DRAGANOVI, Krunoslav, povjesniar i politiar (Brko, 30. X.

1903 Sarajevo, 5. VII. 1983). Gimnaziju zapoeo u Travniku, a zavrio

1922. u Sarajevu. Studij na bekoj Politehnici prekinuo 1925. i preao na
sarajevsku bogosloviju te 1928. zareen za sveenika. Nakon toga bio na elu
brojidbenog ureda Napretkove zadruge i njezine kulturno-povijesne zbirke,
potom vjerouitelj u pukim kolama i upravitelj katolikog nakladnika
Academia Regina Apostolorum. God. 1932. uz preporuku nadbiskupa I. aria
odlazi u Rim u Papinski orijentalni institut, gdje se bavi kranstvom Istoka i
islamom. Istodobno prouava pismohranu Kongregacije za propagandu vjere.
Ljeti 1933. putuje po Francuskoj, a 1934. po Turskoj. God. 1935/36. u
Sarajevu je vjerouitelj u osnovnoj i graanskoj koli asnih sestara
milosrdnica, 193639. nadbiskupski tajnik te 1939/40. ravnatelj Nadbiskupske
kancelarije i prvi prisjednik Duhovnog stola. U prosincu 1940. habilitirao se za
docenta crkvene povijesti na Teolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a
1942. imenovan redovitim profesorom. Ljeti 1943. pridijeljen je hrvatskom
predstavnitvu pri Svetoj stolici sa zadaom da pomae Caritas Zagrebake
nadbiskupije i Hrvatski crveni kri radi pomoi pri oslobaanju i zbrinjavanju
naih interniranih i uhienih ljudi u Italiji. Preporuka za taj posao bila su mu
iskustva steena u proljee i ljeto 1941, kada je kao izaslanik NDH imao
zadau da pomogne pri povratku hrvatskih zarobljenika bive jugoslavenske
vojske iz okupirane Srbije i Makedonije. Nakon II. svjetskog rata ostaje u
Rimu i nastavlja pomagati hrvatskim izbjeglicama pred politikim progonima
komunistikih vlasti na podruju tadanje DFJ, odnosno FNRJ. U Italiji djeluje
politiki suraujui s mnogim istaknutim osobama NDH te sudjeluje u
osnivanju Hrvatskoga narodnog odbora (B. Jelia) u Mnchenu, ali se razilazi
i s njim, kao i 1948. s A. Paveliem. Na po. 1960-ih odlazi u Austriju, gdje se
postupno povlai iz javnog ivota, navodno se spremajui za istraivanje i
pisanje povijesti poratne sudbine hrvatske vojske i puanstva NDH (Bleiburg,
krini put, logori FNRJ). God. 1967, u zasad nerazjanjenim prilikama,
pojavljuje se u zemlji, a zatim povueno ivi u Sarajevu, bavei se crkvenom
povijeu. Njegov povratak u zemlju vjerojatno je omoguen nakon jedne od
posljednjih (1966) politikih amnestija i sreivanja prilika izmeu Svete
stolice i SFRJ. Od dolaska na elo brojidbenog ureda, D. se sustavno bavi
pitanjima broja hrvatskoga katolikog puanstva, uglavnom u svojoj uoj
domovini Bosni i Hercegovini. Na tom je tragu prva opsenija studija Hrvati
katolici Bosne i Hercegovine u svijetlu statistike(1926), s dvama
zemljovidima, te najzapaenije njegovo djelo izraeno na podlozi proirena
dijela disertacijeMassenbertritte von Katholiken zur serbischen Orthodoxie
im kroatischen Sprachgebiet zur Zeit der Trkenherrschaft (Orientalia
Christiana periodica, 1937, 3; hrvatski prijevod objavljen 1991). Rezultate
crkveno-povijesnih, brojidbenih i demografskih istraivanja objelodanjuje u
periodici Lu (192728),Napredak (kalendar; 1929, 1931, 1933, 193637,
1941), Za vjeru i dom (1929), Napredak (193135),Kalendar sv. Ante (1932,
1940), Hrvatski radia (1933), Katoliki tjednik (1933, 1940), Vrhbosna(1933,

