PREIENI, NEZVANINI TEKST

(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13)1
Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici
Doma naroda odranoj 18. juna 2003. godine, i na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 27. juna 2003. godine,
usvojila je

ZAKON O KRIVINOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVI OPE ODREDBE
GLAVA I - OSNOVNA NAELA
lan 1.
Predmet i primjena ovog zakona
Ovim zakonom utvruju se pravila krivinog postupka po kojima je duan postupati Sud Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Sud), Glavni tuitelj Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Tuitelj) i drugi uesnici u krivinom postupku
predvieni ovim zakonom, kada postupaju u krivinim stvarima.
lan 2.
Princip zakonitosti
(1) Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da se uinitelju krivinog djela
izrekne krivinopravna sankcija pod uvjetima propisanim u Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: KZ BiH) i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivina djela i u zakonom
propisanom postupku.
(2) Prije donoenja pravomone presude osumnjieni, odnosno optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim
pravima samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon.
(3) Za krivina djela koja su u nadlenosti Suda samo taj sud moe izrei krivinopravnu sankciju u postupku koji je
pokrenut i proveden po ovom zakonu, ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.
lan 3.
Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo
(1) Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravomonom presudom ne utvrdi njegova krivnja.
(2) Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivinog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe
1

Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine nametnut je odlukom Visokog predstavnika i objavljen u Slubenom glasniku
BiH br. 3/03. Ispravka nametnutog zakona objavljena je u Slubenom glasniku BiH br. 32/03. Tekst zakona usvojen od strane
Parlamentarrne skuptine BiH objavljen je u Slubenom glasniku BiH br. 37/03. Tekst koji je podvuen su izmjene i dopune
objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 26/04. Tekst u italic i podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku
BiH br. 63/04. Tekst koji je podebljan i podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 13/05. Tekst
koji je podebljan i italic su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 48/05. Tekst koji je italic i dvostruko
podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 46/06. U Slubenom glasniku BiH br. 76/06 objavljen je
zakon o usvajanju zakona o izmjeni i dopuni zakona objavljenog u Slubenom glasniku BiH br. 46/06. Tekst koji je podebljan
podvuen i italic su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 29/07. U Slubenom glasniku BiH br. 32/07
objavljen je Zakon o usvajanju izmjena i dopuna zakona objavljenih u Slubenom glasniku BiH br. 63/04. Tekst koji je podebljan,
italic i dvostruko podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 53/07. U Slubenom glasniku BiH br.
76/07 objavljen je Zakon o usvajanju izmjena i dopuna zakona objavljenih u Slubenom glasniku BiH br. 29/07. U Slubenom
glasniku BiH br. 15/08 objavljen je Zakon o usvajanju izmjena i dopuna zakona objavljenih u Slubenom glasniku BiH br. 53/07.
Tekst u plavoj boji su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 58/08. Tekst u plavoj boji i podvuen su izmjene
i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 12/09. Tekst u plavoj boji, italic i podvuen su izmjene i dopune objavljene u
Slubenom glasniku BiH br. 16/09. Tekst u plavoj boji, italic i podebljan su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku
BiH br. 93/09. Tekst u plavoj boji, i podebljan su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 72/13.

krivinog zakonodavstva, Sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za optuenog.

lan 4.
Ne bis in idem
Niko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska odluka.
lan 5.
Prava osobe liene slobode
(1) Osoba liena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lienja
slobode i istovremeno pouiti da nije duna dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja, da ima pravo uzeti
branitelja kojeg moe sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik strane drave
iji je dravljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obavijeteni o njenom lienju slobode.
(2) Osobi koja je liena slobode postavit e se branitelj na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moe snositi
trokove odbrane.
lan 6.
Prava osumnjienog, odnosno optuenog
(1) Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnje protiv
njega i da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz u daljnjem toku postupka.
(2) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i
da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist.
(3) Osumnjieni, odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.
lan 7.
Pravo na odbranu
(1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo braniti se sam ili uz strunu pomo branitelja koga sam izabere.
(2) Ako osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, postavit e mu se branitelj kad je to odreeno ovim
zakonom.
(3) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane.
lan 8.
Jezik i pismo
(1) U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi slubeni jezici Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski
jezik, kao i oba pisma - irilica i latinica.
(2) Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se maternjim jezikom ili jezikom koji razumiju.
Ako osoba ne razumije jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine, osigurat e se usmeno prevoenje onoga to
ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
(3) O pravima iz stava 2. ovog lana pouit e se prije prvog ispitivanja osobe iz stava 2. ovog lana koje se tih prava
mogu odrei ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je data pouka i izjava
uesnika na datu pouku.
(4) Prevoenje obavlja sudski tuma.
lan 9.
Upuivanje i dostavljanje pismena
(1) Pozive, odluke i druga pismena upuuje Sud i drugi organi koji uestvuju u postupku na slubenim jezicima iz
lana 8. stava 1. ovog zakona.
(2) Podnesci se dostavljaju Sudu i drugim organima koji uestvuju u postupku na slubenim jezicima iz lana 8. stava
1. ovog zakona.
(3) Osobi koja je liena slobode ili se nalazi u pritvoru, na izdravanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom
lijeenju, odnosno obaveznom lijeenju od ovisnosti, dostavit e se i prevod pismena iz stava 1. i 2. ovog lana, na
maternjem jeziku ili jeziku koji razumije.
lan 10.
2

Zakonitost dokaza
(1) Zabranjeno je od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku iznuivati priznanje
ili kakvu drugu izjavu.
(2) Sud ne moe zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih
ustavom i meunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, niti na dokazima koji su pribavljeni
bitnim povredama ovog zakona.
(3) Sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na temelju dokaza iz stava 2. ovog lana.
lan 11.
Pravo na odtetu i rehabilitaciju
Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo
na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom.
lan 12.
Pouka o pravima
Osumnjienog, odnosno optuenog ili drugu osobu koja uestvuje u postupku koje bi iz neznanja mogle propustiti neku
radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, Sud, Tuitelj i drugi organi koji uestvuju u
postupku e pouiti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.
lan 13.
Pravo na suenje bez odlaganja
(1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred Sud i da mu bude
sueno bez odlaganja.
(2) Sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju
osobama koje uestvuju u postupku.
(3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
lan 14.
Jednakost u postupanju
(1) Sud je duan da stranke i branioca tretira na jednak nain i da svakoj od strana prui jednake mogunosti u pogledu
pristupa dokazima i njihovom izvoenju na glavnom pretresu.
(2) Sud, Tuitelj i drugi organi koji uestvuju u postupku duni su s jednakom panjom da ispituju i utvruju kako
injenice koje terete osumnjienog, odnosno optuenog, tako i one koje im idu u korist.
lan 15.
Slobodna ocjena dokaza
Pravo Suda, Tuitelja i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje
injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima.
lan 16.
Princip akuzatornosti
Krivini postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tuitelja.
lan 17.
Princip legaliteta krivinog gonjenja
Tuitelj je duan poduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo, osim ako ovim zakonom
nije drugaije propisano.
lan 18.
Posljedice pokretanja postupka
Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, ove posljedice, ako
3

ovim zakonom nije drugaije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice. Ako se radi o krivinim djelima s
propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od
dana kad je donesena osuujua presuda, bez obzira je li postala pravomona.
lan 19.
Prethodna pitanja
(1) Ako primjena krivinog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ije je odluivanje
nadlean sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, Sud kad sudi u krivinom predmetu moe sam odluiti
i o tom pitanju po odredbama koje vae za dokazivanje u krivinom postupku. Odluka Suda o ovom pravnom
pitanju ima uinak samo u krivinom predmetu koji ovaj Sud raspravlja.
(2) Ako je o takvom prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva
odluka ne vee Sud u pogledu ocjene je li uinjeno odreeno krivino djelo.
GLAVA II - ZNAENJE IZRAZA
lan 20.
Osnovni pojmovi
Osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedee
znaenje:
a) Osumnjieni je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino djelo,
b) Optueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena,
c) Osueni je osoba za koju je pravomonom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreeno krivino
djelo.
d) Sudija za prethodni postupak je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima kada je to propisano ovim
zakonom,
e) Sudija za prethodno sasluanje je sudija koji nakon podizanja optunice postupa u sluajevima kada je to
propisano ovim zakonom i koji ima ovlatenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak,
f) Stranke su Tuitelj i osumnjieni, odnosno optueni,
g) Ovlatena slubena osoba je osoba koja ima odgovarajua ovlatenja unutar policijskih organa Bosne i
Hercegovine, ukljuujui Dravnu agenciju za istrage i zatitu, Dravnu graninu slubu, sudsku i finansijsku
policiju, kao i unutar carinskih organa, poreskih organa i organa vojne policije u Bosni i Hercegovini. Pod
ovlatenim slubenim osobama smatraju se i struni saradnici odnosno istraitelji Tuilatva BiH koji rade
po ovlastima Tuioca.
h) Oteeni je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno. Pravne
osobe su osobe koje su kao takve definirane u KZ BiH, ukljuujui: korporacije, preduzea, udruenja, firme i
partnerstva i druga privredna drutva,
i) Istraga obuhvata aktivnosti poduzete od strane Tuitelja ili ovlatene slubene osobe u skladu s ovim
zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza,
j) Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja, koja nije pozvala
svjedoka, odnosno vjetaka,
k) Direktno ispitivanje je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branitelja, koja je pozvala
svjedoka, odnosno vjetaka,
l) Osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je
izvreno krivino djelo,
m) Zabiljeke i spisi su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane pisaom
mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili
elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,
n) Fotografije su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi,
o) Original je sam spis ili snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane osobe koja ga
pie, snima ili izdaje. Original fotografija ukljuuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u
kompjuteru ili slinom ureaju za automatsku obradu podataka, original je i svaki odtampani primjerak ili
okom vidljivi pohranjeni podatak,
r) Kopija je preslikavanje originala ili matrice, ukljuujui uveanja i umanjenja, mehanikim ili elektronskim
presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno
reprodukuje original,
s) Telekomunikacijska adresa je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet adresa koju
posjeduje ili koristi odreena osoba.
4

t) Suprunik" i "vanbrani partner" su one osobe koje takav status imaju prema porodinom pravu.
u) "Kompjuterski sistem" je svaka naprava ili grupa meusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili
vie njih na osnovu programa automatski obrauju podatke,
v) "Kompjuterski podaci" su svako iskazivanje injenica, informacija ili koncepata u obliku prikladnom za
obradu u kompjuterskom sistemu, ukljuujui i program koji je u stanju prouzrokovati da kompjuterski sistem
izvri odreenu funkciju.
GLAVA III - PRAVNA POMO I SLUBENA SARADNJA
lan 21.
Obaveza pruanja pravne pomoi i slubena saradnja
(1) Svi sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brko Distriktu Bosne i Hercegovine duni su da
prue pravnu pomo Sudu.
(2) Svi organi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, u Republici Srpskoj i Brko Distriktu Bosne i Hercegovine,
duni su slubeno saraivati sa Sudom, Tuiteljem i drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku.
lan 22.
Pruanje pravne pomoi i slubene saradnje
(1) Sud Bosne i Hercegovine e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno za slubenu saradnju nadlenom
sudu, odnosno organu vlasti.
(2) Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja sprovode se bez naknade.
(3) Stav 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je Tuitelj uputio prema tuilatvu ili drugim organima
vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brko Distriku Bosne i Hercegovine.
GLAVA IV - NADLENOST SUDA
Odjeljak 1 - Stvarna nadlenost i sastav Suda
lan 23.
Stvarna nadlenost Suda
(1) Sud je nadlean:
a)
b)
c)
d)
e)

f)

da sudi u prvom stepenu u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom,
da odluuje o albama protiv odluka donesenih u prvom stepenu,
da odluuje o ponavljanju krivinog postupka u sluajevima propisanim ovim zakonom,
da rjeava sukob nadlenosti u krivinim stvarima izmeu sudova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske, kao i sudova entiteta i sudova Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,
da odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih krivinih propisa, ukljuujui
i odnose s Interpolom i drugim meunarodnim policijskim organima, kao i o transferu osuene osobe,
izruenju i predaji osobe po zahtjevu bilo kojeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine, druge drave,
odnosno meunarodnog suda ili tribunala,
da obavlja i druge poslove propisane zakonom.

(2) Ako je ista osoba poinila vie krivinih djela, pa je za neka od tih djela nadlean Sud, a za neka drugi sudovi,
prioritet ima suenje pred Sudom.
lan 24.
Sastav Suda
(1) U prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.
(2) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do deset godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom sudi
sudija pojedinac.
(3) U drugom stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.
(4) U treem stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudija.
(5) O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija.
5

(6) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, predsjednik Suda i predsjednik vijea odluuju u
sluajevima predvienim ovim zakonom.
(7) U vijeu sastavljenom od trojice sudija Sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno ovim zakonom i
donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.
Odjeljak 2 - Spajanje i razdvajanje postupka
lan 25.
Spajanje postupka
(1) Sud e, po pravilu, odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda u sluaju kada je ista osoba
optuena za vie krivinih djela ili kada je vie osoba uestvovalo u izvrenju istog krivinog djela.
(2) Sud moe odluiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu i u sluaju kad je vie osoba optueno za
vie krivinih djela, ali samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza.
(3) Sud moe odluiti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se pred ovim sudom vode odvojeni
postupci protiv iste osobe za vie krivinih djela ili protiv vie osoba za isto krivino djelo.
(4) O spajanju postupka odluuje rjeenjem sudija, odnosno vijee. Protiv rjeenja kojim je odreeno spajanje postupka
ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje - nije doputena alba.
lan 26.
Razdvajanje postupka
(1) Sud moe iz vanih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da se postupak za
pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno dovri.
(2) Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vijee, po sasluanju stranaka i branitelja.
(3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije
doputena alba.
Odjeljak 3 - Prenoenje voenja postupka i posljedice nenadlenosti
lan 27.
Prenoenje voenja postupka
(1) Ako postoje vani razlozi, Sud moe voenje postupka za krivino djelo iz svoje nadlenosti, prenijeti rjeenjem
sudu na ijem je podruju krivino djelo izvreno ili pokuano. Voenje postupka se moe prenijeti najkasnije do
zakazivanja glavnog pretresa.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se donijeti i na prijedlog stranaka ili branitelja za sva krivina djela iz
nadlenosti Suda, izuzev za krivina djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine.
lan 27a.
Prenoenje voenja postupka za krivina djela iz Glave XVII KZBiH
(1) Ako se postupak vodi za krivina djela iz l. 171. do 183. Krivinog zakona Bosne i Hercegovine, Sud moe
rjeenjem prenijeti voenje postupka drugom sudu na ijem je podruju pokuano ili izvreno krivino djelo,
najkasnije do zakazivanja glavnog pretresa, a uzimajui u obzir teinu krivinog djela, svojstva poinioca i
ostale okolnosti vane za ocjenu sloenosti predmeta.
(2) Sud rjeenje iz stava (1) ovog lana moe donijeti i na prijedlog stranaka ili branioca, a u fazi istrage samo na
prijedlog tuioca.
(3) Rjeenje iz stava (1) ovog lana donosi Vijee sastavljeno od trojice sudija iz lana 24. stav (7) ovog zakona.
Protiv rjeenja Vijea alba nije doputena.
lan 28.
Posljedice nenadlenosti
(1) Sud je duan paziti na svoju nadlenost i im primjeti da nije nadlean oglasiti se nenadlenim i po pravomonosti
rjeenja ustupiti predmet nadlenom sudu, ali je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od
odlaganja.
(2) Sud kome je predmet ustupljen duan je provesti postupak i donijeti odluku.

GLAVA V - IZUZEE
lan 29.
Razlozi za izuzee
Sudija ne moe vriti sudijsku dunost:
a) ako je oteen krivinim djelom,
b) ako mu je osumnjieni odnosno optueni, njegov branitelj, Tuitelj, oteeni, njegov zakonski zastupnik ili
punomonik, brani odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u
pobonoj liniji do etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena,
c) ako je s osumnjienim, odnosno optuenim, njegovim braniteljem, Tuiteljem ili oteenim u odnosu
staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika,
d) ako je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
sasluanje ili je postupao kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog ili je sasluan kao
svjedok ili kao vjetak,
e) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom,
f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.
lan 30.
Izuzee po zahtjevu stranke ili branioca
(1) Izuzee predsjednika Suda i sudije moe traiti stranka ili branitelj.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako se za razlog izuzea iz lana
29. take a. do e. ovog zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju.
(3) Zahtjev za izuzee sudije vijea apelacionog odjeljenja stranka ili branitelj mogu podnijeti u albi ili u odgovoru na
albu.
(4) Stranke ili branitelj mogu traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji postupa u predmetu.
(5) Stranka ili branitelj duni su u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih osnova
za izuzee. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzee koji je ranije
odbijen.
lan 31.
Postupak za izuzee
(1) im sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzee iz lana 29. take a. do e. ovog zakona, sudija je duan
prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika Suda. Ako sudija smatra da postoje
okolnosti iz lana 29. take f. ovog zakona, izvjestit e o tome predsjednika Suda.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju kada se radi o izuzeu predsjednika Suda - o njihovom izuzeu i
zamjeni odluuje opa sjednica Suda.
lan 32.
Odluivanje po zahtjevu za izuzee
(1) O zahtjevu za izuzee iz lana 30. ovog zakona odluuje opa sjednica Suda.
(2) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava sudije, odnosno predsjednika Suda, a po potrebi provest e
se i drugi izviaji.
(3) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba nije doputena.
(4) Ako je zahtjev za izuzee iz lana 29. taka f. ovog zakona podnesen poslije poetka glavnog pretresa ili ako je
postupljeno protivno odredbama lana 30. stava 4. i 5. ovog zakona, zahtjev e se odbaciti u cjelini, odnosno
djelimino. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi vijee. U donoenju tog rjeenja ne moe uestvovati sudija
ije se izuzee trai. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje nije doputena alba.
lan 33.
Valjanost radnji poduzetih nakon podnoenja zahtjeva za izuzee
Kad sudija sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se
radi o izuzeu iz lana 29. taka f. ovog zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za
7

koje postoji opasnost od odlaganja.

lan 34.
Izuzee Tuitelja i drugih uesnika u postupku
(1) Odredbe o izuzeu sudije shodno se primjenjuju i na Tuitelja i osobe koje su na osnovu zakona ovlatene da ga
zastupaju u postupku, zapisniare, sudske tumae, strune osobe, kao i na vjetake, ako za njih nije to drugo
odreeno.
(2) Tuitelj odluuje o izuzeu osoba koje su na osnovu zakona ovlatene da ga zastupaju u krivinom postupku. O
izuzeu Tuitelja odluuje kolegij Tuilatva.
(3) O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudija, a do
podizanja optunice tuilac.
(4) Kada ovlatene slubene osobe preduzimaju istrane radnje na osnovu ovog zakona, o njihovom izuzeu odluuje
Tuitelj. Ako prilikom preduzimanja radnje uestvuje zapisniar, o njegovom izuzeu odluuje slubena osoba koja
preduzima radnju.
GLAVA VI - TUITELJ
lan 35.
Prava i dunosti
(1) Osnovno pravo i osnovna dunost Tuitelja je otkrivanje i gonjenje uinitelja krivinih djela koja su u nadlenosti
Suda.
(2) Tuitelj ima pravo i duan je da:
a)

b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)

odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je poinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju
njegovog otkrivanja i sprovoenja istrage, pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom,
kao i radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanim za pronalaenje osumnjienog i
prikupljanje izjava i dokaza,
sprovede istragu u skladu s ovim zakonom,
daje imunitet u skladu s lanom 84. ovog zakona
zahtijeva dostavljanje informacija od strane dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u Bosni i
Hercegovini,
izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom,
naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od strane Suda u skladu s ovim zakonom,
utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu u skladu s lanom 197. ovog zakona
i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom u skladu s lanom 392. ovog zakona
predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu s lanom 334. ovog zakona,
podie i zastupa optunicu pred Sudom,
podnosi pravne lijekove,
obavlja i druge poslove odreene zakonom.

(3) U skladu sa stavom 1. i 2. ovog lana, svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji
obavijeste Tuitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.
lan 36.
Preduzimanje radnji
Tuitelj preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona
obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivinom postupku.
lan 37.
Davanje uputstava
Za ostvarivanje svojih prava i dunosti, Tuitelj moe u konkretnim predmetima koja su u nadlenosti Suda davati
potrebna uputstva tuilatvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
lan 38.
Princip mutabiliteta
8

Tuitelj moe odustati od gonjenja do zavretka glavnog pretresa, a u postupku pred vijeem apelacionog odjeljenja kada je to predvieno ovim zakonom.
GLAVA VII BRANITELJ
lan 39.
Pravo na branitelja
(1) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati branitelja u toku cijelog postupka.
(2) Za branitelja se moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine.
(3) Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, osumnjienom, odnosno optuenom, osim ako se
on tome izriito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, krvni
srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj.
(4) Branitelj mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.
lan 40.
Broj branitelja
(1) Vie osumnjienih, odnosno optuenih mogu imati zajednikog branitelja, osim ako branitelja postavlja Sud u
skladu s l. 45. i 46. ovog zakona.
(2) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati vie branitelja, ali samo jedan od njih e imati status glavnog branitelja,
o emu e se osumnjieni, odnosno optueni izjasniti. Smatra se da je odbrana obezbijeena kada u postupku
uestvuje jedan od branitelja.
lan 41.
Ko ne moe biti branitelj
(1) Branitelj ne moe biti oteeni, brani odnosno vanbrani drug oteenog ili Tuitelja, niti njihov srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.
(2) Branitelj koji je pozvan kao svjedok, ne moe biti branitelj u tom predmetu.
(3) Branitelj ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili Tuitelj.
lan 42.
Iskljuenje branitelja iz postupka
(1) Razlog za iskljuenje branitelja postoji i u pogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt s osumnjienim, odnosno
optuenim koji je u pritvoru kako bi osumnjieni, odnosno optueni poinio krivino djelo ili ugrozio sigurnost
ustanove u kojoj se pritvor izvrava.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana osumnjieni, odnosno optueni e se pozvati da u odreenom roku uzme drugog
branitelja.
(3) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane sam ne uzme branitelja ili branitelja ne
angauju osobe iz lana 39. stava 3. ovog zakona, postupit e se na nain predvien u lanu 45. stavu 4. ovog
zakona.
(4) U sluaju iz stava 2. i 3. ovog lana, novom branitelju e se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane
osumnjienog, odnosno optuenog.
(5) Za vrijeme trajanja iskljuenja, branitelj ne moe braniti osumnjienog, odnosno optuenog u drugom postupku.
Branitelj ne moe braniti druge osumnjiene, odnosno optuene u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku.
lan 43.
Postupak iskljuenja branitelja
(1) Odluka o iskljuenju branitelja donosi se na posebnom sasluanju kome prisustvuju Tuitelj, osumnjieni, odnosno
optueni, branitelj i predstavnik advokatske komore iji je branitelj lan.
(2) Postupak iskljuenja se moe provesti i bez branitelja ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za sasluanje bio
upozoren da e se postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O sasluanju se sastavlja zapisnik.
lan 44.
Rjeenje o iskljuenju
9

(1) Rjeenje o iskljuenju iz lana 43. ovog zakona prije poetka glavnog pretresa donosi vijee (lan 24. stav (7)), a na
glavnom pretresu sudija, odnosno vijee. U postupku pred vijeem apelacionog odijeljenja rjeenje o iskljuenju
branitelja donosi vijee nadleno za odluivanje u apelacionom postupku.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana alba nije doputena.
(3) Ako je branitelj iskljuen iz postupka, moe mu se narediti da snosi trokove nastale zbog prekida ili odlaganja
postupka.
lan 45.
Kada osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja
(1) Osumnjieni mora imati branitelja ve prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za
krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
(2) Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora, za
vrijeme dok pritvor traje.
(3) Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili tea kazna, optueni
mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optunice.
(4) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne
angauju osobe iz lana 39. stav 3. ovog zakona, branitelja e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea. U ovom sluaju, osumnjieni, odnosno optueni ima
pravo na branitelja do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku po
pravnom lijeku.
(5) Branitelj e biti postavljen osumnjienom, odnosno optuenom ako Sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta,
mentalnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog ili drugih okolnosti u interesu pravde.
(6) U sluaju postavljanja branitelja, osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam izabre branitelja sa
predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere branitelja sa predoene liste, branitelja e
postaviti Sud redoslijedom s liste advokata.
(7) Ako pozvani advokat nije u mogunosti da preuzme odbranu, Sud poziva sljedeeg advokata s liste advokata.
Sud obavjetava nadlenu advokatsku komoru o odbijanju pozvanog advokata da preuzme odbranu po slubenoj
dunosti.
lan 46.
Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja
(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna
zatvora tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti bez obzira na propisanu kaznu,
osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju
ne moe snositi trokove odbrane.
(2) Zahtjev za postavljanje branitelja iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u toku cijelog krivinog postupka.
Branitelja postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno predsjednik
vijea, u skladu s lanom 45. stav (6) nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa
predoene liste izabere branitelja.
(3) Zahtjev za postavljanje branioca zbog slabog imovinskog stanja evidentira se u spisu. Sud e na osnovu utvrenog
imovinskog stanja osumnjienog, odnosno optuenog donijeti odluku o zahtjevu bez odgaanja.
lan 47.
Pravo branitelja da pregleda spise i dokumentaciju
(1) U toku istrage, branitelj ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist
osumnjienom. Ovo pravo se branitelju moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo
dovesti u opasnost cilj istrage.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, tuilac e istovremeno s prijedlogom za odreivanje pritvora sudiji za prethodni
postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje dostaviti i dokaze bitne za procjenu zakonitosti pritvora i radi
obavjetavanja branioca.
(3) Nakon podizanja optunice, osumnjieni, optueni odnosno branilac imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(4) Sudija, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee kao i Tuitelj duni su, kada dou u posjed novog
dokaza ili bilo koje informacije ili injenice koja moe posluiti kao dokaz na suenju, staviti ih na uvid branitelju,
osumnjienom, odnosno optuenom.
10

(5) U sluaju iz stava 3. i 4. ovog lana, branitelj, osumnjieni, odnosno optueni moe izvriti forokopiranje svih spisa
i dokumenata.
lan 48.
Komunikacija osumnjienog, odnosno optuenog s braniteljem
(1) Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili
pismeno.
(2) Tokom razgovora osumnjieni, odnosno optueni i branitelj mogu biti promatrani, ali se ne smije sluati njihov
razgovor.
lan 49.
Razrjeenje postavljenog branitelja
(1) Umjesto postavljenog branitelja, osumnjieni, odnosno optueni moe sam uzeti drugog branitelja. U tom sluaju
razrijeit e se postavljeni branitelj.
(2) Branitelj moe traiti da bude razrijeen samo na nain predvien zakonom.
(3) O razrjeenju branitelja u sluaju iz stava 1. i 2. ovog lana odluuje u toku istrage sudija za prethodni postupak,
nakon podizanja optunice - sudija za prethodno sasluanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijee.
Protiv ove odluke nije doputena alba.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee moe, na traenje
osumnjienog, odnosno optuenog ili uz njegovu saglasnost razrijeiti postavljenog branitelja koji neodgovorno
vri svoju dunost. Umjesto razrijeenog branitelja postavit e se drugi branitelj. O razrjeenju branitelja odmah e
se obavijestiti advokatska komora iji je lan.
lan 50.
Preduzimanje radnji od strane branitelja
(1) Branitelj mora, zastupajui osumnjienog, odnosno optuenog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju
utvrivanja injenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnjienog, odnosno optuenog, kao i zatite
njihovih prava.
(2) Prava i dunosti branitelja ne prestaju u sluaju opoziva punomoi, sve dok sudija, odnosno vijee ne razrijei
branitelja njegovih prava i dunosti.
GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA
Odjeljak 1 -

Pretresanje stana, prostorija i osoba

lan 51.

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih
stvari izvan stana moe se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinitelj,
sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
(2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava (1) ovog lana, obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema,
ureaja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata. Lica koja se
koriste ovim ureajima duna su omoguiti pristup, predati medij na kojem su pohranjeni podaci, te pruiti
potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja. Lice koje odbije njihovu predaju moe se kazniti prema odredbi
lana 65. stav (5) ovog zakona.
(3) Pretresanje kompjutera i slinih ureaja iz stava (2) ovog lana moe se preduzeti uz pomo strunog lica.
lan 52.
Pretresanje osobe
(1) Pretresanje osobe moe se poduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se pretresanjem
pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
(2) Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola.

