Metodika nastave Tehnikog odgoja

i informatike 2
Sistem evaluacije nastave

Evaluacija ili vrednovanje

Evaluacija ili vrednovanje (evolution
odrediti vrijednost, ocijeniti, procijeniti
vrijednost) predmet je dokimologije (gr.
dokimos prokuan, dokazan, estit +
logija), odnosno nauke koja se bavi
prouavanjem sistema ocjenjivanja u
koli ili drugdje.

Pedagoke i drutvene funkcije

Praenje i evaluacija ostvarenih
rezultata u praksi Informatike predstavlja
osnovni uslov za unaprjeenje ovog
vaspitno-obrazovnog podruja, na
makro planu, a pedagoko voenje
razvoja svakog uenika na mikro planu.
Ocjenjivanje uenika kao akt
vrednovanja pojedinih rezultata
ishoda, postie ostvarenje znaajne
pedagokeidrutvene funkcije.

Problem ocjenjivanja
Ogromni je interes svakog uenika,
roditelja, nastavnika aliivijea nastavnika
za problem ocjenjivanja.
Naglaeni interesi se esto u pojedinim
sluajevima preuveliavaju stoga nas ne
ude pojave da se ui samo za ocjenu, a
u krajnjem sluaju ocjena se uzima kao
jedina osnova motiva cilja uenika.
Uzimajui u obzirisubjektivnu dimenziju
ovom pedagokom pitanju mora se
posvetiti posebna panja.

Normativi
Ako poemo od toga da je praenje,
vrednovanje I ocjenjivanje normativno
regulisano mora se istrajati da te
aktivnosti moraju biti: objektivne,
premanentne i sveobuhvatne.

Osnovni za projektovanje sistema

praenja vrednovanja i ocjenjivanja u
nastavi

Sutina i znaaj osnovnih pojmova iz ove oblasti

obraeni su u pedagogiji i psihologiji.
Dat emo samo znaenja osnovnih pojmova.

Praenje obuhvata razradu sistema postupaka, tehnike I

instrumenata za utvrivanje razvojnog toka i
ostvarivanja stepena odreene pedagoke djelatonosti
u vaspitno- obrazovnim institucijama, ovdje je rije u
nastavi Informatike
Cij je odgovoriti na pitanje Kako? Kako uenici
ue/rade? Kako nastavnici organizuju/izvode pojedine
vidove pedagokog rada (redovna nastava, rad na
raunaru, slobodne aktivnosti ...)? Kako se planira
nastavni rad?

Vrednovanje(evaluacija) kao termin i

pojam upotrebljava u razliitim znaenje:
kao iri pojam ocjenjivanju, kao sinonim
ili sinonim ili komplementarni pojam
ocjenivanju.
Predmet vrednovanja u nastavi su
ostvareni rezultati (ishodi) u odnosu na
postavljeni cilj (poeljne ishode
promjene u ueniku).

Tri podruja
Ciljevi su klasifikovanu u tri podruja:
Kognitivno, afektivno i psihomotoriko
prema Bloomovoj taksonomiji.
Prema saznanjima iz iskustva najlake
se vrednuju ishodi nastave u kognitivnoj
sferi.
U sprovoenju praenja, vrednovanja i
ocjenjivanja koriste se: mjerenje i
provjeravanje

Mjerenje
Mjerenje, u optem znaenju pojma, je
uporeivanje dvije veliine od kojih je
jedna jedinica mjere.
Pod pedagokim mjerenjem se
podrazumijeva odreivanje brojane
vrijednosti neke pedagoke pojave.
Mjerenje daje odgovor na pitanje
Koliko? Na primjer, Koliko su zadataka
u testu uenici rjeili? Koliko su injenica
ili generalizacija nauili?

Ocjenjivanje
Ocjenjivanje u koli je svojevrsno mjerenje
prilikom ega se brojano izraava neki uenikov
uspjeh.
Njime se usporeuje uspjeh jednog uenika sa
uspjehom drugog.
Brojni faktori ine kolsko ocjenjivanje
nepouzdanim.
Koji nastavnik ocjenjuje, a ne koliki je fond znanja
kojim uenik raspolae!!!
Nastavnik ne bi trebalo da utie na vrijednpst
ocjene ve da to iskljuivo zavisi od uenika.

Nejednako ocjenjivanje
Koji je najvaniji razlog nejednakog ocjenjivanja?
To je pomanjkanje odreenih kriterija!
Svaki nastavnik ima neku svoju skalu zahtjeva ,
stoga razliiti nastavnici daju ocjene ali sasvim
razliitih vrijednosti.
Subjektivni faktori koji utiu na ovakvo stanje su:
lina jednaina nastavnika, halo efekat i
tendencija prilagoavanja kriterijum kvalitetu
grupe, greke centralne tendencije, greka
kontakta i sl.

Lina jednaina nastavnika ispoljava se

u tendenciji da neopravdano podie ili
sputa svoje mjerilo (kriterij) ili se dri
neke zlatne sredine.
Halo efekat se ispoljava u tome da se
razliite osobine ocjenjuju stavom koji
ocjenjiva ima prema osobi (aktivni
odnos prema ueniku unaprijed
formirano dobro ili loe miljenje).

Tendencija prilagoavanja kriterijuma

optem kvalitetu grupe ovisi da li se radi
o loem ili dobrom odjeljenju, a ocjena
se daje poslije odgovora dobrog ili loeg
uenika.
Ali postoje i drugi faktori koji utjeu na
objektivnosti i subjektivnost ocjenjivanja
na primjer: velikodunost nastavnika,
sklonost nastavnika cjepidlaenju ili
podcjenjivanju nekog dijela nastavne
grae.

