1. Pojam odrivog razvoja, ko ga je definisao i kada?

1987-e je UN komisija za okolinu i razvoj ( tzv. Bruntland komisija) privukla panju na injenicu da
ekonomski razvoj esto dovodi do pogoranja a ne poboljanja kvaliteta ivota ljudi. Komisija je
naknadno zatraila da se ide putem odrivog razvoja koji uzima u obzir trenutne potrebe bez
ugroavanja mogudnosti da budude generacije takoe ostvare svoje potrebe.
2. U kakvom stanju razvoja se danas nalazi svijet i emu to vodi?
Svijet je u stanju rasta koji je NEODRIV. Ovakvo stanje je zasnovano na intenzivnom iskoritavanju
prirodnih izvora i povedanoj proizvodnji materijalnih dobara. U prosjeku, vie od 30t neobnovljivih
prirodnih izvora se danas upotrijebi za dobijanje 1t proizvoda, i to sa tendencijom daljeg rasta.
3. ta je to faktor 10?
U prosjeku, vie od 30t neobnovljivih prirodnih izvora se danas upotrijebi za dobijanje 1t proizvoda, i to
sa tendencijom daljeg rasta. Da bi se dolo do ekoloke odrivosti, produktivnost u koritenju prirodnih
izvora u zapadnom svijetu se mora povedati bar za faktor 10, u poreenju sa trenutnom situacijom.
4. Objasniti pojam ugljinog otiska (carbon footprint)?
Ugljini otisak (engl. Carbon Footprint) mjera je ukupne emisije staklenikh plinova koju izravno ili
neizravno uzrokuje neka osoba, proizvod, tvrtka ili dogaaj. U ugljini otisak ukljueno je svih est
staklenikih plinova iz Kyoto protokola: ugljini dioksid (CO2), metan (CH4), duikov oksid (N2O),
hidrofluorougljike (HFCs), perfluorougljike (PFCs) i sumporni heksafluorid
5. Kad nastupa degradacija okolia a kada stanje odrivog razvoja?
Do degradacije okolia dolazi kada se prirodni resursi (stanite, ume, tlo, voda, zrak...) konzumiraju bre
no to ih priroda moe nadomjestiti. Odrivost zahtjeva da ljudske aktivnosti koriste samo one prirodne
resurse i to do granice u kojoj se mogu prirodno nadomjestiti:
- Koritenje prirodnih resursa > sposobnost prirodnog nadomjetanja = degradacija okolia
- Koritenje prirodnih resursa = sposobnost prirodnog nadomjetanja = odrivi razvoj
- Koritenje prirodnih resursa < sposobnost prirodnog nadomjetanja =obnova okolia, takoer
odrivi razvoj.
6. Nabrojati kljune uzronike rastude ekoloke krize u svijetu?
Kljuni uzronik rastude ekoloke krize je masovno i esto nasumino koritenje prirodnih izvora,
ukljuujudi nosioce energije, zemlju i vodu. U dananjem svijetu, irokorasprostranjena upotreba
prirodnih izvora se dramatino povedava, djelomino i zbog porasta svjetske populacije, ali mnogo vie
zbog ekonomskog rasta zemalja u razvoju kao to su Kina i Indija.
7. Nabrojati globalne izazove odrivosti.
- Demografska eksplozija;
- Globalna nejednakost u distribuciji bogatstva;
- Nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa (i nekontrolisani ekonomski razvoj);
- Zagaenje zraka, vode i tla(>>>klimatske promjene);
- Trajna akumulacija opasnih supstanci;
- Otedenje ozonskog omotaa;
- Pretvaranje umskog i plodnog zemljita u pustinje;
- Unitenje stanita i biodiverziteta.

