TROKOVI

FINANSIRANJA

prof. dr. sc. Jusuf Kumali

CIJENA KREDITA
Kamatna stopa je cijena kredita, pri emu razlikujemo:
1.

nominalnu kamatnu stopu,

2.

stvarnu kamatnu stopu,

3.

realnu pozitivnu kamatnu stopu,

4.

realnu negativnu kamatnu stopu,

5.

relativnu kamatnu stopu i

6.

konformnu kamatnu stopu.

2

NOMINALNA KAMATNA STOPA

Nominalna kamatna stopa je ugovorna ili propisana kamatna stopa,
tj. kamatna stopa po kojoj se vri obraun kamata.
Moe biti fiksna i varijabilna.
Fiksna nominalna kamatna stopa je ugovorna i po njoj se vri
obraun kredita sve do konane otplate kredita.
Varijabilna nominalna kamatna stopa se moe mijenjati od strane
kreditora u toku otplate kredita.
Za varijabilnu kamatnu stopu mogu da se ugovore dva osnova za
utvrivanje visine varijabilne kamatne stope:
vladajua kamatna stopa na tritu kapitala u periodu obrauna ili
vladajua stopa inflacije u momentu obrauna kamate.
3

NOMINALNA KAMATNA STOPA

- nastavak -

U ugovoru o krediditu se po pravilu upisuju detaljniji kriteriji za promjenu

kamatne stope.
Kod meunarodnih kredita varijabilna kamatna stopa se vezuje za Euribor
ili Prime Rate (referentne najnie kamatne stope).
Euribor (ranije libor) su kamatne stope koje meusobno zaraunavaju
londonske banke, a Prime Rate su kamatne stope koje amerike banke
zaraunavaju svojim najboljim dunicima.
Varijabilna kamatna stopa se moe ugovarati i iznad pomenutih stopa,
naprimjer:
Euribor plus jedan procentni poen ili
Prime Rate plus dva procentna poena.
(Kod ugovaranja se mora voditi rauna ta se ugovara, procentni poen ili
4
postotak poveanja to nije isto).

NOMINALNA KAMATNA STOPA

- nastavak -

Kada je osnov za izraunavanje varijabilne kamatne stope inflacija u

momentu obrauna kamate, ugovorom o kreditu se finansira realni dio
kamate, tj. dio kamate iznad stope inflacije.
Dakle, ugovara se kako se utvruje vladajua stopa inflacije, i ugovara se
kako se na bazi vladajue stope inflacije i realnog dijela kamatne stope
utvruje nominalna kamatna stopa.
Za stopu inflacije obino se uzima stopa rasta cijena na malo u periodu za
koji se vri obraun kamate, a uveanje stope inflacije za realni dio kamate
moe da se vri ili dodavanjem ugovorenog realnog dijela kamatne stope
inflacije ili revalorizacijom ugovorenog realnog dijela kamatne stope sa
stopom inflacije plus stopa iflacije.
Ako je ugovorena realna kamatna stopa 10 % godinje, a godinja stopa
inflacije je bila 5 %, nominalna kamatna stopa je 15 % (10+5).
Drugi nain se primjenjuje kada je stopa inflacije visoka.

STVARNA KAMATNA STOPA

Iz iskustva znamo da kod dugoronog kredita, postoji veoma

esto razlika izmeu stvarne i nominalne kamatne stope, i to u
sljedeim sluajevima:

1.

kada se kamata plaa anticipativno,

2.

kada banka za odobrenje kredita zahtijeva da dunik kod banke

ima otvoren depozot,

3.

kada banka zahtijeva da dunik u vrijeme koritenja kredita ima

odreeni iznos na svom depozitu po vienju i

4.

kada se primjenjuje relativna kamatna stopa.

6

PLAANJE KAMATE ANTICIPATIVNO

KADA JE OBAVEZNO DRANJE OTVORENOG

DEPOZITA

KADA JE OBAVEZNO DRANJE DEPOZITA PO VIENJU

Stvarna kamatna stopa = 144.000 x 100 / 1.000.000 = 14,4 %

Iz navedenog se da zakljuiti da je stvarna kamatna stopa via od nominalne
9
(ugovorene 12 %) kamatne stope za 2,4 procentna poena.

