UVANJE EDNOSTI

El ejh Bekr Abdullah Ebu Zejd

lan stalne komisije za fetve
____________________________

Prijevod: Emsad Pezi

Izdava:
Mektebetu El Guraba
e-mail: ehlisu@yahoo.co.uk

Sarajevo
April 2006 godine.


Uvod etvrtom izdanju

Hvala Allahu Gospodaru svijetova, i neka je salavat
i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme. A zatim:
Allahovom voljom i blagodati ova knjiga je naila
na dobar prijem kod uleme, studenata i svih ljubomornih
muslimana, tako da su se daije dobra, poele meusobno
natjecati u njenom tampanju i irenju. Otuda je tira ove
knjige za dva mjeseca dostigao cifru od petsto hiljada.
I dalje je potranja za njenim tampanjem tako da sam u
zadnjem izdanju ove knjige (na ar. jeziku) knjizi dodao jo
neke naune sadraje. Takoer sam dodao neka miljenja
Ibn Kajjima i Ibn Hadera, kao i neka druga miljenja.
Takoer sam dodao neka miljenja ejha Ahmeda akira
i to na sedam mjesta da bih ukazao kako alim moe da se
bori perom protiv zabludjelih poziva u slobodu ene.
Bojao sam se da bi me preuivanje ovih navoda
moglo svrstati u skupinu onih koji vole da se o vjernicima
ire bestidne glasine (shodno Kuranskom ajetu). Ovaj njihh
hov rat traje preko stotinu godina. Ustvari ovaj poziv na
osloboenje ene, predstavlja poziv na skidanje hidaba
i zavjeru protiv ene. To je bitka koja se navodno vodi u
ime Vjere. Ova skupina se suprostavila ulemi a uopte nisu
struni ni dostojni da u ime Vjere predvode jednu ovakvu
kampanju. Ova kampanja je dio borbe koja je jo davno
zapoela na zapadu a to je uspostava sekularizma, odnosno
odvajanje Vjere od svakodnevnog ivota. Na kraju molimo
Allaha, Delleanuhu, da zatiti svoje dobre robove i robinje.
Pisac: Bekr Abdullah Ebu Zejd
U Taifu: 22/2/1421 h.

Uvod
U ime Allaha Milostivog, Samilosnog
Hvala Allahu Jedinom i neka je salavat i selam na
onoga poslije koga nema Poslanika, na njegovu porodicu,
drugove i sve one koji ga slijede u dobru do Sudnjeg dana.
Izdajem ovu knjigu kako bih uvrstio vjernice na
putu njihove ednosti, sjedne strane, i kako bih razotkrio
prozapadne propagatore i pozivae u iskvarenost. Naime
u ovome vremenu ast i ednost muslimana, koja se temelji
na robovanju Uzvienom Allahu, istoti i krijeposti, je dovedh
dena u opasnost u svakom pogledu.
Zaista su mnoge ubhe koje se proturaju meu muslh
limane u pogledu ibadeta, ubjeenja kao i bolesti strasti
koje se odraavaju na ponaanje, ahlak, i drutveni ivot.
Sve to predstavlja najcrnije planove u ratu protiv Islama i
to je najzloestija zavjera protiv islamskog Ummeta iza koje
stoji tz., novi svjetski poredak. Produkt ovog poredka je
mijeanje Istine sa neistinom, dobra i zla, ispravnog i neisph
pravnog, Sunneta i novotarija, Kurana sa derogiranim i
iskrivljenim knjigama kao to je Tevrat i Indil.
Zatim poistovjeivanje damije sa crkvom, vjernika
sa nevjernicima, te poistovjeivanje i pribliavanje religija.
Ova teorija mijeanja, je ista spletka za topljenje Vjere u
duama vjernika i pretvaranje demata muslimana u rasuto stado.