11

lan 53.
Naredba za pretresanje
(1) Sud moe izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
(2) Naredbu za pretresanje moe izdati Sud na zahtjev Tuitelja ili na zahtjev ovlatenih slubenih osoba koje su dobile
odobrenje od Tuitelja.
lan 54.
Forma zahtjeva za pretresanje
Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u
pismenoj formi, mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren na nain kako je to odreeno u lanu 55. stav 1. ovog zakona.
Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u skladu s lanom 56. ovog zakona.
lan 55.
Sadraj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje
(1) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadravati:
a) naziv Suda, kao i ime i funkciju podnositelja zahtjeva,
b) injenice koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u lanu 51. stav 1.
ovog zakona nai na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe,
c) zahtjev da Sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaenja osobe ili oduzimanja predmeta,
(2) U zahtjevu se moe predloiti:
a) da se naredba za pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana sumnja da pretresanje nee
moi biti izvreno u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako
se naredba ne izvri odmah, kao i da e osoba koja se trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo ili da moe
ugroziti bezbjednost ovlatene slubene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvri odmah ili u
vremenskom periodu od 21 sata do 6 sati.
b) da ovlatena slubena osoba izvri naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se
traeni predmeti mogu lahko i brzo unititi ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe moe ugroziti
bezbjednost ovlatene slubene ili druge osobe kao i da e osoba koju se trai poiniti drugo krivino djelo ili
ugroziti bezbjednost ovlatene slubene ili druge osobe.
lan 56.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
(1) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni
zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moe se saopiti Sudu i telefonom, radio-vezom ili drugim sredstvom
elektronske komunikacije.
(2) Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, Sud e daljnji tok razgovora zabiljeiti. U
sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis ija e se
istovjetnost ovjeriti i uvati s originalnim zapisnikom.
lan 57.
Izdavanje naredbe za pretresanje
(1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, odobrit e
zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.
(2) Kad sudija za prethodni postupak odlui da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnositelj
takvog zahtjeva sam e sastaviti naredbu u skladu s lanom 58. ovog zakona i proitat e je u cjelini sudiji za
prethodni postupak.
lan 58.
Sadraj naredbe za pretresanje
Naredba za pretresanje sadri:
a) naziv Suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i
potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,
b) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se navesti uz naznaenje imena
sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja,
12

ime, odjel ili rang ovlatene osobe na koju se naredba odnosi,

svrha pretresanja,
opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, s navoenjem adrese, vlasnitva, imena ili slinog
za sigurno utvrivanje identiteta,
g) uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 sati i 21 sata ili ovlatenje da se naredba moe izvriti u bilo koje
vrijeme ako to Sud izriito odredi,
h) ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se imaju pretresti ako to Sud
izriito odredi,
i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u Sud bez odlaganja,
j) pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje moe izvriti i bez prisustva
branitelja ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
c)
d)
e)
f)

lan 59.
Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje
(1) Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja,
mora vratiti Sudu.
(2) Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom
periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba
dana ili noi, u skladu s lanom 55. stav 2. ovog zakona.
lan 60.
Postupak izvrenja naredbe za pretresanje
(1) Prije poetka pretresanja ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i
predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga
ovlatenoj slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
(2) Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojom se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlatena
slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u
stan ili druge prostorije ako su prazni ili ako ovlatena slubena osoba opravdano smatra da su prazni ili ako je
ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlatena da ue bez prethodne najave.
(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan - pozvat e se
njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima
izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene
prisutnosti.
(4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisutvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe
prisustvuju svjedoci istog spola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri,
kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj
zapisnika nije taan.
(5) Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan
pretresanju.
(6) Ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima,
koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.
lan 61.
Obaveze i ovlatenja ovlatene slubene osobe
Prilikom izvrenja naredbe za pretresanje osoba, ovlatena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i
predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj e se pretresanje izvriti. Ovlatena slubena osoba moe upotrijebiti silu
u skladu sa zakonom.
lan 62.
Zapisnik o pretresanju
(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj
se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo
oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i
isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi
13

kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

(2) Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog
kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i
privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda. O tome e se obavijestiti Tuitelj. Ti e se
predmeti odmah vratiti ako Tuitelj ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki
drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
(3) Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se
nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za daljnje voenje krivinog postupka. Osobni podaci
pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivinog postupka i izbrisat e se, bez odlaganja, kad ta
svrha prestane.
lan 63.
Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje
(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba e napisati i
potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv Suda koji je izdao naredbu.
(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, potvrda iz stava 1. ovog lana mora se uruiti toj osobi.
Ako je predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili
korisniku.
(3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez odlaganja,
vratiti Sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.
(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, Sud e zadrati predmete pod nadzorom Suda do
daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod
nadzorom ovlatenog izvritelja naredbe.
lan 64.
Pretresanje bez naredbe i svjedoka
(1) Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti
pretresanje ako stanar tog stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela
koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po
naredbi Suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
(2) Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:
a) pri izvrenju naredbe o dovoenju,
b) prilikom lienja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
d) ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao
dokaz u krivinom postupku.
(3) Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, ovlatena slubena osoba mora
odmah podnijeti izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora
sadravati razloge pretresanja bez naredbe i svjedoka.
Odjeljak 2 - Privremeno oduzimanje predmeta i imovine
lan 65.
Naredba za oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e
se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se obezbijediti njihovo uvanje.
(2) Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja
je dobila odobrenje od Tuitelja.
(3) Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadri: naziv Suda, pravni osnov za privremeno oduzimanje
predmeta, naznaka predmeta koji podlijeu oduzimanju, ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, mjesto
oduzimanja predmeta i rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti.
(4) Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe.
(5) Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi Suda. Osoba koja ih odbije predati, moe se kazniti do
50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do zavretka
14

krivinog postupka, a najdue 90 dana. Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u
dravnom organu ili pravnoj osobi.
(6) Odredbe stava 5. ovog lana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku
obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno e se voditi rauna o propisima koji se odnose na uvanje
tajnosti odreenih podataka.
(7) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje vijee. alba protiv rjeenja o
zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
(8) Pri oduzimanju predmeta naznait e se gdje su pronaeni i opisat e se, a, po potrebi, i na drugi nain osigurati
utvrivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdat e se potvrda.
(9) Mjere iz stava 5. i 6. ovog lana ne mogu se primijeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama
koje su osloboene dunosti svjedoenja.
lan 66.
Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe
(1) Predmeti iz lana 65. stav 1. ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe Suda ukoliko postoji opasnost
od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, Tuitelj e u roku od 72
sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja
predmeta.
(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev Tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u
krivinom postupku. Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.
lan 67.
Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki
(1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosnom optuenom ili
one koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija.
(2) Poiljke iz stava 1. ovog lana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moe
oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku.
(3) Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki iz stava 1. ovog lana izdaje Sud, na prijedlog Tuitelja.
(4) Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki moe izdati i Tuitelj, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da o
njenom potvrivanju odluuje sudija za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja poiljki.
(5) Ukoliko naredba ne bude potvrena u smislu stava 4. ovog lana, te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u
krivinom postupku.
(6) Mjere poduzete u skladu s ovim lanom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke
razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branitelja.
(7) Naredba iz stava 3. ovog lana sadri: podatke o osumnjienom, odnosno optuenom na kojeg se naredba odnosi,
nain izvrenja naredbe i vrijeme trajanja mjere, te preduzee koje e izvriti nareenu mjeru. Poduzete mjere
mogu trajati najdue tri mjeseca, a iz vanih razloga sudija za prethodni postupak moe produiti trajanje ovih
mjera za jo tri mjeseca, s tim da e se poduzete mjere ukinuti im prestanu razlozi za njihovo daljnje
preduzimanje.
(8) Ukoliko to interesi postupka doputaju, o poduzetim mjerama iz stava 1. ovog lana obavijestit e se osumnjieni,
odnosno optueni protiv koga su primijenjene te mjere.
(9) Izdate poiljke otvara Tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti
i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik.
(10) Sadraj poiljke ili dijela poiljke e se saopiti osumnjienom, odnosno optuenom, odnosno osobi kojoj je
upuena, a dio poiljke ili poiljka predat e se toj osobi, osim ako, izuzetno, Tuitelj smatra da bi to imalo tetne
posljedice za uspjeno voenje krivinog postupka. Ako je osumnjieni, odnosno optueni odsutan, o upuenoj
poiljci obavijestit e se lanovi njegove obitelji. Ako osumnjieni, odnosno optueni nakon toga ne zatrai
predaju poiljke, poiljka e se vratiti poiljatelju.
lan 68.
Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti
i dokumentacija, i o tome izdati potvrda.
15

(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti.
(3) Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim
raspolagati.
lan 69.
Pravo albe
(1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe.
(2) alba iz stava 1. ovog lana ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
(3) Protiv odluke Suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija, Tuitelj ima pravo podnijeti albu.
lan 70.
uvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u Sudu ili Sud na drugi nain osigurava njihovo uvanje.
lan 71.
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
(1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri Tuitelj.
(2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije Tuitelj je duan obavijestiti osobu ili preduzee od
koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja.
(3) Pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju
neovlatene osobe.
lan 72.
Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila krivino djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske
koristi, Sud moe, na osnovu prijedloga Tuitelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vri finansijsko
poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao
i osoba za koje se osnovano vjeruje da su ukljuene u te finansijske transakcije ili poslove osumnjienog, ako bi
takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku.
(2) Sud moe, na prijedlog Tuitelja, narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji iz lana 116. ovog zakona kako bi
se omoguilo utvrivanje i pronalaenje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome.
(3) U hitnim sluajevima Tuitelj moe odrediti mjere iz stava 1. ovog lana na osnovu naredbe. O poduzetim
mjerama, Tuitelj odmah obavjetava Sud koji moe u roku od 72 sata izdati naredbu. U sluaju da Sud ne izda
naredbu, Tuitelj e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.
(4) Sud moe rjeenjem narediti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje finansijske transakcije za
koju postoji sumnja da predstavlja krivino djelo, ili da je namjenjena uinjenju krivinog djela, da slui
prikrivanju krivinog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivinim djelom.
(5) Rjeenjem iz stava 4. ovoga lana Sud e odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4.
ovoga lana i gotovinski iznosi novca domae i strane valute privremeno oduzmu prema lanu 65. stav 1. ovog
zakona, pohrane na poseban raun i uvaju do okonanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo
vraanje.
(6) Protiv rjeenja iz stava 4. ovoga lana albu mogu podnijeti Tuitelj, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog
novca domae i strane valute, osumnjieni, odnosno optueni, kao i pravna ili fizika osoba iz stava 4. i 5. ovog
lana.
lan 72.a
Naredba operateru telekomunikacija
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice poinilo krivino djelo, Sud moe, na osnovu prijedloga tuioca ili na
prijedlog ovlatenih slubenih lica koja su dobila odobrenje od tuioca, narediti da operater telekomunikacija ili
drugo pravno lice koje vri pruanje telekomunikacionih usluga dostavi podatke o koritenju telekomunikacijskih
usluga tog lica, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku ili posluiti prikupljanju informacija
koje mogu biti od koristi u krivinom postupku.
(2) U hitnim sluajevima tuilac moe narediti radnje iz stava (1) ovog lana i dobiveni podaci bit e zapeaeni dok
16

ne bude izdata sudska naredba. O preduzetim mjerama tuilac odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak koji
moe u roku od 72 sata izdati naredbu. U sluaju da sudija za prethodni postupak ne izda naredbu, tuilac e
podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.
(3) Radnje iz stava (1) ovog lana mogu se odrediti i prema licu za koje postoje osnovi sumnje da poiniocu, odnosno
od poinioca prenosi informacije u vezi s krivinim djelom, odnosno da poinilac koristi njegovo sredstvo
telekomunikacije.
(4) Operateri telekomunikacija ili drugo pravno lice koji pruaju telekomunikacijske usluge duni su tuiocu i
policijskim organima omoguiti provoenje mjera iz stava (1) ovog lana.
lan 73.
Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja
(1) Sud moe u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog Tuitelja privremenu mjeru oduzimanja
imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se
sprijeilo koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom.
(2) Ovlatena slubena osoba moe, kada postoji opasnost od odlaganja, privremeno oduzeti imovinu iz stava 1. ovog
lana, zaplijeniti imovinu ili poduzeti druge neophodne privremene mjere kako bi se sprijeilo bilo kakvo
koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom. O poduzetim mjerama ovlatena slubena osoba mora odmah
obavijestiti Tuitelja, a o preduzetim mjerama odluuje sudija za prethodni postupak u roku od 72 sata.
(3) U sluaju da uskrati odobrenje, poduzete mjere e se obustaviti, a oduzeti predmeti i imovina e biti odmah vraeni
osobi od koje su oduzeti.
lan 74.
Vraanje privremeno oduzetih predmeta
Predmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti vratit e se vlasniku, odnosno dratelju, kada u toku
postupka postane oigledno da njihovo zadravanje nije u skladu s lanom 65. ovog zakona, a ne postoje razlozi na
njihovo oduzimanje (lan 391).
Odjeljak 3 - Postupak sa sumnjivim stvarima
lan 75.
Oglaavanje sumnjivih stvari
(1) Nae li se kod osumnjienog, odnosno optuenog tua stvar, a ne zna se ija je, organ koji vodi postupak opisat e
tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli opine na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite i
na ijem je podruju krivino djelo uinjeno. U oglasu e se pozvati vlasnik da se javi organu koji vodi postupak u
roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa, jer e se inae stvar prodati. Novac dobijen prodajom je prihod
budeta Bosne i Hercegovine.
(2) Ako se radi o stvarima vee vrijednosti, objavljivanje se moe izvriti i putem dnevnog lista.
(3) Ako je stvar podlona kvarenju ili je njeno uvanje vezano sa znatnim trokovima, ona e se prodati po odredbama
koje vae za izvrni postupak, a novac predati na uvanje u sudski depozit.
(4) Po odredbi stava 3. ovog lana postupit e se i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom uinitelju krivinog
djela.
lan 76.
Odluivanje o sumnjivim stvarima
(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donijet e se rjeenje da
stvar postaje vlasnitvo Bosne i Hercegovine, odnosno da je novac prihod budeta Bosne i Hercegovine.
(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trai povraaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarijevanje ovog
prava poinje tei od dana objavljivanja oglasa.
Odjeljak 4 - Ispitivanje osumnjienog
lan 77.
Osnovne odredbe o ispitivanju

17

(1) Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri Tuitelj ili ovlateno slubeno lice.
(2) Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne
smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i
izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
(3) Ako je postupljeno protivno odredbi stava (2) ovog lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska
odluka.
lan 78.
Pouka osumnjienom o njegovim pravima
(1) Kad se osumnjieni prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja,
djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina roenja, koje je narodnosti i iji
je dravljanin, jedinstveni matini broj graana dravljanina Bosne i Hercegovine, ime se zanima, kakve su mu
obiteljske prilike, je li pismen, kakve je kole zavrio, je li, gdje i kad sluio vojsku odnosno ima li in rezervnog
vojnog starjeine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadlenog za poslove odbrane, je li odlikovan,
kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad je izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi
postupak za koje drugo krivino djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumnjieni e se pouiti
da je duan odazvati se pozivu i odmah saopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boravite, a
upozorit e se i na posljedice ako po tome ne postupi.
(2) Na poetku ispitivanja osumnjienom e se saopiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a
pouit e se i o sljedeim pravima:
a) da nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
b) da moe uzeti branitelja po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na
branitelja bez naknade u sluajevima predvienim ovim zakonom,
c) da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist i ako
to uini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz doputen kao dokaz na glavnom pretresu i da bez
njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na glavnom pretresu,
d) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je
rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
e) da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom
ispitivanja.
(3) Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei prava navedenih u stavu 2. ovog lana, ali njegovo ispitivanje ne moe
zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei pismeno i dok ne bude potpisana od strane
osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branitelja ako je
njegova odbrana obavezna u skladu s ovim zakonom.
(4) U sluaju da se osumnjieni odrekao prava da uzme branitelja, a kasnije izrazi elju da uzme branitelja, ispitivanje
e se odmah prekinuti i ponovo e se nastaviti kada osumnjieni dobije branitelja ili mu se branitelj postavi ili ako
osumnjieni izrazi elju da nastavi da odgovara na pitanja.
(5) Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju
omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
(6) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.
lan 79.
Nain ispitivanja osumnjienog
(1) O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se doslovno u zapisnik.
Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i predati kopija zapisnika.
(2) Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod slijedeim uvjetima:
a) da je osumnjieni obavijeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku,
b) u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i
zakljuenja ispitivanja,
c) na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je rekao i da doda sve to eli,
d) zapis s trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prijepisa uruit e se osumnjienom zajedno s
kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e
mu se jedna od originalno snimljenih traka,
e) poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno
snimljenih traka e se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, s ovjerom potpisa organa krivinog postupka i
osumnjienog.
18

lan 80.
Ispitivanje preko tumaa
Ispitivanje osumnjienog obavit e se preko tumaa u sluajevima iz lana 87. ovog zakona.
Odjeljak 5 - Sasluanje svjedoka
lan 81.
Poziv za sasluanje svjedoka
(1) Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavijesti o krivinom djelu,
uinitelju i o drugim vanim okolnostima.
(2) Poziv za svjedoenje dostavlja Tuitelj, odnosno Sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila
esnaest godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog
potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati u svom
stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
(4) U pozivu se svjedok obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati
pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu.
(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, Sud moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM
ili narediti prinudno dovoenje.
(6) Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno, naredbu moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno
pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni
postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedoi, Sud moe, na prijedlog Tuitelja, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka, koji
je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga novanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rjeenja doputena
je alba, koja ne zadrava izvrenje.
(8) O albi protiv rjeenja iz stavova (5) i (7) ovog lana odluuje vijee (lan 24. stav (7)).
lan 82.
Osobe koje ne mogu biti sasluane kao svjedoci
(1) Ne moe se sasluati kao svjedok:
a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok je nadleni
organ ne oslobodi te dunosti,
b) branitelj osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu
branitelja,
c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno
ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je
osloboena te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno uvanje tajne,
d) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora
svjedoiti.
(2) Ako je kao svjedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svjedok, na takvom iskazu svjedoka ne moe se
zasnivati sudska odluka.
lan 83.
Osobe koje mogu odbiti svjedoenje
(1) Svjedoenje mogu odbiti:
a) brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog,
b) roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjienog odnosno optuenog,
c) (izbrisano).
(2) Organ koji vodi postupak duan je da osobe iz stava 1. ovog lana, prije njihovog sasluanja ili im sazna za njihov
odnos prema osumnjienom, odnosno optuenom upozori da mogu odbiti svjedoenje. Upozorenje i odgovor se
unose u zapisnik.
(3) Osoba koja moe odbiti svjedoenje prema jednom od osumnjienih, odnosno optuenih, moe odbiti svjedoenje i
prema ostalim osumnjienim, odnosno optuenim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moe ograniiti samo
na ostale osumnjiene, odnosno optuene.
19

(4) Ako je kao svjedok sasluano lice koje moe odbiti svjedoenje a nije na to upozoreno ili se nije izriito odreklo
tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska
odluka.
lan 84.
Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja
(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, odgovorit e na ta pitanja ako mu se da imunitet.
(3) Imunitet se daje odlukom Glavnog tuioca BiH.
(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio, nee se krivino goniti osim ako je dao lani iskaz.
(5) Svjedoku se odlukom Suda za savjetnika odreuje advokat za vrijeme trajanja sasluanja, ukoliko je oito da sam
nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme sasluanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni na drugi nain.
lan 85.
Nain sasluanja, suoenje i prepoznavanje
(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka.
(2) U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim, odnosno optuenim.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, trait e se od njega prvo da ih opie ili da
navede znakove po kojima se razlikuju, pa e mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim
njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue - zajedno s predmetima iste vrste.
(4) Ako prepoznavanje nije mogue u skladu sa stavom (3) ovog lana, prepoznavanje e se izvriti na osnovu
prepoznavanja fotografija tog lica ili predmeta postavljenih meu fotografijama svjedoku nepoznatih lica ili
predmeta iste vrste.
lan 86.
Tok sasluanja svjedoka
(1) Svjedok je duan odgovore davati usmeno.
(2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim e se upozoriti
da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Svjedok e se i upozoriti da nije duan odgovarati na pitanja
predviena u lanu 84. stav (1) ovog zakona i ovo upozorenje e se unijeti u zapisnik
(3) Poslije toga svjedok e se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravite, mjesto i godinu roenja i
njegov odnos s osumnjienim, odnosno optuenim i osteenim. Svjedok e se upozoriti da je duan da o promjeni
adrese ili boravita obavijestiti tuioca, odnosno Sud.
(4) Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona oteena krivinim djelom, postupit e se obazrivo, da
sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. Sasluanje, sasluanje maloljetne osobe izvrit e se
uz pomo pedagoga ili druge strune osobe.
(5) Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog
djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka.
(6) S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moe sasluati putem
tehnikih ureaja za prenos slike i zvuka na nain da mu stranke i branitelj mogu postavljati pitanja bez prisustva u
prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moe se odrediti struna osoba.
(7) Poslije opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati
pitanja radi provjeravanja, dopune i razjanjenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom
niti postavljati takva pitanja u kojima je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
(8) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
(9) Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni e se o svakoj
okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau ponaosob sasluati i njihov e se odgovor unijeti u zapisnik.
Istodobno se mogu suoiti samo dva svjedoka.
(10) Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitat e se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni
zahtjev.

20

lan 87.
Sasluanje svjedoka preko tumaa
(1) Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo sasluanje vri se preko tumaa.
(2) Ako je svjedok gluh, postavit e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se
sasluanje ne moe obaviti na ovaj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se s svjedokom moe sporazumjeti.
(3) Ako tuma nije ranije zaklet, poloit e zakletvu da e vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upuuju i izjave
koje on bude davao.
lan 88.
Zakletva, odnosno izjava svjedoka
(1) Ako su ispunjeni uvjeti za sasluanje, Sud moe zahtijevati od svjedoka da prije svjedoenja poloi zakletvu,
odnosno da izjavu.
(2) Prije glavnog pretresa, svjedok moe poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu, samo ako postoji bojazan da zbog
bolesti ili zbog drugih razloga nee moi doi na glavni pretres. Zakletva se polae, odnosno izjava se daje, pred
sudijom, odnosno predsjednikom vijea. Razlog zbog kojeg je poloena zakletva, odnosno data izjava, navest e se
u zapisniku.
(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: Zaklinjem se - izjavljujem, da u o svemu to pred Sudom budem pitan
govoriti istinu i da nita od onoga to mi je poznato neu preutjeti.
(4) Svjedok zakletvu polae, odnosno izjavu daje, usmeno, itanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon
sasluanog sadraja teksta zakletve, odnosno izjave, koju je proitao sudija, odnosno predsjednik vijeca. Nijemi
svjedoci koji znaju da itaju i piu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju
ni da itaju ni da piu zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomo tumaa.
(5) Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da poloi zakletvu, odnosno da izjavu, unijet e se u zapisnik.
lan 89.
Osobe koje ne polau zakletvu, odnosno ne daju izjavu
Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku sasluanja, za koje je dokazano ili za
koje postoji osnovana sumnja da su uinile ili uestvovale u krivinom djelu zbog koga se sasluavaju ili koje zbog
duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve, odnosno izjave.
lan 90.
Snimanje sasluanja svjedoka audio ili audio-vizuelnim sredstvima
Sasluanje svjedoka se moe snimati audio ili audio-vizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Sasluanje se mora
snimiti u sluajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisu navrile esnaest godina ivota i koje su oteene
krivinim djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok nee moi sasluati na glavnom pretresu.
lan 91.
Zatieni svjedok
Na poloaj zatienog svjedoka u postupku pred Sudom, primjenjuju se odredbe posebnog zakona.
Odjeljak 6 - Uviaj i rekonstrukcija
lan 92.
Preduzimanje uviaja
Uviaj se preduzima kada je za utvrivanje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje.
lan 93.
Rekonstrukcija dogaaja
(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari, organ koji
vodi postupak moe odrediti rekonstrukciju dogaaja, koja se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u
uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili
osumnjienih, odnosno optuenih radnje ili situacije razliito prikazane, rekonstrukcija dogaaja e se, po pravilu,
posebno izvriti sa svakim od njih.
21

(2) Rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili
zdravlje ljudi.
(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.
lan 94.
Pomo vjetaka i strune osobe
(1) Uviaj i rekonstrukcija dogaaja vre se uz pomo strune osobe kriminalistiko-tehnike ili druge struke, koja e
pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i
fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.
(2) Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako bi njegova prisutnost bila od koristi za davanje nalaza i
miljenja.
Odjeljak 7 - Vjetaenje
lan 95.
Odreivanje vjetaenja
Vjetaenje se odreuje kada za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje osoba koje
raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko, ili druga struna znanja mogu pomoi Sudu da ocijeni
dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicama
i miljenja koje sadri ocjenu o injenicama.
lan 96.
Naredba o vjetaenju
(1) Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje Tuitelj ili Sud. U naredbi e se navesti injenice o kojima se vri
vjetaenje.
(2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe izvesti u okviru dravnog
organa, takva vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom
sluaju, ta ustanova, odnosno organ odreuje jednog ili vie strunjaka koji e izvriti vjetaenje.
lan 97.
Dunosti vjetaka kojeg je odredio Tuitelj, odnosno Sud
Osoba koju Tuitelj, odnosno Sud odredi za vjetaka duna je Tuitelju, odnosno Sudu dostaviti svoj izvjetaj koji
sadri sljedee: dokaze koje je pregledao, obavljene testove, nalaz i miljenje do kojeg je doao i sve druge relevantne
podatke koje vjetak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu. Vjetak e detaljno obrazloiti kako je doao
do odreenog miljenja.
lan 98.
Ko ne moe biti vjetak
(1) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok (lan 82.) ili osoba koja je
osloboena od dunosti svjedoenja (lan 83.), kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo uinjeno, a ako je takva
osoba odreena - na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka.
(2) Razlog za izuzee vjetaka (lan 34.) postoji i za osobu koja je zajedno s osumnjienim, odnosno optuenim ili
oteenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeu ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika,
kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oteenog ili osumnjienog, odnosno optuenog.
(3) Za vjetaka se nee uzeti osoba koja je sasluana kao svjedok.
lan 99.
Postupak vjetaenja
(1) Vjetaenjem rukovodi organ koji je naredio vjetaenje. Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da predmet
vjetaenja paljivo razmotri, da tano navede sve to zapazi i utvrdi i da svoje miljenje iznese nepristrasno i u
skladu s pravilima nauke i vjetine. Posebno e se upozoriti da je lano vjetaenje krivino djelo.
(2) Prilikom davanja nalaza i miljenja o predmetu koji se pregleda, vjetak e se oslanjati na dokaze na koje su mu
ukazale ovlatene slubene osobe, Tuitelj ili Sud. Vjetak moe svjedoiti samo o injenicama koje proizlaze iz
njegovog neposrednog saznanja, osim ako se prilikom pripreme svog nalaza i miljenja nije koristio informacijama
na koje bi se opravdano oslanjali ostali strunjaci iste struke.
(3) Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i da razmatra spise. Vjetak moe predloiti da se
22

izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje njegovog nalaza i miljenja. Ako
prisustvuje uviaju, rekonstrukciji dogaaja ili drugoj istranoj radnji, vjetak moe predloiti da se razjasne
pojedine okolnosti ili da se osobi koja se sasluava postave pojedina pitanja.
lan 100.
Pregledanje predmeta vjetaenja
(1) Vjetak pregleda predmete vjetaenja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za vjetaenje potrebna dugotrajna
ispitivanja ili ako se ispitivanja vre u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtjevaju razlozi morala.
(2) Ako je u okviru vjetaenja potrebno izvriti analizu neke materije, vjetaku e se, ako je to mogue, staviti na
raspolaganje samo dio te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini sauvati za sluaj naknadnih analiza.
lan 101.
Dostavljanje nalaza i miljenja
Vjetak dostavlja nalaz i miljenje, kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je odredio.
lan 102.
Vjetaenje u strunoj ustanovi ili dravnom organu
(1) Ako se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi, odnosno organu, Tuitelj, odnosno Sud e upozoriti tu ustanovu ili
organ koji vri vjetaenje da u davanju nalaza i miljenja ne moe uestvovati osoba iz lana 98. ovog zakona ili
osoba za koju postoje razlozi za izuzee od vjetaenja predvieni u ovom zakonu, a bit e upozoren i na
posljedice davanja lanog nalaza i miljenja.
(2) Strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu stavit e se na raspolaganje materijal potreban za vjetaenje, a ako je
potrebno, postupit e se u skladu s postupkom odreenim odredbom lana 99. ovog zakona.
(3) Pismeni nalaz i miljenje osoba koje su izvrile vjetaenje dostavlja struna ustanova, odnosno dravni organ.
lan 103.
Pregled, obdukcija i ekshumacija lea
(1) Pregled i obdukcija lea poduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja da je smrt uzrokovana
krivinim djelom ili da je u vezi sa izvrenjem krivinog djela. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u
cilju njegovog pregleda i obdukcije.
(2) Pri pregledu i obdukciji lea poduzet e se potrebne mjere da se ustanovi identitet lea i u tom cilju posebno e se
opisati podaci o vanjskim i unutarnjim tjelesnim osobinama lea.
lan 104.
Pregled i obdukcija lea van specijalizirane medicinske ustanove
(1) Specijalizirana medcinska ustanova vri pregled i obdukciju lea.
(2) Kad se vjetaenje ne vri u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi, pregled i obdukciju lea vri lijenik specijalista
sudske medicine. im vjetaenjem rukovodi tuilac o emu vodi zapisnik. Sastavni dio zapisnika je nalaz i
miljenje vjetaka.
(3) Za vjetaka se ne moe odrediti lijenik koji je lijeio umrlog. Meutim, lijenik koji je lijeio umrlog moe se
sasluati kao svjedok, radi davanja razjanjenja o toku i okolnostima bolesti umrlog.
lan 105.
Izvjetaj o pregledu i obdukciji
(1) Vjetak sudske medicine e u svom nalazu i miljenju navesti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila.
(2) Ako je na leu naena bilo kakva povreda, utvrdit e se da li je tu povredu nanio ko drugi i ako jeste, ime, na koji
nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na leu naeno vie
povreda, utvrdit e se da li je svaka povreda nanesena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako
je vie smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajednikim djelovanjem bile uzrok smrti.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana naroito e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i opom
prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naroitog stanja organizma povrijeenog ili zbog sluajnih
okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda nanijeta.
(4) Vjetak je duan da obrati panju na naeni bioloki materijal (krv, pljuvaka, sperma, urin i dr.) i da ga opie i
sauva za bioloko vjetaenje - ako ono bude odreeno.