Provjeravanje
Provjeravanje predstavlja nastavni
postupak kojim se utvruje kvalitativni i
kvantitativni nivo do kojeg su uenici
usvojili vaspitno-obrazovne sadraje.
Pomona sredstva koja se koriste da se
izvri mjerenje/provjeravanje su
instrumenti praenja, ocjenjivanja i
vrednovanja: testovi, upitnici, ekliste,
sociogrami, dosijei i slino.

Ocjenjivanje sa aspekta uenika

Ako se ocjenjivanje posmatra samo sa aspekta
uenika ono ima sljedee tri funkcije:
Pedagoko-psiholoku funkciju, koja omoguava
dobijanje potrebnih informacija o stepenu savladanosti
sadraja, faktorima koji su utjecali da do nje doe, te
mjere koje treba poduzeti da se u narednom periodu
dobiju oekivani efekti i sl.
Informativna funkcija koja omoguava da se prije
akta ocjenjivanjapribave to relevantnije informacije o
pedagoko-psiholokim aspektima rezultata koje
uenik postie, a od interesa su za vei dio njihovih
korisnika: uenika, roditelja nastavnika i sl. Ova
funkcija daje kvalitativnu stranu ocjene.

Administrativna funkcija
Administrativa funkcija omoguava
ostvarivanje prava koje uenik stie sa
odreenim stepenom ovladanosti
programa: uslov za prelaz iz nieg u vii
razred, itd. Administrativna funkcija
odraava kvantitativnu stranu ocjene.

Ciljevi ili ishodi

Ciljevi ili ishodi u nastavi/uenju
Infromatike treba da budu polazna
osnova za izradu programa i planiranje
njegove realizacije.
Dalji korak je povezivanje ciljeva i ishoda
sa odgovarajuim sadrajima i
metodama uenja/nastave primjerenim
mogunostima i potrebama djece
ukljuene u taj proces kao i
karekteristikama njihovog razvoja.

U centru panje nastave/uenja su

ishodi (rezultati) izreeni u funkciji
razliitih varijabli i njihovo mjerenje, pri
emu nije precizno definisano ta su
ishodi?, isto tako ta je jedinica ishoda?
Prema tome mjerenje ishoda je dosta
neodreeno i proizvoljno, bilo da je rije
o brojanom ili opisnom ocjenjivanju,
makar da se odrede i odgovarajui
standardi.

Mjerenja ishoda
Istorijski gledano, dve do kraja XIX vijeka vladalo je
miljenje da su obrazovni ishodi nemjerljivi.
U XX vijeku konstituiu se testovi i skale kojima se
mjere pedagoki ishodi pri emu su poznati i postupci
odreivanja mjere.
Razvojem informatike i teorije informacija dolazi do
pokuaja da se jedinina mjera ishoda izrazi pomou
bita.
Stoga ako bi se uspostavili veza izmeu jedinine
mjere ishoda i bita onda bi bit imao iroku primjenu u
pedagogiji.
Predstavljene su tri jedinice mjere: inbit, hubit i mobit
iako primjenjive u mjerenju ishoda pedagoki procesa,
jo nisu nale neku iru primjenu u njima.

Izraavanje ishoda brojem

U svim podrujima i procesima
pedagokog rada ostala tenja da se
pedagoki ishodi uzimaju kao veliine i
izraavaju brojevima.
ta je sve mogue izraziti brojem?
Izraavaju se: opti ishodi (uspjeh)
uenika, ishod u nastavi jednog
predmeta, ishodi u realizaciji pojedinih
zahtjeva i sl.

Ocjenjivanje brojem
ta taj broj oznaava?
U nas se primjenjuje skala od pet brojeva
koji predstavljaju pet klasa (rangova), pri
emu broj 1 pripada ishod koji se smatra
nezadovoljavajuim, a klasi sa brojem 5
optimalni (najbolji) ishod, odnosno klasi
sa brojem 4 optimalni ishod ako je
eliminisana klasa sa brojem 5 itd.

Ocjenjivanje brojem
U takvom sistemu za svaku klasu postoji po jedan
meusobni uzorak (koji nije nigdje opisan) i na
nastavniku je da prilikom ocjenjivanja ishoda
jednog uenika utvrdi kojem uzorku odgovara.
Iako se ocjenjuje brojem ipak se radi o subjektivnoj
procjeni jer nastavnik sam konstruie uzorke i
mjenja ih u zavisnosti od konkretne situacije
Nastoji se da se u praksi zadacima objektivnog tipa
(ZOP), testovima i drugim mjernim instrumentima
otkloni subjektivnost.

Proizvoljnost odreivanja
Uzorci klasa se prethodno definiu a
oznaavaju se brojem, te se za svaki
ishod precizno odreen broj koji mu
koordinira, tada nema proizvoljnosti u
uporeivanju ishoda sa odgovarajuim
uzorkom.

Obrazovni i vaspitni aspekti

Sutinu svih pedagokih pojava (pa i nastave/uenja
Informatike) ine organizovan i sistematski procesi
sticanja znanja, uenja i navika i to sa dva aspekta:
Obrazovni osposobljavanje za neposrednu primjenu
steenih znanja uenja i navika
1

Vaspitnu formiranje linosti

Znanja, uenja i navika su tri kategorije ishoda uenja i
za njih moemo uslovno upotrbljavati zajedniki termin
znanje
Moemo rei da je sticanje znanja ili uenje rad koji se
vri da bi se steklo odreeno znanje.

Koritena literatura
D. Golubovi i drugi, Metodika nastave
tehnikog i informatikog obrazovanja,
Kompjuter biblioteka, 2008