You are on page 1of 12

PITANJA IZ CAQ (jun 2011)

1. Objasniti pojam CAQ?


- CAQ predstavlja modul CIM sistema i slui za prikupljanje i obradu informacija vezanih za
upravljanje kvalitetom pomou raunara. Obezbeuje zahtevani kvalitet po elji kupaca.
2. Osnovni zadaci CAQ?
Osnovni zadaci CAQ-a su:
- PLANIRANJE KONTROLE
- IZVOENJE KONTROLE
- OBRADA I PREZENTACIJA REZULTATA
(ili)
- upravljanje kvalitetom
- planiranje kvaliteta
- kontrola kvaliteta
(ili proireno)
- stvaranje sistema kvaliteta koji odgovara svim zahtevima kupaca u pogledu kvaliteta, cene, pouzdanog
snabdevanja i raznolikosti proizvoda dobijenih fleksibilnom proizvodnjom
- nadgledanje i upravljanje parametrima procesa primenom inteligentnih sistema zasnovanih na znanju
- realizacija kompletnog sistema monitoringa
- priprema i upravljanje planom kontrole
- podrka vrenju kontrolisanja sistema kontrole
- dobijanja jasne situacije o stanju kvaliteta u proizvodnji
- brzi pregled obraenih podataka o kvalitetu
- postavljanje i implementacija ISO 9000 na svremeniji nain
3. Ciljevi pri razvoju obezbeenja kvaliteta QA?
- Cilj obezbeenja kvaliteta (QA) je pristup svih podataka o nabavci, proizvodnji, ispitivanju i prodaji za
planiranje ispitivanja, istraivanje uzroka greke, prevenciju greke, dinamiziranje ispitivanja, nadzor nad
sredstvima ispitivanja ,..itd
4. Uestalost i ulaganje u promene, odnosno sainjavanje novih planova prijema zavisi od?
- broja razliitih proizvoda preduzea,
stepena razliitosti proizvoda (maleserije, pojedinana, posebna izrada)
- broja konstrukcionih promena proizvoda,
- broja dozvoljenih odstupanja izrade,
- broja potvrenih zahteva za toleranciju i
- procenta greke pojedinanih proizvoda

5. Kriterijumi za izbor CAQ sistema?


- Funkcionalnost (stepen ispunjenja, mogunost prikazivanja QS organizaicje, fleksibilnost)
- Kriterijumi nezavisni od funkcije (hardver, pouzdanost proizvoaa, modularitet, dokumentacija,
obrada)
-Trokovi (hardver, standardni softver, prilagoenja, dobit)
- Interfejsi (CAD/CAP,PPS,APP, pogonska ekonomija)
6. Smetnje pri razvoju QA?
- nedostajui modeli trokova u osiguranju kvaliteta
- nedostajui postupci za procenu rizika
- nedovoljna potreba za prouavanjem
- lokalno optimiranje sistema
- nekompatibilnost razliitih hardware i netware sistema
- nedostajue ili nedovoljne datoteke za prenos podataka
- problemski orjentisana reenja na osnovu razliitih prioriteta
7. Prepreke na putu integracije
- aktuelnost i uinak izvetaja
- nedostatak koordinacije postavljenih CA-ciljeva
- problemi datoteka za prenos podataka kod software i hardware
- pritisak termina
- potreba za pred i post-procesorima
- CAD <konstrukcija> nedostajue definisanje karakteristika
- CAM <izrada> povezivanje podataka o ispitivanju i izradi
- CAQ <kvalitet> izraunavanje trokova kvaliteta
- CAP<planiranje rada> povezivanje karakteristika ispitivanja i izrade
8. Faze uvoenja CAQ sistema?
- predstudija, snimak stanja CAQ uslovi izvoenja (Faza 1- Preduslov za realizaciju CAQ)
- izbor CAQ, pripremne mere (Faza 2)
- uvoenje CAQ obuke (Faza 3)
- integracija (Cilj-preuzivanje, optimizacija, integracija)
9. ta je izlaz iz CAQ modula za planiranje kontrole?
- plan rada
- plan kontrole
10. Preduslov za realizaciju CAQ?
- Preduslov za realizaciju CAQ modula jeste oslonac na sopstveni kadar koji mora da povea nivo
svojih znanja iz oblasti novih informacionih tehnologija, kako bi bio sposoban dan a novi nain
ostvaruje ciljeve kvaliteta, koji su danas u svetu, a nadamo se da e se to desiti i kod nas, postati
primarni ciljevi svake proizvodnje.
11. Predstaviti opti koncept GPS-a (Geometrijske specifikacije proizvoda)