8. Prema konceptu odrivog razvoja postoji vie dimenzija odrivosti koje istovremeno moraju
biti zastupljene. Nabrojati ih i objasniti njihovu ulogu.
A to su:
- Tehnika pitanja tehnicka i ekonomska sposobnost opstojnosti
- Socioloska pitanja Socijalna prihvatljivost
- Ekoloska pitanja Kapacitet nosivosti
- Kao i moral i vrijeme.
Sve koncepte je potrebno uklopiti u trenutni (odnosno buduci) sistem obrazovanja kako bismo razvijali
buduce generacije u pravom smjeru, i naravno je potrebno uvesti inovativne nacine rjesavanja ovih
pitanja i to u smjeru koji nece narusiti navedena 3(4) koncepta.
9. Pojam energije
U osnovi energija je sposobnost vrenja rada dok se pod pojmom izvori energije podrazumijevaju pojave
ili materijali koji se mogu koristiti za proizvodnju energije. Energija se pojavljuje u razliitim oblicima, ali
se u osnovi moe svrstati u:
- Akumulisane oblike energije, i
- Prelazne oblike energije.
10. ta su to energetski resursi i kakavi mogu biti?
S obzirom na nain dobijanja energije iz prirode, izvori energije se dijele na primarne i sekundarne:
Primarni:
Fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni plin)
Nuklearna goriva
Solarna energija
Geotermalna energija
Energija vjetra
Energija vode (ukljuujudi i mora i okeane)
Energija biomase.
Sekundarni izvori energije:
Elektrina energija
Gorive delije
Baterije sa obnovljivim punjenjem.
11. ta su to energetske rezerve?
Energetske rezerve su definirane na osnovu trenutnih tehnickih i ekonomskih uslova, i uglavnom se
dijele u 2 grupe a to su dokazane rezerve i procijenjene (geoloke) rezerve koje variraju iz godine u
godinu, zbog razvoja tehnologija koje omogucavaju otkrivanje novih rezervi. U energetske rezerve
ubrajamo: fosilna goriva, nuklearna goriva, geotermalna energija, obnovljivi izvori, vodene snage,
biomasa i biogoriva, i druge.
12. ta su to akumulisani oblici energije?
Akumulisani oblici energije ( koji mogu biti potencijalna, kinetika i unutranja) se u svom obliku mogu
odrati po elji dugo, dok je prelazne oblike karakteristina kratkotrajnost pojave.
13. Pojasniti ta su to prelazni oblici energije.
Prelazna energija ( koja moe ebiti mehanika, elektrina i toplotna) se pojavljuje kada akumulisana
energija mijenja svoj oblik i prelazi sa jednog stanja ( tijela) u druga.
14. Objasniti pojam primarne energije.
Prema nainu pojavljivanja izvore energije moemo podijeliti u primarne (prirodne),
sekundarne(transformisane) i korisne oblike energije. Primarni oblici energije su oni oblici koji se nalaze
u prirodi, ili se u njoj pojavljuju.

15. Objasniti pojam sekundarne energije.

Veliki dio primarnih oblika energije se ne moe neposredno koristiti, vec se prethodno mora pretvoriti
(transformisati) u pogodniji oblik sa koristenje, u tzv. Sekundarni oblik energije.
16. ta je to konana energija?
Pojam konana energija predstavlja energiju koja je na raspolaganju korisniku prije posljednje pretvorbe.
17. Objasniti ta je to korisna energija.
Oblik energije koji neposredno mozemo koristiti nazivamo korisnim oblikom energije, tj energija koja je
primijenjena kod korisnika u obliku toplotne, mehanicke, rasvjetne i hemijske energije.
18. Sa stanovita obnovljivosti kako se dijele primarni oblici energije?
Primarni oblici energije se sa stanovnista obnovljivosti mogu podijeliti na:
- Vodene snage,
- Energija mora,
- Geotermalna energija,
- Biomasa,
- Energija vjetra, i
- Sunceva energija.
19. Od ukupne godinje svjetske potronje energije koliko se dobije sagorijevanjem
fosilnih goriva?
Poetkom 21.v.- ukupna svjetska potronja energije je oko 500 exajoules (51020 J) od ega 80 -90 %
dobijeno sagorijevanjem fosilnih goriva. Meutim ne vode sve zemlje svijeta sa istom tanodu podatke
o vlastitoj potronji, a osim toga taan sadraj barela nafte ili tone uglja se razlikuje po kvalitetu od
lokacije do lokacije.
20. Kakav trend pokazuje potronja energije u zadnjih 40-tak godina? Zato?
Potronja energije u zadnjih 40-tak godina je znatno porastao. Potrosnja naftnih derivate je sa 2TW
porasla na nesto vise od 5TW, potrosnja uglja se udvostucila (sa 2TW na gotov 4TW), i ista je situacija sa
gasom (bila ispod 1TW, a sada je nesto vise od 3TW). Potronja sve veda zbog razvoja zemalja
21. Sa trenutnom stopom potronje energije, koliko nam mogu jo potrajati dokazane rezerve
uglja?
Pod pretpostavkom da stopa potronje energije ostane ista kao u 2005.g., rezerve uglja de nestati za 154
godine (2159.g.).
22. Ukratko prikazati energetsku sliku sliku svijeta sa stanovita potronje fosilnih goriva.
??Izmeu 1980.-2006.g., svjetska stopa rasta potronje energije je bila 2%. Prema procjenama Amerike
EIA, poetkom 21.v. U ukupnoj potronje energije fosilna goriva uestvuju sa 86%.
Ugalj je imao glavnu ulogu u industrijskoj revoluciji u 18. i 19.v. Sa izumima automobila, aviona i
povedane upotrebe elektrine energije, nafta je postala dominantno gorivo u 20.v. Porast potronje
nafte je takoer bio podran injenicom da je stalno postojao pad cijene u periodu 1920.-1973.g. Nakon
naftnih kriza 1973.g. i 1979.g., za vrijeme kojih je dolo do rasta cijene nafte dolo je do smanjenja u
intenzivnoj potronji nafte.
23. Ukratko prikazati energetsku sliku sliku Evrope sa stanovita potronje fosilnih goriva
??Samo u Evropi (EU-15) ta ovisnost je u 2003. god. iznosila 52% (odnosno 49,5% u EU-25), u emu nafta
participira sa 79% (77%) i gas 49% (53%). Ovi podaci govore o promjenama odnosa, koji de nastupiti u
politici energetskih strategija zemalja ovisnica o uvozu energije i reformama koje de neminovno
obuhvatiti zemlje u razvoju, kao i zemlje bogate energetskim izvorima.
24. Ukratko prikazati energetsku sliku sliku BiH sa stanovita potronje fosilnih goriva.
??Potronja primarne energije u BiH (TPES) je 1990. godine iznosila oko 7,8 Mtoe, a 2005. godine oko 5,1
Mtoe. Potronja finalne energije u BiH (TFC) je bila oko 4,8 Mtoe 1990. godine, i oko 3,3 Mtoe 2005
godine [H1]. Energetski intenzitet (toe/000$) u BiH u 2006. godini je iznosio oko 0,6 dok je prosjek u

