1

Vladavina prava i pravna drava

Pojmovi ''vladavina prava'' i ''pravna drava'' sutinski izraavaju istu politiko-filozofsku
ideju o tome da mo drave, kao najvanija u pojedinom drutvu, mora biti ograniena. Oba ova
pojma obuhvataju ogranienje dravne arbitrarnosti putem pravnog poretka i njegove zakonite
primjene.
Kod pitanja da li postoje sadrajne razlike izmeu znaenja pojmova "vladavine prava" i
"pravne drave", treba istai da bez prava u nekom obliku nema drutvenog ivota. Stoga
sintagma ''vladavina prava'' moe da bude pogreno interpetirana, budui da se pod tim terminom
moe obuhvatiti i stanje u dravama koje formalno imaju razvijen pravni sistem, ali koji je
meutim nedemokratski, zasniva se na nepotivanju ljudskih prava, ili na rasnoj, spolnoj ili
vjerskoj segregaciji. Kao primjer moemo navesti nacistiku Njemaku ili Sovjetski Savez u
doba Staljina, dakle drave koje su imale razvijene pravne sisteme, koji su na alost bili potpuno
u slubi zloinake ideologije. Stoga bi pojam ''vladavina prava'' valjalo shvatati u sutinskom,
materijalnom smislu, a ne bukvalno i formalistiki. Takoer bi bilo svrsihodnije koristiti termin
''pravna drava'', koji u teoriji nije indentian ''vladavini prava'', ali izraava iste vrijednosti i
principe kojima tei pravni poredak svake savremene drave.
Pravna drava
Osnovni princip ''pravne drave '' bi znaio da sva pravna pravila koja su doneena i koja
su na snazi, imaju podjednako dejstvo na sve graane. Idealna ''pravna drava'' u stvarnosti ne
postoji, jer se radi samo o idealnoj dravi ije sve principe nijedna drava u istoriji nije ispunila u
potpunosti u praktinom ivotu.
Shvatanje ''pravne drave'' u kontinentalnom evropskom pravu obuhvata formalne i
materijalne aspekte.

formalno, pravna drava se odnosi na oblike dravnog djelovanja, u kojoj vlada podjela
vlasti i za koju vai princip da ljudska prava i slobode mogu biti ogranieni jedino
zakonom.

materijalne (tj. sadrajne) komponente pravne drave ine materijalni principi, prije
svega, princip obaveze da se potuju ljudska prava i slobode. Drava u kojoj se ova prava
potuju predstavlja suprotnost policijskoj dravi.

Elementi pravne drave:

postoje ogranienja dravne vlasti obino se vri ustavom, kao najviim pravnim
aktom
vlasti je podjeljena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
zakoni moraju biti odreeni, javni i pravedni, te ne smiju imati retroaktivno
dejstvo
moraju postojati procesne garancije kojima se titi lina sloboda i sprijeava
samovoljno hapenje i zatvaranje

mora postojati odgovarajui sudski ili upravni postupak koji omoguava reenje
konkretnog spora
sudstvo mora biti nezavisno i nepristrasno
Bosna i Hercegovina kao pravna drava

Bosna i Hercegovina, prema lanu I/2. Ustava BiH, jeste pravna drava. Ta
odredba odreuje BiH, kao demokratsku dravu ''koja funkcionie po slovu zakona''.
Mada iz formulacije ove odredbe proizilazi da se njome uvodi princip ''vladavine prava'',
(poto Ustav u svome originalnom engleskom tekstu, upotrebljava anglosaksonski pojam
''rule of law'') ipak bi pravilnije tumaenje bilo da se taj princip naziva ''pravnom
dravom''. Bosna i Hercegovina naravno jo uvijek nije ''pravna drava'' u pravom smislu
te rijei, budui da njen pravni poredak i praksa dravnih organa u pogledu zatite
osnovnih principa vladavine prava sadri ozbiljne nedostatke, ali su vidljivi pozitivni
pomaci u tom pravcu.
Pravna sigurnost
Pravna drava, kao to je BiH, mora svojim graanima garantovati pravnu
sigurnost. Naime, drava treba da poiva na optem principu da se njena sveukupna
djelatnost moe predvidjeti. Pravna sigurnost postoji kad su pred zakonima i pravom svi
jednaki, i ona moe postojati samo tamo gdje svaki graanin moe znati ta dravne
vlasti mogu i smije uiniti, te znati ta je propisano, doputeno ili zabranjeno. Pravna
sigurnost znai i to da se svaki graanin moe pouzdati u znaenje i predvidivost vaeih
pravnih propisa, kao i u prava i obaveze koji proizlaze iz tih propisa. Elemenat pravne
sigurnosti je i princip da niko ne moe biti osuen bez zakonske osnove. Moe se
ponekad desiti u drutvu da je pravna sigurnost pojedinca u sukobu sa javnim interesima,
ali pojedinac ne bi smio biti nesrazmjerno oteen time to e mu njegova jednom steena
prava biti oduzeta naknadnim izmjenama i dopunama zakona na neprimjeren nain.
Takoer se i od pravosua i sudske prakse trai da imaju odreenu konstantnost, tj. da se
odluke suda ne donose arbitrarno. Zbog toga, sudovi moraju ujednaavati sudsku praksu i
pri tom takoer koristiti sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. Prema tome, i
graaninu mora biti omogueno da od sudova i upravnih organa oekuje indentina
rjeenja za indentine sporove i probleme.