12. Definicija pojedinih geometrijskih karakteristika u GSP matrici

A nominalna osnovna geometrijska karakteristika


B nominalna izvedena geometrijska karakteristika
C realna geometrijska karakteristika
D ekstraktovana osnovna geometrijska karakteristika (izmereni rezultati)
E ekstraktovana izvedena geometrijska karakteristika
F asocirana osnovna geometrijska karakteristika
G asocirana izvedena geometrijska karakteristika
13. Nesigurnost merenja?
- Nesigurnost merenja se obeleava sa (U) i to je parametar koje je povezan sa rezultatom merenja, to je
proirena nesigurnost sa pretpostavljenim faktorom k=2 to odgovara nivo verovatnoe P=95%.
14. Tipovi geometrijskog odstupanja?
Odstupanja obuhvataju:
- Odstupanje od oblika<konstatuje se kad je razdaljina izmeu dva odstupanja jednaka ili vea od
1000:1> (uzrokovanja je grekama putanje alata, grekama rotirajuih elemenata, temperaturnim
irenjem elemenata,..itd)
- Valovitost<uoava se kada je razdaljina izmeu dve neravnine oko 100-1000 puta vea od njihove
dubine (ili 40-50)>
- Hrapavost povrine <pojavljuje se kada je razdaljina izmeu dve neravnine oko 5-150 puta vea od
njihove dubine.

15. ta je Ballbar?
- Ballbar je ureaj za automatsku detekciju i dijagnostiku greaka maine i greaka kretanja, pri emu
koristi odgovarajue meunarodne standarde (kalibracija maina).
16. Koji su osnovni (sastavni) elementi ureaja?
- Hardver
- Softver
17. Koji su osnovni elementi hardverskog dela Ballbara?

1. Magnetna aura koja se postavlja u nosa


alata
2. Pretvara (transducer)
3. Centralni nosa (baza)
4. Veza sa raunarom

18. Izvoenje Ballbar testa/Objasniti kretanje maine za vreme ispitivanja Ballbarom?


Test se izvodi u dva smera, u smeru suprotnom od kretanje kazaljke na satu (counter clockwise) ili u
smeru kretanja kazaljke na satu (clockwise) redosledom:
- Start
- Pomeranje iz ravrnotenog poloaja (senzor je ukljuen)
- Opisuju se dva puna kruga
- Pomeranje u ravnoteni poloaj (senzor je iskljuen)

XY-ravan je obino paralelna sa radnim stolom maine.


XZ- ravan koja je normalna na radni sto maine, to uzrokuje odreene prepreke pri izvoenju testa.
19. Korisniki moduli kod Ballbara?
- modul za brzu proveru (quick check mode)
- napredni ili prioritetni modul (advance user mode)
- korisniki modul (operator mode)
- modul za konfigurisanje (configuration mode)

20. Mogunosti Ballbar softvera?


- izvoenje ballbar testa
- pregled dobijenih rezultata
- uvid u prethodne eksperimente (istorijat)
- konfigurisanje sistema
21. Specifikacije?

22. Duinski mere se mogu podeliti na?


- spoljanje
- unutranje
- meovite
- neodreene
23 . Dijagrami tolerancijska polja za spoljanju i unutranju meru?

Dg najvea doputena vrednost/


dg gornja granina mera
Dd najmanja doputena vrednost
dd donja granina mera
Ds/ds stvarna mera (dobija je neposrednim merenjem dela)
es = dg-d odnosno Es = Dg-D - gornje granino odstupanje
ei = dd-d odnosno Ei = Dd-D - donje granino odstupanje
t = dg-dd = es-ei - tolerancijsko polje
T = Dg-Dd = Es-Ei - tolerancijsko polje
Ispravne su samo one stvarne mere koje su izmeu graninih dd<ds<dg odnosno Dd<Ds<Dg , mere koje su
izvan ovih granica su neispravne mere.

24. Metode tolerisanja dimenzije ugla

25. Napisati oznaku za uslov omotaa?

26. Napisati oznaku za uslov maksimuma materijala?

27.Napsati oznaku za uslov minimuma materijala?