23

lan 106.
Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta
(1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmaterini ivot i uzrok
smrti.
(2) Pri pregledu i obdukciji lea novoroeneta, posebno e se utvrditi da li je roeno ivo ili mrtvo, da li je bilo
sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.
lan 107.
Toksikoloko ispitivanje
(1) Ako postoji sumnja o trovanju, sumnjive materije koje su naene u leu ili na drugom mjestu e se uputiti na
vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vre toksikoloka ispitivanja.
(2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno e se utvrditi vrsta, koliina i djelovanje naenog otrova, a ako se radi o
pregledu materija uzetih iz lea, po mogunosti i koliina upotrijebljenog otrova.
lan 108.
Vjetaenje tjelesnih povreda
(1) Vjetaenje tjelesnih povreda vri se, po pravilu, pregledom povrijeenog, a ako to nije mogue ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisima.
(2) Poto tano opie povrede, vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti i teini svake pojedine povrede i njihovom
ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti sluaja, kakvo djelovanje te povrede
obino proizvode, a kakvo su u konkretnom sluaju proizvele i ime su povrede nanesene i na koji nain.
lan 109.
Tjelesni pregled i druge radnje
(1) Tjelesni pregled poduzet e se i bez pristanka osumnjienog, odnosno optuenog ako je potrebno da se utvrde
injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe se bez njihovog pristanka poduzeti samo
onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreen trag ili posljedica krivinog djela.
(2) Uzimanje krvi i druge lijenike radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i
utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se poduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda ako zbog toga ne bi nastupila kakva teta po njeno zdravlje.
(3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjienog, odnosno optuenog i druge radnje u vezi s tim nareuje Sud, a ako
postoji opasnost od odlaganja Tuitelj.
(4) Nije doputeno da se prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku primijene medicinske intervencije ili
da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza.
(5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovoga lana, na tako pribavljenom dokazu ne moe se zasnivati sudska
odluka.
lan 110.
Psihijatrijsko vjetaenje
(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog, ili da je
osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo zbog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ili da zbog
duevnih smetnji nije sposoban uestvovati u postupku, odredit e se psihijatrijsko vjetaenje.
(2) Ako se u toku istrage osumnjieni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vjetaenja ili ako je
prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, osumnjieni e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na
posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. Rjeenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na
prijedlog Tuitelja. Posmatranje ne moe trajati due od dva mjeseca.
(3) Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog, odnosno optuenog poremeeno, utvrdit e prirodu,
vrstu, stepen i trajnost poremeenosti i dati svoje miljenje o tome kakav je utjecaj takvo duevno stanje imalo i
kakav jo ima na shvatanje i postupke osumnjienog, odnosno optuenog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremeaj
duevnog stanja postojao u vrijeme uinjenja krivinog djela.
(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru, sudija e
obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za
obezbjeenje svrhe pritvora.
(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se osumnjienom, odnosno optuenom u pritvor, odnosno
u kaznu, ako bude izreena.

24

lan 111.
Vjetaenje poslovnih knjiga
(1) Kad je potrebno da se preduzme vjetaenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duan je
vjetacima naznaiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vriti vjetaenje i koje injenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za preduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga preduzea, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika
nuno da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, trokovi oko sreivanja knjigovodstva padaju na njihov teret.
(3) Naredbu o sreivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloenog pismenog izvjetaja
vjetaka kojem je nareeno vjetaenje poslovnih knjiga. U naredbi e se naznaiti i iznos koji je pravna osoba,
odnosno samostalni privrednik duan poloiti organu koji vodi postupak kao predujam za trokove oko sreivanja
knjigovodstva.
(4) Naplata trokova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vri se u korist organa koji je unaprijed isplatio
trokove i nagradu vjetacima.
lan 112.
Analize dezoksiribonukleinske kiseline
Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) moe vriti iskljuivo institucija koja posjeduje
potrebnu strunost, u smislu osoblja i opreme, da obavlja forenziku DNK analizu za ovu vrstu vjetaenja.
lan 113.
Kada se vri analiza DNK
Analiza DNK moe se vriti ukoliko je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni
tragovi materija potiu od osumnjienog, odnosno optuenog ili oteenog.
lan 114.
Koritenje rezultata analize DNK u drugim krivinim postupcima
U cilju utvrivanja identiteta osumnjienog, odnosno optuenog s njegovog tijela mogu se uzeti elije radi analize
DNK. Podaci dobijeni na ovaj nain mogu se koristiti i u drugim krivinim postupcima protiv iste osobe.
lan 115.
Registar izvrenih analiza DNK i zatita podataka
(1) Sve izvrene analize DNK vode se u posebnom registru pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine.
(2) Ministar pravde BiH donosi Pravilnik o nainu prikupljanja i uzimanja uzoraka biolokog materijala za potrebe
DNK analize u krivinom postupku, nainu pakovanja prikupljenog biolokog materijala, uvanja, obrade i
pohranjivanja uzoraka i dobijenih rezultata DNK analize u Bosni i Hercegovini.
(3) Zatita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog lana ureuje se posebnim zakonom.
GLAVA IX POSEBNE ISTRANE RADNJE
lan 116.
Vrste posebnih istranih radnji i uvjeti za njihovu primjenu
(1) Protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u uinjenju
krivinog djela iz lana 117. ovog zakona mogu se odrediti posebne istrane radnje, ako se na drugi nain ne mogu
pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama.
(2) Istrane radnje iz stava 1. ovog lana su:
a) nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
c) nadzor i tehniko snimanje prostorija,
d) tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima,
e) koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora,
f) simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,
g) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
(3) Istrane radnje iz stava 2. take a. ovog lana mogu se odrediti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da
uinitelju, odnosno od uinitelja krivinog djela iz lana 117. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivinim
25

djelom, odnosno da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije.

(4) Na razgovore osobe iz stava 1. ovog lana i njenog branitelja shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji
osumnjienog i branitelja.
(5) Pri izvravanju istranih radnji iz stava 2. take e. i f. ovog lana policijski organi ili druge osobe ne smiju
preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na uinjenje krivinog djela. Ako su takve aktivnosti
poduzete, ta okolnost iskljuuje krivino gonjenje podstrekavane osobe za krivino djelo izvreno u vezi s ovim
radnjama.
(6) Prikriveni istraitelj je posebno obueno ovlateno slubeno lice koje istrauje pod izmijenjenim identitetom.
Prikriveni istraitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom uestvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to
neophodno za formiranje i odravanje tog identiteta, mogu se izraditi, izmijeniti ili koristiti odgovarajui
dokumenti.
lan 117.
Krivina djela za koja se mogu odrediti posebne istrane radnje
Istrane radnje iz lana 116. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivina djela:
a) protiv integriteta Bosne i Hercegovine,
b) protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,
c) terorizma,
d) za koja se prema zakonu moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna.
lan 118.
Nadlenost za odreivanje i trajanje istranih radnji
(1) Istrane radnje iz lana 116. stava 2. ovog zakona odreuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloeni
prijedlog Tuitelja koji sadri: podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima, osnove sumnje iz lana 116. stava
1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji,
navoenje radnje koja se zahtijeva i nain njenog izvoenja, obim i trajanje radnje. Naredba sadri iste podatke kao
i prijedlog Tuitelja, kao i utvrivanje trajanja nareene radnje.
(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, moe se zapoeti
s izvravanjem mjere iz lana 116. ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni postupak.
Pismena naredba sudije za prethodni postupak mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene
naredbe.
(3) Istrane radnje iz lana 116. stava 2. take a. do d. i g. ovog zakona mogu trajati najdue do mjesec dana, a iz
posebno vanih razloga mogu se, na obrazloeni prijedlog Tuitelja, produiti za jo mjesec dana, s tim da mjere iz
take a. do c. mogu trajati ukupno najdue est mjeseci, a mjere iz take d. i g. ukupno najdue tri mjeseca. Zahtjev
za radnju iz lana 116. stava 2. take f. ovog zakona se moe odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku
narednu radnju protiv iste osobe mora sadravati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.
(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog Tuitelja iz stava 1. ovog lana uvaju se u posebnom omotu.
Tuitelj i sudija za prethodni postupak e sastavljanjem ili prijepisom zapisnika bez navoenja osobnih podataka
prikrivenog istraitelja i informatora ili na drugi odgovarajui nain, sprijeiti da neovlatene osobe, osumnjieni i
njegov branitelj otkriju identitet prikrivenog istraitelja i informatora.
(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenom naredbom, bez odlaganja, obustaviti izvrenje poduzetih radnji ako
su prestali razlozi zbog kojih su radnje odreene.
(6) Naredbu iz stava 1. ovog lana izvrava policijski organ. Preduzea koja vre prenos informacija duna su Tuitelju
i policijskim organima omoguiti provoenje mjera iz lana 116. stava 2. take a. ovog zakona.
lan 119.
Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavjetavanje o poduzetim radnjama
(1) Po prestanku radnji iz lana 116. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete
dobijene poduzetim radnjama, kao i izvjetaj o tome predati Tuitelju. Tuitelj je duan dostaviti sudiji za
prethodni postupak pismeni izvjetaj o poduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvjetaja sudija za prethodni
postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi.
(2) Ako Tuitelj odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni nareenim radnjama
nisu potrebni za krivini postupak, unitit e se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji e o tome sastaviti
posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobiveni materijal nije
bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pismeno se obavjetava osoba protiv koje je neka od radnji iz lana
26

116. stava 2. ovog zakona bila poduzeta.

(3) Sudija za prethodni postupak e, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz lana 116. ovog zakona,
obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta. Osoba protiv koje je mjera bila poduzeta moe od Suda
zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i naina na koji je provedena mjera.
(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem mjera iz stava 2. lan 116. ovog zakona uvaju se dok se uva sudski
spis.
lan 120.
Sluajni nalazi
Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz lana 116. ovog zakona ako se
ne odnose na krivino djelo iz lana 117. ovog zakona.
lan 121.
Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njezinog okvira
Ako su radnje iz lana 116. ovog zakona poduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njom,
Sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne moe zasnivati svoju odluku.
lan 122.
Koritenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama
Tehnike snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao
dokazi u krivinom postupku. Prikriveni istraitelj i informator iz lana 116. stava 2. take e. ovog zakona, kao i osobe
koje su provele istrane radnje iz lana 116. stava 2. take f. ovog zakona mogu se sasluati kao svjedoci, ili kao
zatieni svjedoci o toku provoenja radnji ili o drugim vanim okolnostima.
GLAVA X - MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG, ODNOSNO OPTUENOG I
USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA
Odjeljak 1 - Zajednike odredbe
lan 123.
Vrste mjera
(1) Mjere koje se mogu poduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog
postupka jesu poziv, dovoenje, mjere zabrane, jamstvo i pritvor.
(2) Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primjeniti, nadleni organ pridravat e se uvjeta odreenih za
primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom.
(3) Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e
se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti.
(4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjienog.
Odjeljak 2 - Poziv
lan 124.
Dostavljanje i sadraj poziva
(1) Prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem.
(2) Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadri: naziv organa koji poziva, ime i prezime
optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optueni ima da doe, dan i sat kad treba
da doe, oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno
doveden, da je duan odmah obavijestiti Tuitelja, odnosno Sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni
boravite i slubeni peat i potpis Tuitelja, odnosno sudije koji poziva.
(3) Kad se optueni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moe biti prisutan
njegovom sasluanju.
27

(4) Kad se osumnjieni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s lanom 78. ovog zakona.
Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje Tuitelj.
(5) Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu
gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima.
Odjeljak 3 - Dovoenje
lan 125.
Naredba za dovoenje
(1) Naredbu da se optueni dovede moe izdati Sud ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optueni
ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti
oigledno proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva.
(2) Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu iz stava 1. ovog lana moe izdati i Tuitelj ukoliko uredno pozvani
osumnjieni ne doe a svoj izostanak ne opravda.
(3) Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.
(4) Naredba za dovoenje izdaje se pismeno. Naredba sadrava: ime i prezime optuenog koji se ima dovesti, naziv
krivinog djela koje mu se stavlja na teret uz navoenje odredbe krivinog zakona, razlog zbog kojeg se nareuje
dovoenje, slubeni peat i potpis sudije koji nareuje dovoenje.
(5) Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu optuenom i poziva ga da poe s njom. Ako optueni
to odbije, dovest e ga prinudno.
Odjeljak 4 - Mjere zabrane
lan 126.
Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja
(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u
inostranstvo, Sud moe, obrazloenim rjeenjem, zabraniti osumnjienom ili optuenom da napusti boravite.
(2) U okolnostima iz stava (1) ovog lana, Sud takoe moe, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu naputanja
boravita bilo kao zasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih
putnih isprava, kao i zabranu koritenja line karte za prelazak dravne granice Bosne i Hercegovine (zabrana
putovanja).
lan 126.a
Ostale mjere zabrane
(1) Kada okolnosti sluaja na to ukazuju, Sud moe izrei jednu ili vie sljedeih mjera zabrane:
a) zabranu preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti,
b) zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja,
c) zabranu sastajanja s odreenim osobama,
d) naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom organu, i
e) privremeno oduzimanje vozake dozvole.
(2) Ostale mjere zabrane iz stava (1) ovog lana mogu biti izreene uz zabranu naputanja boravita kao i uz
zabranu putovanja iz lana 126. ovog zakona, ili kao zasebne mjere.
lan 126.b
Izricanje mjera zabrane
(1) Sud moe izrei zabranu naputanja boravita, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane obrazloenim
rjeenjem na prijedlog stranke ili branitelja.
(2) Kada odluuje o pritvoru, Sud moe izrei zabranu naputanja boravita, zabranu putovanja i ostale mjere
zabrane po slubenoj dunosti, umjesto odreivanja ili produavanja pritvora.
(3) Osumnjieni ili optueni e se u rjeenju o izricanju mjera zabrane upozoriti da mu se moe odrediti pritvor ako
prekri obavezu iz izreene mjere.
(4) U toku istrage mjere zabrane odreuje i ukida sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optunice sudija
za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog
pretresa taj sudija, odnosno predsjednik vijea.
(5) Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdue do pravomonosti presude ako toj osobi nije
izreena kazna zatvora i najkasnije do upuivanja na izdravanje kazne ako je toj osobi izreena kazna zatvora.
Zabrana putovanja moe takoe trajati dok izreena novana kazna nije plaena u potpunosti i/ili dok se u
28

potpunosti ne izvri odluka o imovinskopravnom zahtjevu i/ili o oduzimanju imovinske koristi.

(6) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili sudija, odnosno predsjednik vijea duan je da
svaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera jo potrebna.
(7) Protiv rjeenja kojim se odreuju, produavaju ili ukidaju mjere zabrane stranka odnosno branitelj moe
podnijeti albu, a Tuilac i protiv rjeenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O albi odluuje
vijee iz lana 24. stava (7) ovog zakona u roku od tri dana od dana prijema albe. alba ne zadrava izvrenje
rjeenja.
lan 126.c
Sadraj mjera zabrane
(1) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane naputanja boravita za osumnjienog ili optuenog Sud e odrediti
mjesto u kojem osumnjieni ili optueni mora boraviti dok traje ova mjera, kao i granice van kojih se
osumnjieni ili optueni ne smije udaljavati. To mjesto moe biti ogranieno na dom osumnjienog ili
optuenog.
(2) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane putovanja Sud e narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz
zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i izvrenje zabrane koritenja line karte za prelazak dravne
granice Bosne i Hercegovine. Rjeenje e sadravati line podatke osumnjienog ili optuenog, a po potrebi
moe sadravati i ostale podatke.
(3) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane posjeivanja odreenih mjesta ili podruja Sud e odrediti mjesto i
podruje te udaljenost ispod koje im se osumnjieni ili optueni ne smije pribliiti.
(4) U rjeenju kojim izrie mjeru zabrane sastajanja sa odreenim licima Sud e odrediti razdaljinu ispod koje se
osumnjieni ili optueni ne smije pribliiti odreenom licu.
(5) U rjeenju kojim izrie mjeru povremenog javljanja odreenom organu Sud e odrediti slubeno lice kojem se
osumnjieni ili optueni mora javljati, rok u kojem se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju
osumnjienog ili optuenog.
(6) U rjeenju kojim izrie mjeru privremenog oduzimanja vozake dozvole Sud e navesti kategorije za koje e
vozaka dozvola biti suspendovana. Rjeenje e sadravati line podatke osumnjienog ili optuenog, a po
potrebi moe sadravati i ostale podatke.
lan 126.d
Ogranienja u pogledu sadraja mjera zabrane
(1) Mjerama zabrane ne moe se ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog da komunicira sa svojim braniteljem
u Bosni i Hercegovini.
(2) Mjerama zabrane ne moe se ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog da ivi u svom domu u Bosni i
Hercegovini, da se nesmetano via sa lanovima porodice i bliskim srodnicima ili samo u Bosni i Hercegovini
ili samo na mjestu odreenom u zabrani naputanja boravita, osim kada se postupak vodi zbog krivinog djela
uinjenog na tetu lana porodice ili bliskih srodnika, niti se moe ograniiti pravo osumnjienog ili optuenog
da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi zbog krivinog djela uinjenog u vezi sa
obavljanjem te djelatnosti.
lan 126.e
Izvrenje mjera zabrane
(1) Rjeenje kojim se izrie mjera zabrane naputanja boravita dostavlja se i organu koji izvrava mjeru.
(2) Rjeenje kojim se izrie mjera zabrane putovanja dostavlja se i graninoj policiji, a privremeno oduzimanje
putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao i izvrenje zabrane koritenja line karte za
prelazak dravne granice unijet e se u Glavni centar za obradu podataka.
(3) Mjere zabrane naputanja boravita, zabrane putovanja, zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,
zabrane sastajanja sa odreenim licima i privremenog oduzimanja vozake dozvole izvrava policijski organ.
(4) Mjeru obaveze optuenog da se povremeno javlja odreenom organu izvrava policijski organ ili organ kojem se
osumnjieni ili optueni mora javljati.
lan 126.f
Provjera mjera zabrane i obaveza izvjetavanja
(1) Sud moe u svako doba naloiti provjeru mjera zabrane i zatraiti izvjetaj od organa nadleenog za njihovo
izvrenje. Taj organ je duan da izvjetaj bez odlaganja dostavi Sudu.
(2) Ako osumnjieni ili optueni ne ispunjava obaveze naloene izreenom mjerom, organ koji izvrava mjeru o
tome obavjetava Sud, a Sud mu zbog toga moe izrei dodatnu mjeru zabrane ili odrediti pritvor.
lan 126.g
Posebna odredba o zabrani putovanja
29

(1) Izuzetno, u hitnim sluajevima, a naroito u sluajevima u kojima se radi o krivinom djelu za koje se moe
izrei kazna zatvora od deset godina ili tea kazna, Tuilac moe izdati naredbu o privremenom oduzimanju
putnih isprava i line karte uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji se mogu koristiti za prelazak dravne
granice.
(2) Tuilac moe izdati naredbu iz stava (1) ovog lana kada izdaje naredbu o sprovoenju istrage, kada sasluava
osumnjienog ili kada izdaje naredbu za dovoenje prema lanu 125. stavu (2) ovog zakona, ili kad god je
potrebno hitno postupanje za efikasno voenje postupka do poetka glavnog pretresa.
(3) U toku istrage Tuilac odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak, a nakon podizanja optunice sudiju
za prethodno sasluanje, a nakon to se predmet uputi sudiji ili vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa
tog sudiju ili predsjedavajueg sudiju, koji e odluiti o naredbi u roku od 72 sata. U sluaju da sudija ne izda
naredbu, putne isprave i lina karta e biti vraeni.
(4) Naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i line karte uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji
se mogu koristiti za prelazak dravne granice izvrava policijski organ, a moe je izvriti i sudska policija. Ako
osumnjieni ili optueni odbije da preda putne isprave i linu kartu, naredba e se prisilno izvriti.
(5) Osumnjienom ili optuenom e biti izdata potvrda o oduzetim dokumentima. Za linu kartu osumnjienom ili
optuenom e biti izdata posebna potvrda ili karta koja zamjenjuje linu kartu u svakom pogledu, ali koja se ne
moe koristiti za prelazak dravne granice.
Odjeljak 5 - Jamstvo
lan 127.
Uvjeti za odreivanje jamstva
Optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog bojazni da e pobjei, moe se ostaviti
na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega prui jamstvo da do kraja krivinog
postupka nee pobjei, a sam optueni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
lan 128.
Sadraj jamstva
(1) Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela, osobne i obiteljske
prilike optuenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo.
(2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee
vrijednosti koje se lahko mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra
osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti
utvreni iznos jamstva.
(3) Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu
nad imovinom koja se daje kao jamstvo.
(4) Ako optueni pobjegne, rjeenjem e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Bosne i
Hercegovine.
lan 129.
Prestanak jamstva
(1) Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor ako na uredan poziv ne doe a izostanak ne opravda, ako se
sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za
pritvor.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili
druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain se postupa i kad se krivini postupak
pravomono dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom.
(3) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osueni pone izdravati kaznu.
lan 130.
Rjeenje o jamstvu
U toku istrage rjeenje o jamstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja
optunice sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja
glavnog pretresa, taj sudija, odnosno predsjednik vijea. Rjeenje kojim se odreuje jamstvo i rjeenje kojim se jamstvo
ukida donosi se po sasluanju Tuitelja.

30

Odjeljak 6 - Pritvor
lan 131.
Ope odredbe
(1) Pritvor se moe odrediti ili produiti samo pod uslovima propisanim u ovom zakonu i samo ako se isti cilj ne moe
ostvariti drugom mjerom.
(2) Pritvor odreuje ili produava rjeenjem Sud na prijedlog tuioca a nakon to Sud prethodno saslua osumnjienog,
odnosno optuenog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvor predlae, osim u sluaju iz lana 132. stav (1) taka
a) ovog zakona.
(3) Tuilac je duan podnijeti obrazloen prijedlog za produenje pritvora Sudu najkasnije pet dana prije isteka roka iz
rjeenja o pritvoru. Sud odmah dostavlja prijedlog osumnjienom, odnosno optuenom i njegovom braniocu.
(4) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme. Ako se osumnjieni ili optueni nalazi u pritvoru,
dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s
posebnom hitnou.
(5) U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvoreni e
odmah biti puten na slobodu. Po prijedlogu optuenog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim
injenicama, Sud e odrati roite, odnosno sjednicu vijea o emu e obavijestiti stranke i branioca. Nedolazak
stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni ne spreava odravanje roita, odnosno sjednice vijea. Protiv
rijeenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora alba je dozvoljena. Ako prijedlog nije zasnovan na novim
injenicama koje su znaajne za ukidanje pritvora, Sud nee donijeti posebno rjeenje.
lan 132.
Razlozi za pritvor
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor joj se moe odrediti:
a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
b) ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za
krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak utjecajem na svjedoke,
sauesnike ili prikrivae,
c) ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino
djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora tri godina
ili tea kazna,
d) u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili
tea kazna a koje je posebno teko s obzirom na nain izvrenja ili posljedice krivinog djela, ako bi putanje
na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda..
(2) U sluaju iz stava 1. take b. ovog lana, pritvor e se ukinuti im se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor
odreen.
lan 133.
Ope pravo zadravanja
Osobu zateenu na uinjenju krivinog djela svako moe zadrati. Osoba koja je zadrana mora se odmah predati
Sudu, Tuitelju ili najbliem policijskom organu, a ako se to ne moe uiniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih
organa.
lan 134.
Nadlenost za odreivanje pritvora
(1) Pritvor se odreuje rjeenjem Suda, a na prijedlog Tuitelja.
(2) Rjeenje o pritvoru sadri: ime i prezime osobe koja se liava slobode, krivino djelo koje joj se stavlja na teret,
zakonski osnov za pritvor, obrazloenje, pouku o pravu na albu, slubeni peat i potpis sudije koji odreuje
pritvor.
(3) Rjeenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u asu pritvaranja. U spisima se mora naznaiti sat lienja
slobode i sat predaje rjeenja.
(4) Protiv rjeenja o pritvoru pritvorena osoba moe podnijeti albu vijeu (lan 24. stav (7)) u roku od 24 sata od
prijema rjeenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moe podnijeti albu prilikom tog
ispitivanja. alba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana i dokazima na kojima se
zasniva rjeenje o pritvoru kao i rjeenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijeu. alba ne zadrava izvrenje
31

rjeenja.
(5) U sluaju iz stava 4. ovog lana, vijee koje odluuje o albi duno je donijeti odluku u roku od 48 sati.
lan 135.
Trajanje pritvora u istrazi
(1) Prije donoenja rjeenja o odreivanju pritvora sudija za prethodni postupak e preispitati osnovanost zahtjeva za
odreivanje pritvora. Po rjeenju sudije za prethodni postupak, pritvor moe trajati najdue mjesec dana od dana
lienja slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju
pritvora.
(2) Pritvor se odlukom vijea (lan 24. stav (7)), po obrazloenom prijedlogu Tuitelja, moe produiti za najvie dva
mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba o kojoj odluuje vijee apelacionog odjeljenja Suda. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.
(3) Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna i ako
postoje naroito vani razlozi, pritvor se moe produiti, po obrazloenom prijedlogu Tuitelja, za jo najvie tri
mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba o kojoj odluuje vijee apelacionog odjeljenja Suda. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja.
(4) Izuzetno i u izrazito sloenom predmetu vezano za krivino djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,
pritvor se moe ponovo produiti za jo najvie tri (3) mjeseca nakon produetka pritvora iz stava 3. ovog lana.
Pritvor se moe produiti dva puta uzastopno, po obrazloenom prijedlogu Tuioca za svako produenje, koji treba
da sadri izjavu kolegija Tuilatva o potrebnim mjerama da bi se istraga okonala (lan 225. stav 3.). O albi
protiv rjeenja vijea o produenju pritvora odluuje vijee Apelacionog odjeljenja. alba ne zadrava izvrenje
rjeenja.
(5) Ako se do isteka rokova iz stava 1. do 4. ovog lana ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu.
lan 136.
Ukidanje pritvora
(1) U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moe rjeenjem ukinuti pritvor po
prethodnom sasluanju Tuitelja. Protiv tog rjeenja Tuitelj moe podnijeti albu vijeu iz lana 24. stava (7).
ovog zakona koje je duno donijeti odluku u roku od 48 sati.
lan 137.
Pritvor nakon potvrivanja optunice
(1) Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice. Kontrola opravdanosti pritvora se vri
po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog rjeenja ne
zadrava njegovo izvrenje.
(2) Nakon potvrivanja optunice i prije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue:
a) jednu godinu u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina;
b) jednu godinu i est mjeseci u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do deset godina;
c) dvije godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, ali ne i kazna
dugotrajnog zatvora;
d) tri godine u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
(3) Ako za vrijeme iz stava 2. ovog lana ne bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti
na slobodu.
lan 138.
Odreivanje pritvora nakon izricanja presude
(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, Sud moe optuenom odrediti, odnosno produiti pritvor,
uzimajui u obzir sve okolnosti povezane sa izvrenjem krivinog djela, odnosno linou poinioca. U ovom
sluaju donosi se posebno rjeenje, a alba protiv rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
(2) Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena osim iz razloga nenadlenosti
Suda ili ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili
je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao.
(3) Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo devet mjeseci. Izuzetno, u sloenim
predmetima i iz vanih razloga Apelaciono vijee pritvor moe produiti za jo najdue est mjeseci. Ako za to
vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinauje ili potvruje, pritvor e
32

