, igetex 8, Iuzerne, ne~ oprene, perbunan, rub-erok, stoko-har 9. Poliesterne smote: cenicemole, hetron, laminac, leguvale, pala- tale, paraplex, plascon, polyleite. 10. Polietilen: alaton, alkathen, DE 2400, DYNH-3, hostalen, Iupolen, monsanto-polyethylen, petrothen, polythen, trolen, super-dylan, * zateznu vrstoéu za previjeni kartonit i izduzenje vidi u DIN 7733. MO oR & MO ~*241 11. Poliizobutilen: oppanol B 200, oppanol 0. 12. Polikloroprea: neoprene, sowprene. 13. Poliklortrifluoretilen: hostaffon, KEL-F, PCTFE. 14, Polimerizati mije%ani: astralon A, astralit, coroplast, decelith, mipolam MP, thelon, trovidur MP. 15. Polimetakrilat: acronal, diakon, lucite, perspex, plexiglas, lexi, resarit. 16. Polistirol: dow styrex, dow styron, polystyrol RMD 4001-Cil, sty- rofol, styroflex, styropor, TGD, TMD, trolitul, vestyron; cycolac, novodur: 17. Polietrafluoretifen: chemelec 300, fluon, fleoroflex-T, gering+ TRW, PTFE, teflon. inilkarbazol: luvican, polextron, trolital LU. inilklorid: juvidur, juvifleks, rilsan B Mn 0, vinidur, viniflex. 20. Silikonska guma: silopren, silastic. Svojstva termoplastitaih materijala ne ovise samo o osnovnom mater od kojega su gradeni, vee i o naginu proizvodnje, pa o punilima, vezivanju i Stoga su opéenite tablice s mehanitkim, clektritnim i termitkim svojstvima termoplastitnih materijala u praksi slabo upotrebljive. Proizvodi od tinjca (liskuna) Frobolna Snstoca u EV za debijina 2mm, 4; I wo | 20 7 Form-mikanit* 25 2,0 | 130 35 Fleksibilni, mikanit® 2 | 20 | 130 | 78/14 | 21 Termo mikanit* 3/25 | 500) 7 | 153 Kolektor-mikanit 3 130 1B) a5 Selak-mikafolij (smed)* 74.1 | 130 30 Asfalt-mikafolij (crn) 150 30 Form-samikanit 25 2,0 70 ll 24 36 Fleksibilni samikanit 20 18 9 | 175 | Termo samikanit 2 2,2 700 | 12,5 | 22 | Kolektor-samikanit 3 | 22 | 130) 12 | 4 | 37 Sclak-samikafolij 3 | 20 | 130 | 20 | 35 | 50 Asfalt-samikafolij 4 | 2,5 | 150 20 35 | 50 Mikaleks 34 | 26 | 450 20 Mikaterm 25 | 2 | 600 6 Mika (nies) — englesks (@ danas 1 intemnacionaini) nsziv za tinjse diskun), Mikanit — prirodni tinjac sa Selakom ili gliptalom kao vezivom presan u plote. Mikazolij — na tank, évistl celulozn! paplr nailjepe se pomocu, veziva tolije Hinges, Sa miiica — prirodni tinjac se eljepa pomogu emijsco-termitich procesa era u Kagasia maou iz koje se Gobivaju samtka-folijo siicno kao’ SiS papir dobiva te puipe, ie samikectoliia ‘se Cobva samikanie | samtker £011} slitno kao Sto se pomodu folija tinjea dobiva mikanit i mikafolij. Mila leks — mljevent tinjac prega se pod vruinom zajedno sa mineraiima koji tvore staklo (olovnim boratom) u homogene plote. Mikaterm se dobiva sliéno kao mikaleks (upotreba za Komore za iskrista). + Jugoslavensist Protwoda’: Fabrike za elektrotzolactju mil oktomvri«, Prilep. 17212 iG izolacija u trakama ili plotama** Prosjetne vrijednost! za_probojnu évrstocu ‘Probojna ¢vrstoca kV/mom ‘Tntacetama = Pregpan - triacetatna ~ joa folija ~ prespan svn RSBERSRSSSRRVSRSSRERS Naziv Zrak pri 760 mmHg Tzolaciono ulje Piralen’) 1,2049 | 0,0251 0,90 | 0,13-0,16| 20-30") min. 20 Azbestni papir 25 2 ‘Transformatorski papir neimpregniran 0,15 18:26 | 23 Kabelski papir u ulju O17 40 3 ‘Traneformerboard Fiber 4 Polibutadien 26-28 | 78 Plexiglas O19 3,0-3,6 | 20-70 Plexigum 3,43,7 a9 Polistirol (trotitul) 2:8 | 0,1-0,6 PVC — mekan 3-6 20-110 PVG — twrd 44 | 15-20 Polythen, teflon 23 02 Epoksid (avaldit) 37 7-9 Bakelit 2,8 45-6 | 0,01 7 Na 5 won za fmolaciju utora elektriénth strojeva. Piraien Je eictriie ‘ugitikovodika, a’sluzi 2a hladenje transtormatora ¢ za druge svrhe. Druga svol- stva: P Viskosnost na 50°C 135, spec. tovlina 0,28 ikcal/ig-sten. Ostall trgovatiet Razivi eliénih materijala: ssksrel,’ aroelor, chlorextol, Dyranol, pyralene, inerteen, clophen, aroclor, aceclor i dr.23 Opeka, crijep i gradevinske plote i plodi 1 Opeka (eign) (vist JUS BDL ALIEN, rorchae mesiaize ope G00) X. (020 48) X (G+ mm, tetine 2p — 3 xg; seeing Miter opaney 38-4 leg. ‘Stari format opeke (danas se vise ne proizvodi): 290 X 140 X 65 mm, Marke normalne opeke (prema JUS) ‘od sifal ‘Format fasedine opeloe 250 X 320 X 60 435 90 41 20 mm. Saplit zitat Dioloori i obleal, normain’ zidni blokowt (19, 260 ai 30 x Dim aida ide sop Komada opeke, 2 na 1m visine 18 slojeva (ratunajuet Gebifinu sijubnica 12 mm). 