SVEUILITE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA
MENADMENT U SOCIJALNOM SEKTORU

Marija Gembec

ULOGA DONACIJA I SPONZORSTAVA U

FINANCIRANJU
SEMINARSKI RAD

Zagreb, sijeanj, 2012.

0

SADRAJ:
UVOD....................................................................................................................................... 2
1. Donacije i sponzorstva.................................................................................................. 3
1.1 to je donacija?............................................................................................................. 3
1.2 Zato donirati?.............................................................................................................. 3
1.3 Dokumentacija o doniranju.......................................................................................... 4
1.4 Sponzorstvo.................................................................................................................. 4
1.5 Zato sponzorirati?....................................................................................................... 5
1.6 Ugovor o sponzorstvu.................................................................................................. 5
2. Vrste donacija i sponzorstava...................................................................................... 6
3. Prednosti i nedostaci donacija i sponzorstava............................................................. 6
4. Sponzorstva i donacije u Republici Hrvatskoj............................................................ 8
5. Udruga roditelja 'Korak po korak'.............................................................................. 11
ZAKLJUAK........................................................................................................................ 12
LITERATURA...................................................................................................................... 13

UVOD
Donacija i sponzorstvo nisu istovjetni pojmovi.
Donacija ili darovanje jest dar, tj. daje se bez naknade i protuusluge.
Sponzorstvo oznaava davanje novca i drugih dobara uz odreenu protuuslugu.
Donacija moe biti u novcu ili u naravi (zgrade, stvari, vrijednosni papiri, roba,
materijal, potraivanja i dr.). Vrijednost donacije nije ograniena, a utvruje se u visini troka
nabave (koliko nas je darovana stvar kotala u nabavi). Za donatora (darovatelja) donacija
predstavlja troak (izdatak) koji, u smislu Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na
dohodak, moe biti porezno priznati troak, ali i ne mora. Takoer, ako je donator obveznik
PDV-a, prilikom doniranja mora obraunati PDV na nabavnu ili trinu vrijednost dara (kod
dugotrajne imovine osnovica je neamortizirana vrijednost). Na novane donacije PDV se ne
obraunava.
Razlika izmeu darovanja i sponzorstva jest u tome to je sponzorstvo naknada za
protuinidbu. To je zapravo svojevrsno plaanje naknade za promidbu. Uobiajeno je da na
temelju ugovora o sponzorstvu primatelj sponzorstva preuzima obvezu istaknuti tvrtku, znak
ili logo sponzora te na taj nain direktno prua uslugu promidbe sponzora. Troak
sponzorstva priznaje se kao porezno priznati troak sponzoru ako za to postoji vjerodostojna
isprava, npr. raun o pruenoj usluzi promidbe na temelju ugovora.Za usluge sponzorstva
nema ogranienja u iznosima davanja a da bi zadralo status porezno priznatog troka. Pri
tome moramo voditi rauna da primatelj sponzorstva svakako mora ispostaviti raun za
uslugu reklamiranja odnosno sponzorstva, jer je u protivnom, ako ne postoji nikakva obveza
promidbe, rije o donaciji koja ima ogranienje u visini, a ujedno i u osobama kojima
moemo dati takvu donaciju. ()
Sponzoriramo i doniramo za: sport, kulturu, drutveno odgovorne projekte, zdravlje
ljudi, zatitu okolia, obrazovanje, djecu, dobrobit ivotinja, ljudska prava.