se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. Ako u propisanim rokovima bude izreena drugostepena odluka kojom se
prvostepena odluka ukida, pritvor moe trajati najdue jo jednu godinu od izricanja drugostepene odluke.
(4) Na zahtjev optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea
moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravomonosti presude.
(5) Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.
(6) Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnana, ostat e u
pritvoru do upuivanja na izdravanje kazne a najdue do isteka trajanja izreene kazne.
lan 139.
Liavanje slobode i zadravanje
(1) Policijski organ moe lice liiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice poinilo krivino djelo i ako postoji
bilo koji razlog predvien u lanu 132. ovog zakona, ali je policijski organ duan da takvo lice bez odgaanja, a
najkasnije u roku od 24 sata, sprovede tuiocu. Prilikom dovoenja, policijski organ obavijestit e tuioca o
razlozima i o vremenu liavanja slobode. Upotreba sile prilikom dovoenja dozvoljena je u skladu sa zakonom.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, kada se radi o krivinim djelima terorizma, lice se mora sprovesti tuiocu
najkasnije u roku od 72 sata.
(3) Lice lieno slobode mora biti poueno u skladu s lanom 5. ovog zakona.
(4) Ako lice lieno slobode ne bude sprovedeno tuiocu u roku iz st. (1) i (2) ovog lana, pustit e se na slobodu.
(5) Tuilac je duan lice lieno slobode ispitati bez odgaanja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti da li
e lice lieno slobode pustiti na slobodu ili e postaviti obrazloeni prijedlog za odreivanje pritvora osiguravajui
izvoenje lica pred sudiju za prethodni postupak.
(6) Sudija za prethodni postupak e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, donijeti odluku o prijedlogu za odreivanje
pritvora.
(7) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odreivanje pritvora, donijet e rjeenje kojim se
prijedlog odbija i lice odmah puta na slobodu. Tuilac moe uloiti albu na rjeenje sudije za prethodni postupak,
ali alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(8) Protiv rjeenja kojim se odreuje pritvor pritvoreno lice moe podnijeti albu koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
(9) U sluaju iz st. (7) i (8) ovog lana, o albi odluuje vijee iz lana lana 24. stava (7) ovog zakona koje je duno
donijeti odluku u roku od 48 sati od prijema albe u Sud.
Odjeljak 7 - Izvrenje pritvora i postupanje s pritvorenicima
lan 140.
Ope odredbe
Pritvor se izvrava u ustanovama koje za tu namjenu odredi ministar nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine u
saradnji sa nadlenim organima entiteta i Brko Distrikata Bosne i Hercegovine. Na poslovima izvravanja pritvora
mogu raditi samo oni uposlenici tog ministarstva koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu
propisima.
lan 141.
Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima
(1) Pritvor se izvrava na nain da se ne vrijea osobu i dostojanstvo pritvorenika. Ovlatene osobe sudske policije i
strae ustanove pri izvravanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u sluajevima odreenim
zakonom.
(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi koje je odreen
pritvor, sprijei bjekstvo pritvorenika, sprijei poinjenje krivinog djela i otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi.
(3) Uprava ustanove prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i
njihovo psihofiziko stanje, trajanje, produenje i ukidanje pritvora, rad pritvorenika, ponaanje pritvorenika i
izreene disciplinske mjere i slino.
(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi nadleno ministarstvo Bosne i Hercegovine.

33

lan 142.
Smjetaj pritvorenika
Pritvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu
prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita pola. U pravilu, pritvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s
osobama koje izdravaju kaznu zatvora. Pritvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno
djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno utjecati na voenje postupka.
lan 143.
Posebna prava pritvorenika
(1) Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima e se osigurati kretanje na
otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno.
(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati
knjige, novine i drugu tampu, te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne
remeti kuni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika e se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi
s krivinim djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj e se uputi pohraniti
i uvati ili predati osobi koju odredi pritvorenik.
lan 144.
Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnim svijetom i braniteljem
(1) Pritvorenik ima pravo na posjete lica po svom izboru, osim u sluajevima kada sudija za prethodni postupak
donese pisanu odluku o zabrani odreenih posjeta zbog njihovog tetnog djelovanja na tok postupka.
(2) Pritvorenici koji su strani dravljani imaju pravo na posjete svojih diplomatskih i konzularnih predstavnika
ili predstavnika drave koja titi njihove interese, u skladu sa meunarodnim pravom i internim propisima
kojima se regulira pritvor, osim u sluajevima kada sudija za prethodni postupak donese pisanu odluku o
zabrani odreenih posjeta zbog njihovog tetnog djelovanja na tok postupka.
(3) Pritvoreni smije odravati povjerljivu prepisku s bilo kojim drugim licem. Izuzetno, ako to zahtijevaju interesi
postupka, Sud moe donijeti rjeenje o nadzoru takve povjerljive prepiske ili rjeenje kojim se zabranjuje takva
povjerljiva prepiska. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Pritvorenom se
ne moe zabraniti slanje molbi, pritubi i albi.
(4) Pritvorenik ne moe koristiti mobitel ali ima pravo, u skladu s kunim redom a pod nadzorom uprave pritvora, o
svom troku obavljati telefonske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima osigurava potreban broj
javnih telefonskih prikljuaka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija ili predsjednik
vijea mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz lana 132. stava 1. take a. do c. ovog
zakona, rjeenjem ograniiti ili zabraniti pritvoreniku koritenje telefona.
(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem.
lan 145.
Disciplinski prestupi pritvorenika
(izbrisan)
lan 146.
Obilazak pritvorenika
Predsjednik Suda, sudija za prethodni postupak, sudija, ili predsjednik vijea mogu u svako doba obilaziti
pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati pritube.
lan 147.
Kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora
Ministar nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine propisat e kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora kojim
e se poblie urediti izvravanje pritvora u skladu s odredbama ovog zakona.
lan 148.
Podnoenje i ispravljanje podnesaka
(1) Optunica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saopenja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik.
34

(2) Podnesci iz stava 1. ovog lana moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo
postupiti.
(3) Ako u ovom zakonu nije drukije odreeno, Sud e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to
je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u
odreenom roku, Sud e podnesak odbaciti.
(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice proputanja.
lan 149.
Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci
(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se Sudu u dovoljnom broju primjeraka za
Sud i drugu stranku.
(2) Ako podnesci iz stava 1. ovog lana nisu predati Sudu u dovoljnom broju primjeraka, Sud e pozvati podnositelja
da u odreenom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnositelj ne postupi po pozivu Suda, Sud e potrebne
primjerke prepisati o troku podnositelja.
lan 150.
Kanjavanje osoba koje vrijeaju Sud
Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000 KM, Tuitelja, branitelja, punomonika, zakonskog zastupnika i oteenog
koji u podnesku ili u usmenoj rijei vrijea Sud. Protiv rjeenja o kanjavanju doputena je alba. O kanjavanju
Tuitelja izvjetava se Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, a o kanjavanju branitelja izvjetava se
nadlena advokatska komora.
lan 151.
Obaveza sastavljanja zapisnika
(1) O svakoj radnji poduzetoj u toku krivinog postupka sastavit e se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako
to nije mogue, onda neposredno poslije toga.
(2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima van slubenih
prostorija organa, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja preduzima radnju.
(3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to osoba koja preduzima radnju kazuje glasno
zapisniaru to e unijeti u zapisnik.
(4) Osobi koja se sasluava dopustit e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se moe uskratiti u
sluaju zloupotrebe.
lan 152.
Sadraj zapisnika
(1) Zapisnik sadri: naziv organa pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja
zapoeta i zavrena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, kao i naznaenje
krivinog predmeta po kojem se preduzima radnja.
(2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o toku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose postavljena
pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u
zapisniku, a oduzete stvari e se prikljuiti zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju.
(3) Prilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u
zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti
pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su
napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i slino, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti
zapisniku.
lan 153.
Voenje zapisnika
(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju
ostati itka.
(2) Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane osoba koje potpisuju
zapisnik.

35

lan 154.
itanje i potpisivanje zapisnika
(1) Osobe koje se sasluavaju, kao i osumnjieni, odnosno optueni, branitelj i oteeni imaju pravo proitati zapisnik
ili zahtijevati da im se proita. Na to je duna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku e se
naznaiti da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo
zapisniara i to e se naznaiti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje sasluana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie listova, sasluana osoba potpisuje svaki list.
(3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je prisutnost obavezna pri preduzimanju
istranih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pie zapisniar,
zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadraj zapisnika,
zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu prisutnost.
(4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar e ispod otiska upisati njeno ime
i prezime. Ako se usljed nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili
otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.
(5) Ako sasluana osoba odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljeit e se to u zapisniku i navest e se
razlog odbijanja.
(6) Ako sasluana osoba nema obje ruke proitat e zapisnik, a ako je nepismena - zapisnik e joj se proitati i to e se
zabiljeiti u zapisniku.
(7) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i
sat kad se radnja nastavlja.
(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadraja zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori.
(9) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisniar.
lan 155.
Snimanje audio ili audio-vizuelnim sredstvima
(1) Sve poduzete radnje u toku krivinog postupka, u pravilu, snimaju se ureajem za audio ili audiovizuelno
snimanje. Tuitelj ili ovlatena slubena osoba e o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno
sasluava i pouiti je da ima pravo da zatrai reprodukovanje snimka kako bi provjerila svoju izjavu.
(2) Snimak mora sadravati podatke iz lana 152. stava 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe ija
se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave vie osoba, mora se
osigurati da se iz snimke moe jasno razaznati ko je dao izjavu.
(3) Na zahtjev sasluane osobe, snimka e se odmah reproducirati, a ispravke ili objanjenja te osobe e se snimiti.
(4) U zapisnik o istranoj radnji unijet e se da je izvreno snimanje, ko je snimanje izvrio, da je osoba koja se
sasluava prethodno obavijetena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se snimak uva ako nije priloena
spisima predmeta.
(5) Tuitelj moe odrediti da se snimak u cjelini ili djelimino prepie. Tuitelj e prijepis pregledati, ovjeriti i
prikljuiti zapisniku o preduzimanju istrane radnje.
(6) Snimak se uva do vremena do kojeg se uva i krivini spis.
(7) Tuitelj moe dopustiti da osobe koje imaju opravdan interes pomou ureaja za audio ili audiovizuelno snimanje
snime izvoenje istrane radnje.
(8) Snimci iz stava 1. do 7. ovog lana ne mogu se javno prikazivati, bez pismenog odobrenja stranaka i uesnika
snimljene radnje.
lan 156.
Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona
Za zapisnik o glavnom pretresu vae i odredbe lana 253. i 254. ovog zakona.
lan 157.
Zapisnik o vijeanju i glasanju
(1) O vijeanju i glasanju sastavit e se poseban zapisnik.
(2) Zapisnik o vijeanju i glasanju sudskog vijea sadri tok glasanja i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik o vijeanju i glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja prikljuit e se ovom
36

zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik.

(4) Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vijee
apelacionog odjeljenja kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju duno je da zapisnik ponovno zatvori u
poseban omot i da na omotu naznai da je razgledalo zapisnik.
GLAVA XII - ROKOVI
lan 158.
Rokovi predaje podnesaka
(1) Rokovi predvieni ovim zakonom ne mogu se produavati, osim kada to ovaj zakon izriito doputa. Ako je u
pitanju rok koji je ovim zakonom odreen radi zatite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjienog,
odnosno optuenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtijeva osumnjieni, odnosno optueni pismeno ili usmeno na
zapisnik pred Sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego to rok istekne predata onom ko je
ovlaten da je primi.
(3) Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikacijskim sredstvom,
dan slanja ili predaje poti smatra se kao dan predaje onome kome je upuena.
(4) Osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod
Suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi
primjene mjere sigurnosti ili odgojne mjere moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan
kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu
koji je nadlean da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oigledne omake podnositelja predat ili upuen
nenadlenom sudu prije isteka roka, pa Sudu stigne poslije isteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen.
lan 159.
Raunanje rokova
(1) Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.
(2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje
roka, ne uraunava se u rok ve se za poetak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan rauna se 24
sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu.
(3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema toga dana u posljednjem
mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada dravni organ
ne radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.
lan 160.
Uvjeti za povraaj u preanje stanje
(1) Optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere
sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, Sud e dopustiti povraaj u preanje stanje radi
podnoenja albe ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu
za povraaj u preanje stanje i ako istodobno s molbom preda i albu.
(2) Poslije proteka roka od tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje.
lan 161.
Odluivanje o povraaju u preanje stanje
(1) O povraaju u preanje stanje odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea koje je donijelo presudu ili rjeenje koje
se pobija albom.
(2) Protiv rjeenja kojim se doputa povraaj u preanje stanje nije doputena alba.
lan 162.
Posljedice podnoenja molbe za povraaj u preanje stanje
Molba za povraaj u preanje stanje ne zadrava, po pravilu, izvrenje presude, odnosno rjeenja o primjeni mjere
37

sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali Sud moe odluiti da se s izvrenjem zastane do
donoenja odluke po molbi.
GLAVA XIII - DONOENJE I SAOPAVANJE ODLUKA
lan 163.
Vrste odluka
(1) U krivinom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naredbe.
(2) Presudu donosi samo Sud, a rjeenje i naredbu donose i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku.
lan 164.
Odluivanje u sjednici o vijeanju i glasanju
(1) Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala veina
lanova vijea.
(2) Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se sva pitanja
svestrano i potpuno razmotre.
(3) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno
od njih nema veinu, razdvojit e se pitanjima i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj
nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za optuenog pribrojiti
glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina.
(4) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao
da se optueni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije duan glasati o sankciji. Ako ne glasa, uzet e
se kao da je pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji.
lan 165.
Nain glasanja
(1) Pri odluivanju prvo se glasa je li Sud nadlean kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o
prethodnim pitanjima, prelazi se na odluivanje o glavnoj stvari.
(2) Pri odluivanju o glavnoj stvari prvo e se glasati je li optueni uinio krivino djelo i je li krivino odgovoran, a
zatim e se glasati o kazni, drugim krivinopravnim sankcijama, trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, glasat e se o krivinoj odgovornosti i kazni za svako od tih
djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.
lan 166.
Tajno zasjedanje
(1) Vijeanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.
(2) U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.
lan 167.
Saopavanje odluka
(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, odluke se saopavaju osobama usmenim objavljivanjem, ako su
prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne.
(2) Ako je odluka usmeno saopena, to e se naznaiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopenje uinjeno potvrdit e to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se nee aliti, ovjereni prijepis usmeno saopene odluke nee
joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
(3) Prijepisi odluka protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputstvom o pravu na albu.
GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA
lan 168.
Nain dostavljanja
(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko pote. Dostavljanje se moe obavljati i preko slubene osobe organa koji
38

je odluku donio ili neposredno kod tog organa.

(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive Sud moe i usmeno saopiti osobi koja se nalazi pred Sudom, uz pouku o
posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabiljeit e se u zapisniku koji e pozvana osoba potpisati, osim ako je
to pozivanje zabiljeeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvreno punovano dostavljanje.
lan 169.
Osobno dostavljanje
Pismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upueno.
Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvriti, dostavlja
e se obavijestiti kad i na kom mjestu moe tu osobu da zatekne i ostavit e kod jedne od osoba iz lana 170. ovog
zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu.
Ako i poslije ovog dostavlja ne zatekne osobu kojoj se pismeno dostavlja, postupit e po odredbi lana 170. stava 1.
ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvreno.
lan 170.
Posredno dostavljanje
(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odreeno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoe osobno, ali
takva pismena u sluaju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih
odraslih lanova domainstva, koji je duan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno se predaje
susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti,
a ta osoba se tamo ne zatekne, pismeno se moe uruiti osobi ovlatenoj za prijem pote koja je duna primiti
pismeno ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.
(2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dostavlja odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog lana zbog toga ne
moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti uz naznaenje gdje se odsutni nalazi.
lan 171.
Sadraj osobnog dostavljanja
(1) Osumnjienom, odnosno optuenom e se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni
pretres i poziv za pretres za izricanje krivinopravne sankcije.
(2) Optuenom koji nema branitelja, osobno e se dostaviti optunica, presuda i druge odluke od ijeg dostavljanja tee
rok za albu, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuenog, presuda i druge
odluke dostavit e se osobi koju on odredi.
(3) Ako optuenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a dostavljanje se
ne moe izvriti na njegovu dosadanju adresu, Sud e optuenom postaviti branitelja po slubenoj dunosti, koji e
vriti ovu dunost dok se ne sazna nova adresa optuenog. Postavljenom branitelju e se odrediti potreban rok za
upoznavanje sa spisom, a poslije toga e se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. Ako je u
pitanju koja druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili alba protivne stranke koja se dostavlja radi
odgovora, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od osam dana od dana
isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
(4) Ako optueni ima branitelja, optunica i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne
stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit e se branitelju i optuenom po odredbama lana 170. ovog
zakona. U tom sluaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na albu tee od dana dostavljanja pismena
optuenom ili branitelju. Ako se optuenom ne moe dostaviti odluka, odnosno alba zato to nije prijavio
promjenu adrese, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli Suda. Po proteku roka od osam dana od
dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
(5) Ako se pismeno dostavlja branitelju optuenog, a on ima vie branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom
od njih.
lan 172.
Dostavnica
(1) Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici sam
naznaiti dan prijema.
(2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ga potpisati, naznaiti dan prijema i staviti
napomenu zato je potpisao primatelja.
(3) Ako primatelj odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i naznaiti dan predaje. Time
je dostavljanje izvreno.
39

lan 173.
Odbijanje prijema pismena
Kad primatelj ili odrasli lan njegovog domainstva odbije da primi pismeno, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici dan,
sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je
dostavljanje izvreno.
lan 174.
Posebni sluajevi dostavljanja
(1) Osobama lienim slobode dostavljanje se vri u Sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjetene.
(2) Osobama koje uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako meunarodni ugovori ta drugo ne odreuju,
dostavljanje se izvrava preko nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine.
(3) Dostavljanje dravljanima Bosne i Hercegovine, ako se ne primjenjuje postupak predvien u lanu 408. i 409. ovog
zakona, izvrava se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Bosne i Hercegovine u stranoj
dravi, pod uvjetom da se strana drava ne protivi takvom nainu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje
obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlateni zaposlenik diplomatskog ili konzularnog predstavnitva
potpisuje dostavnicu kao dostavlja ako je pismeno urueno u samom predstavnitvu, a ako je pismeno dostavljeno
potom - potvruje to na dostavnici.
lan 175.
Dostavljanje Tuitelju
(1) Tuitelju se odluke i druga pismena ili obavjetenja dostavljaju predajom pisarnici Tuilastva.
(2) Kad se vri dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja tee rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje
pismena pisarnici Tuilatva.
lan 176.
Shodna primjena odredbi drugog zakona
U sluajevima koji nisu predvieni ovim zakonom dostavljanje se vri po odredbama koje vae za parnini postupak
pred Sudom.
lan 177.
Obavjetavanje telegramom ili telefonom
(1) Osobe koje uestvuju u postupku, osim optuenog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o
odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, obavijestiti telegramom ili telefonom, ako se prema
okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest izvrenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena.
(2) O pozivanju ili obavjetavanju o odlukama koje je izvreno na nain iz stava 1. ovog lana, sastavit e se na spisu
slubena zabiljeka.
(3) Prema osobi koja je obavijetena, odnosno kojoj je odluka upuena na nain iz stava 1. ovog lana, mogu nastupiti
tetne posljedice predviene za proputanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno
odluku i da je bila pouena o posljedicama proputanja.
GLAVA XV - IZVRENJE ODLUKA
lan 178.
Pravomonost odluka
(1) Presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.
(2) Pravomona presuda izvrava se kad je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postoje zakonske
smetnje. Ako nije podnesena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda je izvrna istekom roka za
albu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesene albe.
(3) Za izvrenje pravomonih presuda nadlean je Sud.
(4) Ako je vojni starjeina osuen na kaznu, Sud e ovjereni prijepis pravomone presude dostaviti organu nadlenom
za poslove odbrane u kojem se osueni vodi u evidenciji.
lan 179.
Nemogunost naplate novane kazne
40

Ako se novana kazna propisana u ovom zakonu ne moe naplatiti, Sud e postupiti na nain propisan u KZ BiH.
lan 180.
Izvrenje odluke o trokovima postupka i o oduzimanju predmeta
(1) Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih
zahtjeva obavlja Sud po odredbama koje vae za izvrni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima
izvriti.
(2) Prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist budeta Bosne i Hercegovine vri se po slubenoj dunosti.
Trokovi prinudne naplate prethodno se isplauju iz sredstava Suda.
(3) Ako je u presudi izreena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, Sud e odluiti hoe li se takvi predmeti prodati
po odredbama koje vae za izvrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju ili drugoj ustanovi ili e se
unititi. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budeta Bosne i Hercegovine.
(4) Odredba stava 3. ovog lana shodno se primjenjuje i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu lana
391. ovog zakona.
(5) Pravomona odluka o oduzimanju predmeta moe se van sluaja ponavljanja krivinog postupka izmijeniti u
parninom postupku ako se pojavi spor o vlasnitvu oduzetih predmeta.
lan 181.
Izvrnost odluka
(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, rjeenje se izvrava kad postane pravomono. Naredba se izvrava
odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije.
(2) Pravomonost rjeenja nastupa kad se ono ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.
(3) Rjeenje i naredbu, ako nije drugaije odreeno, objavljuje organ koji je tu odluku donio. Ako je Sud rjeenjem
odluio o trokovima krivinog postupka, naplata tih trokova vri se po odredbama lana 180. stava 1. i 2. ovog
zakona.
lan 182.
Sumnja u doputenost izvrenja
(1) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili o raunanju kazne ili ako u pravomonoj presudi
nije odlueno o uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne ili uraunavanje nije pravilno obavljeno, o tome e
odluiti posebnim rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea koje je sudilo u prvom stepenu. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja, osim ako Sud ne odredi drugaije.
(2) Ako se pojavi sumnja o tumaenju sudske odluke, o tome odluuje sudija, odnosno vijee koje je donijelo
pravomonu odluku.
lan 183.
Pravomonost odluke o imovinskopravnom zahtjevu
Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomona, oteenom e se na njegov
zahtjev izdati ovjeren prepis odluke s naznaenjem da je odluka izvrna.
lan 184.
Propisi o krivinoj evidenciji
Propise o krivinoj evidenciji donosi ministar nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine.
GLAVA XVI - TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA
lan 185.
Vrste trokova
(1) Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog pokretanja do njegovog
zavretka.
(2) Trokovi krivinog postupka obuhvataju:
a) trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe i trokove uviaja,
b) podvozne trokove osumnjienog, odnosno optuenog,
41

c) izdatke za dovoenje osumnjienog, odnosno optuenog ili osobe liene slobode,

d) podvozne i putne trokove slubenih osoba,
e) trokove lijeenja osumnjienog, odnosno optuenog dok se nalazi u pritvoru, kao i trokove poroaja, osim
trokova koji se isplauju iz fonda za zdravstveno osiguranje,
f) trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza lea do mjesta obdukcije,
g) paualni iznos,
h) nagradu i nune izdatke branitelja,
i) nune izdatke oteenog i njegovog zakonskog zastupnika.
(3) Paualni iznos utvruje se u okviru iznosa odreenih odgovarajuim propisom, s obzirom na trajanje i sloenost
postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos.
(4) Trokovi iz stava 2. take a. do f. ovog lana i nuni izdaci postavljenog branitelja isplauju se unaprijed iz
sredstava Tuilatva, odnosno Suda, a naplauju se kasnije od osoba koje su dune da ih naknade po odredbama
ovog zakona. Organ koji vodi krivini postupak duan je da sve trokove koji su unaprijed uplaeni unese u popis
koji se prilae spisu.
(5) Na zahtjev odbrane, nagrada za postavljenog branitelja moe se isplaivati u toku postupka u redovnim
intervalima koje Sud utvrdi, uzimajui u obzir injenice i okolnosti svakog predmeta. U izuzetnim okolnostima, Sud
moe odrediti i da se isplata izvri unaprijed, prije nego to nastanu izdaci.
(6) Trokovi prevoenja na jezik stranke, svjedoka ili drugih osoba koje uestvuju u krivinom postupku a koji nastaju
primjenom odredbi ovog zakona nee se naplaivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dune da
naknade trokove krivinog postupka.
lan 186.
Odluka o trokovima
(1) U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja krivini postupak odluit e se ko snosi trokove postupka i koliko
oni iznose.
(2) Ako nedostaju podaci o visini trokova, Sud e donijeti posebno rjeenje o visini trokova, kad se ti podaci pribave.
Zahtjev s podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od est mjeseci od dana dostavljanja
pravomone presude ili rjeenja o obustavi krivinog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev.
(3) Kad je odluka o trokovima sadrana u posebnom rjeenju, o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee apelacionog
odjeljenja.
lan 187.
Ostali trokovi
(1) Osumnjieni, odnosno optueni, branitelj, zakonski zastupnik, svjedok, vjetak, prevoditelj i struna osoba, bez
obzira na ishod krivinog postupka, snose trokove svog dovoenja, odgaanja istrane radnje ili glavnog pretresa,
i ostale trokove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajui dio paualnog iznosa.
(2) O trokovima iz stava 1. ovog lana donosi se posebno rjeenje, osim ako se o trokovima koje snosi optueni
rjeava u odluci o glavnoj stvari.
lan 188.
Trokovi postupka kad se optueni oglasi krivim
(1) Kad Sud optuenog oglasi krivim, izrei e u presudi da je duan da naknadi trokove krivinog postupka.
(2) Osoba koja je optuena za vie krivinih djela nee se osuditi na naknadu trokova u pogledu djela za koja je
osloboena optube, ukoliko se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
(3) U presudi kojom je vie optuenih oglaeno krivim, Sud e odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od njih, a
ako to nije mogue osudit e sve optuene da solidarno snose trokove. Plaanje paualnog iznosa odredit e se za
svakog optuenog posebno.
(4) U odluci kojom rjeava o trokovima, Sud moe osloboditi optuenog dunosti da naknadi u cjelini ili djelimino
trokove krivinog postupka iz lana 185. stava 2. take a. do h. ovog zakona, ako bi njihovim plaanjem bilo
dovedeno u pitanje izdravanje optuenog ili osobe koju je on duan da izdrava. Ako se ove okolnosti utvrde
nakon donoenja odluke o trokovima, sudija moe izdati posebno rjeenje kojim oslobaa optuenog dunosti
naknade trokova krivinog postupka.

