UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

JEZIK U BOSNI I HERCEGOVINI

Odsjek za urnalistiku
predmet: Stilistika
predmetni profesor: prof. dr. Hanka Vajzovi
predmetni asistent: ass. Enita Kapo
studentica: Sanida ulepa
indeks br.: 4042
odsjek: urnalistika
kolska 2013/2014 III godina, VI semestar

Sarajevo, decembar 2013.

1.UVOD
Jezik je odreen i ureen sistem znakova kojima je osnovna funkcija sporazumijevanje meu
lanovima jedne drutvene zajednice. Jezik je apstraktni sistem znakova i pravila koji svojim
kombinovanjem prenose poruku recipijentu. Jezik je instrument u komuniciranju meu
ljudima kao drutvenim biima tj, lanovima drutvenih zajednica. U svijetu se govori od
5 000 do 7 000 jezika.
Kojim jezikom govorimo u Bosni i Hercegovini ? Kakva je simbolika funkcija jezika u
naoj zemlji ?
Ovaj rad e pokuati odgovoriti na ova i neka druga pitanja koja se postavljaju u naem
drutvu.

2. JEZIK U BOSNI I HERCEGOVINI

2.1 Historija jezika
Kada ovjek koji nije sa podruja bive drave Jugoslavije eli da zna kojim jezikom se
govori u Bosni i Hercegovini moemo rei da je to junoslavenski jezik. Jezik koji pripada
uoj porodici slavenskih jezika. On predstavlja srednjojunoslavenski dijasistem. Podijeljen u
dvije grupe: zapadna srednjojunoslavenska grupa ( bosanski i hrvatski jezik) i istona
srednjojunoslavenska grupa (srpski i crnogorski jezik). Vie od jednog stoljea ovaj
dijasistem se razvijao u jednom nazivu srpskohrvatski/ hrvatskosrpski jezik.
Poetkom devedesetih godina dvadesetog stoljea, raspadom Jugoslavije uvodi se standard
etiri nacionalne - jezike tradicije.
2.2 Jezik i drutvo kroz historiju
Socioloki gledano jezik kao drutvena kategorija u Bosni i Hercegovini historijski
posmatramo od:
-

Kulina bana (12. stoljee)

srednjeg vijeka

austrougarskog doba

period izmeu dva svjetska rata

socijalistiko doba (1945-1990)

savremeno doba

Izdvojit u savremeno doba koje predstavlja period uoi rata u Bosni i Hercegovini, ratni
period (1992-1995) i vrijeme tzv. postdejtonske Bosne i Hercegovine. Navedeni period za
drutvo je oznailo velike promjene, stradanja, genocid. Jezik je doivio promjenu, pa je

ak i jezik bio zateen: prvo je bio jezik u ratu, a onda je zapoeo i rat u jeziku, mada nije
iskljuen ni obrnut poetak (Vajzovi 2008: 59) .
Bosna i Hercegovina nala se u nacionalistikom vremenu podjele ne samo teritorije i drutva
nego i jezika. eljeli su je teritorijalno podijeliti, a kad nisu uspjeli nastavili su jezikim
nacionalnim determinisanim kolektivnim podjelama. Druge drave nastale sa raspadom
Jugoslavije imaju svoje nacionalne jezike. U naoj dravi, zemlji tri konstitutivna naroda
(Bonjaka, Srba i Hrvata) i ostalih, danas, devetnaest godina nakon potpisivanja dejtonskog
sporazuma nije stabilizovala jeziku situaciju. Jer i danas mnogi Bosnu i Hercegovinu ne
doivljavaju kao svoju zemlju. A nemaju drugu.
2.2 Lingvistiki aspekt
Lingvistika je nauka o jeziku, nauka koja jezik i govor istrauje u svim njihovim oblicima i
meusobnim odnosima.
Nauno istraivanje jezika i govora podjeljene su u etiri etape na podruju
Bosne i Hercegovine:
-poeci pismenosti, ukljuujui srednji vijek (od 9. do 15. stoljea)
-period predstandardnih idioma ( od 16. do poetka 19. stoljea)
-poeci standardizacije i period zajednikog jezikog zajednitva ( naroito od 19. stoljea do
pred sami kraj 20. stoljea)
- period destrukcije jezikog zajednitva i procesa standardizacije zasebnih nacionalnih jezika
od 1990. naovamo). (Vajzovi 2008: 36)
Najznaajniji je period destrukcije jezika kojim se govori u naoj zemlji i
standardizacije nacionalnih jezika.
Jezik je kljuna dimenzija po kojoj je ova zemlja jedinstvenija od svih drugih zemalja sa
zajednikom jezino-govornom supstancom. Rezultati rata i ideologizacija nacionalnih
kultura od ove zemlje su napravili udan jeziki oblik . Pri tomu ak nije najvei paradoks
trostruko imenovanje jezika: bosanski, hrvatski, srpski, jer je politiko pravo da svatko jezik
kojim govori zove svojim narodnim imenom. Takoer, u ovoj zemlji mora biti upravo sveto
pravo na jeziku nijansu, u kojoj se prirodno razlikujemo ali i prepoznajemo.
Danas politiko- jeziki kreatori , podjeljeni u etniko-stranake grupe svojim runim
intervencijama ele napraviti umjetne razlike.Politika je ula u jezik. Zato se jezik i jeste
naao u kandama politike , jer je on njima potreban. (Vajzovi 2008 :63)
Ovdanje lingviste karakterie pogubna kombinacija nacionalizma i nepoznavanja moderne
lingvistike.