1. DONACIJE I SPONZORSTVA

1.1 to je donacija?
Donacija je darivanje u svrhu potpore nekom cilju. Donacija ima razliite oblike
ukljuujui novanu pomo, pomo u hrani, smjetaju itd., bilo novim ili koritenim stvarima.
Donacija moe biti u novcu ili u naravi (zgrade, stvari, vrijednosni papiri, roba, materijal,
potraivanja i drugo.).
Donacija je bespovratni prijenos sredstava u svrhu darivanja.
Ona je alat za izgradnju ili poboljanje reputacije tvrtke, ista financijska ili materijalna
potpora, naglaava ulogu tvrtke kao dobrog savjesnog i drutveno odgovornog graanina,
komunikacija donacije nema komercijalni element.
Vrijednost donacije nije ograniena, a utvruje se u visini troka nabave (koliko nas je
darovana stvar kotala u nabavi). Za donatora (darovatelja) donacija predstavlja troak
(izdatak) koji, u smislu Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, moe biti
porezno priznati troak, ali i ne mora. Takoer, ako je donator obveznik PDV-a, prilikom
doniranja mora obraunati PDV na nabavnu ili trinu vrijednost dara (kod dugotrajne
imovine osnovica je neamortizirana vrijednost). Na novane donacije PDV se ne obraunava.
(Hrvatska udruga za odnose s javnou, 2010.)

1.2 Zato donirati?

U prvom redu zato jer doniranjem dajete svoj doprinos izgradnji boljega svijeta.
Prevladavajua veina udruga koje ine civilno drutvo u financiranju svojega rada oslanja se
iskljuivo na donacije. Katkad su donatori javne ustanove koje putem natjeaja alociraju
sredstva iz dravnih i lokalnih prorauna, ali vrlo esto i privatni sektor koji donirajui
izgrauje model odrivog poslovanja i razvoja.
Veina (u ovom sluaju) udruga koje se bave problematikama u neprestanom su
traenju sredstava za osnovne, indirektne trokove, kao i za trokove usmjerene prema
pojedinim programima. Sve aktivnosti, od pomoi, nekada i smjetaja, hrane, pronalaska
posla, a da se ne govori o edukativnim aktivnostima, organiziranjem javnih tribina i
predavanja, pa do rada savjetovalita, imaju svoje trokove. Kad spomenemo donacije skloni
smo razmiljanju o velikom novcu (kada promatramo sa strane) ili velikim odricanjima (kada
je u pitanju na angaman). Veina nas je zbunjena i s nevjericom sluamo kad nam netko

pria o darivanju. Nitko ne eli poticati nekoga da se uputa u davanja ako nije radostan u
tome. Uzmimo to ovako: u bilo kojem gradu da ivimo poznajemo sigurno neku zajednicu ili
udrugu koja se bavi neim to vas ne ostavlja ravnodunim. Mogue da ste i sami ve imali
nekakvih kontakta s nekom od njih. Svaki pojedinac drutva ima mogunost da aktivnije
sudjeluje u radu udruge za koju smatra da ima lijepo svjedoanstvo i da je ta potvrda u
njegovom srcu. Moda ne znate da su mnogi djelatnici udruga i njeni radnici. Kaem radnici a
ne volonteri jer oni ne daju od vika svog vremena ve daju cijelo svoje vrijeme i za to ne
primaju nikakvu naknadu.
1.3 Dokumentacija o donaciji
Donacija se ne mora dokazivati ugovorima niti pisanim zahtjevima, ali se mora dokazati
vjerodostojnom ispravom o darivanju, kao to je npr. izvadak iro-rauna sa isplaenim
iznosom ili obraun trokova za darovano sredstvo sa pripadajuim objanjenjem.
Kad se donacija daje u novcu, dovoljno je da ovlateno tijelo o tome donese odluku
(uprava trgovakog drutva, poduzetnik pojedinac) i da se novana sredstva uplate sa irorauna darovatelja na iro-raun ustanove, udruge ili druge organizacije kojoj je donacija
namijenjena. Kad se donacija daje fizikim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s
posebnim propisima, npr. samostalnom umjetniku ili vrhunskom portau, tada je takoer
nuno odgovarajui iznos doznaiti na iroraun fizike osobe (ne u gotovini!).
Ako se donacija daje u dobrima ili uslugama, potrebno je da i davatelj i primatelj donacije o
tome imaju vjerodostojne isprave (npr. zapisnik o preuzimanju robe, otpremnica i sl.). Tako
npr. ako proizvoa vonih sokova daje donaciju amaterskom portskom klubu u sokovima,
nuno je da i proizvoa sokova i portski klub raspolau ispravom koja sadri podatke o
vrsti, koliini i cijeni darivanih predmeta. (Hrvatska udruga za odnose s javnou, 2010.)
1.4 Sponzorstvo
Sponzorstvo je oblik marketinga gdje sponzor (pokrovitelj) doprinosi ili snosi troak
postavljanja manifestacije ili troak nastupa sudionika na uglednoj manifestaciji ili troak
pojedinanog sudionika ili grupe temeljem periodinoga ugovora u zamjenu za ustupanje
marketinkih i promotivnih prava od strane sponzorirane stranke.
Svaki oblik javne ili privatne suradnje u odnosu na bilo koji dogaaj, aktivnost ili osobu s