svijetu 0,3 - a u zemljama OECD 0,18. Na ovaj pokazatelj posebno utice potronja energije za grijanje u
zgradama, gdje je potronja u BiH u rasponu 120200 *kWh/m2+ godinje, dok je u visoko razvijenim
zemljama Evrope 3050 *kWh/m2+ godinje *H2+.
25. Ukratko prikazati energetsku sliku sliku svijeta, Evrope i BiH sa stanovita rezervi fosilnih
goriva.
??
26. Kakva je razlika izmeu energetski potpuno nezavisnih i potpuno zavisnih zemalja. Zato se
javlja ova situacija?
Iako je zavisnost od uvoza u EU visoka i nastavlja da raste situacija je razliita od zemlje do zemlje.
Danska je jedina zemlja koja je energetski potpuno nezavisna dok npr. Poljska i UK imaju nisku stopu
uvozne zavisnosti (blizu 20%). Nasuprot tome, Irska, Italija, Portugal i panije imaju energetsku zavisnost
od preko 80%, dok su Malta i Kipar (zbog njihovog geografskog poloaja) zajedno sa Luksemburgom
potpuno zavisni od uvoza energije. Medjutim, razlika izmedju energetski potpuno nezavisne i zavisne
zemlje jeste ta da potpuno nezavisna zemlja ima dovoljno svojih prirodnih resursa sto nalaze da nemaju
potrebe za uvozom dodatnih energenata, sto je kod potpuno zavisnih zemalja obrnut slucaj.
27. Prikazati monopolistiku ulogu pojedinih zemalja tritu gasa i nafte u Evropi. Kako se moe
izbjedi ova situacija.
28. Sa trenutnom stopom potronje energije, koliko nam mogu jo potrajati dokazane
rezerve nafte?
Pod pretpostavkom da stopa potronje energije ostane ista kao u 2005.g., rezerve nafte de nestati za 40
godina (2045.g.), uglja za 154 godine (2159.g.).
29. Pojam i vrste goriva te njihova klasifikacija.
Materije koje se nalaze u prirodi a imaju sposobnost oksidacije u prisustvu kiseonika nazivaju se goriva.
- Prema nacinu dobijanja goriva se dijele na prirodna i vjestacka.
- Prema agregatnom stanju mogu biti: cvrsta, tecna i gasovita,
- Prirodna goriva su: cvrsta(drvo, ugalj, skriljci, i dr.), tecna-nafta, gasovita(zemni gas metan);
- Preradjena goriva su: cvrsta(drveni ugalj, briketi, koks, i dr.), tecni(benzin, dizel, petrolej,), i
gasovita gas(rafinerijski, destilacioni, generatorski, is l.).
30. Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se neto smatralo gorivom?
Goriva su materijali koje sagorijevamo da bismo proizveli toplotu. Osim toga, goriva treba da ispune i
sljedede zahtjeve:
- da proizvode veliku koliinu toplote za kratko vrijeme
- da se nalaze u prirodi u dovoljnim koliinama
- da u prirodnom stanju ne sadre velike koliine negorivih materija
- da mogu lako i jeftino da se dopreme do korisnika
- da ne mijenjaju bitno svojstva i da su bezbjedna tokom eksploatacije
- da produkti njihovog sagorijevanja nisu opasni po okolinu
31. Koje su najvanije karakteristike goriva?
Najvanije karakteristike goriva su: hemijski sastav, toplotna mod, temperatura sagorijevanja, i
ponaanje goriva u toku procesa sagorijevanja.
32. Objasniti postupak sagorijevanja goriva.
Proces transformacije hemijske energije goriva u toplotnu energiju u prisustvu kiseonika naziva se
sagorijevanje.