to se tie upotrebe jezika, glavna poruka modernih lingvista jeste da u svemu treba slijediti
vlastito jeziko osjeanje, te da su pokuaji, obino politiki motivisani, da se u jezik unesu
rijei i gramatike forme strane naem jezikom osjeanju unaprijed osueni na neuspjeh.
Prof. dr. Ibrahim edi smatra da u Bosni i Hercegovini svi priblino govore istim jezikom
koji je specifian. Meutim, politika je uinila da od 1990. godine doe do zatvaranja u atare i
kae da u Bosni i Hercegovini imaju tri standarda, to pravi probleme u kolstvu. Prevode se
dokumenti na srpski ili hrvatski jezik. Najvea razlika je samo u nazivu jezika. Srpski i
hrvatski su izvedeni iz nacionalnog imena, a bosanski iz naziva zemlje. Imali smo
bosanskohercegovaki izraz u okviru srpskohrvatskog standarda, pa su izrazi dignuti na nivo
standarda. Tako od jednog jezika imamo etiri standarda. (Osloboenje 2007)

3. NACIONALNI IDENTITET
3.1. Bosanski jezik
Tokom austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918. godine, bosanski
jezik uveden je kao jedini zvanini jezik u zemlji. Koristili su ga svi Bosanci Bonjaci, Srbi
i Hrvati.
Ovo je bio rezultat politike austro-ugarskog dravnika Benjamina von Kallaya kojom se u
narodu BiH trebao stvoriti osjeaj da pripada velikoj i monoj naciji. Ovakva politika
rezultirala je time da su svi Bosanci govorili istim jezikom, iako su pripadali razliitim
konfesijama. Danas u XXI vijeku , ne osjeamo i ne elimo ovu zemlju kao jednu veliku i
monu naciju.
Stanovnitvo u Bosni i Hercegovini razliitih konfesija u standardnom koritenju jezika ne
koristi usluge od prevodilaca jer se stopostotno razumiju.
Jedan od posebnih slojeva u bosanskom jeziku jeste postojanje izraza dvostrukosti i
viestrukosti. Bosanski jezik je toliko bogat leksikom da o jednom pojmu, stvari moemo
iznijeti iskaz na razliite naine i upotrijebiti razliitu leksiku, a rezultat je sa istim znaenjem.
To jest, odreene stvari moemo izrei na razliite naine. Upravo zbog toga je bosanski jezik
i specifian.
O Bosni i Hercegovini , o bosanskom jeziku moe se nai razliita literatura, bosanskih
knjievnika , lingvista , kritiara ali i inteluktualne elite iz drugih zemalja u okruenju.
U potrazi onih koji su cijenili na jezik a nisu iz ove napaene zemlje , politiko i nacionalnojezino podjeljene, na internet stranici pronaoh divan tekst o naoj zemlji i jeziku.