42

lan 189.
Trokovi postupka u sluaju obustave postupka, oslobaajue ili odbijajue presude
(1) Kad se obustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se
optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi krivinog postupka iz lana 185. stava 2. take
a. do f. ovog zakona, kao i nuni izdaci optuenog i nuni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret budetskih
sredstava, osim u sluajevima odreenim u stavu 2. ovog lana.
(2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu, snosit e trokove krivinog postupka.
(3) Kad Sud odbije optubu zbog nenadlenosti, odluku o trokovima donijee nadleni sud.
(4) Ako zahtjev za naknadu nunih izdataka i nagrade iz stava 1. ovog lana ne bude usvojen ili Sud o njemu ne
donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, optueni i branitelj imaju pravo da potraivanja
ostvaruju u parninom postupku protiv Bosne i Hercegovine.
lan 190.
Nagrada i nuni izdaci branitelja
Nagradu i nune izdatke branitelja duna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci Suda duan snositi
trokove krivinog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nuni izdaci branitelja padaju na teret
sredstava Suda. Ako je osumnjienom, odnosno optuenom bio postavljen branitelj, a plaanjem nagrade i nunih
izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdravanje ili izdravanje osoba koje je obavezan izdravati, nagrada i
nuni izdaci branitelja isplatit e se iz sredstava Suda.
lan 191.
Trokovi postupka po pravnim lijekovima
O dunosti plaanja trokova u postupku po pravnim lijekovima odluuje se u skladu s odredbama lanova 185. do
190. ovog zakona.
lan 192.
Posebni propisi o naknadi trokova
Detaljnije propise o naknadi trokova krivinog postupka i visini paualnog iznosa donosi Vijee ministara Bosne i
Hercegovine.
GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
lan 193.
Predmet imovinskopravnog zahtjeva
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed uinjenja krivinog djela raspravit e se na prijedlog ovlatene osobe
u krivinom postupku ako se time ne bi znatno odugovlaio ovaj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitavanje odreenog pravnog posla.
lan 194.
Podnoenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku moe podnijeti osoba koja je ovlatena
da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku.
(2) Ako je usljed krivinog djela oteena imovina Bosne i Hercegovine, organ ovlaten zakonom da se stara o zatiti
te imovine moe u krivinom postupku uestvovati u skladu s ovlatenjima koja ima na osnovu tog zakona.
lan 195.
Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku podnosi se tuiocu, odnosno Sudu.
(2) Prijedlog se moe podnijeti najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne
sankcije pred Sudom.
(3) Osoba ovlatena na podnoenje prijedloga duna je da odreeno oznai svoj zahtjev i da podnese dokaze.
43

(4) Ako ovlatena osoba nije podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku do
potvrivanja optunice, bit e obavijetena da taj prijedlog moe podnijeti do zavretka glavnog pretresa, odnosno
pretresa za izricanje krivinopravne sankcije. Ako su usljed krivinog djela oteena sredstva Bosne i Hercegovine,
a prijedlog nije podnesen, Sud e o tome obavijestiti organ iz lana 194. stava 2. ovog zakona.
(5) Ako ovlatena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do zavretka glavnog pretresa ili ako predloi upuivanje
na parnini postupak, a podaci krivinog postupka pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimino rjeenje
imovinskopravnog zahtjeva, Sud e u osuujuoj presudi odluiti da se optuenom izrekne mjera oduzimanja
imovinske koristi.
lan 196.
Odustajanje od prijedloga
(1) Ovlatena osoba moe do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivinopravne sankcije
odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku i ostvarivati ga u
parninom postupku. U sluaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne moe ponovo podnijeti, osim ako
ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije podnesenog prijedloga a prije zavretka pretresa za odreivanje sankcije
preao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozvae se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga.
Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od prijedloga.
lan 197.
Obaveze tuioca i Suda u vezi s utvrivanjem injenica
(1) Tuilac je duan prikupiti dokaze o imovinskopravnom zahtjevu vezanom za krivino djelo.
(2) Tuilac, odnosno Sud ispitat e osumnjienog, odnosno optuenog o injenicama vezanim za prijedlog ovlatenog
lica.
lan 198.
Odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje Sud. Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu
provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu sa zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev
takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i
optueni, odnosno branilac do zavretka glavnog pretresa.
(2) U presudi kojom optuenog oglaava krivim Sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu
moe dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnini postupak. Ako podaci
krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelimino presuenje, Sud e oteenog uputiti
da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe da ostvaruje u parninom postupku.
(3) Kad Sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem obustavi
krivini postupak, uputit e oteenog da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku.
lan 199.
Odluka o predaji stvari oteenom
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a Sud ustanovi da stvar pripada oteenom i da se nalazi kod
optuenog ili kod nekog od uesnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su oni dali stvar na uvanje, odredit e u
presudi da se stvar preda oteenom.
lan 200.
Odluivanje o ponitavanju odreenog pravnog posla
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitavanje odreenog pravnog posla, a Sud utvrdi da je zahtjev osnovan,
izrei e u presudi potpuno ili djelimino ponitavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistiu, ne
dirajui u prava treih osoba.
lan 201.
Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu
(1) Sud moe izmijeniti pravomonu presudu koja sadri odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom
ponavljanja krivinog postupka.
44

(2) Izvan sluaja iz stava 1. ovog lana, osueni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parninom postupku
zahtjevati da se pravomona presuda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ako postoje
uvjeti za ponavljanje postupka odredbama koje vae za parnini postupak.
lan 202.
Privremene mjere obezbjeenja
(1) Privremene mjere obezbjeenja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed uinjenja krivinog djela mogu se
odrediti u krivinom postupku po odredbama koje vae za izvrni postupak.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi Sud. Doputena je alba protiv ovog rjeenja o kojoj odluuje vijee iz lana
24. stava (7) ovog zakona. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
lan 203.
Vraanje stvari u toku postupka
(1) Ako je rije o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue kao dokaz u krivinom postupku, te e se
stvari predati oteenom i prije zavretka postupka.
(2) Ako se vie oteenih spore o svojini na stvari, uputit e se na parnini postupak, a Sud e u krivinom postupku
odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru obezbjeenja.
(3) Stvari koje slue kao dokaz oduzet e se privremeno i po zavretku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar
neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moe vratiti i prije zavretka postupka, uz obavezu da je na zahtjev
donese.
lan 204.
Mjere obezbjeenja prema treim osobama
(1) Ako oteeni ima zahtjev prema treoj osobi zbog toga to se kod nje nalaze stvari pribavljene krivinim djelom ili
zbog toga to je ona usljed krivinog djela ostvarila imovinsku korist, Sud moe u krivinom postupku, na prijedlog
ovlatene osobe (lan 194.) i po odredbama koje vae za izvrni postupak, odrediti privremene mjere obezbjeenja
i prema toj treoj osobi. Odredbe lana 202. stava 2. ovog zakona primjenjuju se i u ovom sluaju.
(2) U presudi kojom se optueni oglaava krivim Sud e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog lana, ako ve ranije nisu
ukinute ili e oteenog uputiti na parnini postupak, s tim to e se ove mjere ukinuti ako parnini postupak ne
bude pokrenut u roku koji odredi Sud.
GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE
lan 205.
Obustava postupka u sluaju smrti osumnjienog, odnosno optuenog
Kad se u toku krivinog postupka ustanovi da je osumnjieni, odnosno optueni umro, postupak e se obustaviti.
lan 206.
Postupak u sluaju neuraunljivosti osumnjienog, odnosno optuenog
Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u vrijeme uinjenja krivinog djela bio
neuraunljiv, Sud donosi odgovarajuu odluku u skladu s lanom 389. ovog zakona.
lan 207.
Duevno oboljenje osumnjienog, odnosno optuenog u toku postupka
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni po uinjenom krivinom djelu obolio od
kakvog duevnog oboljenja, rjeenjem e se prekinuti krivini postupak (lan 388).
lan 208.
Primjena pravila meunarodnog prava
(1) U pogledu iskljuenja krivinog gonjenja za strance koji uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini,
primjenjuju se pravila meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje da li se radi o osobama iz stava 1. ovog lana, tuilac, odnosno Sud e se za objanjenje obratiti
Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

45

lan 209.
Odobrenje za krivino gonjenje
Kad je zakonom, odnosno drugim opim aktom donesenim na osnovu ustava ili zakona propisano da je za krivino
gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa, Tuitelj ne moe pokrenuti,
odnosno nastaviti istragu niti podii optunicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.
lan 210.
Posebni uvjeti za krivino gonjenje
(1) U sluaju kada je krivino djelo izvreno van teritorije Bosne i Hercegovine, Tuitelj moe poduzeti krivino
gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu Bosne i Hercegovine.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana Tuitelj e poduzeti krivino gonjenje samo u sluaju ako je izvreno djelo
propisano kao krivino djelo i po zakonu drave na ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno. Ni u tom sluaju
krivino gonjenje se nee poduzeti ako se po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog,
a takav zahtjev nije podnesen.
(3) Tuitelj moe poduzeti krivino gonjenje bez obzira na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino djelo uinjeno, u
sluaju da se radi o krivinom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili ako se to djelo smatra krivinim
djelom prema pravilima meunarodnog prava.
lan 211.
Kanjavanje za odugovlaenje postupka
(1) Sud moe u toku postupka kazniti novanom kaznom do 5.000 KM Tuitelja, branitelja, punomonika, zakonskog
zastupnika ili oteenog, ako su njihovi postupci oigledno upravljeni na odugovlaenje krivinog postupka.
(2) O kanjavanju Tuitelja obavijestit e se Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, a o kanjavanju
branitelja obavijestit e se nadlena advokatska komora.
lan 212.
Davanje podataka iz kaznene evidencije
(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tuilatvima i organima unutranjih poslova u vezi s
krivinim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuivana, kao i nadlenim organima za izvrenje
krivinopravnih sankcija i nadlenim organima koji uestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili
brisanja osude.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloeni zahtjev, dati i dravnim organima ako jo traju odreene
mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.
(3) Graanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti ako su im ti podaci
potrebni radi ostvarivanja njihovih prava.
(4) Niko nema pravo traiti od graana da podnose dokaze o svojoj osuivanosti, odnosno neosuivanosti.
(5) Odredbe stava 1. do 4. ovog lana su posebne odredbe koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama
Bosne i Hercegovine.

46

DIO DRUGI - TOK POSTUPKA

Glava XIX
ISTRAGA
lan 213.
Obaveza prijavljivanja krivinog djela
(1) Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Bosni i Hercegovini, javnim preduzeima i ustanovama
dune su da prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja saznaju na koji drugi nain. U takvim
okolnostima, slubena ili odgovorna osoba e poduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na
kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit e ovlatenu slubenu
osobu ili Tuilatvo bez odlaganja.
(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlatene ili dune da
pruaju zatitu i pomo maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju
ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni
su o toj sumnji odmah obavijestiti ovlatenu slubenu osobu ili Tuitelja.
lan 214.
Prijavljivanje krivinog djela od strane graana
(1) Graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela.
(2) Svako je duan prijaviti uinjenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo.
lan 215.
Podnoenje prijave
(1) Prijava se podnosi Tuitelju, pismeno ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit e se na posljedice lanog prijavljivanja. O
usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava saopena telefonom, sainit e se slubena zabiljeka.
(3) Ako je prijava podnesena Sudu, ovlatenoj slubenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tuitelju u Bosni i
Hercegovini, oni e tu prijavu primiti i odmah je dostaviti Tuitelju.
lan 216.
Naredba o sprovoenju istrage
(1) Tuitelj nareuje sprovoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.
(2) O sprovoenju istrage donosi se naredba, koja sadri: podatke o uinitelju krivinog djela ukoliko su poznati, opis
djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela, zakonski naziv krivinog djela, okolnosti koje
potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage i postojee dokaze. U naredbi Tuitelj e navesti koje okolnosti
treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti.
(3) Tuitelj donosi naredbu da se istraga nee provoditi ako je iz prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo
nije krivino djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo, ako je nastupila
zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju
krivino gonjenje.
(4) O nesprovoenju istrage, kao i o razlozima za to, Tuitelj e obavijestiti oteenog i podnositelja prijave u roku od
tri dana. Oteeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana uredu Tuitelja.
lan 217.
Sprovoenje istrage
(1) U toku sprovoenja istrage Tuitelj moe poduzeti sve istrane radnje, ukljuujui ispitivanje osumnjienog i
sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje
obezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjestaenja.
(2) O poduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu s ovim zakonom.
(3) Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, naredbu za dovoenje radi ispitivanja izdaje tuilac i o tome obavjetava
sudiju za prethodni postupak
47

lan 218.
Nadzor Tuitelja nad radom ovlatenih slubenih osoba
(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina, ovlatena
slubena osoba je duna odmah obavijestiti Tuitelja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se
pronae uinitelj krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i
sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te da se prikupe sve informacije koje
mogu biti korisne u krivinom postupku.
(2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo iz stava 1. ovog lana, ovlatena slubena osoba duna je u
sluaju opasnosti od odlaganja poduzeti neophodne radnje radi izvrenja zadataka iz stava 1. ovog lana. Prilikom
preduzimanja ovih radnji, ovlatena slubena osoba duna je postupati po ovom zakonu. O svemu to je preduzeto
ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestititi Tuitelja i dostaviti prikupljene predmete koji mogu
posluiti kao dokaz.
(3) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina,
ovlatena slubena osoba je duna obavijestiti Tuitelja o svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama
koje je preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo
poinjeno.
lan 219.
Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza
(1) Radi izvrenja zadataka iz lana 218. ovog zakona, ovlatena slubena osoba moe: prikupljati potrebne izjave od
osoba; izvriti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage; ograniiti kretanje na odreenom prostoru
za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja; poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem identiteta osoba i
predmeta; raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; u prisustvu odgovorne osobe pretraiti
odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzea i ustanova, obaviti uvid u odreenu njihovu
dokumentaciju, kao i poduzeti druge potrebne mjere i radnje. O injenicama i okolnostima koje su utvrene pri
preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su pronaeni ili oduzeti, sastavit e se zapisnik ili slubena
zabiljeka.
(2) Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlatena slubena osoba moe izdati pismeni poziv osobi da doe u slubene
prostorije, pod uvjetom da se u pozivu naznae razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ni odgovarati
na pitanja koja joj ovlatena slubena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o emu e ga ovlatena
slubena osoba pouiti.
(3) Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovlatena slubena osoba e postupiti u skladu s lanom 78. ovog zakona,
odnosno u skladu s lanom 86. ovog zakona. U tom sluaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu upotrijebiti
kao dokazi u krivinom postupku.
(4) Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu Tuitelju u
roku od tri dana. Tuitelj e provjeriti osnovanost pritube i ako utvrdi da su se u poduzetim radnjama ili mjerama
stekla obiljeja krivinog djela ili povreda radne obaveze, postupit e prema pritubi u skladu sa zakonom.
(5) Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlatena slubena osoba sastavlja izvjetaj. Uz izvjetaj
dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o poduzetim radnjama i mjerama, slubene
zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka, ukljuujui sve injenice i
dokaze koji idu u korist osumnjienom. Ako ovlatena slubena osoba poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove
injenice, dokaze ili tragove krivinog djela, duna je prikupljati potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome kao
dopunu prethodnog izvjetaja odmah predati Tuitelju.
(6) Tuitelj moe prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih
krivinih djela iste osobe, njezinih sauesnika ili krivinih djela drugih uinitelja.
lan 220.
Zadravanje na mjestu uinjenja krivinog djela
(1) Ovlatena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja krivinog djela zadri radi prikupljanja
izjava ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak i o tome je duna obavjestiti Tuitelja.
Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe trajati due od est sati.
(2) Ovlatena slubena osoba, moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je
uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlatena slubena osoba moe javno objaviti
fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju Tuitelja.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlatena slubena osoba moe
uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerovatnoa da su mogle doi u dodir s tim predmetima.
48

(4) Osoba prema kojoj je poduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu Tuitelju.
lan 221.
Uviaj i vjetaenje
Ovlatena slubena osoba, nakon obavjetavanja Tuitelja, duna je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja, osim
pregleda, obdukcije i ekshumacije lea. Ako je Tuitelj prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja od strane
ovlatenih slubenih osoba, moe traiti da ovlatena slubena osoba izvri odreene radnje koje on smatra
neophodnim. Sve radnje poduzete tokom uviaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku, tako
i u posebnom slubenom izvjetaju.
lan 222.
Pregled, obdukcija i ekshumacija
Ukoliko postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi s uinjenjem krivinog
djela, Tuitelj e narediti izvoenje pregleda i obdukcije. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju
pregleda i obdukcije, o emu e Tuitelj zatraiti naredbu od Suda.
lan 223.
Sudsko obezbjeenje dokaza
(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslua kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato to
postoji mogunost da nee biti dostupan Sudu za vrijeme suenja, sudija za prethopdni postupak moe, na prijedlog
stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. Sasluanje e se sprovesti u
skladu s lanom 262. ovog zakona.
(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog lana, stranka, odnosno branilac koji trai da se izjava uzme u obzir
kao dokaz na glavnom pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo svjedoka
na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne moe koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom
pretresu.
(3) Ukoliko stranke ili branitelj smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza, odnosno do nemogunosti
izvoenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloie sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne
radnje u cilju obezbjeenja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje
dokazivanja, obavijestie o tome stranke i branioca.
(4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz st. 1. i 3. ovog lana, donijet e rjeenje protiv kojeg se moe
izjaviti alba vijeu iz lana lana 24. stava (7) ovog zakona.
lan 224.
Obustava istrage
(1) Tuilac e naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da:
a) djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo,
b) postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost osumnjienog osim u sluaju iz lana 206. ovog
zakona,
c) nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,
d) je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje druge smetnje koje iskljuuju
krivino gonjenje.
(2) O obustavi istrage kao i o razlozima za obustavu istrage tuilac e u pismenoj formi obavijestiti oteenog koji ima
prava predviena lanom 216. ovog zakona kao i osumnjienog ako je ispitan i lice koje je prijavilo krivino djelo.
(3) Tuilac, u sluajevima iz stava (1) take c) ovog lana, moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove injenice i
okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjieni uinio krivino djelo.
lan 225.
Okonanje istrage
(1) Tuitelj okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii
Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu.

optunica.

(2) Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage, potrebne mjere da bi se
istraga okonala poduzet e kolegij Tuilatva.
49

(3) Optunica se ne moe podii ako osumnjieni nije bio ispitan

GLAVA XX - POSTUPAK OPTUIVANJA
lan 226.
Podizanje optunice
(1) Kad u toku istrage Tuitelj nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni
uinio krivino djelo, pripremit e i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje.
(2) Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branitelj, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(3) Nakon podizanja optunice, stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji
u skaldu s lanom 223. ovog zakona.
lan 227.
Sadraj optunice
(1) Optunica sadri:
a) naziv Suda,
b) ime i prezime osumnjienog, s osobnim podacima,
c) opis djela iz kog proizlaze zakonska obiljeja krivinog djela, vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela,
predmet na kome je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino
djelo to preciznije odredi,
d) zakonski naziv krivinog djela, s navoenjem odredbe krivinog zakona,
e) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje svjedoka i vjetaka ili pseudonima zatienih svjedoka,
spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz,
f) rezultat istrage,
g) dokaze koji potkrijepljuje navode optunice.
(2) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.
(3) Ako se osumnjieni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru
moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu.
lan 228.
Odluivanje o optunici
(1) Odmah po prijemu optunice sudija za prethodno sasluanje ispitat e da li je Sud nadlean, da li postoje okolnosti
iz lana 224. stav (1) taka d) ovog zakona, te da li je optunica propisno sastavljena (lan 227. ovog zakona).
Ukoliko Sud nae da optunica nije propisno sastavljena, postupit e u skladu s lanom 148. st. (3) i (4) ovog
zakona.
(2) Sudija za prethodno sasluanje moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od osam dana, a u
sloenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optunice. Ukoliko odbije sve ili pojedine take
optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Protiv ovog rjeenja alba se
podnosi u roku od 24 sata. O albi odluuje vijee iz lana 24. stava (7) ovog zakona u roku od 72 sata.
(3) Prilikom potvrivanja optunice, sudija za prethodno sasluanje prouava svaku taku optunice i dokaze koje mu
je dostavio tuilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.
(4) Poto se potvrde pojedine ili sve take optunice, osumnjieni dobiva status optuenog. Sudija za prethodno
sasluanje dostavlja optunicu optuenom i njegovom braniocu.
(5) Sudija za prethodno sasluanje dostavit e optunicu optuenom koji je na slobodi bez odgaanja, a ako se nalazi u
pritvoru u roku od 24 sata po potvrivanju optunice. Sudija za prethodno sasluanje obavijestit e optuenog da u
roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice ima pravo na podnoenje prethodnih prigovora, da e roite o
izjanjavanju o krivici biti zakazano odmah nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku
roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da moe navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom
pretresu.
(6) Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu koja e
biti zasnovana na novim dokazima. Nova, odnosno izmijenjena optunica podnosi se na potvrivanje.
lan 229.
Izjanjavanje o krivici
50

(1) Izjavu o krivici optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Prije izjave o priznanju
krivice optueni e biti upoznat o svim moguim posljedicama priznanja krivice u smislu lana 230. stav (1) ovog
zakona. U sluaju da optueni nema branioca, sudija za prethodno sasluanje provjerit e da li optueni razumije
posljedice izjanjavanja o krivici, kao i da li postoje uslovi za postavljanje branioca u skladu s lanom 45. stav (5),
odnosno lanom 46. ovog zakona. Izjava o krivici i datim upozorenjima unosi se u zapisnik. Ukoliko se optueni ne
izjasni o krivici, sudija za prethodno sasluanje e po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie
krivicu.
(2) Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje uputit e predmet sudiji, odnosno vijeu radi
zakazivanja roita na kojem e biti utvreno postojanje uslova iz lana 230. ovog zakona.
(3) Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o
poricanju krivice i naknadno prizna krivicu, njegova izjava o poricanju krivice nee biti uzeta u obzir prilikom
odmjeravanja sankcije.
(4) Nakon unoenja izjave o poricanju krivice u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje proslijedit e predmet sudiji,
odnosno vijeu kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja glavnog pretresa, a dokaze koji potkrepljuju
navode optunice vraa tuiocu. Glavni pretres bit e zakazan u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivici.
Ovaj rok moe se izuzetno produiti za jo 30 dana.
lan 230.
Razmatranje izjave o priznanju krivice
(1) Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivice, Sud provjerava:
a) da li je do izjave o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem,
b) da li je optueni upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odrie prava na suenje,
c) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog,
d) da li je optueni upoznat i razumio mogue posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom,
e) da li je optueni upoznat s odlukom o naknadi trokova krivinog postupka i s pravom da bude osloboen
naknade u sluaju iz lana 188. stav (4) ovog zakona.
(2) Ako Sud prihvati izjavu o priznanju krivice, izjava optuenog unijet e se u zapisnik i nastaviti s pretresom za
izricanje krivinopravne sankcije.
(3) Ako Sud odbaci izjavu o priznanju krivice, to e saopiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik. Izjava o
priznanju krivice ne moe se koristiti kao dokaz u daljnjem toku krivinog postupka.
lan 231.
Pregovaranje o krivici
(1) Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa pred
apelacionim vijeem pregovarati s tuiocem o uslovima priznavanja krivice za djelo za koje se osumnjieni,
odnosno optueni tereti.
(2) Sporazum o priznanju krivice ne moe se zakljuiti ako se optueni na roitu za izjanjavanje o krivici izjasnio da
je kriv.
(3) Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem o priznanju krivice u skladu sa stavom (1)
ovog lana, tuilac moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to
krivino djelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog u skladu s krivinim zakonom.
(4) Sporazum o priznanju krivice sainjava se u pisanoj formi i uz optunicu se dostavlja sudiji za prethodno
sasluanje, sudiji odnosno vijeu. Nakon potvrivanja optunice sporazum o priznanju krivice razmatra i izrie
krivinopravnu sankciju predvienu sporazumom sudija za prethodno sasluanje sve do dostavljanja predmeta
sudiji, odnosno vijeu radi zakazivanja glavnog pretresa. Nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavnog
pretresa o sporazumu odluuje sudija, odnosno vijee.
(5) Sudija za prethodno sasluanje, sudija odnosno vijee sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.
(6) Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, Sud provjerava:
a) da li je do sporazuma o priznanju krivice dolo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i nakon
upoznavanja o moguim posljedicama, ukljuujui i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev,
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, i trokove krivinog postupka,
b) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog,
c) da li optueni razumije da se sporazumom o priznanju krivice odrie prava na suenje i da ne moe uloiti
albu na krivinopravnu sankciju koja e mu se izrei,
51

d)
e)

da li je izreena krivinopravna sankcija u skladu sa stavom (3) ovog lana,

da li je oteenom pruena mogunost da se pred tuiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.

(7) Ako Sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuenog unijet e se u zapisnik i nastaviti s pretresom za
izricanje krivinopravne sankcije predviene sporazumom.
(8) Ako Sud odbaci sporazum o priznanju krivice, to e saopiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik.
Istovremeno e se odrediti datum odravanja glavnog pretresa. Glavni pretres bit e zakazan u roku od 30 dana.
Priznanje iz ovog sporazuma ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
(9)

Sud e obavijestiti oteenog o rezultatima pregovaranja o krivici.

lan 232.
Povlaenje optunice

(1) Tuitelj moe povui optunicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvrivanja, a nakon toga, pa do poetka
glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, postupak se obustavlja rjeenjem, a o emu se odmah obavjetavaju osumnjieni,
odnosno optueni i branitelj, kao i oteeni.
lan 233.
Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru
(1) Prethodnim prigovorima se:
a) osporava nadlenost,
b) istiu okolnosti iz lana 224. stav (1) taka d) ovog zakona,
c) ukazuje na formalne nedostatke u optunici,
d) osporava zakonitost dokaza,
e) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
f) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca na osnovu lana 46. stav (1) ovog zakona.
(2) Ukoliko sudija za prethodno sasluanje usvoji prigovor iz stava (1) taka d) ovog lana, odluit e da se takav
dokaz izdvoji iz spisa i vrati tuiocu.
(3) O prethodnim prigovorima odluuje sudija za prethodno sasluanje koji ne moe uestvovati u suenju u roku od
osam dana. Protiv rjeenja kojim se odluuje o prethodnim prigovorima alba nije dozvoljena.
lan 233a.
Pretpretresno roite
U toku priprema za glavni pretres sudija ili predsjednik vijea moe odrati roite sa strankama i braniocem da bi se
razmotrila pitanja relevantna za glavni pretres.
GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES
Odjeljak 1 - Javnost glavnog pretresa
lan 234.
Opa javnost
(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
(3) Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara optuenog, i osoba
kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijea.
lan 235.
Iskljuenje javnosti
Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavnog pretresa sudija, odnosno vijee moe u svako doba, po slubenoj
dunosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cio glavni pretres
ili jedan njegov dio, ako je to u interesu dravne sigurnosti ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene
ili vane poslovne tajne, uvanja javnog reda, zatite morala u demokratskom drutvu, osobnog i intimnog vota
optuenog ili oteenog ili zatite interesa maloljetnika ili svjedoka.
52

lan 236.
Na koga se ne odnosi iskljuenje javnosti
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, oteenog, zakonskog zastupnika i punomonika.
(2) Sudija, odnosno vijee moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena budu prisutne slubene
osobe, znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuenog moe to dopustiti i njegovom branom, odnosno
izvanbranom drugu i bliskim srodnicima.
(3) Sudija, odnosno vijee e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena da su
dune da kao tajnu uvaju sve ono to su na pretresu saznale i da neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino
djelo.
lan 237.
Odluka o iskljuenju javnosti
(1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi sudija, odnosno vijee rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.
(2) Rjeenje o iskljuenju javnosti moe se pobijati samo u albi na presudu.
Odjeljak 2 - Rukovoenje glavnim pretresom
lan 238.
Obavezno prisustvo na glavnom pretresu
(1) Sudija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom pretresu.
(2) Ako je u izgledu da e glavni pretres trajati due, predsjednik vijea moe zatraiti od predsjednika Suda da odredi
jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove
sprijeenosti.
lan 239.
Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijea
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom.
(2) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanje svega to
odugovlai postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano, o prijedlozima stranaka i branitelja odluuje sudija, odnosno
predsjednik vijea.
(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vijea se uvijek objavljuju i, s kratkim obrazloenjem razmatranih injenica,
unose u zapisnik o glavnom pretresu.
lan 240.
Redoslijed radnji glavnog pretresa
Glavni pretres tee redom koji je odreen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se
odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih djela i
obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijet e se razlozi zato se glavni pretres ne odrava prema
zakonom utvrenom redoslijedu.
lan 241.
Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea
(1) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu Suda. Sudija,
odnosno predsjednik vijea moe odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom
pretresu da se pristojno ponaaju i da ne ometaju rad Suda. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti
pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao sluatelji
prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odravanje reda predviene u ovom zakonu pokazale neefikasnim
za osiguranje neometanog odravanja glavnog pretresa.
53