.Geometrijske tolerancije?
- tolerancije oblika
- tolerancije orjentacije
- tolerancije lokacije
- tolerancije bacanja

28.Tolerancije oblika?
- Tolerancije oblika definisane su analogno tolerancijama duinskih mera i oni ograniavaju samo oblik
realnog elementa, od njegovog nominalnog ekvivalenta, zato one smadaju u grupu jednostavnih
geometrijskih tolerancija. Postoji est tipova tolerancija oblika: pravost, ravnost, krunost, cilindrinost,
tolerancije ekstraktovanih profila i tolerancije ekstraktovanih povrina.
29.Tolerancije orjentacije?
- Podrazumevaju utvrivanje poloaja tolerancijskog prostora u odnosu na referentnu osu ili povrinu.
30.Tolerancije lokacije?
- podrazumeva takoe tolerancijski prostor a zatim utvrivanje lokacije tog tolerancijskog polja.

31.Tolerancije bacanja?
- su specifini sluajevi ve analiziranih odstupanja.

32.Tolerancije pravca, poloaja i bacanja?


- ograniavaju odstupanja od oblika realnog predmeta, kao i odstupanja od pravca ili od poloaja (slika
5.1).
33. Kako se oznaava simetrinost i u koju grupu tolerancija spada?
- pogledati sliku 5.1 (gore)
34. Konstruktivno reenje ureaja za merenje krunosti?

35. Merne strategije merenja


cilindrinosti?
- strategija taaka
- strategija za merenje generisanih linija
- strategija merenja okruglih profila
- strategija kaveza
36. Objasniti krunost?
- Krunost predstavlja toleranciju kojom se odreuje dozvoljeno odstupanje svake od kontura preseka od
oblika krunice. Ova kontura mora biti izmeu dve zamiljene krunice na rastojanju t.
(Moj vam je savet da proitate ono osnovno i da pogledate skice od 74 105 str. jer vam tu mogu doi i
slina pitanja tipa: Objasniti cilindrinost, koaksialnost,bacanje,...lako je i sve ide na isti ablon.
Npr dobiete sliku kao na slici 5.30 a pitanje e biti Objasniti sliku. Odgovor je: Primer predstavljen
na slici je primer tolerancije simetrije ljeba i ini prostor izmeu para paralelnih ravni koje su udaljene
za veliinu tolerancije [0,01] i koje su simetrino postavljene prema ravni simetrije spoljanjih povrina).
37. Navesti elemente za definisanje odstupanja od krunosti?
- prema paru krugova sa zajednikim centrom koji obuhvataju oblik predveta (MZC minimum zone
circles) kao najmanja razlika poluprenika tih krugova
- prema krugu koji se granii, znai u sluaju valjak kruga sa najmanjim prenikom opisanim na obliku
predmeta (MCC minimum circum scribed circle), a u sluaju otvora kruga sa najveim prenikom
upisanim u oblik (MIC maximum inscribed circle)
- prema srednjem krugu (LSQ least squares circle)

38. Definisanje razliitih profila povrina?


- snimljeni profil

- potpuni profil
- primarni profil
- profil hrapavosti
- profil valovitosti
39. Definisanje parametara hrapavosti i valovitosti povrine?
Mogu se podeliti u etiri grupe:
- termini koje se odnose na povrinu, profil i osnovu prorauna
- parametri hrapavosti koji se odnose na visinske osobine neravnina
- parametri hrapavosti koji se odnose na osobine neravnine u pravcu duine profila
- parametri relativne hrapavosti oblik neravnina profila
40. Parametri relativne hrapavosti?
- koeficijent asimetrije profila (Rsk)
- srednji kvadratni nagib profila (Rq)
- srednji aritmetiki nagib profila (Ra)
- nosea duina profila (M1c)
- relativna nosea duina profila (Rmr(c))
- raspodela amplituta
41. Filteri profila?
- 2RC75
- PC75
- PC50 (Gauss-ov)
42. Objasniti ulogu filter profila i prikazati grafiki?
- Filteri profila razdvajaju primarni profil na komponente malih talasnih duina koje predstavljaju profil
hrapavosti i komponente velikih talasnih duina koje predstavljaju profil valovitosti.

43.Metode merenja hrapavosti?