ciljem postizanja izravnih ili neizravnih uinaka od promidbe proizvoda.

je jedna od metoda koje kompanije koriste u okviru svoje komunikacijskih i marketinkih
strategija, odnosno strategijama za odnose sa javnou, kako bi povezale svoje proizvode i
usluge sa pozitivnim imidom. Sponzorstvo obino podrazumijeva uslugu ili akciju u
zamjenu za novac ili neki drugi resurs. Sponzorstvo donosi direktnu marketinku korist, te je
na taj nain direktno vezano sa sticanjem profita.
Sponzorstvo moe biti financijsko, organizacijsko i medijsko povezivanje tvrtke s
osobama ili projektima radi ostvarenja opih ili uih poslovnih ciljeva ili izgradnje brenda. To
moe biti u novcu, ljudima, resursima. Zatim moe biti ugovorni odnos utemeljen na razmjeni
usluga odnosno protuusluga na odreenom projektu, u nekom vremenu prema definiranim
uvjetima, te treba biti usklaeno s opom komunikacijskom strategijom. (Sponzorstva u
Hrvatskoj, 2010.)
1.5 Zato sponzorirati?
Postoje razliiti ciljevi zbog kojih moe doi do raznih sponzorstava. To su
komunikacijski, drutveni i ekonomski.
Kod komunikacijskog cilja dolazi do publiciteta odreene tvrtke, osobe ili grupe koja
sponzorira odreene osobe ili projekte, time dolazi do dopiranja do ciljanih skupina,
razlikovanja od konkurencije jaanje imida, te prepoznavanja brenda.
Drutveni cilj dugorono moe utjecati na poveanje ili potvrdu ugleda poduzea kroz
medijsko praenje sponzoriranih dogaaja, a kod ekonomskog dolazi do posrednih reklama
ime se iskoristi uspjeh i slava drugih za vlastite poslovne svrhe.
Sponzorstvo prua mogunost B2B suradnje to je skraenica pojma Business-to-business,
odnosno oznaava vrstu elektronikog poslovanja koje je okrenuto razmjeni roba, servisa i
usluga izmeu organizacija, te posredno nakon lansiranja i za predstavljanje novih proizvoda.
(Sponzorstva u Hrvatskoj, 2010.)
1.6 Ugovor o sponzorstvu
Ugovorom o sponzorstvu obvezuje se sponzor ustupiti sponzoriranoj strani odreene
proizvode ili usluge iz svog djelokruga, ili uplatiti mu odreeni novani iznos, a sponzorirana
strana se obvezuje dopustiti sponzoru upotrebu vlastite slike ili imena, kako bi sponzor
promicao odreeni svoj proizvod, uslugu ili marku, odnosno pruiti sponzoru odreene