33. Nabrojati i ukratko opisati najvanije komponenete goriva

Ugljenik (C) je najvanija komponenta goriva jer njegovim sagorijevanjem nastaje najvedi dio toplote.
Ugljenik je i najvie zastupljena komponenta.
Vodonik (H) je druga po vanosti komponenta goriva jer se sagorijevanjem 1kg vodonika oslobaa
priblino 140 MJ toplote.
Sumpor (S) se u gorivu nalazi u vidu gorive i negorive komponente. Njegovo prisustvo u gorivu je
nepoeljno jer izaziva koroziju, a produkti sagorijevanja su ekoloki veoma tetni (kisele kie).
Kiseonik (O)nije goriv element, ved se sagorijevanje odvija zahvaljujudi njemu.
Azot (N)se javlja u obliku sloenih organskih jedinjenja i ima ga veoma malo (do 2 %) u vrstim i tenim
gorivima, a u vedoj meri u proizvedenim gasovitim gorivima.
34. ta je to toplotna mod goriva i koje toplotne modi postoje?
Toplotna mod goriva se definie kao odnos osloboene koliine toplote pri potpunom sagorijevanju
goriva i koliine goriva iz koje je toplota osloboena:

Gornja toplotna mod goriva (Hg) je koliina toplote koja se oslobodi potpunim sagorevanjem jedinice
mase goriva pod slededim uslovima:
(1) voda iz produkata sagorevanja, koja potie od vlage iz goriva i od sagorelog vodonika (H2),
prevedena je u teno stanje,
(2) produkti sagorijevanja goriva dovedeni su na temperaturu koju je gorivo imalo na poetku i
(3) sumpor (S) i ugljenik (C) iz gorive materije se nalaze u obliku svojih dioksida (SO2 i CO2), dok do
sagorevanja azota (N2) nije dolo.
Donja toplotna mod goriva (Hd) je koliina toplote koja se oslobodi potpunim sagorijevanjem jedinice
mase goriva pod slededim uslovima:
(1) voda u produktima sagorevanja ostaje u parnom stanju,
(2) produkti sagorijevanja goriva dovedeni su na temperaturu koju je gorivo imalo na poetku i
(3) sumpor (S) i ugljenik (C) iz gorive materije se nalaze u obliku svojih dioksida (SO2 i CO2), dok do
sagorevanja azota (N2) nije dolo.
35. Ugalj. Pojam i proces nastanka uglja.
Ugalj je gorivi sediment. Sastoji se preteno od ostataka, odnosno produkta raspada biljaka, a nastao je
od tresetita iz daleke prolosti. Proces pougljenjivanja ostvaruje se postepenim povedavanjem
relativnog sadraja ugljenika(C) uz istovremeno smanjivanje relativnog sadraja kiseonika (O2), azota
(N2), vodonika (H2). Imamo niz sukcesivnih pretvaranja:
biljni ostaci i drvo-->treset-->lignit-->mrki ugalj-->kameni ugalj.
Taj proces je trajao stotinama miliona godina.
36. Klasificirati vrste uglja prema toplotnoj modi.
Drvo 14.7 MJ/kg, Treset 6.3 do 8.4 MJ/kg, Lignit 7.5 do 12.6 MJ/kg, Mrki ugalj - 16.7 do 29.3MJ/kg,
Kameni ugalj 29.3 do 35.6 MJ/kg, i Antracit od 35.6 do 37.7 MJ/kg.
37. Nabrojati postupke pripreme uglja prije njegove prerade (oplemenjavanja).
Procesu oplemenjavanja uglja prethodi proces pripreme koja najede obuhvata:

a. Prijem rovnog uglja, drobljenje na odreenu granulaciju i primarno klasiranje

b. idenje krupnijih klasa,
c. idenje sitnijih klasa, sa prethodnim odmuljavanjem,
d. Klasiranje i odvodnjavanje produkata,
e. Smjetaj u bunkere i utovar,
f. Tretiranje i odmuljavanje otpadnih voda,
g. Regeneracija suspendoida,
h. Odprema jalovine,
38. Nabrojati postupke prerade (oplemenjavanja) uglja.
Procesi oplemnenjivanja sprovode se u cilju poboljanja karakteristika uglja. U ove procese spadaju:
- Suenje i briketiranje,
- velovanje i koksovanje,
- Gasifikacija i likvefakcija.
39. Koliko se energije uvozi u Evropi i ta najvie utie na stopu uvoza energenata?
Zabrinutost od porasta ovisnosti o uvozu energenata je i u Evropi(EU-15) prisutna i ta ovisnost je u 2003.
god. iznosila 52% (odnosno 49,5% u EU-25), u emu nafta participira sa 79% (77%) i gas 49% (53%). Ovi
podaci govore o promjenama odnosa, koji de nastupiti u politici energetskih strategija zemalja ovisnica o
uvozu energije i reformama koje de neminovno obuhvatiti zemlje u razvoju, kao i zemlje bogate
energetskim izvorima.
40. U kojim sektorima se najvie troi energija u Evropi, i u kojim udjelima (orjentaciono).
Ukupna koliina energije koja se koristi u sektoru transporta prelazi koliinu koju svi ostali industrijski
sektori zajedno potroe. U 2006.god. sektor transporta je bio odgovoran za priblino 1/3 od ukupne
potronje energije. Sektori koji najvise trose su:
- Industrija od 0 - 320 Mtoe,
- Transport od 320 - 620 Mtoe,
- Domacinstva od 620 910 Mtoe,
- Trgocina od 910 1100 Mtoe, i sl.
41. Iz kojih zemalja EU najvie uvozi naftu?
EU najveu koliinu nafte uvozi iz: OPEC-a (38%); Rusije (33%); Norveke (16%) i Kazahstana (5%).
EU proizvodi manje od 1/5 ukupne vlastite potronje nafte.
42. Iz kojih zemalja EU najvie uvozi gas?
Gas se uglavnom uvozi iz sljedee 4 zemlje: Rusija (42%), Norveka (24%), Alir (18%) i Nigerija (5%).
43. Iz kojih zemalja EU najvie uvozi ugalj?
Izvori uglja su manje koncentrirani i najvei izvoznici za EU su: Rusija (26%), Junoafrika Republika
(25%), Australijaa (13%), Kolumbija (12%), Indonezija (10%) i USA (8%).
44. Koje zemlje u Evropi su potpuno nezavisne od uvoza energije?
Iako je zavisnost od uvoza u EU visoka i nastavlja da raste situacija je razliita od zemlje do zemlje.
Danska je jedina zemlja koja je energetski potpuno nezavisna dok npr. Poljska i UK imaju nisku stopu
uvozne zavisnosti (blizu 20%).
45. Koje zemlje u Evropi su potpuno zavisne od uvoza energije?
Irska, Italija, Portugal i panije imaju energetsku zavisnost od preko 80%, dok su Malta i Kipar (zbog
njihovog geografskog poloaja) zajedno sa Luksemburgom potpuno zavisni od uvoza energije
46. Koji sektori u Evropi su najvedi uzronici emisije CO2?
Najvedi uzronici emisije u toku 2006.:
Njemaka (21% CO2);
UK (13%);
Italija (11%);
Francuska (9%) i panija (8%).