(3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik Suda moe odobriti takvo snimanje
na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vijea moe na glavnom pretresu, iz
opravdanih razloga, odluiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.
lan 242.
Kanjavanje zbog naruavanja reda
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe udaljiti osobu iz sudnice da bi se zatitilo pravo na pravedno i javno
suenje odnosno odralo dostojanstveno i neometano suenje.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se optueni udalji iz sudnice za odreeni vremenski period
ukoliko optueni i nakon upozorenja nastavi s nedolinim ponaanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje
iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vijea moe nastaviti postupak, ukoliko
optueni ima branioca.
(3) Ako Tuilac, branilac, oteeni, zakonski zastupnik, punomonik oteenog, svjedok, vjetak, tuma ili druga
osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nareenjima sudije, odnosno predsjednika
vijea za odravanje reda - sudija, odnosno predsjednik vijea e ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspjeno,
sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni novanom kaznom do 10.000
KM. Ako Tuilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti Visoko
sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine ili advokatsku komoru iji je branilac lan - radi preduzimanja daljih
mjera.
(4) Braniocu ili punomoniku oteenog koji, nakon to je kanjen, produi da naruava red, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe uskratiti dalje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga novanom kaznom do 30.000
KM. Rjeenje o tome, s obrazloenjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rjeenja doputena je
posebna alba. Glavni pretres e se prekinuti ili odloiti, dok optueni ne uzme drugog branioca i ne pripremi za
odbranu.
lan 243.
Davanje lanog iskaza od strane svjedoka ili vjetaka
Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vjetak na glavnom pretresu dao lani iskaz, sudija, odnosno predsjednik
vijea moe narediti da se saini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka koji e se dostaviti Tuitelju.
Odjeljak 3 - Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa
lan 244.
Otvaranje zasjedanja
Sudija, odnosno predsjednik vijea otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim e sudija, odnosno
predsjednik vijea utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit e da li su im pozivi dostavljeni i da
li su svoj izostanak opravdale.
lan 245.
Nedolazak Tuitelja, odnosno osobe koja ga zamjenjuje na glavni pretres
(1) Ako Tuitelj ili osoba koja ga zamjenjuje i koja je uredno pozvana ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se
odloiti. Sudija, odnosno predsjednik vijea pozvat e Tuitelja, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese
razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija e utvrditi da li treba biti kanjen kaznom iz stava 2. ovog lana.
Ako se Tuitelj, odnosno osoba koja ga zamjenjuje kanjava, o tome obavjetava Visoko sudsko i tuilako vijee
Bosne i Hercegovine.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM Tuitelja, odnosno osobu koja
ga zamjenjuje i koja se na uredan poziv Suda za glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak.
lan 246.
Nedolazak optuenog na glavni pretres
(1) Ako je optueni uredno pozvan, a na glavni pretres ne doe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno
predsjednik vijea e odloiti glavni pretres i narediti da se optueni na idui glavni pretres prinudno dovede. Ako
do privoenja optueni opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vijea e opozvati naredbu o prinudno
dovoenju.
(2) Ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres i ako prinudnom dovoenje nije
uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vijea moe optuenom odrediti pritvor.
54

(3) Protiv rjeenja o odreivanju pritvora, doputena je alba koja ne odlae njegovo izvrenje.
(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najdue 30 dana.
lan 247.
Zabrana suenja u odsustvu
Optuenom se ne moe suditi u odsustvu.
lan 248.
Nedolazak branitelja na glavni pretres
(1) Ako branitelj koji je uredno pozvan ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Sudija, odnosno
predsjednik vijea pozvat e branitelja da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branitelja, sudija,
odnosno predsjednik vijea e utvrditi da li branitelj treba biti kanjen. Kada se branitelj u ovakvim sluajevima
kanjava, obavjetava se advokatska komora iji je on lan.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe kazniti novanom kaznom do 5.000 KM branitelja koji se nije odazvao
na uredan poziv Suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak.
(3) Ako je optuenom odreen novi branitelj ili je izabrao novog branitelja, glavni pretres e biti odloen. Sudija,
odnosno predsjednik vijea e dati novom branitelju dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj vremenski period
ne moe biti krai od 15 dana ako se radi o krivinom djelu s propisanom kaznom zatvora deset godina ili teom
kaznom, osim ako se optueni ne odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vijea se uvjeri da krae
vrijeme za pripremu odbrane nee utjecati na pravo optuenog na pravedno suenje.
lan 249.
Nedolazak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres
(1) Ako je svjedok ili vjetak uredno pozvan, a na glavni pretres ne doe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe narediti prinudno dovoenje svjedoka ili vjetaka.
(2) Svjedoka ili vjetaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijea moe
kazniti novanom kaznom do 5.000 KM.
(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, sudija, odnosno predsjednik vijea e odluiti da li glavni pretres treba odloiti.
Odjeljak 4 - Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa
lan 250.
Razlozi za odlaganje glavnog pretresa
(1) Na zahtjev stranaka ili branitelja glavni pretres se moe odloiti rjeenjem sudije, odnosno predsjednika vijea ako
treba pribaviti nove dokaze ili ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom
pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
(2) Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i, po mogunosti, odrediti e se dan i sat nastavka
glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e takoer narediti obezbjeenje dokaza koji se mogu izgubiti
ili unititi zbog odlaganja glavnog pretresa.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba.
lan 251.
Nastavljanje odgoenog glavnog pretresa
(1) Ako se glavni pretres koji je bio odgoen dri pred istim sudijom odnosno vijeem, pretres e se nastaviti, a sudija,
odnosno predsjednik vijea ukratko e iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea
moe odrediti da glavni pretres pone ponovo.
(2) Glavni pretres koji je odgoen mora ponovo poeti ako se izmijenio sastav vijea ili ako je odgaanje trajalo due
od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branioca vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne
sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se koriste iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem
glavnom pretresu, odnosno da se koristi zapisnik o uviaju.
(3) Ako se glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea, glavni pretres mora ponovo poeti
i svi dokazi moraju se ponovo izvesti. Izuzetno, ako se pretres dri pred drugim predsjednikom vijea, uz
saglasnost stranaka i branioca, vijee moe odluiti da se ranije izvedeni dokazi nee ponovo izvoditi.
55

(4) U sluaju iz st. (2) i (3) ovog lana, sudija odnosno vijee moe bez saglasnosti stranaka i branioca, a po njihovom
sasluanju, odluiti da se iskazi svjedoka i vjetaka, dati u ranijem pretresu, koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci
ili vjetaci umrli, duevno oboljeli ili se ne mogu pronai ili je njihov dolazak pred Sud nemogu ili je znatno
otean iz drugih razloga.
lan 252.
Prekid glavnog pretresa
(1) Osim u sluajevima predvienim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vijea moe prekinuti glavni pretres
zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog
pripremanja optube ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.
(3) Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem ili ako je prekid glavnog pretresa
trajao due od osam dana, postupit e se po odredbama lana 251. ovog zakona.
Odjeljak 5 - Zapisnik o glavnom pretresu
lan 253.
Nain voenja zapisnika
(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik. Ako je glavni pretres sniman u skladu s lanom 155. ovog zakona,
prijepis preduzete radnje e se na opravdan zahtjev stranaka i branioca dostaviti strankama i braniocu najkasnije u
roku od tri dana od preduzete radnje na glavnom pretresu. O opravdanosti zahtjeva odluuje sudija, odnosno
predsjednik vijea.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se odreeni dio zapisnika proita ili reprodukuje, a proitat e
ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik.
lan 254.
Unoenje izreke presude u zapisnik
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz naznaenje da li je presuda javno objavljena.
Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik.
(2) Ako je doneseno rjeenje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu.
lan 255.
uvanje materijalnih dokaza
(1) U posebnoj prostoriji Suda se pohranjuju i uvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivinog postupka. Sudija,
odnosno predsjednik vijea moe u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje
materijalnim dokazima.
(2) Ministar nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine donijet e propise kojima e odrediti nain i uvjete pod
kojima se uvaju materijalni dokazi iz stava 1. ovog lana.
Odjeljak 6 - Poetak glavnog pretresa
lan 256.
Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu
(1) Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlatene
osobe, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obraaju Sudu, osim ako za to postoje opravdane
prepreke.
lan 257.
Uvjeti za odravanje glavnog pretresa
Kada sudija, odnosno predsjednik vijea utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odlui da se
glavni pretres odri bez prisustva odreenih pozvanih osoba ili je odluivanje o ovim stvarima odloeno, pozvat e
optuenog i uzeti od njega osobne podatke radi utvrivanja identiteta.

56

lan 258.
Utvrivanje identiteta optuenog i davanje uputa
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea uzima od optuenog osobne podatke (lan 78.) da bi utvrdio njegov identitet.
(2) Nakon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branitelja da li imaju
primjedbe na sastav vijea i nadlenost Suda.
(3) Nakon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea e uputiti svjedoke i vjetake u
prostoriju van sudnice za njih odreenu, gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe. Sudija, odnosno predsjednik
vijea e upozoriti svjedoke da dok ekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog
Tuitelja, optuenog ili branitelja, sudija, odnosno predsjednik vijea e odobriti onim vjetacima na koje se
prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
(4) Ukoliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijea e ga
pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa.
(5) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe poduzeti neophodne mjere radi spreavanja meusobnog komuniciranja
svjedoka, vjetaka i stranaka.
lan 259.
Pouke optuenom
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka pretresa i pouit e
ga da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja saoptuenim,
svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea pouit e optuenog da moe dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu
svjedoka i ako odlui da da takav iskaz, da e biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju u smislu lana 262.
ovog zakona, odnosno opomenut i upozoren u smislu lana 86. ovog zakona. U tom sluaju optueni kao svjedok
ne polae zakletvu, odnosno ne daje izjavu. Sud e omoguiti da se o tom svom pravu optueni prethodno
konsultira s braniocem, a ukoliko nema branioca, Sud e paljivo ispitati da li mu je branilac neophodan.
lan 260.
itanje optunice i uvodna izlaganja
(1) Glavni pretres poinje itanjem optunice. Optunicu ita tuilac.
(2) Nakon itanja optunice, sudija, odnosno predsjednik vijea upitat e optuenog da li je razumio njene navode.
Ako sudija, odnosno predsjednik vijea ustanovi da optueni nije razumio optunicu, ukratko e je izloiti
optuenom na nain koji mu je razumljiv. Nakon toga tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva
optunicu.
(3) Optueni ili njegov branilac mogu nakon toga izloiti koncept odbrane.
Odjeljak 7 - Dokazni postupak
lan 261.
Izvoenje dokaza
(1) Stranka i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.
(2) Osim ako sudija, odnosno vijee u interesu pravde ne odredi drugaije, dokazi se na glavnom pretresu izvode
sljedeim redom:
a) dokazi optube,
b) dokazi odbrane,
c) dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),
d) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika),
e) dokazi Ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijee,
f) sve dokaze relevantne za izricanje krivinopravne sankcije.
(3) Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja
strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijee moe u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.
lan 262.
Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka
57

(1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje),
zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branitelja (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje
svjedoka od stranke, odnosno branitelja koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija,
odnosno predsjednik i lanovi vijea mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajue pitanje. Pitanja
svjedoku od suprotne stranke ograniavaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja
svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitanja u korist vlastitih tvrenja. Pitanja na ponovnom ispitivanju
svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograniavaju se i odnose na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka
od suprotne stranke. Nakon to svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mu mogu
postavljati pitanja.
(2) Pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u sluaju
potrebe razjanjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti - doputena su
samo prilikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove svjedoka suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje
odbojan stav ili ne eli da sarauje, sudija, odnosno predsjednik vijea moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode
na odgovor koji se eli uti.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e u odgovarajuoj mjeri kontrolirati nain i redoslijed ispitivanja svjedoka i
izvoenja dokaza, vodei rauna da ispitivanje i izvoenje dokaza bude efikasno za utvrivanje istine, da se
izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i zatite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja.
(4) Prilikom izvoenja dokaza iz lana 261. stav 2. taka e. ovog zakona, Sud e ispitati svjedoka, a nakon toga
dozvolit e strankama i branitelju da postavljaju pitanja.
lan 263.
Pravo Suda da ne dopusti pitanje ili dokaz
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve postavljeno - ako je to
pitanje po njegovoj ocjeni nedoputeno ili nevano za predmet.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea zakljui da okolnosti koje stranka i branitelj eli da dokae nemaju znaaja
za predmet ili da je ponueni dokaz nepotreban, odbit e izvoenje takvog dokaza.
lan 264.
Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata
(1) Oteenog krivinim djelom nije dozvoljeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog
djela koje je predmet postupka. Nijedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije seksualno iskustvo, ponaanje ili
seksualnu orijentaciju oteenog nee biti prihvatljiv.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o
povredama ili drugi materijalni dokazi potiu od druge osobe, a ne od optuenog.
(3) U sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, pristanak
rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog.
(4) Prije prihvatanja dokaza u skladu s ovim lanom, obavit e se odgovarajue sasluanje, s koga je iskljuena javnost.
(5) Zahtjev, pratea dokumentacija, i zapisnik sa sasluanja uvaju se zapeaeni u posebnom omotu, osim ako Sud ne
odredi drugaije.
lan 265.
Posljedice priznanja optuenog
Ako je priznanje optuenog na glavnom pretresu potpuno i u skladu s prije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku
izvest e se samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivinopravnoj sankciji.
lan 266.
Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave
(1) Svi svjedoci polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja koja zamjenjuje zakletvu.
(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se - izjavljujem da u o svemu to pred Sudom budem pitan
govoriti istinu i da nita od onoga to mi je poznato neu preutjeti."
(3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati daju zakletvu odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno
izjave, a gluhi svjedoci itaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju itati i pisati,
zakletva, odnosno izjava se daje preko tumaa.
lan 267.
58

Zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea duan je zatititi svjedoka od vrijeanja, prijetnje i napada.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koju drugu osobu
koja vrijea, prijeti ili dovodi u opasnost bezbjednost svjedoka pred Sudom. U sluaju novanog kanjavanja,
primijenjuje se odredba lana 242. stava 1. ovog zakona.
(3) U sluaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti Tuitelja radi
preduzimanja krivinog gonjenja.
(4) Na prijedlog stranke ili branitelja, sudija, odnosno predsjednik vijea naredit e policijskim organima preduzimanje
mjera neophodnih za zatitu svjedoka.
lan 268.
Kanjavanje za odbijanje svjedoenja
(1) Ako svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, moe biti kanjen
novanom kaznom u iznosu do 30.000 KM.
(2) Ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe biti zatvoren. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoi, ili dok
njegovo svjedoenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivini postupak ne zavri, ali najdue 30 dana.
(3) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili nareen zatvor uvijek odluuje vijee (lan 24. stav (7)
ovog zakona). alba protiv rjeenja o novanoj kazni i zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
lan 269.
Angaovanje vjetaka
(1) Vjetaka mogu angaovati stranke, branitelj i Sud.
(2) Trokove vjetaka iz stava 1. ovog lana snosi onaj koji ga je angaovao.
lan 270.
Ispitivanje vjetaka
(1) Prije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vijea opomenut e ga i na njegovu dunost da iznese nalaz i
miljenje na najbolji mogui nain i u skladu s vjetinom i pravilima struke i upozorit e ga da davanje lanog
iskaza o nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo.
(2) Vjetak e poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedoenja.
(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.
(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se au-izjavljujem da u govoriti istinu i da u tano i potpuno
iznijeti svoj nalaz i miljenje."
(5) Pisani nalaz i miljenje vjetaka bit e prihvaen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vjetak svjedoio na
pretresu.
lan 271.
Otputanje svjedoka i vjetaka
(1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostat e ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijea potpuno ne
otpusti nakon ispitivanja od strane stranaka i branitelja, odnosno Suda.
(2) Na prijedlog stranke ili branitelja ili po slubenoj dunosti, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da
ispitani svjedoci i vjetaci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovno ispitani u prisustvu ili odsustvu
ostalih svjedoka i vjetaka.
lan 272.
Sasluanje van sudnice
(1) Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred Sud, ili da bi njegov dolazak bio
povezan s nesrazmjernim tekoama, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se svjedok, odnosno
vjetak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim. Sudija, odnosno predsjednik vijea,
stranke i branitelj e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje e se sprovesti u skladu s lanom 262. ovog zakona.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom
59

rekonstrukcije dogaaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branitelj e biti prisutne na
rekonstrukciji, a ispitivanje e se sprovesti u skladu s lanom 262. ovog zakona.
(3) Stranke, branilac i oteeni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvoenju rekonstrukcije.
Sasluanje e se provesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu s lanom 262. ovog zakona.
(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno
se primjenjuju odredbe lana 86. stava 6. i lana 90. ovog zakona.
lan 273.
Izuzeci od neposrednog sprovoenja dokaza
(1) Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom direktnog ili
unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, nakon ega se prilau kao dokazni
materijal. U ovom sluaju, osobi se moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea
proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili
se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred Sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka.
(3) Ako se u toku glavnog pretresa optueni koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na
postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuenog koji je dat u istrazi moe se po odluci sudije ili predsjednika vijea
proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo ako je optueni prilikom sasluanja u istrazi bio upozoren u
skladu s lanom 78. stav (2) taka c) ovog zakona.
lan 274.
Zapisnici o dokaznom materijalu
(1) Zapisnik o uviaju na licu mjesta, o pretresanju stana ili osoba, o oduzimanju stvari, knjiga, zapisnika i ostalih
dokaza iznijet e se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadraj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika
vijea njihov sadraj se moe ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.
(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija,
osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, moe se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je
potvrena kao neizmjenjena u odnosu na original.
(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog lana se ita ukoliko se stranke i branitelj drugaije ne dogovore.
lan 275.
Izmjena optube
Ako Tuitelj ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici, on moe na
glavnom pretresu izmijeniti optunicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se moe odgoditi. U ovom sluaju ne
vri se potvrivanje optunice.
lan 276.
Dopuna dokaznog postupka
(1) Nakon izvoenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branitelja da li imaju jo neki
dokazni prijedlog.
(2) Ukoliko stranke i branitelj nemaju nove dokazne prijedloge, sudija odnosno predsjednik vijea e objaviti da je
dokazni postupak zavren.
lan 277.
Zavrna rije
(1) Nakon zavretka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijea e pozvati Tuitelja, oteenog, branitelja i
optuenog radi davanja zavrne rijei. Posljednja rije uvijek pripada optuenom.
(2) Ako optunicu zastupa vie tuitelja ili optueni ima vie od jednog branitelja, svi mogu dati zavrnu rije, ali se
njihova izlaganja ne mogu ponavljati.
lan 278.
Zavretak glavnog pretresa
Nakon zavrnih rijei, sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je glavni pretres zavren, a Sud se povlai na
vijeanje i glasanje radi donoenja presude.
60

GLAVA XXII PRESUDA

Odjeljak 1 - Izricanje presude
lan 279.
Izricanje i objavljivanje presude
Presuda se izrie i objavljuje u ime Bosne i Hercegovine.
lan 280.
Vezanost presude za optubu
(1) Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u
potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici.
(2) Sud nije vezan za prijedloge tuioca u pogledu pravne ocjene djela.
lan 281.
Dokazi na kojima se zasniva presuda
(1) Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene
izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.
Odjeljak 2 - Vrste presuda
lan 282.
Meritorne i procesne presude
(1) Presudom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim.
(2) Ako optuba obuhvata vie krivinih djela, u presudi e se izrei da li se i za koje djelo optuba odbija ili se
optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim.
lan 283.
Presuda kojom se optuba odbija
Presudu kojom se optuba odbija, Sud e izrei:
a) ako za presuenje Sud nije nadlean,
b) ako je Tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice,
c) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja,
d) ako je optueni za isto djelo ve pravomono osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega
rjeenjem pravomono obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavljanju postupka iz lana 326. ovog zakona,
e) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe
poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
lan 284.
Presuda kojom se optueni oslobaa od optube
Presudu kojom se optueni oslobaa od optube, Sud e izrei:
a) ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo,
b) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog,
c) ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.
lan 285.
Presuda kojom se optueni oglaava krivim
(1) U presudi kojom se optueni oglaava krivim, Sud e izrei:
a) za koje se krivino djelo optuenik oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja
krivinog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena odreene odredbe krivinog zakona,
b) zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe krivinog zakona primijenjene,
61

c) kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama krivinog zakona oslobaa od kazne,
d) odluku o uvjetnoj osudi,
e) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraanju predmeta (lan 74.) ako
predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno dratelju,
f) odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,
g) odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomona
presuda ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.
(2) Ako je optuenom izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok u kojem se novana kazna ima platiti i
nain zamjene izvrenja novane kazne u sluaju da se novana kazna ne plati.
Odjeljak 3 - Objavljivanje presude
lan 286.
Vrijeme i mjesto objavljivanja presude
(1) Poto je presuda izreena, Sud e je odmah objaviti. Ako Sud nije u mogunosti da istog dana po zavretku glavnog
pretresa izrekne presudu, odloit e objavljivanje presude najvie za tri dana i odredit e vrijeme i mjesto
objavljivanja presude.
(2) Sud e u prisutnosti stranaka, branitelja, zakonskih zastupnika i punomonika javno proitati izreku i priopiti
ukratko razloge presude.
(3) Objavljivanje presude e se izvriti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili punomonik nije prisutan. Sud
moe odluiti da optuenom koji je odsutan, presudu usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu
se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se uvijek proitati u javnom zasjedanju.
Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.
(5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.
lan 287.
Pritvor nakon izricanja presude
Za odreivanje, produenje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude primjenjivat e se odredba lana 138.
ovog zakona.
lan 288.
Pouka o pravu na albu i druga upozorenja
(1) Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vijea e pouiti optuenog i oteenog o pravu na albu, kao
i o pravu na odgovor na albu.
(2) Ako je optuenom izreena uvjetna osuda, upozorit e ga sudija, odnosno predsjednik vijea na znaaj uvjetne
osude i na uvjete kojih se mora pridravati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog da do pravomonog okonanja postupka obavijesti Sud
o svakoj promjeni adrese.
Odjeljak 4 - Pismena izrada i dostavljanje presude
lan 289.
Pismena izrada presude
(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u sloenim stvarima,
izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izraena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijea je duan
obavijestiti predsjednika Suda zbog ega to nije uinjeno. Predsjednik Suda e, po potrebi, poduzeti mjere da se
presuda to prije izradi.
(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijea i zapisniar.
(3) Ovjereni prijepis presude dostavit e se Tuitelju i oteenom, a optuenom i branitelju saglasno lanu 171. ovog
zakona. Ako se optueni nalazi u pritvoru, ovjereni prijepisi presude moraju biti dostavljeni u rokovima iz stava 1.
ovog lana.
(4) Optuenom i oteenom dostavit e se i pouka o pravu na albu.
62

(5) Ovjereni prijepis presude Sud e s poukom o pravu na albu dostaviti osobi iji je predmet oduzet tom presudom,
kao i pravnoj osobi kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi. Pravomona presuda e se dostaviti oteenom.
lan 290.
Sadraj presude
(1) Pismeno izraena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i
obrazloenje.
(2) Uvod presude sadri: naznaenje da se presuda izrie u ime Bosne i Hercegovine, naziv Suda, ime i prezime
predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenog, krivino djelo za koje je optuen i da li je bio
prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tuitelja,
branitelja, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja
izreene presude.
(3) Izreka presude sadri osobne podatke o optuenom i odluku kojom se optueni oglaava krivim za krivino djelo za
koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija.
(4) Ako je optueni oglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke iz lana 285. ovog zakona, a ako
je osloboen od optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuen i
odluku o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.
(5) U sluaju stjecaja krivinih djela Sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedinano krivino
djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u stjecaju.
(6) U obrazloenju presude Sud e iznijeti razloge za svaku taku presude.
(7) Sud e odreeno i potpuno iznijeti koje injenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajui
naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine prijedloge stranaka, iz
kojih razloga je odluio da se ne saslua neposredno svjedok ili vjetak iji je iskaz proitan, kojim razlozima se
rukovodio pri rjeavanju pravnih pitanja, a naroito pri utvrivanju da li postoji krivino djelo i krivina
odgovornost optuenog i pri primjenjivanju odreenih odredaba krivinog zakona na optuenog i njegovo djelo.
(8) Ako je optuenom izreena kazna, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti Sud uzeo u obzir pri odmjeravanju
kazne. Sud e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublaiti ili optuenog
osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu ili da treba izrei mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi.
(9) Ako se optueni oslobaa od optube, u obrazloenju e se naroito navesti iz kojih se razloga iz lana 284. ovog
zakona to ini.
(10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija Sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se ograniiti
samo na razloge za odbijanje optube.
lan 291.
Ispravke u presudi
(1) Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i
nesaglasnosti pismeno izraene presude s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, sudija odnosno predsjednik
vijea na zahtjev stranke i branitelja ili po slubenoj dunosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost izmeu pismeno izraene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz lana 285.
stava 1. take a. do e. i take g. ovog zakona, rjeenje o ispravci dostavit e se osobama iz lana 289. ovog zakona.
U tom sluaju rok za albu protiv presude tee od dana dostavljanja tog rjeenja, protiv koga posebna alba nije
doputena.
GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
Odjeljak 1 - alba na prvostepenu presudu
lan 292.
Pravo na albu i rok
(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu moe se podnijeti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa
presude.
(2) U sloenim stvarima, na zahtijev stranaka i branitelja, Sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana.
(3) Do odluke Suda o zahtjevu iz stava 2. ovog lana, ne tee rok za albu.
(4) Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude.
63

lan 293.
Subjekti albe
(1) albu mogu podnijeti stranke, branitelj i oteeni.
(2) U korist optuenog albu mogu podnijeti zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug optuenog, roditelj ili
dijete i usvojitelj odnosno usvojenik. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je optuenom ili njegovom
branitelju dostavljen prijepis presude.
(3) Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.
(4) Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke Suda o trokovima krivinog postupka i odluke o
imovinskopravnom zahtjevu.
(5) albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim
djelom.
(6) Branitelj i osobe iz stava 2. ovog lana mogu podnijeti albu i bez naroitog ovlatenja optuenog, ali ne i protiv
njegove volje - osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora.
lan 294.
Odricanje i odustajanje od albe
(1)

Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se i prije toga moe
odrei prava na albu ako se Tuitelj odrekao prava na albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava
kaznu zatvora. Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja, optueni moe odustati od ve podnesene albe.

(2)

Tuitelj se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnoenje albe, a
moe do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja odustati od ve podnesene albe.

(3)

Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati.

lan 295.
Sadraj albe i otklanjanje nedostataka albe

(1) alba treba sadravati:

a) oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv Suda, broj i datum presude),
b) osnov za pobijanje presude,
c) obrazloenje albe,
d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai,
e) potpis osobe koja podnosi albu.
(2) Ako je albu podnio optueni ili druga osoba iz lana 293. stav 2. ovog zakona, a optueni nema branitelja ili ako je
albu podnio oteeni koji nema punomonika, a alba nije sastavljena u skladu s odredbama stava 1. ovog lana,
Sud e pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod
Suda. Ako alitelj ne postupi po ovom pozivu, Sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke iz stava 1. take b., c. i
e. ovog lana, a ako alba ne sadri podatak iz stava 1. take a. ovog lana - odbacit e je ako se ne moe utvrditi
na koju se presudu odnosi. Ako je alba podnesena u korist optuenog, dostavit e se apelacionom odjeljenju ako se
moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit e se ako se to ne moe utvrditi.
(3) Ako je albu podnio oteeni koji ima punomonika ili Tuitelj, a alba ne sadri podatke iz stava 1. take b., c. i
e. ovog lana ili ako alba ne sadri podatak iz stava 1. take a. ovog lana, a ne moe se utvrditi na koju se
presudu odnosi, alba e se odbaciti. alba s ovim nedostacima podnesena u korist optuenog koji ima branitelja
dostavit e se apelacionom odjeljenju ako se moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a odbacit e se ako se to ne
moe utvrditi.
(4) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti
predstavljeni na glavnom pretresu. alitelj je duan navesti razloge zato ih ranije nije iznio. Pozivajui se na nove
injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na nove dokaze
duan je navesti injenice koje pomou tih dokaza eli dokazati.
lan 296.
albeni osnovi
Presuda se moe pobijati:
a) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
b) zbog povrede krivinog zakona,
64

c) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,

d) zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.
lan 297.
Bitne povrede odredaba krivinog postupka
(1) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji:
a)
b)
c)

d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)

ako je Sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na
glavnom pretresu ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,
ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu obavezna ili ako je
optuenom, branitelju, ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom pretresu
upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,
ako je povrijeeno pravo na odbranu,
ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,
ako je Sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa,
ako je Sud donio presudu a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne
nenadlenosti,
ako Sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube;
ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati presuda,
ako je optuba prekoraena,
ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uope ne
sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.