- kontaktno merenje upotrebom profilometra

- merenja profila pomou stereometrije povrine


- merenje profila pomou koncentrisanog snopa
- interferencijska merenja profila
- ostale metode (optika, pneumatska ili elektrina metoda)
44. Rad profilometra?
- Merna glava mernog instrumenta se pomera du pravca merenog profila sa konstantnom brzinom.
Pipak zahvaljujui mernom pritiskutokom itavog procesa merenja je u kontaktu sa povrinom mernog
predmeta. Promene poloaja pipka u odnosu na elemente merne glave, izazvane hrapavou povrine,
valovitou, odstupanjima od oblika, itd..u odnosu na pravac pomeranja, menjaju se u transformatoru
ureaja u elektrini signal. Ovaj signal nakon pojaanja prolazi kroz filter kako bi se otklonile neeljene
komponente. Prilikom merenja hrapavosti, od signala se odstranjuju odstupanja od oblika i valovitosti, a
pri merenju valovitosti, odstranjuju se odstupanja od oblika i hrapavosti. Posle toga signal se registruje
ili dalje obrauje u cilju odreenja veliine potrebnih parametara.

45. Parametri hrapavosti koji se odnose na visinske osobine neravnina? (pogledati slike str
131,.2,.3)
- visina ispupenja profila (zp)
- dubina udubljenja profila (zv)
- visina neravnina profila (je ybor ispupenja i udubljenja koji su susedni zp1+ zv1 ; zp2+ zv2)
- najvea visina ispupenja profila (Rp)
- najvea dubina udubljenja (Rv)
- najvea visini profila (Rz)
- srednje aritmetiko odstupanje (Ra)
- srednje kvadratno odstupanje (Rq)
46. ta predstavlja Ra?
- Ra (srednje aritmetiko odstupanje profila) je srednje aritmetika vrednost apsolutnih vrednosti
odstupanja profila u granicama referentne duine l .
l

1
Ra= |z (x)|dx
l 0

47. Just in time?


- Just in time je pristup TQM-u koji se prevodi kao procesi tano na vreme tj proizvodnja odreenog
broja jedinica proizvoda u odreenom vremenu usklaenom sa planom proizvodnje. To znai da je

proizvodnja jednog proizvoda vie ili manje od plana neeljeni dogaaj. Za primenu JIT koncepta
idealna je veliina od jednog komada, tj isporuka i proizvodnja bez skladita.
Pri primeni JIT pristupa se:
- minimiziranju sredstva u zalihama, skrauju vodea vremena proizvodnje, bre reaguje na promene
tranje, bolje reaguje na probleme kvaliteta.
JIT koncept ukljuuje:
- ravnomerno optereenje resursa u toku dana, na osnovu godinjih i mesenih planova, primenu grupne
tehnologije, primenu TQC, minimiziranje vremena primene svake maine i KANBAN. Kanban je
sistem upravljanja procesima koji ukljuuje samoregulaciono formiranje i voenje procesa bez papira.
Osnovni principi JUST IN TIME koncepta su:
- Kontinualnost, sinhronizacija, jednostavnost, ukljuivanje zaposlenih
48.Totalno upravljanje kvalitetom TQC
- Totalno upravljanje kvalitetom TQC je tenja za kvalitetom ostvarenom od strane svih uesnika. Pri
tome se ovde upravljanje posmatra kao izvrni-organizacioni deo menadmenta.TQC ukljuuje procese
organizacionog uenja za svaku funkciju organizacije i svaki njen nivo, kroz:
- prenoenje iskustva izmeu radnih grupa, prenoenje iskustva izmeu radnika, prenoenje iskustva
izmeu funkcija i kroz brzo irenje znanja i novih tehnika.
Poseban znaaj u procesu znanja ima standardizacija radnih postupaka preko kojih zaposleni mogu
ostvariti najbolje rezultate. TQC pristupom, kvalitet postaje vie od tehnike i statistike i omoguava da
se formira nova menaderska praksa.
49. Kansei inenjering?
- Je japanski izraz za oseajnost i znai skup tehnika i tehnologija za prikupljanje skrivenih i
neskrivenih elja korisnika. Ovaj pristup stavlja naglasak sa kvantitativnog na kvalitativni kvalitet i to
preko razvoja proizvoda i usluga uvodei treu dimenziju kvaliteta zadovoljstvo.

PITANJA NA KOJE TREBA ODGOVORITI


1. Kako se meri upravnost na KMM?
2. Objasniti ispitivanje tolerancije krunosti na KMM?
3. Kako se meri paralelnost na KMM?
4. Slika 5.70 pod f na strani 112?
5. Tipovi greaka mogu biti?
6. Nabrojati pojedine etape prilaza kvalitetu?
7. Od ega zavisi poluprenik kruga na Ballbar-u (pretvara transduset)
8. Objasniti pojam asociran radni predmet?
9. Kako se definie ukupan rezultat merenja?

dr.mr.gr. Djurica Danijel

You might also like