47. Odakle Bosna i Hercegovina dobija naftu i gas?

Sirova nafta je prije rata (do 1992.) preradivana u vlastitoj rafineriji u Bosanskom Brodu, dok danas ova
rafinerija radi sa minimalnim kapacitetom. Prirodni gas se uvozi iskljucivo iz Rusije (tzv. istocni krak).
48. U kojim postrojenjima (elektranama) u BiH se proizvodi elektrina energija?
??
49. ta se definie zakonima o zatiti zraka?
Zakonom o zatiti zraka odreuju se mjere, nain organiziranja i provoenja zatite i poboljanja kakvode
zraka, kao djela okolia.
50. Koje aktivnosti treba poduzeti u cilju zatite i poboljanja kvaliteta zraka?
- Utvrivanje i ostvarivanje mjera u podruju zatite i poboljanja kakvode zraka kako bi se
izbjegle, sprijeile ili smanjile tetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvodu ivljenja i okoli u
cjelini,
- Ouvanje kakvode zraka ako je zrak ist ili neznatno oneiden, te njezino poboljavanje u
sluajevima oneidenosti,
- Sprjeavanje i smanjivanje oneidivanja koja utjeu na otedivanje ozonskog sloja i promjenu
klime,
- Uspostava, odravanje i unapreivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvodom zraka na
teritoriju Drave
- Procjenjivanje i pribavljanje odgovarajudih podataka o kakvodi zraka na temelju standardiziranih
metoda i mjerila i osiguravanje njihove dostupnosti javnosti
- Izvrenje obveza preuzetih meunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Drava stranka te
sudjelovanje u meunarodnoj suradnji u podruju zatite i poboljanja kakvode zraka.
51. ta je to oneiden zrak i ta je to granina vrijednost?
Oneiden zrak je zrak ija je kakvoda takva da moe naruiti kakvodu ivljenja, zdravlje i dobrobit ljudi
i/ili tetno utjecati na bilo koju sastavnicu okolia.
Granina vrijednost (GV) je granina razina oneidenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja
ne postoji, ili je najmanji mogudi, rizik tetnih uinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini i jednom
kada je postignuta ne smije se prekoraiti.
52. ta su kritini nivo i granica tolerancije u oblasti zagaenja zraka?
Kritina razina je razina oneidenosti ije prekoraenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri
kratkotrajnoj izloenosti, pri ijoj se pojavi urno moraju poduzeti odgovarajude propisane mjere.
Granica tolerancije je postotak granine vrijednosti za koji ona moe biti prekoraena pod za to
propisanim uvjetima.
53. ta je emisija u zrak a ta podrazumijeva postupak pradenja emisije?
Emisija je isputanje ili unoenje oneidujudih tvari u zrak.
Pradenje emisije je mjerenje i/ili procjenjivanje emisije oneidujudih tvari iz izvora oneidivanja zraka
54. ta je granina vrijednost emisije a ta emisijski podatak?
Grania vrijednost emisije je najveda doputena emisija izraena ili koncentracijom oneidujudih tvari u
ispunim plinovima i/ili koliinom isputanja odnosno unoenja oneidujudih tvari u odreenom
vremenu.
Emisijski podatak je vrijednost svake izmjerene, izraunate ili procijenjene veliine koja se koristi za
odreivanje emisije
55. ta su to najbolje raspoloiva tehnike u oblasti zatite kvalitete zraka?
Najbolja raspoloiva tehnika je najuinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome
povezanih naina proizvodnje, uz gospodarski i tehniki odrive uvjete, uzimajudi u obzir i trokove i
prednosti, koji u pravilu moe biti primjerena osnova za odreivanje graninih vrijednosti emisija, s
ciljem sprjeavanja i smanjivanja emisija u zrak.

56. Kakvi mogu biti izvori oneidenja zraka sa stanovita stacionarnosti? Nabrojati i objasniti.
Stacionarni izvori su:
- Tokasti: kod kojih se oneidujude tvari isputaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste
(postrojenja, tehnoloki procesi, industrijski pogoni, ureaji i graevine i sl),
- Difuzni: kod kojih se oneidujude tvari unose u zrak bez odreena ispusta odnosno dimnjaka
(ureaji, povrine i druga mjesta).
57. Na koji nain se prati nivo zagaenosti zraka? Nabrojati i objasniti.
Nivo zagaenosti zraka prati se na slj nacin:
-

Mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina oneidenosti zraka u nenaseljenim podrujima,

Mjerenjem i/ili procjenjivanjem razina oneidenosti koje su posljedica regionalnog i
prekograninog daljinskog prijenosa oneidujudih tvari u zraku i oborina na teritoriju Drave,
- Mjerenjem razina oneienosti zraka i oborina u naseljima i industrijskim podrujima,
- Mjerenjem razina oneienosti zraka u okolici stacionarnih izvora koji mogu utjecati na kakvodu
zraka,
- Mjerenjem fizikalnih stanja atmosfere, odnosno meteorolokih uvjeta na lokacijama gdje se
mjeri kakvoda zraka,
- Mjerenjem i opaanjem promjena koje ukazuju na uinak oneidenosti zraka (posredni
pokazatelji kakvode zraka): na tlu, biljkama, graevinama itd.
58. Koje kategorije kvalitete zraka postoje? Nabrojati i objasniti.
Kategorije kvaliteta zraka mogu biti:
Prva kategorija kakvoe zraka ist ili neznatno oneien zrak: nisu prekoraene granine
vrijednosti (GV) niti za jednu oneiujuu tvar,
Druga kategorija kakvoe zraka umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti
(GV) za jednu ili vie oneiujuih tvari, a nisu prekoraene tolerantne vrijednosti (TV) niti za
jednu oneiujuu tvar,
Trea kategorija kakvoe zraka prekomjerno oneien zrak: prekoraene su tolerantne
vrijednosti (TV) za jednu ili vie oneiujuih tvari.
59. U emu se ogledaju uinci atmosferskih zagaenja? Nabrojati i objasniti.
Uinci atmosferskih oneidenja su razliiti a mogu se sagledati kroz nekoliko komponenti:
a. Redukcija vidljivosti (smetnje u zranom prometu, smetnje u cestovnom prometu,
gubitci u turizmu),
b. Djelovanje na materijale:
direktno mehaniko i kemijsko djelovanje na graevinske materijala,
otedenje graevinskih konstrukcija zbog edeg idenja,
korozija metala,
efekti na gumu i kou,
efekti na sintetske materijale,
efekti na boje,
direktni i indirektni efekti na tekstilni materijal.
c. Djelovanje na biljke
i. poputanje strukture
ii. kloroza (bolest bljedode)
iii. nekroza (suenje pojedinih djelova)
iv. usporavanje rasta
v. redukcija ploda
d. Djelovanje na ivotinje