(2) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako Sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donoenja
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od
utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.
lan 298.
Povrede krivinog zakona
Povreda krivinog zakona postoji ako je krivini zakon povrijeen u pitanju:
a) da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
b) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
c) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog
gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena,
d) da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti,
e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske
koristi prekoraeno ovlatenje koje Sud ima po zakonu,
f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
lan 299.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
(1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je Sud neku odlunu
injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.
lan 300.
Odluke o krivinopravnoj sankciji, trokovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude
(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom nije prekoraeno zakonsko
ovlatenje, ali Sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu da kazna bude vea ili manja i
zbog toga to je Sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne, ili o
uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti.
(2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz
lana 298. take e. ovog zakona, ali je Sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno
oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o
65

trokovima krivinog postupka.

(3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja
moe se pobijati kad je Sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
lan 301.
Podnoenje albe
(1) alba se podnosi Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud, kao i za protivnu stranku i branitelja - radi davanja
odgovora.
(2) Neblagovremenu (lan 311.) i nedoputenu (lan 312.) albu odbacit e rjeenjem sudija, odnosno predsjednik
vijea.
lan 302.
Odgovor na albu
Primjerak albe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju (lan 171.) koji mogu u roku od osam dana od dana prijema
podnijeti Sudu odgovor na albu. alba i odgovor na albu, sa svim spisima i prijepisom zapisnika s glavnog pretresa,
dostavlja se apelacionom odjeljenju.
lan 303.
Sudija izvjestitelj
(1) Kad spis po albi stigne apelacionom odjeljenu Suda, predsjednik apelacionog odjeljenja
predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje sudiju izvjestitelja.

dostavlja spis

(2) Sudija izvjestittelj moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vijea koje je donijelo pobijenu presudu
pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novih
dokaza i novih injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise.
(3) Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea.
lan 304.
Sjednica vijea
(1) O sjednici vijea obavijestit e se Tuitelj, optueni i njegov branitelj.
(2) Ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne, osigurat e se njegova prisutnost.
(3) Sjednica vijea poinje izlaganjem podnositelja albe, a nakon toga druga stranka izlae odgovor na albu. Vijee
moe od stranaka i branitelja koji su prisutni sjednici zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom
na albu. Stranke i branitelj mogu predloiti da se proitaju pojedini spisi i mogu, po doputenju predsjednika
vijea, dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz albe, odnosno odgovora na albu ne ponavljajui ono to je
sadrano u objanjenjima.
(4) Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavijeteni ne sprjeava odravanje sjednice vijea.
(5) Na sjednici vijea kojoj su prisutne stranke i branitelj, javnost se moe iskljuiti samo pod uvjetima odreenim
ovim zakonom (lan 235. do 237).
(6) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima.
(7) Rjeenja iz lana 311. i 312. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavjetavanja stranaka i branitelja o sjednici
vijea.
lan 305.
Odluivanje u sjednici vijea ili pretresu
(1) Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.
(2) Na pismenu izradu odluke donesene na sjednici vijea primjenjuju se rokovi iz lana 289. stav (1) ovog zakona
lan 306.
Granice ispitivanja presude
Vijee apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija albom.

66

lan 307.
Zabrana reformatio in peius
Ako je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu.
lan 308.
Proireno dejstvo albe
alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede krivinog zakona podnesena u korist
optuenog sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinopravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi (lan 300).
lan 309.
Beneficium cohaesionis
Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist
optuenog od koristi i za kojeg od saoptuenih koji nije podnio albu ili je nije podnio u tom pravcu, postupit e po
slubenoj dunosti kao da takva alba postoji.
lan 310.
Odluke po albi
(1) Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu ili
odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i
odrati pretres.
(2) O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom.
lan 311.
Odbacivanje albe kao neblagovremene
alba e se odbaciti rjeenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka zakonskog roka za
njeno podnoenje.
lan 312.
Odbacivanje albe kao nedoputene
alba e se odbaciti rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za
podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na albu ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije
odustajanja ponovno podnesena alba ili ako alba po zakonu nije doputena.
lan 313.
Odbijanje albe
Vijee apelacionog odjeljenja e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da
ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija albom.
lan 314.
Preinaenje prvostepene presude
(1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, presudom preinaiti prvostepenu presudu ako smatra da su
odlune injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da se, s obzirom na utvreno injenino stanje, po
pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povrede iz lana 297. stav
1. taka f), g) i j). ovog zakona.
(2) Ako su se zbog preinaenja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu lana
138. st. 1. i 2. ovog zakona, vijee apelacionog odjeljenja e o tome donijeti posebno rjeenje protiv koga nije
doputena alba.
lan 315.
Ukidanje prvostepene presude
(1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje
pretresa ako utvrdi da:
a) postoji bitna povreda odredaba krivinog postupka, osim sluajeva iz lana 314. stav 1. ovog zakona,
67

b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je
injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno.
(2) Vijee apelacionog odjeljenja moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude
mogu izdvojiti bez tete za pravilno presuenje i u odnosu na taj dio odrati pretres.
(3) Ako se optueni nalazi u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja e ispitati postoje li jo razlozi za pritvor i donijet
e rjeenje o produenju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.
(4) Ako je optueni u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja je duno donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca,
a u sloenim predmetima najkasnije u roku od est mjeseci od dana kada je primilo spise.
lan 316.
Obrazloenje odluke kojom se ukida prvostepena presuda
U obrazloenju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda ili u rjeenju kojim se ukida prvostepena presuda,
navest e se samo kratki razlozi za ukidanje.
lan 317.
Pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja
(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred vijeem
apelacionog odjeljenja.
(2) Ako vijee apelacionog odjeljenja ustanovi da je potrebno ponovo izvesti ve izvedene dokaze u prvostepenom
postupku, iskazi sasluanih svjedoka i vjetaka i pismeni nalaz i miljenje bit e prihvaeni kao dokazi i mogu biti
proitani ili reproducirani ukoliko su ti svjedoci i vjetaci prilikom svjedoenja bili unakrsno ispitani od suprotne
stranke ili branioca, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca iako im je to bilo omogueno kao
i u sluaju ako je to ovim zakonom drugaije odreeno, te ukoliko se radi o dokazima iz lana 261. stav (2) taka e)
ovog zakona..
(3) Odredbe stava 2. ovog lana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedoenje iz lana 83. ovog zakona.
Odjeljak 1a. alba na drugostepenu presudu
lan 317a.
Opa odredba
(1) Protiv presude vijea apelacionog odjeljenja dozvoljena je alba u sluaju:
a)
b)

ako je vijee apelacionog odjeljenja preinailo prvostepenu presudu kojom je optueni osloboen od optube i
izreklo presudu kojom se optueni oglaava krivim;
ako je vijee apelacionog odjeljenja povodom albe na oslobaajuu presudu na pretresu donijelo presudu
kojom se optueni oglaava krivim.

(2) O albi protiv drugostepene presude odluuje treestepeno vijee sastavljeno od trojice sudija.
(3) Odredbe lana 309. ovog zakona primjenjivat e se i na saoptuenog koji nije izjavio albu protiv drugostepene
odluke.
(4) Pred ovim vijeem ne moe se odrati pretres.
Odjeljak 2 - alba na rjeenje
lan 318.
Doputenost albe na rjeenje
(1) Protiv rjeenja Suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branitelj i osobe ija su prava povrijeena mogu
podnijeti albu uvijek kad u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena.
(2) Rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu.
lan 319.
Opi rok za podnoenje albe
(1) alba se podnosi Sudu.
(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, alba na rjeenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja
68

rjeenja.
lan 320.
Suspenzivno dejstvo albe
Ako u ovom zakonu nije drukije odreeno, podnoenjem albe na rjeenje odlae se izvrenje rjeenja protiv koga je
podnesena alba.
lan 321.
Odluivanje o albi na rjeenje
(1) O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu odluuje vijee apelacionog odjeljenja, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno.
(2) O albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje, odluuje vijee iz
lana 24. stava (7) ovog zakona, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Odluujui o albi Sud moe rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu, odbiti albu kao
neosnovanu ili uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje.
lan 322.
Shodna primjena odredbi o albi na prvostepenu presudu
Na postupak po albi na rjeenje shodno se primjenjuju odredbe lana 293., 295. i 301. stav 2., lana 303. stav 1. i
lana 306., 307. i 309 ovog zakona.
lan 323.
Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rjeenja
Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredbe lana 318. i 322. ovog zakona shodno se primjenjuju i na sva
ostala rjeenja koja se donose po ovom zakonu.
GLAVA XXIV - VANREDNI PRAVNI LIJEK
Odjeljak 1 (izbrisano)
Ponavljanje postupka
lan 324.
Opa odredba
Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom moe se na zahtjev ovlatene
osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uvjetima predvienim u ovom zakonu.
lan 324a.
Nepravo ponavljanje krivinog postupka
(1) Pravomona presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka ako je u dvjema presudama ili u vie
presuda protiv istog osuenog pravosnano izreeno vie kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju
jedinstvene kazne za djela u sticaju.
(2) U sluaju iz stava (1) ovog lana Sud e ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izrei
jedinstvenu kaznu. Za donoenje nove presude nadlean je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izreena
najstroija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni - sud koji je izrekao najveu kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji
je posljednji izrekao kaznu.
(3) Novu presudu donosi Sud u sjednici vijea na prijedlog tuioca ili osuenog, odnosno branioca, a po sasluanju
protivne stranke.
(4) Ako su u sluaju iz stava (1) ovog lana prilikom izricanja kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni
prijepis nove pravosnane presude bit e dostavljen i tim sudovima.
lan 325.
Nastavljanje krivinog postupka
69

Ako je krivini postupak rjeenjem pravomono obustavljen ili je presudom optuba pravomono odbijena zato to nije
bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev Tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih su donesene
navedene odluke.
lan 326.
Ponavljanje postupka zavrenog pravomonim rjeenjem
(1) Ako je izvan sluajeva iz lana 325. ovog zakona krivini postupak pravomono obustavljen prije poetka glavnog
pretresa, na zahtjev Tuitelja moe se dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na
osnovu kojih se Sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka.
(2) Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je Tuitelj odustao
od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja
Tuitelja. U pogledu dokazivanja krivinog djela Tuitelja primjenjivat e se odredbe lana 327. stava 2. ovog
zakona.
lan 327.
Ponavljanje postupka u korist osuenog
(1) Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila istrane radnje,
c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti
predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju
oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu,
d) ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog istog djela koje je
mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih,
e) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po zakonu obuhvaa vie
istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije
uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog utjecaja na
odmjeravanje kazne,
f) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u
toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju.
(2) U sluajevima iz stava 1. take a. i b. ovog lana mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe
oglaene krivim za odnosna krivina djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moe provesti zbog toga to su
umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1. take a. i b. ovog lana mogu
se utvrditi i drugim dokazima.
lan 328.
Ponavljanje postupka na tetu optuenog
(1) Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog
odustanka Tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili
krivinog djela protiv slubene i druge dunosti Tuitelja.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe lana 327. stav 2. ovog zakona.
lan 329.
Osobe ovlatene na podnoenje zahtjeva
(1) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti osuenog zahtjev u
njegovu korist mogu podnijeti Tuitelj i osobe iz lana 293. stava 2. ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog moe se podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu, i
bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
(3) Ako Sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o tome osuenog, odnosno osobu
koja je ovlatena da u korist osuenog podnese zahtjev.
lan 330.
Postupanje po zahtjevu
(1) O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee (lan 24. stav (5)).
70

(2) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju
injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, Sud e pozvati podnositelja da u
odreenom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem
postupku.
lan 331.
Odluivanje o zahtjevu
(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev
podnijela neovlatena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na
kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen
pravomonim rjeenjem Suda ili da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti
ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije postupio po lanu 330. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako Sud ne odbaci zahtjev, dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku od osam dana
odgovoriti na zahtjev. Kad Sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik
vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Poslije provedenih izviaja Sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka na nain iz lana
332. stav (2) ovog zakona.
lan 332.
Doputenje za ponavljanje postupka
(1) Sud e, ako ne odredi da se izviaj dopuni, na osnovu rezultata izviaja zahtjev uvaiti i dopustiti ponavljanje
krivinog postupka ili e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog
postupka.
(2) Ako Sud nae da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuenog postoje i za kojeg od
suoptuenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav
zahtjev postoji.
(3) U rjeenju kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka Sud e odluiti da se odmah zakae novi glavni
pretres.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a Sud smatra s obzirom na
podnesene dokaze da osueni moe u ponovljenom postupku biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem
ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu, ili da moe biti osloboen od optube ili da optuba moe biti odbijena
- odredit e da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine.
(5) Kad rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane pravomono, obustavit e se izvrenje
kazne, ali e Sud, po prijedlogu Tuitelja, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz lana 132. ovog zakona.
lan 333.
Pravila ponovljenog postupka
(1) Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je doputeno ponavljanje krivinog postupka,
primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku Sud nije vezan za rjeenja
donesena u prethodnom postupku.
(2) Ako se ponovljeni postupak obustavi do poetka glavnog pretresa, Sud e rjeenjem o obustavljanju postupka
ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad Sud u ponovljenom postupku donese presudu, izrei e da se prethodna presuda djelimino ili u cjelini stavlja
van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom Sud e optuenom uraunati izdranu
kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neko od djela za koje je optueni bio osuen, Sud e izrei novu
jedinstvenu kaznu.
(4) Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz lana 307. ovog zakona.

71

DIO TREI POSEBNI POSTUPCI

GLAVA XXV - POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA
lan 334.
Opa odredba
(1) Za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, a za
koje je prikupio dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo, Tuitelj
moe u optunici zatraiti od Suda da izda kazneni nalog - u kojem e optuenom izrei odreenu krivinopravnu
sankciju ili mjeru bez provoenja glavne rasprave.
(2) Tuilac moe zatraiti izricanje jedne ili vie sljedeih krivinopravnih sankcija: novanu kaznu, uslovnu osudu ili
mjeru sigurosti: zabranu obavljanja odreenih poziva, djelatnosti ili dunosti ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru
oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
(3) Izricanje novane kazne moe se zatraiti u visini koja ne moe biti vea od 50.000 KM.
lan 335.
Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga
(1) Sudija e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz
lana 25. ovog zakona, ako se radi o krivinom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti ili ako je Tuitelj
zatraio izricanje krivinopravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije doputena.
(2) O albi Tuitelja protiv rjeenja o odbaaju odluuje vijee iz lana 24. stava (7) ovog zakona u roku od 48 sati.
(3) Ako sudija smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema
tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivine sanakcije ili mjere, a ne one koju je zatraio Tuitelj,
postupit e s optunicom kao da je podnijeta na potvrdu i postupiti u skladu s lanom 228. ovog zakona.
lan 336.
Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga
(1) Ako se sloi za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija e potvrditi optunicu i zakazati sasluanje
optuenog bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana potvrivanja optunice.
(2) Na sasluanju je potrebno prisustvo stranaka i branilaca. U sluaju njihovog nedolaska, bit e primijenjene odredbe
l. 245., 246. i 248. ovog zakona.
(3) Prilikom sasluanja sudija e:
a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branitelj,
b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev Tuitelja za izricanje krivinopravne sankcije ili mjere,
c) pozvati tuioca da upozna optuenog o sadraju dokaza koje je prikupio Tuitelj i pozvati ga na davanje izjave
o predoenim dokazima,
d) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji,
e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.
lan 337.
Izdavanje kaznenog naloga
(1) Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e proslijediti optunicu radi zakazivanja
glavnog pretresa, u skladu s ovim zakonom. Glavni pretres bit e zakazan u roku od 30 dana.
(2) Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru predloenu u optunici, sudija e prvo
utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optunicom.
lan 338.
Sadraj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na albu
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadri podatke iz lana 285. ovog zakona.
(2) U obrazloenju presude iz stava 1. ovog lana ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom
se izdaje kazneni nalog.
(3) Protiv presude iz stava 1. ovog lana doputena je alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.
72

lan 339.
Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja se optuenom, njegovom branitelju i Tuitelju.
(2) Plaanje novane kazne prije isteka roka za podnoenje albe ne smatra se odricanjem od prava na albu.
GLAVA XXVI - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA
Odjeljak 1 - Ope odredbe
lan 340.
Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima
(1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u
vrijeme pokretanja postupka, odnosno suenja nisu navrile dvadeset i jednu godinu ivota. Ostale odredbe ovog
zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave.
(2) Odredbe lana 342. do 344., lana 347. do 350., lana 355., 357., 359. i 366. ovog zakona, primjenjuju se u
postupku prema mlaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj
osobi izrekne odgojna mjera u skladu s odredbama KZ BiH, a do tog vremena ona nija navrila dvadeset i jednu
godinu ivota.
lan 341.
Primjena odredbi prema djeci
Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme uinjenja krivinog djela nije navrio etrnaest godina ivota,
krivini postupak e se obustaviti i o tome e se obavijestiti organ starateljstva.
lan 342.
Obazrivo postupanje
(1) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naroito pri njegovom ispitivanju, svi koji uestvuju u
postupku duni su postupati obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima
maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi tetno utjecalo na razvoj maloljetnika.
(2) Organi koji uestvuju u postupku sprjeavat e pogodnim mjerama svako nedisciplinovano ponaanje maloljetnika.
lan 343.
Obavezna odbrana
(1) Maloljetnik mora imati branitelja od poetka pripremnog postupka.
(2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivini postupak, Sud e mu odrediti tumaa.
(3) Ako u sluajevima iz stava 1. ovog lana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu
branitelja, njega e postaviti po slubenoj dunosti sudija za maloljetnike.
lan 344.
Osloboenje od dunosti svjedoenja
Od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje
njegove linosti i prilika u kojima ivi (lan 355.), osloboeni su samo roditelj, staratelj, usvojitelj, socijalni radnik,
vjerski ispovjednik, odnosno vjerski slubenik i branitelj.
lan 345.
Spajanje i razdvajanje postupka
(1) Kad je maloljetnik uestvovao u uinjenju krivinog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu
e se razdvojiti i provesti po odredbama ove glave.
(2) Postupak prema maloljetniku moe se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po opim odredbama
ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje o tome donosi
sudija za maloljetnike, na obrazloeni prijedlog Tuitelja. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.
(3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne uinitelje, u pogledu maloljetnika e se uvijek
primijeniti odredbe lana 342. do 344., lana 347. do 350., lana 355., 357., 359. i 365. ovog zakona, kad se na
73

glavnom pretresu razjanjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i lana 366. i 372. ovog zakona, a ostale
odredbe ove glave ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s voenjem spojenog postupka.
lan 346.
Sprovoenje jedinstvenog postupka
Kad je osoba uinila neko krivino djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, sprovest e se jedinstven postupak po
lanu 25. ovog zakona, pred vijeem koje sudi punoljetnim osobama.
lan 347.
Uloga organa starateljstva
(1) U postupku prema maloljetnicima, pored ovlatenja koja su izriito predviena u odredbama ove glave, organ
starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na
injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravilne odluke.
(2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku Tuitelj e obavijestiti nadleni organ starateljstva.
lan 348.
Pozivanje i dostavljanje pismena
(1) Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.
(2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vri se shodno odredbama lana 171. ovog zakona, s tim da se
maloljetniku nee dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj ploi Suda, niti e se primijeniti odredba lana 167.
stav 2. ovog zakona.
lan 349.
Objavljivanje toka krivinog postupka
(1) Ne smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku.
(2) Pravomona odluka Suda moe se objaviti, ali bez navoenja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se moe
utvrditi njegov identitet.
lan 350.
Dunost hitnog postupanja
Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se trae obavjetenja,
izvjetaji ili miljenja, duni su najhitnije postupiti - kako bi se postupak to prije zavrio.
lan 351.
Sastav suda
(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku
prema maloljetnicima, u skladu s ovim zakonom.
(2) Vijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike, u
sluajevima predvienim ovim zakonom.
Odjeljak 2 - Pokretanje postupka
lan 352.
Primjena naela oportuniteta
(1) Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom kaznom, Tuitelj moe odluiti da ne
zahtijeva pokretanje krivinog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da
ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod
kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrivanja ovih okolnosti, Tuitelj
moe zatraiti obavjetenja od roditelja, odnosno staratelja maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to
potrebno moe ove osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavjetavanja. Tuitelj moe zatraiti miljenje
organa starateljstva o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku.
(2) Ako za donoenje odluke iz stava 1. ovog lana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika, Tuitelj moe, u
sporazumu s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali
najdue na 30 dana.
74

(3) Kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u toku, Tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje krivinog
postupka za drugo krivino djelo maloljetnika, ako s obzirom na teinu tog krivinog dijela, kao i na kaznu,
odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe voenje postupka i izricanje krivinopravne sankcije za
to djelo.
(4) Kad Tuitelj u sluajevima iz stava 1. i 3. ovog lana nae da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema
maloljetniku, obavijestit e o tome, uz navoenje razloga, organ starateljstva i oteenog.
lan 353.
Odgojne preporuke
Prije donoenja odluke hoe li podnijeti zahtjev za pokretanje krivinog postupka prema maloljetniku za krivino djelo
iz lana 352. stav 1. ovog zakona, Tuitelj je duan razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne preporuke, u
skladu s KZ BiH.
Odjeljak 3 - Pripremni postupak
lan 354.
Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka
(1) Tuitelj podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije donoenja odluke o tome
hoe li se sloiti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivina djela iz lana 353. ovog zakona, sudija za
maloljetnike je duan razmotriti mogunosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke u skladu s odredbama KZ
BiH. Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike e odluiti da se postupak prema
maloljetniku ne pokrene. Protiv rjeenja sudije za maloljetnike nije doputena alba.
(2) Izvan sluajeva iz stava 1. ovog lana, ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevom za pokretanje
pripremnog postupka, zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike.
(3) Sudija za maloljetnike moe povjeriti policijskim organima da izvre naredbu o pretresanju stana i lica ili o
privremenom oduzimanju predmeta, na nain predvien ovim zakonom.
lan 355.
Pribavljanje podataka o linosti maloljetnika
(1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo, posebno e se
utvrditi godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne razvijenosti, ispitat e se sredina
u kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ivi i druge okolnosti koje se tiu njegove osobe.
(2) Radi utvrivanja okolnosti iz stava 1. ovog lana, sudija za maloljetnike e pribaviti izvjetaj i sasluati osobe koje
mogu dati potrebne podatke, izuzev osoba iz lana 344. ovog zakona.
(3) Podatke o linosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moe zatraiti da te podatke
prikupi odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moe njihovo pribavljanje povjeriti i
organu starateljstva.
(4) Kad je za utvrivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove duevne razvijenosti, psihikih svojstava ili
sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vjetaci, za ovaj pregled odredit e se lijenici, psiholozi ili pedagozi.
Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.
lan 356.
Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku
(1) Sudija za maloljetnike sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji, drei se odredaba ovog zakona u onoj mjeri
koja osigurava prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebnih za odluivanje.
(2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni Tuitelj i branitelj. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to
potrebno, obavit e se uz pomo pedagoga ili druge strune osobe. Sudija za maloljetnike moe odobriti da
radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staratelj
maloljetnika. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama, mogu stavljati prijedloge i upuivati pitanja osobi koja
se ispituje, odnosno sasluava.
lan 357.
Smjetaj maloljetnika
(1) Sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilite, odgojnu
ili slinu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi
75

izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika.
(2) Trokovi smjetaja maloljetnika isplauju se unaprijed iz budetskih sredstava i ulaze u trokove krivinog
postupka.
lan 358.
Odreivanje pritvora
(1) Izuzetno, sudija za maloljetnike moe maloljetniku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz lana 132. stava 1.
take a. do c. ovog zakona.
(2) Na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moe trajati najdue mjesec dana. Vijee
za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 15 dana.
(3) Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za jo dva mjeseca.
(4) Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci. Kontrolu opravdanosti
pritvora vri vijee za maloljetnike svakih mjesec dana od dana donoenja zadnjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv
ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
lan 359.
Postupak prema maloljetniku u pritvoru
(1) Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.
(2) Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovlatenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji
za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje, u pogledu pritvorenika.
lan 360.
Obrazloeni prijedlog
(1) Nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na uinjenje krivinog djela i na osobu maloljetnika, sudija za
maloljetnike dostavlja spise Tuitelju koji je duan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak
dopuni ili izjaviti da odustaje od postupka i podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili podnijeti obrazloeni
prijedlog sudiji za maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne.
(2) Ako Tuitelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazloeni prijedlog sudiji za
maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa
sudije za maloljetnike - smatrat e se da je odustao od krivinog gonjenja.
(3) Prijedlog Tuitelja sadri: ime i prezime maloljetnika, njegove godine ivota, opis djela, dokaze iz kojih proizlazi
da je maloljetnik uinio krivino djelo, obrazloenje koje treba da sadri ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika i
prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera ili kazna.
lan 361.
Obustava postupka
(1) Ako u toku pripremnog postupka Tuitelj nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku ili da
postoje razlozi iz lana 352. stav 3. ovog zakona, stavit e prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O
prijedlogu za obustavljanje postupka Tuitelj e obavijestit i organ starateljstva.
(2) Ako se sudija za maloljetnike ne sloi s prijedlogom Tuitelja, zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike.
(3) Vijee moe obustaviti postupak prema maloljetniku ili odluiti da se postupak nastavi pred sudijom za
maloljetnike.
lan 362.
Kontrola postupka
Sudija za maloljetnike obavjetava predsjednika Suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o
razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo u toku. Predsjednik Suda e, po potrebi, poduzeti mjere
da se postupak ubrza.
Odjeljak 4 - Prvostepeni postupak
lan 363.
Zakazivanje roita ili glavnog pretresa
76

(1) Kad primi prijedlog Tuitelja, sudija za maloljetnike zakazuje roite ili glavni pretres.
(2) Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom pretresu.
(3) Sudija za maloljetnike saopit e maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izreena.
lan 364.
Odluivanje na glavnom pretresu
(1) Kad se odluuje na osnovu glavnog pretresa, shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona o rukovoenju
glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali sudija za
maloljetnike moe odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom sluaju ne bi bila
cjelishodna.
(2) Pored osoba ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat e se i roditelji maloljetnika,
odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne
sprjeava Sud da odri glavni pretres.
(3) Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora biti prisutan Tuitelj, kad je podnio prijedlog iz lana 360. ovog zakona
i branitelj.
(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni optube primjenjivat e se i u postupku prema maloljetniku, s tim to je sudija za
maloljetnike ovlaten da i bez prijedloga Tuitelja donese odluku na osnovu injeninog stanja koje je izmijenjeno
na glavnom pretresu.
(5) Na roite e biti pozvani: tuilac, maloljetnik, branilac, roditelj, odnosno staratelj maloljetnika, a o roitu e biti
obavijeten i moe mu prisustvovati predstavnik centra za socijalni rad. Ovom roitu obavezno prisustvuju tuilac
i branilac maloljetnika. Ukoliko tuilac ili branilac neopravdano izostanu s roita, sudija za maloljetnike
obavjetava ured tuioca, odnosno advokatsku komoru.
lan 365.
Iskljuenje javnosti
(1) Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek iskljuena.
(2) Sudija za maloljetnike moe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zatitom i odgojem
maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta, kao i naunici.
(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moe narediti da se, osim Tuitelja, branitelja i predstavnika organa
starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe.
(4) Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik
udalji iz zasjedanja.
lan 366.
Privremeni smjetaj maloljetnika
U toku postupka, sudija za maloljetnike moe donijeti odluku o privremenom smjetaju maloljetnika (lan 357.), a
moe i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.
lan 367.
Zakazivanje glavnog pretresa ili odravanje roita i donoenje odluke
(1) Sudija za maloljetnike duan je zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje odgojne mjere u roku od osam
dana od dana prijema prijedloga Tuitelja ili od dana kad je na roitu odlueno da se odri glavni pretres. Za svako
produenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika Suda.
(2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odreuje se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog
pretresa sudija za maloljetnike obavijestit e predsjednika Suda i iznijet e razloge za odlaganje, odnosno
prekidanje.
(3) Sudija za maloljetnike duan je da pismeno izradi presudu, odnosno rjeenje u roku od osam dana, a u posebno
sloenim sluajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rjeenja.
lan 368.
Odluke sudije za maloljetnike
(1) Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog Tuitelja pri odluivanju hoe li prema maloljetniku izrei kaznu ili
e primijeniti odgojnu mjeru, ali ako je Tuitelj odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne moe maloljetniku
77

izrei kaznu nego samo odgojnu mjeru.