propagandne protuinidbe.
On je neimenovani ugovor jer zakonom nije reguliran. Tipian je i internacionaliziran jer je
proiren u meunarodnoj poslovnoj praksi.
Konzenzualan, dvostrano obvezujui neformalan i naplatan, sadraj ugovora ovisi o svrsi.
Kao to je napisano u uvodu, sponzoriranje se odnosi na davanje novca ili druge
imovine uz uvjet protuusluge. Zato je potrebno potpisati ugovor o sponzorstvu kojim se
regulira odnos stranaka. U ovom sluaju primatelj sponzorstva duan je izdati raun za
izvrenu protuuslugu. Primjer: poduzetnik je isplatio 30.000 kn sportskom klubu na ime
sponzorstva, uz uvjet da na dresovima bude istaknut logo sponzora. Sportski klub izdaje raun
na iznos od 30.000 kn za usluge promidbe. Sponzoru se takav troak prema Zakonu o porezu
na dobit priznaje u potpunosti (troak promidbe) i nema nikakve veze sa tretmanom troka
donacije.
2. Vrste donacija i sponzorstava
Postoje tri razliite vrste sponzorstva i donacije. imamo proaktivnu u kojoj sami
osmislimo i vodimo originalni projekt (Top studenti), zatim postoji aktivna gdje podravamo i
razvijamo ve postojei projekt (VIP-netov Operni bal, ZABA...), te pasivna kada samo
podravamo neiji projekt (kulturni, sportski dogaaji, gdje se samo istie logo tvrtke).
(Hrvatska udruga za odnose s javnou, 2010.)
3. Prednosti i nedostaci donacija i sponzorstava hrv udruga za
Prednosti koje se pruaju davanjem donacije ili sponzorstva su novi oblik
komunikacije s velikim mogunostima za uspjeh, zatim mnotvo mogunosti za stvaranje
goodwill-a kod razliitih ciljanih javnosti pri emu goodwill znai da je to razlika izmeu
vrijednosti neke tvrtke na tritu dionica u odreenom vremenu i njezine raunovodstveno
utvrene neto imovine. To je premija koju kupac nekog poduzea mora platiti iznad neto
imovine poduzea zbog njegove reputacije na tritu, marke, strunosti menedmenta i
zaposlenih.
Rije je o "neopipljivoj", dugoronoj imovini poduzea koja mu omoguuje da ostvaruje vei
profit od normalnog ili klasine stope profita to ga ostvaruju druga poduzea slinog tipa.
Iako je vrijednost goodwilla izuzetno teko utvrditi pa se obino ne nalazi u bilanci poduzea,
ona se obino utvruje u cijeni prodaje poduzea postupkom poznatim pod imenom
kapitalizacija superprofita, kojom se odreuje razlika izmeu oekivanog i normalnog profita

u odreenom razdoblju. Razlika izmeu profit au odnosu na normalni (tj. superprofit) smatra
se doprinosom kapitalne vrijednosti goodwilla. Jedna od prednosti takoer je i konkretno
sudjelovanje u brizi za drutvo, snaan interni motivirajui faktor, zatim relativno niski
trokovi te je veoma vano u lokalnoj sredini. Sponzorstvo ili donacija utjeu na ugled
sponzora jer asocira na zauzimanje za kulturu
Uz prednosti postoje i nedostaci koji proistjeu iz sponzorstava i donacija a to su
opasnost od percepcije da se reklamiramo preko tue brige, patnje to je u dananje teko
doba jako naglaeno, zatim razmiljanja da bi taj novac, pametnije bilo investirati u nova
radna mjesta, potencijalne etike nesuglasice tvrtke ili proizvoda ili usluga sa sponzoriranim
aktivnostima. Ponekad je teko adekvatno medijski prezentirati javnosti sponzorstva i
doniranja, dolazi do mogueg neuspjeha projekata te stvaranja neprimjerenih asocijacija. Kao
zadnji nedostatak moe postojati preveliki broj sponzora koji zaguuje percepciju ciljane
publike.
Postoji jo mnogo prednosti i nedostataka iz razliitih skupina koje mogu obuhvatiti
sponzorstva i donacije. (Hrvatska udruga za odnose s javnou, 2010.)