i. smrt
ii. akutne i kronine bolesti
iii. usporavanje rasta
iv. smanjivanje produkata (mlijeko, jaja)
e. Djelovanje na zdravlje ljudi
i. akutna bolest, smrt
ii. kronina bolest, skradenje ivota
iii. promjena fiziolokih funkcija (respiratorne funkcije, transport kisika u krv)
iv. psihofizioloke reakcije
v. nadraaj osjetnih organa
vi. poremedaj komfora (povradanje zbog smrada, gubitak apetita),
vii. poremedaj sna.
60. ta predstavlja oneidenje voda. Definisati i pojasniti.
Oneidenje voda je svako kvalitativno i kvantitativno odstupanje od normalnog I prirodnog hemijskog,
fizikog i biolokog sastava i kvaliteta koje ima neeljene posljedice po zdravlje ivih organizama,
ekosistem i privredu.
61. Kakvi mogu biti pokazatelji oneidenja voda? Nabrojati i objasniti.
Pokazatelji oneidenja voda svrstani su u tri grupe:
1. Fizikalni pokazatelji: promjena boje, mirisa, okusa, mutnode, temperature, radioaktivnosti,
sadraja krutih estica i dr.
2. Hemijski pokazatelji: promjena pH, osmotske vrijednosti, mineralnog sastava, koliine
otopljenog kisika, sadraja organskih tvari, anorganskih pokazatelja i dr.
3. Bioloki pokazatelji: prisustvo patogenih bakterija, virusa, gljivica, liinka, parazita,
ivotinjskih bjelanevina, ugljikohidrata i dr.
62. Kako se mogu kategorizirati oneidenja voda. Nabrojati i objasniti.
Sva oneidenja mogu se svrstati u slj. kategorije:
- Povrinska oneidenja: krupni otpaci (papir, krpe, plastika...), ulja i masti.
- Krutine organskog porijekla:
- nalaze se u otpadnim vodama u otopljenom, koloidnom i suspendiranom stanju,
- dolazi do promjene boje i mirisa.
- Temperatura
- toplija voda sadri manju koliinu otopljenog kisika, ubrzava metabolizam ivih
organizama te se kisik bre troi, to uzrokuje jo vedi manjak kisika.
- Hranjive soli
- sadraj duika, nitrata, nitrita, fosfora.
- Postojane tvari: organske ili sintetske bioloki nerazgradljive ili teko razgradljive tvari:
- dok se razgrauju nepovoljno djeluju na ive organizme, a mogu se i gomilati u njima,
- nafta i derivati, pesticidi, nerazgradljivi deterdenti, plastine tvari, povrinski aktivne
tvari,
- Otrovna oneidenja: svaka tvar koja svojim svojstvima ili koliinom uzrokuje smrt, bolest,
nenormalno ponaanje, kancerogene i genetike promjene, fizioloke smetnje, fizike
deformacije:
a) metali
- u elementnom obliku manje su opasni od topljivih metalnih spojeva,
- neki organometalni spojevi su najotrovnije tvari: metiliva, tetraetilolovo,
- redoslijed metala u vodi prema opasnosti: Hg>Cd>Ag>Ni>Pb>As>Sn>Zn;
b) cijanidi, hromati i fluoride
- Mikroorganizmi