(2) Sudija za maloljetnike e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kad Sud na osnovu lana 283. take d. do f.
ovog zakona, donosi presudu kojom se optuba odbija ili kojom se optueni oslobaa od optube (lan 284.), kao i
kad sudija nae da nije cjelishodno izrei maloljetniku ni odgojnu mjeru niti kaznu.
(3) Sudija za maloljetnike donosi rjeenje i kad izrie odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rjeenja navodi se
samo koja se mjera izrie, ali se maloljetnik ne oglaava krivim za krivino djelo koje mu se stavlja na teret. U
obrazloenju rjeenja navest e se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere.
(4) Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi se u obliku iz lana 285. ovog zakona.
lan 369.
Trokovi postupka i imovinskopravni zahtjev
(1) Sudija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova krivinog postupka i na ispunjenje
imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora.
(2) Ako je prema maloljetniku izreena odgojna mjera, trokovi postupka padaju na teret budetskih sredstava, a
oteeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak.
Odjeljak 5 - Pravni lijekovi
lan 370.
alba protiv presude i rjeenja
(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku
izreena odgojna mjera i protiv rjeenja o obustavljanju postupka (lan 368. stav 2.) mogu podnijeti albu sve
osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (lan 293.) i to u roku od osam dana od dana prijema presude,
odnosno rjeenja.
(2) Branitelj, Tuitelj, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj, brat, sestra i
hranitelj mogu podnijeti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.
(3) alba protiv rjeenja kojim se izrie odgojna mjera koja se izdrava u ustanovi zadrava izvrenje rjeenja ako
sudija za maloljetnike, u saglasnosti s roditeljima maloljetnika, i po sasluanju maloljetnika, ne odlui drugaije.
(4) Na sjednicu vijea za maloljetnika (lan 304.) uvijek e se pozvati maloljetnik i njegov branitelj. Nedolazak
maloljetnika i njegovog branitelja koji su uredno obavijeteni o sjednici - ne sprjeava drugostepeni sud da odri
sjednicu.
lan 371.
Odluke vijea za maloljetnike i zabrana reformatio in peius
(1) Vijee za maloljetnike moe preinaiti prvostepenu odluku i izrei teu mjeru maloljetniku - samo ako je to
predloeno u albi Tuitelja.
(2) Ako prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili zavodska mjera, vijee za maloljetnike
moe tu kaznu, odnosno mjeru izrei samo ako odri pretres. Maloljetniki zatvor u duem trajanju ili tea
zavodska mjera od one izreene prvostepenom odlukom, moe se izrei i u sjednici drugostepenog vijea.
lan 372.
Ponavljanje krivinog postupka
Odredbe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravomonom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje
postupka zavrenog pravomonim rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.
Odjeljak 6 - Nadzor Suda nad provoenjem mjera
lan 373.
Izvjetaj o ponaanju maloljetnika
(1) Uprava ustanove u kojoj se izvrava odgojna mjera prema maloljetniku duna je da svaka dva mjeseca dostavi
Sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvjetaj o ponaanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike moe i sam obilaziti
maloljetnike smjetene u ustanovi.
(2) Sudija za maloljetnike moe preko organa starateljstva pribaviti obavjetenje o izvrenju ostalih odgojnih mjera, a
moe odrediti da to uini i odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.).
78

Odjeljak 7 - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvrenja

lan 374.
Izmjena odluke i obustava izvrenja
(1) Kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri, odluku o izmjeni donosi
sudija za maloljetnike koji je donio rjeenje o odgojnoj mjeri ako sam nae da je to potrebno, ili na prijedlog
Tuitelja, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom.
(2) Prije donoenja odluke sudija za maloljetnike e sasluati Tuitelja, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika
ili druge osobe, a pribavit e i potrebne izvjetaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrava zavodsku mjeru, od
organa starateljstva ili drugih organa i ustanova.
(3) Po odredbama stava 1. i 2. ovog lana donosi se i odluka o obustavljanju izvrenja odgojne mjere.
(4) Odluku o izmjeni odgojne mjere ili o obustavi izvrenja donosi sudija za maloljetnike.
GLAVA XXVII - POSTUPAK PROTIV PRAVNIH OSOBA
lan 375.
Jedinstvenost postupka
(1) Zbog istog krivinog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokree i vodi krivini postupak zajedno s postupkom
protiv uinitelja.
(2) Postupak samo protiv pravne osobe se moe pokrenuti, odnosno voditi kada protiv uinitelja krivini postupak nije
mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini postupak ve
proveden.
(3) U jedinstvenom postupku se protiv optuenog pravne osobe i optuenog podie jedna optunica i izrie jedna
presuda.
lan 376.
Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka
Tuitelj moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja
ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe uinjenju krivinog djela bio neznatan ili pravna
osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrit e trokova postupka ili ako je protiv
pravne osobe zapoet steajni postupak ili kada je uinitelj krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv koje bi se
krivini postupak inae pokrenuo.
lan 377.
Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku
(1) Svaka pravna osoba u krivinom postupku mora imati svoga zastupnika, koji je ovlaten za preduzimanje svih
radnji za koje je po ovom zakonu ovlaten osumnjieni, odnosno optueni i osueni.
(2) Pravna osoba u krivinom postupku moe imati samo jednoga zastupnika.
(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlatenje za zastupanje.
lan 378.
Odreivanje zastupnika
(1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu
nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.
(2) Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekoga drugog. Ovlatenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik
kod Suda.
(3) Kada je prije pravomonog okonanja krivinog postupka pravna osoba prestala postojati, zastupnika e joj odrediti
Sud.
lan 379.
Izuzee zastupnika
(1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba koja je pozvana kao svjedok.
(2) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba protiv koje tee postupak zbog istog krivinog
79

djela, osim ako je jedini lan pravne osobe.

(3) U sluaju iz stava 1. i 2. ovog lana Sud e pozvati pravnu osobu da nadleni organ te pravne osobe u odreenom
roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijesti Sud. U suprotnom e zastupnika odrediti Sud.
lan 380.
Dostavljanje pismena
Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se i pravnoj osobi i zastupniku.
lan 381.
Trokovi zastupnika
Trokovi zastupnika pravne osobe u krivinom postupku su trokovi krivinog postupka. Trokovi za zastupnika
postavljenog na osnovu lana 378. i 379. ovog zakona unaprijed se isplauju iz sredstava organa koji vodi krivini
postupak samo ako pravna osoba nema sredstava.
lan 382.
Branitelj pravne osobe u krivinom postupku
(1) Pravna osoba moe, pored zastupnika, imati branitelja.
(2) Pravna i fizika osoba kao i osumnjieni, odnosno optueni, ne mogu imati istog branitelja.
lan 383.
Sadraj optunice
Optunica protiv pravne osobe u krivinom postupku, pored sadraja propisanih ovim zakonom, sadri naziv pod kojim
pravna osoba, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu, sjedite pravne osobe, opis krivinog djela i osnov
odgovornosti pravne osobe.
lan 384.
Sasluanje i zavrna rije
(1) Na glavnoj raspravi se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik pravne osobe.
(2) Po zavrenom dokazanom postupku, kao i zavrnoj rijei Tuitelja i oteenog, sudija, odnosno predsjednik vijea
daje rije branitelju, zatim zastupniku pravne osobe, te branitelju optuenog, i na kraju optuenom.
lan 385.
Presuda pravnoj osobi
Pored sadraja propisanog u lanu 285. ovog zakona, pisana presuda pravnoj osobi mora sadravati:
u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite
pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu,
b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite
pravne osobe, kao i zakonski propis po kojem je optuena, po kojem se oslobaa optube za to djelo ili po
kojem se optuba odbija.
a)

lan 386.
Mjera obezbjeenja
(1) Za obezbjeenje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, Sud moe, na prijedlog
Tuitelja, protiv pravne osobe u krivinom postupku odrediti privremeno obezbjeenje. U ovom sluaju shodno se
primjenjuju odredbe lana 202. ovog zakona.
(2) Ako postoji opravdana bojazan da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti
odgovorna pravna osoba ili se s uinjenjem djela prijeti, Sud moe u istom postupku, osim mjera iz stava 1. ovog
lana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vie odreenih djelatnosti na odreeno vrijeme.
(3) Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak, Sud moe, na prijedlog Tuitelja ili po slubenoj
dunosti, zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog
registra. Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.
lan 387.
80

Primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako drugaije nije odreeno, u krivinom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe
ovog zakona, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe.
GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE
KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE
lan 388.
Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti
(1) Ako je kod optuenog nakon uinjenja krivinog djela nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati
u postupku Sud e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti postupak i optuenog uputiti organu
nadlenom za pitanja socijalnog staranja.
(2) Kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja u mjeri da je sposoban da uestvuje u postupku, krivini postupak
e se nastaviti.
(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja, vijee iz lana 24. stava (7) ovog zakona donijet
e rjeenje o obustavi postupka.
lan 389.
Postupak u sluaju neuraunljivosti
(1) Ako je osumnjieni uinio protupravno djelo u stanju neuraunljivosti i postoje zakonom odreeni uslovi za
odreivanje prisilnog smjetaja lica s teim duevnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu, tuilac e u optunici
postaviti prijedlog da Sud utvrdi da je osumnjieni uinio protupravno djelo u stanju neuraunljivosti, kao i da mu
se privremeno odredi prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi uz obavjetavanje zdravstvene ustanove.
(2) Protiv osumnjienog, odnosno optuenog iz stava (1) ovog lana na obrazloeni prijedlog tuioca moe se odrediti
pritvor iz razloga iz lana 132. ovog zakona. Ako je pritvor protiv osumnjienog odreen ili produen, izvrava se u
zdravstvenoj ustanovi i moe trajati dok postoje razlozi iz lana 132. ovog zakona, ali ne due od rokova iz l. 135.
i 137. stav (2) i (3) ovog zakona, odnosno pravosnanog rjeenja o privremenom odreivanju prisilnog smjetaja.
(3) Ako Sud nakon provedenog glavnog pretresa utvrdi da je optueni uinio protupravno djelo u stanju
neuraunljivosti, donijet e presudu kojom se utvruje da je optueni uinio protupravno djelo u stanju
neuraunljivosti i posebnim rjeenjem e mu se privremeno odrediti prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi u
trajanju od est mjeseci. Protiv rjeenja dozvoljena je alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja.
(4) Po pravosnanosti rjeenja iz stava (3) ovog lana, tuilac e, u skladu s posebnim zakonom kojim se regulira
pitanje zatite ovih lica, nadlenom sudu dostaviti obavjetenje za pokretanje postupka o prisilnom smjetaju teko
duevno bolesnog lica u zdravstvenu ustanovu. Uz ovo obavjetenje bit e dostavljena medicinska dokumentacija i
pravosnano rjeenje o privremenom odreivanju prisilnog smjetaja u zdravstvenu ustanovu.
(5) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optueni poinio protupravno djelo u stanju
uraunljivosti, smanjene uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti, tuilac e odustati od podnesenih
prijedloga iz stava (1) ovog lana, nastaviti postupak i izmijeniti optunicu. U sluaju kad se radi o smanjenoj ili
bitno smanjenoj uraunljivosti, tuilac moe predloiti izricanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
lijeenja, koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
(6) Ako Sud utvrdi da optueni u vrijeme poinjenja djela nije bio u stanju neuraunljivosti, a tuilac ne odustane od
prijedloga iz stava (1) ovog lana, Sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija.
(7) Poslije podnoenja prijedloga iz stava (1) ovog lana, osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca.
lan 390.
Postupak u sluaju obaveznog lijeenja od ovisnosti
(1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti, Sud odluuje poto pribavi nalaz i miljenje vjetaka.
U svojem nalazu i miljenju vjetak treba da se izjasni i o mogunostima za lijeenje optuenog.
(2) Ako je pri izricanju uvjetne osude uinitelju odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao lijeenju ili ga je
samovoljno napustio, Sud moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uinitelj lijeio ili je
trebao da se lijei, a po sasluanju Tuitelja i uinitelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvrenje
sigurnosne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti. Prije donoenja odluke Sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje
lijenika.
lan 391.
81

Oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji se po KZ BiH moraju oduzeti, oduzee se i kad se krivini postupak ne zavri presudom kojom se
optueni proglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi ope i interesi morala, o emu se donosi posebno rjeenje.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi sudija, odnosno vijee u trenutku kad je postupak zavren, odnosno kad je
obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog lana donosi sudija, odnosno vijee i kad je u presudi kojom je
optueni proglaen krivim proputeno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prijepis rjeenja o oduzimanju predmeta dostavit e se vlasniku predmeta ako je vlasnik poznat.
(5) Protiv rjeenja iz stava 1. do 3. ovog lana, vlasnik predmeta ima pravo na albu zbog nepostojanja zakonskog
osnova za oduzimanje predmeta.
lan 392.
Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
(1) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom postupku po slubenoj dunosti.
(2) Tuitelj je u toku postupka duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za utvrivanje
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
(3) Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta pribavljenih krivinim djelom,
odnosno u pogledu novanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist e se utvrivati samo u
onom dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.
lan 393.
Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je imovinska korist
prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat e se na glavni pretres radi sasluanja. Pozivom e se upozoriti
da e se postupak provesti bez njihove prisutnosti.
(2) Predstavnik pravne osobe sasluat e se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain postupit e se u
odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.
(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlaten je da u vezi s utvrivanjem
imovinske koristi predlae dokaze i da, po doputenju sudije, odnosno predsjednika vijea, postavlja pitanja
optuenom, svjedocima i vjetacima.
(4) Iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ni na
predstavnika pravne osobe.
(5) Ako Sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut e glavni pretres i
pozvae osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne osobe.
lan 394.
Utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni ako bi inae njeno
utvrivanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka.
lan 395.
Privremene mjere osiguranja
Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, Sud e po slubenoj dunosti po
odredbama koje vae za izvrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom sluaju shodno se
primjenjuju odredbe lana 202. ovog zakona.
lan 396.
Sadraj odluke kojom se izrie mjera oduzimanja imovinske koristi
(1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom Sud moe izrei u presudi kojom se optueni oglaava
krivim i u rjeenju o primjeni vaspitne mjere, kao i u postupku iz lana 389. ovog zakona.
(2) U izreci presude ili rjeenja Sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima.
(3) Ovjereni prijepis presude, odnosno rjeenja dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i
82

predstavniku pravne osobe ako je Sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.
lan 397.
Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi
Osoba iz lana 393. ovog zakona moe podnijeti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u pogledu odluke o
oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
lan 398.
Shodna primjena odredbi ovog zakona o albi
Odredbe lana 294. stava 2. i 3. i lana 302. i 317. ovog zakona shodno se primjenjuju na albu protiv odluke o
oduzimanju imovinske koristi.
lan 399.
Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona
Ako odredbama ove glave nije ta drugo predvieno, u pogledu postupka za primjenu mjera sigurnosti ili za oduzimanje
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, shodno se primjenjuju ostale odgovarajue odredbe ovog zakona.
lan 400.
Postupak opozivanja uvjetne osude
(1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni ne vrati imovinsku korist pribavljenu
krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni druge obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te
obaveze, Sud e provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog Tuitelja ili po slubenoj dunosti.
(2) Sud je obavezan da zakae sasluanje radi utvrivanja injenica, na koje e pozvati Tuitelja, osuenog i
oteenog.
(3) Ako Sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donijee presudu kojom e
opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili produiti rok za ispunjavanje obaveze ili je
zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom ili osloboditi osuenog ispunjavanja izreene obaveze. Ako Sud nae
da nema osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude.
GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA DONOENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI PRESTANKU MJERA
SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE
lan 401.
Rjeenje o brisanju osude
(1) Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odreenog vremena i pod uvjetom da osueni u tom vremenu ne
uini novo krivino djelo, rjeenje o brisanju osude donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za voenje
poslova kaznene evidencije.
(2) Prije donoenja rjeenja o brisanju osude izvrit e se potrebna provjeravanja, a naroito e se prikupiti podaci o
tome da li je protiv osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka
predvienog za brisanje osude.
lan 402.
Prijedlog osuenog za brisanje osude
(1) Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueni moe traiti da se utvrdi da je brisanje osude
nastupilo po zakonu.
(2) Ako nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, osueni moe
traiti da Sud donese rjeenje o brisanju osude.
lan 403.
Sudsko brisanje uvjetne osude
Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana proteka vremena provjeravanja, Sud e donijeti
rjeenje kojim se utvruje brisanje uvjetne osude. Ovo rjeenje dostavit e se osuenom, Tuitelju i organu nadlenom
za voenje kaznene evidencije.
lan 404.
83

Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke

(1) Postupak za brisanje osude shodno odredbama KZ BiH na osnovu sudske odluke pokree se na molbu osuenog.
(2) Molba se podnosi Sudu.
(3) Sudija koji za to bude odreen, zakazat e i provesti sasluanje Tuitelja i osuenog.
(4) Sudija moe o ponaanju osuenog zatraiti izvetaj od policijskog organa, a moe takav izvetaj traiti i od uprave
ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu.
(5) Podnositelj molbe i Tuitelj mogu podnijeti albu protiv odluke Suda po molbi za brisanje osude.
(6) Ako Sud odbije molbu zato to osueni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude, osueni moe molbu
ponoviti po isteku jedne godine od dana pravomonosti rjeenja o odbijanju molbe.
lan 405.
Uvjerenje o kaznenoj evidenciji
U uvjerenju koje se graanima izdaje na osnovu podataka iz krivine evidencije, brisana osuda i brisane pravne
posljedice osude ne smiju se spominjati.
lan 406.
Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti
(1) Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih u KZ BiH i drugih mjera propisanih zakonom podnosi se
Sudu.
(2) Sudija koji za to bude odreen e prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim e zakazati i
provesti sasluanja - radi utvrivanja injenica na koje se podnositelj molbe poziva. Sudija e pozvati Tuitelja i
podnositelja molbe.
(3) Sudija iz stava 2. ovog lana moe zahtijevati izvjetaj o ponaanju osuenog od policijskog organa, odnosno od
ustanove u kojoj je osueni izdrao kaznu.
(4) U sluaju odbijanja molbe, nova molba se ne moe podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana
pravomonosti rjeenja o odbijanju ranije molbe.
(izbrisan naslov glave)
lanovi 407 do 410 izbrisani
lan 407.
Centralizacija podataka
O krivinim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj krivotvorenog novca, neovlatene proizvodnje, preraivanja i
prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim
krivinim djelima u pogledu kojih se meunarodnim ugovorima predvia centralizacija podataka, Sud je duan - bez
odlaganja, dostaviti nadlenom ministarstvu Bosne i Hercegovine podatke o krivinom djelu i uinitelju i pravomonu
presudu. Kad je u pitanju krivino djelo pranja novca ili se radi o krivinom djelu u vezi s pranjem novca, podaci se
moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu Bosne i Hercegovine nadlenom za spreavanje pranja novca.
lan 412.
(izbrisan)
lan 413.
(izbrisan)
(izbrisan naslov glave)
lanovi 414. 431 izbrisani
GLAVA XXX - POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH
PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSUENIH I NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE
lan 432.
84

Naknada tete zbog neopravdane osude

(1) Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomono izreena krivinopravna
sankcija ili koja je oglaena krivom, a osloboena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka
ponovljeni postupak pravomono obustavljen ili je pravomonom presudom osloboena od optube, ili je optuba
odbijena, osim u sljedeim sluajevima:
a) ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u ponovljenom
postupku Tuitelj odustao od krivinog gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma s
osumnjienim, odnosno optuenim,
b) ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda, a ovlateni tuitelj je
preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom.
(2) Osueni nema pravo na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namjerno prouzroio
svoju osudu, osim ako je na to bio prinuen.
(3) U sluaju osude za krivina djela u stjecaju, pravo na naknadu tete moe se odnositi i na pojedina krivina djela u
pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade.
lan 433.
Zastarjelost potraivanja za naknadu tete
(1) Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravomonosti presude kojom je optueni
osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno pravomonosti rjeenja Tuitelja ili Suda kojim je
postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnoenje vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu
apelacionog odjeljenja od dana prijema odluke tog vijea.
(2) Prije podnoenja Sudu tube za naknadu tete, oteeni je duan da se svojim zahtjevom obrati nadlenom
ministarstvu Bosne i Hercegovine, radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini naknade.
(3) U sluaju iz lana 434. stav 1. ovog zakona, o zahtjevu se moe rjeavati samo ako ovlateni tuitelj nije preduzeo
gonjenje pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravomone presude.
lan 434.
Podnoenje tube nadlenom sudu za naknadu tete
(1) Ako zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen ili po njemu nadleno ministarstvo Bosne i Hercegovine ne donese
odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tubu za
naknadu tete.
(2) Ako je postignut sporazum samo u dijelu odtetnog zahtjeva, oteeni moe podnijeti tubu u pogledu ostatka
zahtjeva.
(3) Tuba za naknadu tete podnosi se protiv Bosne i Hercegovine.
lan 435.
Pravo nasljednika na naknadu tete
(1) Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete. Ako je oteeni ve
podnio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama ve postavljenog zahtjeva za naknadu
imovinske tete.
(2) Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete, odnosno pokrenuti
postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se od zahtjeva nije odrekla.
lan 436.
Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu tete
(1) Pravo na naknadu tete pripada:
a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je postupak obustavljen ili je
pravomonom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena,
b) osobi koja je izdravala kaznu lienja slobode, a povodom ponavljanja krivinog postupka izreena joj je kazna
lienja slobode u kraem trajanju od kazne koju je izdrala ili joj je izreena krivinopravna sankcija koja se ne
sastoji u lienju slobode ili je oglaena krivom a osloboena od kazne,
c) osobi koja je usljed pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode ili je zadrana due u
pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere,
d) osobi koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena.
85

(2) Osobi koja je liena slobode bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu tete ako joj nije odreen pritvor,
niti joj je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj.
(3) Naknada tete ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzroila lienje slobode. U sluajevima
iz stava 1. take a. ovog lana iskljueno je pravo na naknadu tete i ako su postojale okolnosti iz lana 432. stava
1. ili ako je postupak obustavljen na osnovu lana 205. ovog zakona.
(4) U postupku za naknadu tete, u sluajevima iz stava 1. i 2. ovog lana, shodno e se primjenjivati odredbe ove
glave.
lan 437.
Naknada tete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja
Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lienje slobode neke osobe prikazan u sredstvima
javnog informiranja i time bio povrijeen ugled te osobe, Sud e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom
sredstvu javnog informranja saopenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost
lienja slobode. Ako sluaj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saopenje e se, na zahtjev te osobe,
dostaviti organu ili pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno politikoj
stranci ili udruenju graana.
lan 438.
Osobe kojima pripada pravo podnoenja odtetnog zahtjeva
(1) Poslije smrti osuene osobe pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom branom odnosno vanbranom
drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti i ako nije bio podnesen zahtjev za naknadu tete.
(3) Neovisno od uvjeta iz lana 432. ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti i kad je povodom
vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije djela u ranijoj
presudi bio tee povrijeen ugled osuene osobe.
(4) Zahtjev iz stava 1. do 3. ovog lana podnosi se Sudu u roku od est mjeseci. O zahtjevu odluuje vijee (lan 24.
stav (7)). Prilikom rjeavanja o zahtjevu shodno se primjenjuju odredbe lana 432. stava 2. i 3. i lana 436. stava 3.
ovog zakona.
lan 439.
Rehabilitacija
Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji.
Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije. O ponitenom upisu ne smiju se nikom davati
podaci iz kaznene evidencije.
lan 440.
Zabrana upotrebe podataka
Osoba koja je na bilo koji nain dola do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lienje
slobode, ne smije upotrijebiti te podatke na nain koji bi bio od tete za rehabilitaciju osobe protiv koje je voen
krivini postupak.
lan 441.
Pravo na naknadu tete u vezi zaposlenja
(1) Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika
socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je
zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode sta izgubila. U sta se uraunava i vrijeme
nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode, a koja nije nastala
krivnjom te osobe.
(2) Prilikom svakog rjeavanja o pravu na koje utjee duina radnog staa, odnosno staa osiguranja, nadleni organ ili
druga pravna osoba uzet e u obzir sta priznat odredbom stava 1. ovog lana.
(3) Ako organ ili pravna osoba iz stava 2. ovog lana ne uzme u obzir sta priznat odredbom stava 1. ovog lana,
oteena osoba moe zahtijevati da Sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena staa nastupilo po zakonu. Tuba se
podnosi protiv organa ili pravne osobe, koja osporava priznati sta i protiv Bosne i Hercegovine.
(4) Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2. ovog lana ostvaruje, isplatit e se iz sredstava
budeta Bosne i Hercegovine propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog lana sta priznat.
86

(5) Sta osiguranja priznat odredbom stava 1. ovog lana u cjelini se uraunava u mirovinski sta.
GLAVA XXXI - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE
lan 442.
Traenje adrese
Ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, kad je to po odredbama ovog zakona
neophodno, Tuitelj, odnosno Sud e zatraiti od policijskih organa da osumnjienog, odnosno optuenog potrae i da
Tuitelja, odnosno Sud obavijeste o njegovoj adresi.
lan 443.
Uvjeti za izdavanje potjernice
(1) Izdavanje potjernice moe se narediti kad se osumnjieni, odnosno optueni protiv kojeg je pokrenut krivini
postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna nalazi u
bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora.
(2) Izdavanje potjernice nareuje Sud.
(3) Izdavanje potjernice naredit e se i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu, bez obzira na
visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s lienjem slobode. Naredbu u
takvom sluaju izdaje upravnik ustanove.
(4) Naredba Suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima radi izvrenja.
lan 444.
Izdavanje objave
(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim djelom, ili ove predmete treba pronai, a
naroito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaenog nepoznatnog lea, naredit e se izdavanje
objave kojom e se zatraiti da se podaci ili obavjetenja dostave organu koji vodi postupak.
(2) Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva i nestalih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti,
odnosno nestanka tih osoba, dolo usljed krivinog djela.
lan 445.
Povlaenje potjernice ili objave
Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je odmah povue kad se pronae traena osoba ili
predmet ili kad nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili
objava nije vie potrebna.
lan 446.
Ko raspisuje potjernicu ili objavu
(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadleni policijski organ koga odreuje Sud u svakom pojedinom sluaju, odnosno
ustanova iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne ili zavodske mjere.
(2) Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu, nadleno ministarstvo Bosne i
Hercegovine moe raspisati meunarodnu potjernicu.
GLAVA XXXII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 447
Nadleno ministarstvo
U smislu ovog zakona, nadleno ministarstvo Bosne i Hercegovine je ministarstvo kojem je povjereno obavljanje
poslova iz oblasti pravosua.
lan 448.
Sudska policija
Ako do stupanja na snagu ovog zakona ne otpone s radom sudska policija, ovlatenja sudske policije predviena u
ovom zakonu izvravat e policijski organi u Bosni i Hercegovini, odnosno sudska policija entiteta.

87

lan 449.
Rjeavanje predmeta primljenih u rad kod drugih sudova, odnosno tuilatava
(1) Predmete iz nadlenosti Suda primljene u rad kod drugih sudova do stupanja na snagu ovog zakona, dovrit e ti
sudovi ukoliko je u tim predmetima optunica potvrena, odnosno stupila na pravnu snagu.
(2) Predmete iz nadlenosti Suda primljene u rad kod drugih sudova, odnosno tuilatava, i u kojima optunica nije
stupila na pravnu snagu, odnosno nije potvrena, dovrit e mjesno nadleni sudovi, osim ako Sud po slubenoj
dunosti ili na obrazloen prijedlog stranaka ili branitelja, odlui da preuzme takav predmet a uzimajui u obzir
teinu krivinog djela, svojstva poinioca i ostale okolnosti vane za ocjenu sloenosti predmeta.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana, nakon odluke Suda o preuzimanju predmeta, krivini postupak e se nastaviti u
skladu s ovim zakonom.
lan 450.
Donoenje podzakonskih propisa
Podzakonski propisi predvieni ovim zakonom donijet e se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
lan 451.2
Stupanje na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupio je na snagu 1. marta 2003. godine.
PS BiH broj 78/03
27. juna 2003. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH
efik Daferovi, s. r.

Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH
Velimir Juki, s. r.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku objavljenom u Slubenom glasniku BiH 58/08 navedeni su i sljedei lanovi:
lan 125.

U predmetima u kojima je optunica potvrena do stupanja na snagu ovog zakona, postupak e se nastaviti po odredbama zakona o krivinom
postupku Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07 i 15/08), osim
ako su odredbe ovog zakona povoljnije za osumnjienog, odnosno optuenog.
lan 126.
Ovlauje se Ustavnopravna komisija Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne
skuptine BiH da utvrde preieni tekst zakona o krivinom postupku BiH u roku od 60 dana od dana objavljivanja ovog zakona u "Slubenom
glasniku BiH".
lan 127.
Nadleni organi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine uskladit e svoje zakone o krivinom
postupku s ovim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

88