4. Sponzorstva i donacije u Republici Hrvatskoj

Glavna je hipoteza u ovom istraivanju bila da u hrvatskom gospodarstvu postoje
znatni donatorski potencijali, financijski i ljudski, koji se u razvijenim partnerskim odnosima
s organizacijama civilnog drutva i s dravom mogu mobilizirati za opekorisne i dobrotvorne
svrhe.
Nadalje, poli smo od hipoteze da u naem gospodarstvu socijalna odgovornost za
probleme u zajednici kroz donatorstvo i sponzorstvo redovito nisu dio razvijene poslovne
politike poduzea. Nisu osvijeteni razlozi davanja, a procedura davanja jest netransparentna.
Poduzeima je nepoznato to dobivaju ili to bi mogla dobiti zauzvrat ako bi razvila
transparentnu proceduru doniranja.
Poduzea i njihove udruge, oito pritisnuti problemima svakodnevnog poslovanja, nisu vidjeli
svoju korist u povoljnijem poreznom statusu glede doniranja, pa se nisu ni zauzimali za te
promijene.
Usprkos velikim potekoama u hrvatskom gospodarstvu i ograninim oekivanjima od
financijskih iznosa donacija, sudjelovanje ljudi iz gospodarstva u drutvenim aktivnostima
znai premreavanje drutva i ustanovljenje novih normi vanih za izgradnju samopouzdanja
zajednica i drutva. To bi trebalo biti vano podruje inovacija te poticaj gospodarskom i
socijalnom razvoju zemlje.
Jo u doba socijalizma u Hrvatskoj su poduzea imala iskustva sa sponzorstvima i
davanjima u opekorisne svrhe. To podruje postaje aktualno prilikom prve sustavne porezne
reforme 1993. godine. Od te porezne reforme jedino se davanja organizacijama u kulturi i
umjetnosti priznaju kao porezno priznat rashod. Poslije su, 1997. godine, povlastice dane i
sportskim organizacijama. Sportske su organizacije mogle primiti donacije do 500.000 kuna
od gospodarskih subjekata, a 50.000 kuna od fizikih osoba. Za davanja dravnim
reprezentacijama ministar financija mogao je odobriti i vee iznose neoporezivih donacija.12
Istovremeno Hrvatska je bila zemlja u kojoj se porezno priznate donacije nisu mogle dati u
humanitarne svrhe ili, na primjer, u svrhu zatite okolia. Takva je porezna politika znatno
utjecala na profiliranje donatorske kulture gospodarskih subjekata.
Nova porezna politika glede doniranja provodi se od 1. sijenja 2001. godine.
Obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak mogu u svoje rashode poslovanja
koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darivanja u novcu ili naravi neprofitnim
organizacijama u opekorisne svrhe, do visine 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj

kalendarskoj godini. Uz pribavljenu suglasnost nadlenog ministarstva porezno dopustive