2 Crijep (vidi JUS B.D1.010/1057, Format obitnog dbiber) crijepa: (980 + 7) X (180 +3) X (4-1-3) mm. Crijep Eebast, utoren: 400 X 216 X 2) mm Crijep pregan, jednostruko utoren: 400 X 218 X 20: mm ‘Na 1m} trova ide oblénog, ravnog crijepa za jednostavno pokrivanje 26 komada, za dvostruke pokrivane 38 komada, za gusto (rkrunskox) pokrivanje @ komeda. Utorenog crijepa treba 1¢ komada za 1 mi. E % 2 3 8 300 ili 400 X 400 mm, debijina 4 411 4,5 mm. Ravne plote: 1000 X (1000 ili 2500) X ( #1 16) mm. . Lake plote od drvene vane (npr. drvolit, proizvodi »Tzolit«, Zagreb). Normaine mjere: 2000 X 500 X (25, 3,5, 5, 7 if 10) mm, tezina 400-150 kg/m’, & Lake ploge od drvenih viakana (npr. heraktit, Sumaltt) Normalne mfere: 2000 X Proizvode se kao ekstre-turde, turde 1 izolacione (porozne). Normalne du- Mine: 152, 183, 244, 260, 274, $05, 966, 920, 549 mm, Normalne Sirine: 122 1 170 mm, Normaing debijin ekstra-tvrdih: 3.2, 3.8 1 4 mm, tvrdih: 3,2, 35, 415 mm, izole- etonth (oroanih): 8, 19, 12,7, 18 1 2 mm. Marke betona Privrement tehnitkt ‘Min, gradevina FNRJ iz 1947. ju ove propist Bre god, propisa | Sateen san Marka betona po m! gotovog betona Obitan beton__| Beton velike otpornosti ‘MB 70 _ . 300 MB 110 = ‘Nearmitani beton 250 "MB 160 ‘MB 220 300 MB 220 ‘MB 300 350 MB 300 MB 380 7 MB 160 = . minimalna Armirani beton minimaina MB 220 i 90 Za 1 m® armiranog betona upotrebljava se normalno $M kg cement 2 rol Uma boone cammeuye Ovreees ocke am pelle (Sak) 24 dana nakon spravijamja betona. ‘olen 3) ‘Kiinker-opeku normalnog formata proizvodi »Zagorka« Bedekovéina. Klinker-opelsa za oblaganje (valovi, Tebrastuy w fowmmate 158% 190 X18: do MTom Proizvodi »Keramika«, Miadenovac. Antisa Wudtelé, Vranjic (Dalmacija) 1 1s. september«,214 121 Najmanje potrebue koliine cementa u 1m? betona | 1 Primjena pee Primjena Cement ke za Armirani beton | Obiéni beton za mostove 300 za povrdinsku obradu 200 za stupove 300 za vanjske dijclove 180/150" za upornjake 300 za temelje 150/125* za potporne zidove 300 za ispunu | Hoo za graevine na vodi 300 — +} za visokogradnje 270/240* | Beton za oblaganje | za masivne, malo na- Ijanih. if ih | prezane difelove | arojage | Vallanth Jt Zayarensh | 440 itn’ be- | Obigni beton, nepropu-| seinen te | stan za vodu | 240 caju dimnih plinova * Prva se vrijednost odnosi na one dijelove gradevina koji su izlozeni vlazi i atmosferskim utjecajima, a druga vrijednost na one dijelove koji tim utjecajima nisu iziozeni. Prema knjizi R. Griin, Tako se pravi dobar beton (prijevod s njematkog). Tehnitka knjiga, Zagreb 1960. 122 Omjer mijefanja betona Potreba comeata| x otiting zante cementa Omics, | me tm | 2a 1 mo | aerenatg | Omer [aa 1 mt | za 1 a i qotovog | rahlog | 721m | mijeSania | otoros | “rahloz cements i = bbetona mca i | ee a cements | Betons | aaregata cements i} "oerona | aresata | m | ke “1:3 400 400 1400 | 1:7 | 200 170 1:4 | 320 300 aor | 1:8 180 | 150 1:44 | 300 215 1,086 | 1:9 160 | 130 | 1210 1:5 | 270 240 | 1,125 | 1:10 | ws | 120 | 1,230 1:55] 250 220 12 | 1:12 | 125 100 | 1,240 1:6 200 4,160 ] 1:15 | 100 80 | 1,250 | 1:6,7 | 180 1,170 | Agregat — kamene primjese ({uountk, Sijunak) koje se mijeSau sa cementom, Kvalitet i ispitivanje cementa — vidi JUS B.Ct.010.Obiési i kemijski mazivi mekih tehnitkih materijala 215. Obiéni