193536, 193840), Croatia sacra (1934, 194344) i Katoliki svijet (1936) te

u francuskom i njemakom izdanju glasnika Za dom (1941). U izbjeglitvu
surauje u Hrvatskoj reviji (Buenos AiresMnchenBarcelona 1953, 1958,
1965, 1967, 1975) i Izboru (1954). Takoer je suradnik Hrvatske
enciklopedije, Lexicon fr Theologie und Kirche i Enciclopedia
Cattolica. Za Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1942;
pretisak 1991) napisao je znatan dio crkvene povijesti.
DJELA: Hrvati katolici Bosne i Hercegovine u svijetlu statistike. Grad na Gori
(almanah). Sarajevo 1926, 128151. Massenbertritte von Katholiken zur
serbischen Orthodoxie im kroatischen Sprachgebiet zur Zeit der
Trkenherrschaft. Roma 1937, Mostar 1991. Opi ematizam Katolike
crkve u Jugoslaviji. Sarajevo 1939, Zagreb 19752 (suautor J. Buturac).
Hrvati i Herceg-Bosna (pseud. Hrvoje Bonjanin). Sarajevo 1940, Split 1991.
Poviest Crkve u Hrvatskoj (suautor J. Buturac). Zagreb 1944. Mali
prirunik njemakog jezika za hrvatske radnike. Rim 1958. Naselja i
migracije na Kupresu (u: M. Daja, Sa Kupreke visoravni. OtinovciKupres
1970). Katarina Kosaa bosanska kraljica. Sarajevo 1978.
LIT.: M. Lopac: Grad na Gori (Almanah bogoslovskog zbora Stadler 1896
1926). Napredak, 2(1927) 7/8, str. 108109. M. Perojevi: Katolika crkva
u Bosni i Hercegovini nekada i danas. Jugoslavenski list, 18(1935) 301, str.
19. I. Esih: Standard-work hrvatske kartografske nauke. Demografskonauno djelo dra. Krunoslava Draganovia. Jutarnji list, 25(1936) 8611, str.
19. I. A. Milievi: Povijesna istina protiv izmiljenih pria. Dr. Krunoslav
Draganovi i njegov rad. Hrvatski dnevnik, 3(1938) 634, str. 15. J.
Buturac: Dr Krunoslav Draganovi, Opi ematizam Katolike crkve u
Jugoslaviji. Katoliki list, 90(1939) 27, str. 340. M. Lorkovi: Krunoslav
Draganovi, Masovni prelazi katolika na pravoslavlje na hrvatskom jezinom
podruju u vrijeme turske vladavine. Hrvatska smotra, 8(1940) 2, str. 105
107. F. P. Frop:Dr. K. Draganovi Josip Buturac: Poviest Crkve u
Hrvatskoj. Obitelj, 16(1944) 21/24, str. 284285. V. Nikoli: Dva jubileja
prof. Krunoslava Stj. Draganovia. Hrvatska revija (Buenos Aires), 3(1953) 3,
str. 474475. G. Vukovi: Operacija Gvardijan. Zagreb 1958. I.
Tomas: Krunoslav Stj. Draganovi. Prilikom 60. godinjice njegova ivota.
Hrvatska revija, 14(1964) 1, str. 2750. V. Nikoli: Prof. dr. Krunoslav
Draganovi nova rtva jugoslavenskog komunizma. Ibid. (Mnchen),
17(1967) 3/4, str. 343358. J. Gjebi: Ispravak jednog Draganovievog
navoda... Ibid., 18(1968) 3, str. 390391. Prof. Krunoslav Draganovi na
slobodi? Ibid., 4, str. 507. A. Mijatovi: Miroslav Daja, Sa Kupreke
visoravni. Historijski zbornik, 2728(197475) str. 532533. G.
Vukovi: Klopka za koljae (u tekstu S. Kruni = K. Draganovi). Jasenovac
1980. J. Jareb: Politike uspomene i rad dra Branimira Jelia. Cleveland
1982. A. Kadi: Dr. Krunoslav Draganovi. Hrvatska revija (Barcelona),

33(1983) 3, str. 576578. 5. VII. 1983. umro u Sarajevu povjesniar

sveenik dr Krunoslav Draganovi. Maruli, 16(1983) 5, str. 570. J.
Jareb: Dr Krunoslav Draganovi o svojem radu u Italiji od rujna 1943. do
oujka 1946. Hrvatska revija, 34(1984) 4, str. 589611. L. Ars: Moj
posljednji susret s Krunoslavom Draganoviem. Ibid., 35(1985) 1, str. 165
167. J. Jareb: Dr. Draganovi nije se samovoljno vratio u domovinu. Ibid.,
36(1986) 4, str. 579583. B. Krizman: Paveli u bjegstvu. Zagreb 1986.
(ivotopisni podaci o K. Draganoviu). Vjesnik, 46(1986) 18. V. S.
Rovez: Prilog ponovnom razgovoru o sluaju prof. K. Draganovia.
Hrvatska revija, 37(1987) 3, str. 609611. Svjetlo i sjene u Draganovievu
sluaju. Ibid., 1, str. 181194. J. Jareb: Jo o dr Krunoslavu Draganoviu.
Ibid., 38(1988) 1, str. 179180. T. Vuki:Masovni prijelazi hrvatskih
katolika na pravoslavlje. Glas Koncila, 31(1992) 5, str. 7.