donacije mogu biti i vee.
Dominacija organizacija iz podruja sporta i rekreacije ini se razumljivom. Davanja
organizacijama u kulturi i umjetnosti takoer su znatna. Zastupljenost humanitarnih
organizacija te bolnica i zdravstvenih ustanova takoer je visoka.
Slabu zastupljenost kola, fakulteta i socijalnih ustanova kao korisnika sredstava iz donacija i
sponzorstava mogue je objasniti tradicionalnom krutou i nepoduzetnou onih koji rade u
takvim ustanovama. To je svakako u velikoj mjeri razliita praksa u odnosu na ranije
informacije o davanjima u razvijenim zemljama. Pored toga, kazalita, organizacije mladih,
politike stranke i organizacije koje se bave zatitom okolia nisu visoko na listi prlikom
dodjele donacija. Organizacije mladih i organizacije za zatitu okolia pripadaju
organizacijama civilnog drutva koje se bave veoma vanim podrujima razvoja.
Dio donatora koji raspisuju natjeaje odreuje i ciljane skupine kojima su donacije
namijenjene. Ako su donacije namijenjene djeci, onda e se sigurno teko nai netko iz
osnovih kola tko e traiti sredstva za dodatne programe ili organizaciju slobodnog vremena
djece. Imajui u vidu krutost kola kao dravnih ustanova, takve bi aktivnosti u kolama bile
prihvaene sa sumnjom. Raunovodstveno voenje donacija i troenje dobivenih novaca
stvarali bi dodatne probleme.
Prema nazivima udruga vidi se da dominiraju sportske i rekreacijske organizacije.
Zatim dolaze udruge veterana domovinskog rata i udruge razliitih invalida. Gospodarski
subjekti vode rauna o davanju udrugama u zajednicama gdje oni imaju sjedite. Gospodarski
subjekti osnovani stranim kapitalom znatno se razlikuju po davanju pomoi udrugama. Oni ne
daju udrugama veterana, manje daju udrugama invalida, a vie daju strukovnim udrugama i
onima koje se bave problemima razvoja civilnog drutva. (Beovan, 2002.)
U istraivanju se htjelo istraiti motive gospodarskih subjekata za davanja u
opekorisne svrhe. To za veinu, 60,7% poduzea, znai pomoi opekorisnu stvar. Na
drugom je mjestu priskrbljivanje dodatnog ugleda za poduzee. Komercijalni interes ima tek
8,9% gospodarskih subjekata. Dakle, dominiraju filantropski motivi doniranja. S razvojem
kulture doniranja i sponzorstva u Hrvatskoj sigurno e se mijenjati i motivi davanja.
Tablica 6. Motivi za davanje sponzorstava i donacija
Motiv

Broj

Postotak

Pomoi opekorisnu stvar

Priskrbiti dodatan ugled za poduzee

34
15

60,7
26,8
9

Prepoznatljivost kod potroaa

Bez odgovora
Ukupno

5
2
56

8,9
3.6
100,0

Tablica 7. Ogranienja u davanju veih potpora

Ogranienja

Broj

Postotak

Oteano poslovanje poduzea

Nepoticajna porezna politika
Nedostatak kvalitetnih zahtjeva
Ostalo
Bez odgovora
Ukupno

23
21
5
6
1
56

41,1
37,5
9,0
10,7
1,7
100,0

Oteano poslovanje poduzea primarno je ogranienje za davanje veih potpora. Nepoticajna

porezna politika drugi je vaan razlog. Poticajni porezni propisi pokazuju se ogranienjem za
znatnija davanja u razvijenim zemljama. Gospodarski subjekti koji iskazuju probleme
nepoticajne porezne politike i nekvlitetnih zahtjeva daju manje donacija.
To bi se moglo prihvatiti racionalnim opravdanjem njihove prakse.
Na pitanje o spremnosti poveanja davanja u opekorisne svrhe u sluaju donoenja
poticajnih poreznih propisa 55,4% anketiranih je to spremno prihvatiti. Samo 8,9% ne bi
davalo vee donacije. Ostali nisu o tome zauzeli stav.
U istraivanju se polo od pretpostavke da gospodarski subjekti nisu upueni u koritenje
instituta donacija i sponzorstva kako bi im iste aktivnosti donijele dodatne koristi. Veina,
60% poduzea, smatra da su im u tom podruju potrebna dodatna znanja i informacije.
Meutim, prema informacijama iz razgovora s predstavnicima nekoliko veih donatora u
ovom istraivanju, promjene u praksi doniranja uglavnom nastaju na osnovi onoga to lanovi
uprave naue na seminarima i konferencijama u inozemstvu. (Beovan, 2002.)