Jezik je bio jedina sloboda bosanskoga ivota. On se izradio kao muziki instrument i kao
oruje. Tanan je, uuteo je, oien je, poezija je, svetinja je, sablja je. Zato je sve ilo u
govor, u jezik? Zato to u primitivnoj Bosni drutvenih ideala nije bilo, pa ih u tanom smislu
rei i danas jo nema. Socijalni ideali su tamo jo uvek etiki i poetski ideali. Bosna je dugo
bila pogaena, i grizlo ju je nesnosno moralno oseanje manjka i zakanjenja u najosnovnijim
ivotnim potrebama. Takva Bosna zatvarala se u se, i zatvara se jo. Nesavremena, uvek je
stradala i od same sebe.(Isidora Sekuli, 1941)
3.2 Jezik bonjakog naroda
Drave imaju Ustav , temeljni akt kojim se ureuju principi i zakoni .
Slubeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski
jezik. Slubena pisma su latinica i irilica.( Ustav Federacije BiH, amandman XXIX)
Slubeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik
hrvatskog naroda. Slubena pisma su irilica i latinica. (Ustav Republike Srpske, amandman
LXXI)
Iz Ustava Republike Srpske vidljivo je da negiraju bosanski jezik , smiljeno, nametanje
bonjakog jezika bez obzira to su se Bonjaci opredjelili za bosanski jezik, narod koji je
vijekovima na ovim prostorima gradio svoju specifinu muslimansku kulturu sa evropskim i
orijentalnim elementima. To je jezik koji govore zajednice iste sociokulture bez obzira koje
vjere i nacije bili. Problem je samo to su ga , za razliku od Bonjaka, drugi odluili
promjeniti (imenom i likom) ili ga se odrei i pritom ga Bonjacima osporiti. Svoje neu tebi
tvoje ne dam! (Vajzovi 2008: 123)
Jeziki identitet Bonjaka davno je izgubio nacionalno obiljeje , nakon osmanskog perioda ,
austro-ugarske okupacije , identificirao se sa jezikom sredine , prihvatali su tue , malo od
ovih , malo od onih . Tokom i poslije rata Bonjaci su poistovjetili sa jezikom sredine ,
bosanskim jezikom.
Kao primjer nacionalno-jezine problematike naveu Konjevi-Polje.
Bonjaka djeca iz povratnikog naselja Konjevi Polje ne pohaaju nastavu od poetka
kolske godine jer im nije omogueno izuavanje nacionalne grupe predmeta na bosanskom
jeziku. Ministarstvo obrazovanja Republike Srpske ( ne) moe ili nee da rijei problem .
Maternji jezik ( nema zvaninog bosanskog jer nije po Ustavu Republike Srpske) kao
dopunsku nastavu , roditelji nee da prihvate . Paradoks , roditelji mogu biti sudski gonjeni i
kanjeni radi zanemarivanje djece.
To je naa realnost , to je zagarantovano Ustavom BiH i meunarodnim konvencijama ne
moe da se sprovede.

ZAKLJUAK
...I jedan od dokaza Njegovih jeste stvaranje Nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaih i
boja vaih; to su zaista pouke za one koji znaju... (Kur'an, Rum, 22.)
Jezika politika je jedan od naina da se produbi razlika u ovoj podjeljenoj zemlji. Svaki
narod ima pravo na svoj jezik. Ali danas nisu problemi jezika u nazivu nego u
nacionalnoseparatistikoj tendenciji tj, insistiranju na razlikama.
Zaboravlja se glavna i temeljna funkcija jezika , komunikacija , a to je ono to nas spaja a ne
da nas razdvaja.
Ne treba zaboraviti da mi gdje god otili i progovorili , svi e nas prepoznati po jeziku i
specifinom akcentu. Mi smo za njih Bosanci i Hercegovci.

LITERATURA
Vajzovi, Hanka (2008) : Jezik i nacionalni identiteti, Fakultet politikih nauka , Sarajevo
http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50108
http://pro.ba/jezicka-politika-u-bosni-i-hercegovini/
http://www.oslobodjenje.ba/