a) saprofagni (razlagai)
- bioloki razgrauju organsku tvar do anorganske, troe otopljeni kisik, stvaraju manjak
kisika i anaerobno stanje,
b) fekalni,
- Radioaktivne tvari prirodnog i umjetnog porijekla
- uzrokuju genetike promjene, sterilnost, kancerogene bolesti i smrt
- radionuklidi ulaze u biohemijske procese, koncentriraju se od niih ka viim
organizmima prehrambenog lanca,
- vrlo opasni za ljude.
63. ta se sve svrstava u otpadne vode. Nabrojati i definisati.
U otpadne vode svrstavaju se:
- sanitarne otpadne vode,
- tehnoloke otpadne vode,
- oborinske otpadne vode.
Sanitarne otpadne vode nastaju upotrebom sanitarnih potroaa vode u domadinstvu, hotelima,
uredima, kinima i sl., ali i u objektima industrijskih i drugih proizvodnih pogona koji imaju sanitarne
vorove.
Tehnoloke otpadne vode nastaju upotrebom vode u procesu rada i proizvodnje u industrijskim i
drugim proizvodnim pogonima, a meu ove vode ulaze i rashladne vode oneidene temperaturom.
Oborinske otpadne vode nastaju od oborina koje se oneiduju u doticaju s niim slojevima atmosfere,
povrinama tla, raslinjem i sl.
64. Kako se klasificiraju postupci za preidavanje otpadnih voda? Nabrojati.
Postupci kojima se podvrgava otpadna voda su fizikalni, kemijski i bioloki, a dijele se najede na:
- mehaniko ili primarno proidavanje,
- bioloko ili sekundarno proidavanje,
-fizikalno-hemijski i hemijski postupci ili tercijarno proidavanje.
65. Nabrojati i ukratko objasniti postupke mehanikog preidavanja otpadnih voda.
Mehanicko preciscavanje se izvodi na slj nacin:
I - Izdvajanje na reetkama (reetanje)
- na reetkama se uklanjaju krupne tvari (lide, krpe, plastika, komadidi drveta) koje bi mogle
smetati pumpama i sl.;
- postoje grube, srednje i fine reetke (ovisno o razmaku izmeu ipki);
- na finim reetkama (razmak ipki: 3-10 mm) zaustavlja se i dio suspendirane tvari organskog i
anorganskog porijekla, smanjuje se BPK5 3-10%, HPK 5-10%, sadraj suspendirane tvari 2-20%, sadraj
bakterija do 20%;
- reetke se iste runo (mala postrojenja, grube reetke) ili mehaniki.
II - Usitnjavanje (dezintegracija) otpadne tvari
- zamjenjuje reetanje;
- usitnjene i isjeene otpadne tvari odvode se na daljnje idenje;
- postoje usitnjivai sa slobodnim prolazom vode i usitnjivai u obliku pumpi.
III - Izjednaivanje (egalizacija)
- zadravanje otpadne vode u rezervoaru da bi se izjednaila temeljna svojstva vode (pH, boja,
mute, BPK, HPK, ...);
- primjenjuje se za industrijske otpadne vode;
-u rezervoar se uvode mehanike mijealice i primjenjuje se aeracija (ozraivanje) ime se
omogudava mijeanje, spreava taloenja te pomae hemijska i bioloka oksidacija otpadne tvari.

66. Nabrojati i ukratko objasniti fizikalno-hemijske postupke proidavanja otpadnih voda.

U fizikalno-hemijski postupke proidavanja spadaju slj koraci:
I - Taloenje (sedimentacija)
- postupak uklanjanja krutina iz tekudine gravitacijom;
II - Isplivavanje (flotacija)
- nastaje zbog razlike u gustodi estica krutine ili kapljica tekudine i vode u kojoj su rasprene;
III - Zgruavanje (koagulacija)
- sitne estice krutine (koloida) zgruavaju se unoenjem u vodu hemijskih reagensa koji
destabiliziraju koloide;
IV - Pahuljienje (flokulacija)
- postupak spajanja rasprenih estica u tekudini u vede pahuljice koje se dalje taloe zbog
povedane gustode;
V - Cijeenje (filtriranje)
- proputanje mjeavine krutine i tekudine kroz poroznu cjediljku (filter);
VI - Centrifugiranje
- postupak odvajanja krutina od tekudine i tekudina razliite gustode djelovanjem centrifugalne
sile;
- slui za izdvajanje vode iz mulja;
VII - Adsorpcija
- neke tvari imaju sposobnost privlaenja na svoju povrinu ione ili molekule koje se nalaze
rasprene u plinu ili tekudini;
- adsorpcijom se uklanjaju organski nerazgradljivi spojevi, mirisi i boje;
VIII - Ionska izmjena
- postupak zamjene iona izmenu krutine (ionskog izmjenjivaa) i tekudine (otopine elektrolita);
- primjenu nalazi u idenje otpadnih voda koje sadre metale, fosfate, duik.
IX - Membranski postupci
- metode idenja vode polupropusnim membranama koje proputaju vodu i neke otopljene
tvari, ali su nepropusne za tvari koje treba ukloniti iz vode:
a) inverzna osmoza (temelji se na osmozi)
b) elektrodijaliza
c) ultrafiltracija
X - Neutralizacija
- postupak za korekciju pH vrijednosti u otpadnim vodama;
XI - Oksidacija
- Svrha oksidacije je uklanjanje preostalih organskih tvari i smanjivanje broja bakterija i virusa.
XII - Dezinfekcija (vode i mulja)
- postupak kojim se smanjuje broj patogenih mikroorganizama (sterilizacija je uklanjanje svih
mikroorganizama);
- upotreba hemijskih sredstava, fizikalnih i mehanikih postupaka te zraenje;
- hemijska sredstva za dezinfekciju su: hlor, spojevi hlora i ozon.