KADA SE PRIMJENJUJE RELATIVNA KAMATNA STOPA

U uslovima kada je ugovorena godinja kamatna stopa obrauna i

plaanje kamate vri se u kraim vremenskim razdobljima primjenjuje
tzv. relativna (proporcionalna) kamatna stopa.
Primjer: godinja kamatna stopa je 10 %, polugodinja kamatna stopa
je 5 % = (10/2), a kvartalna kamatna stopa je 2,5 % = (10/4).
Obraun relativne kamatne stope u toku godine dovodi do toga da je
stvarna kamatna stopa via od ugovorene godinje kamatne stope.
Ako je ugovorena godinja kamatna stopa 10 %, a plaa se
polugodinja onda je stvarna kamatna stopa:

10

KADA SE PRIMJENJUJE RELATIVNA KAMATNA STOPA

Ako se kamata obraunava i plaa kvartalno, stvarna kamatna
stpoa iznosi:

11

STVARNA KAMATNA STOPA KOD EMISIJE OBVEZNICA

Rashodi finansiranja po osnovu dugoronih obveznica su:

1.
2.
3.

kamata,
provizija staraoca i
prvizija berze efekata.

Naprimjer, uzmimo da je nominalna vrijednost jedne dugorone obveznice

1.000 KM i da je emitovano 500 dugoronih obveznica, za itavu emisiju
provizija staraoca je 10.000 KM, a provizija berze efekata 5.000 KM.

Ukupna provizija po jednoj dionici je 30 = (15.000/500).

Ukoliko su obveznice emitovane sa kamatnom stopom od 10 % stvarna

kamatna stopa se dobija ako se od nominalne vrijednosti obveznice
odbija provizija po jednoj obveznici, ato je:

Stvarna kam. stopa = 1.000 x 0,10 / (1.000 30) x 100 = 10,3093 %

12

TROKOVI FINANSIRANJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

PRIHODI
RASHODI
POSLOVNI REZULTAT (1 2)
TROKOVI KAMATA
BRUTO DOBITAK (3 4)
POREZ NA DOBITAK
NETO DOBITAK (5 6)

TROKOVI FINANSIRANJA PREDSTAVLJAJU RAZLIKU IZMEU

OSTVARENIH PRIHODA OD KAMATA I OSTVARENIH TROKOVA
(RASHODA) PO OSNOVU KAMATA.

13

POSLOVNI I FINANSIJSKI RIZIK

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Prihodi od prodaje
Varijabilni rashodi
Mara pokria (1 2)
Fiksni poslovni rashodi
Poslovni dobitak (3 4)
Trokovi kamata
Bruto dobitak (5 6)
Porez na dobitak
Neto dobotak (7 8)
Faktor poslovnog rizika poslovnog leverida
Faktor finasijskog rizika finansijskog leverida
Faktor ukupnog rizika (poluge ili leverida)

3/5
5/7
10 x 11

Poslovni rizik je odnos izmeu mare pokria i poslovnog dobitka.

Finansijski rizik je odnos izmeu poslovnog dobitka i bruto dobiti.14

CIJENA VLASTITOG KAPITALA

Investicioni projekti se uglavnom finansiraju iz sopstvenog i pozajmljenog
kapitala.
Kamata je cijena vlastitog (pozajmljenog) kapitala.
Cijena sopstvenog kapitala se utvruje na osnovu:
stope prinosa koju odbacije neki alternativni investicioni projekt,
stope prinosa na sopstveni kapital koju ostvaruje preduzee koje investira
u novi investicioni projekt i
prosjena stopa prinosa na sopstveni kapital kuju ostvaruje grupa
preduzea one privredne djelatnosti kojoj pripada preduzee koje investira.
Poznato je da se za koritenje vlastitog kapitala u bilansu uspjeha ne
javljaju rashodi po osnovu trokova vlastitog kapitala, zbog toga u pogledu
koritenja vlastitog kapitala za finansiranje investicionog projekta veoma
esto postoji zabluda da je on besplatan.
Treba imati u vidu, da DD plaa dividendu iz neto dobitka,
dok vlasnici udjela u kapitalu DOO uestvuju u raspodjeli neto dobitka
15
srazmjerno visini svojih udjela (uea u kapitalu).

Hvala na panji !
16