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5819)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brené Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1092)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (845)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (609)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1717)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (590)
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1104)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (897)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (540)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2104)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (348)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1018)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (822)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1866)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (122)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (441)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Toibin

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1947)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (401)
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4770)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (808)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2259)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (266)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4208)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1902)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2522)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (74)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carré

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• Remenski Prenos PDF

  

  Document10 pages

  Remenski Prenos PDF

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Literatura I Recnik

  

  Document17 pages

  Literatura I Recnik

  oskova

  No ratings yet
• Elektricna Rasveta

  

  Document34 pages

  Elektricna Rasveta

  milekitic2005

  No ratings yet
• Razno

  

  Document20 pages

  Razno

  Dino Bradaric

  No ratings yet
• 5 Vodovi

  

  Document92 pages

  5 Vodovi

  imotalp

  No ratings yet
• Elektricne Instalacije PDF

  

  Document44 pages

  Elektricne Instalacije PDF

  Filipovic Milorad

  100% (2)
• Kablovi

  

  Document41 pages

  Kablovi

  Bojan Nešković

  No ratings yet
• Elektricna Merenja I Zastita PDF

  

  Document40 pages

  Elektricna Merenja I Zastita PDF

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Rasklopna I Razvodna Postrojenja

  

  Document68 pages

  Rasklopna I Razvodna Postrojenja

  Сања Банковић

  No ratings yet
• Opsta Elektrotehnika PDF

  

  Document119 pages

  Opsta Elektrotehnika PDF

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Akumulatori PDF

  

  Document9 pages

  Akumulatori PDF

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Motori I Transformatori

  

  Document98 pages

  Motori I Transformatori

  milekitic2005

  No ratings yet
• TP 7

  

  Document28 pages

  TP 7

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Uzemljenje

  

  Document25 pages

  Uzemljenje

  Milan Misic

  No ratings yet
• Iskra Novosti Srbsko A4 2007

  

  Document8 pages

  Iskra Novosti Srbsko A4 2007

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Koracni Motori

  

  Document30 pages

  Koracni Motori

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• SL Pogl02

  

  Document59 pages

  SL Pogl02

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• TESTO

  

  Document20 pages

  TESTO

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• 8472

  

  Document22 pages

  8472

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• Vezba 3

  

  Document12 pages

  Vezba 3

  Filipovic Milorad

  No ratings yet
• So1 18

  

  Document7 pages

  So1 18

  Filipovic Milorad

  No ratings yet