5. Udruga roditelja KORAK PO KORAK

Udruga roditelja Korak po korak je udruga osnovana 1996. godine iji je osnovni
cilj promicanje vrijednosti drutva usmjerenog na djecu inei sve da se roditeljska uloga

10

cijeni i olaka. Osnovna djelatnost Udruge jest promicanje prava djece i njihovih obitelji na
dostojan ivot.
Udruga roditelja "Korak po korak" nevladina je i neprofitna organizacija koja sredstva
za provedbu aktivnosti, najveim dijelom osigurava od raznih donatora i sponzora putem
objavljenih natjeaja.
U financiranje njihova rada mogu se ukljuiti gotovo svi: institucije, privatne tvrtke,
organizacije i graani. Mogue je financirati pojedini dio projekta posebno, projekt u cjelini
ili rad Udruge openito.
U doniranje udruge ukljueni su brojni gradovi (grad akovec, Gospi, Pula, Rijeka...),
gradski uredi grada Zagreba, upanije (Koprivniko-krievaka upanija, Liko-senjska,
Meimurska upanija) i ministarstva (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta). Od brojnih donatora takoer se mogu spomenuti Raiffeisen
banka, UNICEF - Ured za Hrvatsku, Zagrebaki holding, Privredna banka Zagreb i mnogi
drugi. (Udruga roditelja 'Korak po korak', 2011.)

ZAKLJUAK

11

Moe se oekivati da e porasti motiv ugleda poduzea u javnosti, kao i

prepoznatljivost kod potroaa. Poveat e se i interes donatora za rezultate projekta kojeg
podupiru kao i za sudjelovanjem u konkretnim aktivnostima.
Vano je napomenuti da kod nas u dijelu strune javnosti nisu dovoljno jasne razlike izmeu
doniranja i sponzorstva. Stoga esto nije jasno jesu li neke organizacije primile donacije ili su
za raun dobivenog novca sklopile sponzorstva. Donacije su, prema zakonu, davanja bez
protuinidbe. Sponzorstva su zapravo motivirana reklamom i kao takva smatraju se
gospodarskom djelatnou.
Veina humanitarnih organizacija u neprestanom je traenju sredstava za svoje
osnovne trokove, kao i za trokove potrebne za provedbu pojedinih programa, za trokove
aktivnosti radi jaanja svijesti javnosti za probleme osoba u potrebi, trokove promocije
oblika i naina pomoi, neophodnih trokova za naknade izvoditeljima i njihovu obuku,
itd. Nekad moete pomoi darivanjem dijela svog slobodnog vremena (fiziki rad ili
intelektualna usluga), nekad u stvarima, a nekad i novano. Nije bitno na to ete se odluiti,
bitno je da Vas darivanje ispunjava, da ste radosni to ste nekome pomogli. Moda ete rei,
"pa ve mi je dosta i mog kria" - jer sigurno brinete o nekome u svojoj obitelji, ali ipak svi
znamo da ima ljudi o kojima nitko ne brine, kojima danima nitko ne doe, niti ih se na drugi
nain sjeti. Ako zbog svojih obveza moda za takve ne znate, osvrnite se, u Vaoj blizini
uvijek ima neka osoba, udruga ilii crkvena organizacija koja to zna.

LITERATURA

12

Beovan, G. (2002.) Socijalna odgovornost gospodarstva i iskustva u Hrvatskoj, Zagreb:

Pravni fakultet
Hrvatska udruga za odnose s javnou. Posjeeno 10. sijenja 2012. na mrenoj stranici
http://isitecompany14.isite.com.hr/Default.aspx
Sponzorstva u Hrvatskoj. Sponzor.com.hr. Posjeeno 10. sijenja 2012. na mrenoj stranici
http://www.sponzor.com.hr/
Udruga roditelja korak po korak. Posjeeno 10. sijenja 2012. na mrenoj stranici
http://www.udrugaroditeljakpk.hr/

13