Professional Documents
Culture Documents
(17751854)
Aleksandar ukovi, Ekonomski fakultet, Subotica
4. apsolutni idealizam
5. filozofija slobode
Neophodno je:
uspostaviti sutinsku vezu izmeu ja i prirode
vratiti vanost prirodi
filozofija prirode i
transcendentalni idealizam
filozofija prirode
Priroda:
nije celina statikih mehanizama
Postoje:
opta priroda, odnosno svetski duh ili vidljivi duh
duh, koji je nevidljiva priroda
4
transcendentalna filozofija
eling i Kant:
kao i kod Kanta, osim teorijske i praktike filozofije dodaje se trei lan: filozofiju
prirodnih svrha teleologija, koja svoj kraj ima u filozofiji umetnosti
za razliku od Kanta, ovde se jaz 1. i 2. lana prevazilazi dinamikom napredovanja
transcendentalnog saznanja
oset produktivni opaaj refleksija apsolutna apstrakcija praktiki apsolutni akt volje
intelektualni opaaj
apsolutna sloboda
Intelektualno opaanje:
je organ sveg transcendentalnog miljenja
je uopte akt iste samosvesti
filozofija i umetnost
Umetnost je udo koje bi nas, da je samo ijedanput egzistirala,
moralo uveriti u apsolutni realitet onog najvieg.
moe da uini oitom izvornu stvarnost apsolutnog identiteta, bez zakuastih filozofskih
posredovanja
Intelektualno opaanje:
samo opaanje
ono to se opaa
(1770-1831)
Aleksandar ukovi, Ekonomski fakultet, Subotica
fenomenologija duha
Ovo delo zamiljeno je kao uvod u svoj sistem, ali je u njemu ipak
realizovan veliki deo budueg sistema
10
11
samosvest i stvarnost
Subjekt otkriva da sam stoji iza predmeta: svet postaje stvaran samo
pomou poimajue sile svesti
13
negativitet subjekta
Subjekt mora uiniti svet svojim vlastitim delom ako sebe eli priznati
za jedinu stvarnost
14
Povezuje se:
saznajno-teorijski proces samosvesti (od ulne izvesnosti do uma)
istorijski proces oveanstva (od kmetstva do slobode)
Naini ili oblici svesti javljaju se kao objektivne istorijske stvarnosti, stanja sveta
Fenomenologija je nauka o
svesti
stvarnosti
16
1. Predmet iskustva se prvo javlja kao stvaran i ini se kao da postoji po sebi
razvoj svesti
Objektivnost je tako:
do samosvesti
um (umna svest)
duh (moral)
umetnost
religija
Subjekt oznaava:
Primer:
Um:
Um je delatan:
u ivotu individue (razliiti oblici svesti dovode do slobode umskog shvatanja)
u istoriji Duh (razliita razdoblja su razliiti stepeni ostvarenje uma)
Dok god postoji jaz izmeu stvarnog i mogueg, treba delovati na stvarno
i menjati ga, dok ne doe u sklad sa umom
Stvarno:
ne znai sve ono to naprosto postoji
(to je pre pojava (jedna izmeu mnogih mogunosti)
znai ono to postoji u obliku koji odgovara merilima uma
20
Svaka stvar ima da razvije nove uslove i oblike ako hoe da ispuni svoje
mogunosti
Svaka stvar sebi protivrei: njena sutina protivrei datom stanju egzistencije
Pojam je:
ideja koja izraava sutinu stvari (nasuprot raznolikosti pojavnog postojanja stvari)
Stvaranje pojma:
23
Logos je:
izvor
osnova
sadraj bitka
Um kao sistem svih pojmova jeste, kao vena mogunost, temelj svakom
stvarnom postojanju
24
najoptiji
isto nita
Neto to postaje:
25
gnoseologija
otkriva
ZAKON
logika
u
POJAVAMA
ontologija
26
filozofija istorije
Priroda i duh su konkretni oblici postojanja ideje, ali samo duh ima istoriju
Um vlada svetom, ali njegova vlast gotovo da nije vidljiva lukavstvo uma
27
filozofija istorije
a) Drevni Istoni narodi (Kine, Indije itd.) jo nisu znali da je duh ili ovek
kao takav po sebi slobodan, zbog ega ljudi i nisu bili slobodni, ve je to
samo jedan bio slobodan (koji, usled toga i nije bio istinski slobodan, ve
samovoljan)
b) Grci i Rimljani su znali da su neki slobodni, ali ne i ovek kao takav, nego
su mnogi ljudi smatrani robovima
c) Germanski narodi su zahvaljujui reformaciji stekli svest o tome da je
ovek slobodan kao takav, ime su dostigli krajnji cilj drutvenog razvitka
praktina filozofija
Objektivni duh jeste ostvarenje slobodne volje, a drava ostvarenje moralnopravnog poretka
prema kojima se izvrava kazna kao odmazda (da bi se zloinac potvrdio kao linost)
2. Moralnost
3. Obiajnost
a) porodica (brak, uslovi postojanja, vaspitanje dece)
b) graansko drutvo (odnos privatnih vlasnika stvara ekonomski sukob, tj. stanje
nunosti ili zavisnosti svih od svih, zbog ega spoljanja drava pridolazi kao
sredstvo odranja ekonomske mehanike (razumska ili pravna drava))
c) drava (kao podruje realne slobode, tj. opte volje predstavlja jedinstvo
pojedinanih i optih interesa, drutvene i individualne slobode kao umnost)
29
u vlastitu apsolutnost
apsolutni duh
vid
forma
umetnost
ulno saznanje
religija
predstava
filozofija
pojam
sadraj
istina
(otkrivanje
Apsolutnog)
30
31
32
Duh:
samog sebe misli (miljenje kao miljenje miljenja)
33
34
VEBE
37
Svet (stvarnost):
jeste rezultat samokretanja subjekta
38
Um je delatan:
u ivotu individue (razliiti oblici svesti dovode do slobode umskog
shvatanja)
u istoriji Duh (razliita razdoblja su razliiti stepeni ostvarenje uma)
Stvarno znai:
ne sve ono to naprosto postoji (to je pre pojava (jedna izmeu mnogih
mogunosti)
ve ono to postoji u obliku koji odgovara merilima uma
moralno-pravnog poretka
Drava je krajnji oblik objektiviranja duha (apstraktno pravo, moralnost) u
obiajnosti (porodica, graansko drutvo)
40