ele da od muslimanskog demata naine ljude koji

e utonuti u strasti i prohtjeve, ljude koji e izgubiti dinsh
ske osjeaje tako da ne mognu razlikovati dobro od zla te
da postepeno otpanu od svoje Vjere. Posljedica svih ovih
deavanje je zbog zanemarivanja akaidske take koja glash
si ljubav i odricanje u ime Allaha ( el-vela vel-bera)
te zbog toga to se zabranjuje kompetentnim islamskim
linostima da kau i napiu rijei Istine o novonastaloj situah
aciji u svijetu i da tako upozore muslimane na dolazee
opasnosti.
Istovremeno se oni koji ukazuju na Istinu
proglaavaju teroristima, nazadnjacima, fundamentalistima, onima koji odlaze u krajnost, ekstremistima, itd..
Svi pozivi pod imenom prava ene, osloboenje
ene, izjednaavanje ene sa mukarcem, i tome slino,
dolaze od neprijatelja Islama koji imaju za cilj unijeti i
proiriti nemoral meu muslimanima.
Oni nastoje da ena otkrije svoje lice, a potom i da u potpunosti napusti hidab. Propagiraju mijeanje mukaraca
i ena (ihtilat) razgoliavanje i ukraavanje, i tako stvaraju
jednu atmosferu u kojoj bi ena rekla: Dobro doli ibahije,
tj., vi koji nam sve dozvoljavate. Kao kamen temeljac za
svoju zamku su izabrali mjeovita obdanita za djeake i
djevojice. Zatim mjeoviti programi na sredstvima infh
formisanja za djeake i djevojice, programi meusobnog
upoznavanje djece suprotnih polova na proslavama i zabavh
vama. Ovo mogu biti negativni poeci a o emu veina svijh
jeta ne vodi rauna. Veina ljudi zaboravlja pogubnost loih
poetaka kao to je npr., prakticiranje modnih trendova u
pogledu proste odjee a ije se porijeklo ustvari vee za
bludnice koje su izgubile svoju ast. Naalost prodavnice


su krcate ovakvom odjeom a ene se nadmeu u kupovini

iste. A kada bi mnoge znale odakle potjee takva odjea naph
pustila bi ih svaka ena u kojoj je ostalo i trun stida. Od
zabludjelih poetaka je i navikavanje djece na oblaenje
prostake odjee koja razgoliava djecu.
Neprijatelji Islama na svaki mogui nain pokuavaju eni otkriti lice i razgoliiti je. Nekada je indirektno
pozivaju na takav in a nekada stupaju direktno u akciju, a
nekada opet nastoje proiriti sredstva i uzroke fesada tako
da mnogi ljudi ostaju zapanjeni, a iman im esto biva uzdh
drman. La havle ve la kuvvet illa billah.
I na koncu, mora se kazati rije Istine kako bi se
sauvao ugled i poveao rejting vjernica te da se istovremh
meno sauvaju od zla orijentalista i prozapadnjaka koji su
neprijatelji Vjere i Ummeta.
Istovremeno obaveza je opomenuti vjernice na
obavezu hidaba i posjetiti ih da je to ibadet putem kojeg
oboavaju svog Gospodara, te da je to sredstvo zatite njihh
hove asti, morala, stida i ljubomore spram blie rodbine i
vjernica uopteno.
Nadam se da e ove rijei biti uzrok da Allah,
uvrsti one koje hoe od Svojih robova, na
putu ouvanja asti svojih porodica, i da ih sauva od pozivh
va onih koji se bore protiv ednosti muslimanke. Treba rei
da novine i mas mediji pruaju pomo onima koji zagovah
araju razgolienost ene. Zato je na svakom ocu, sinu, bratu
i suprugu kao i ostalima kojima je Allah povjerio vilajet
nad enama da se boje Allaha, Delleanuhu, i da ne dozvole
enama otkrivanje lica i mijeanje sa mukarcima.
Delleanuhu,

Neka se ne preputaju dunjalukom naslaivanju jer

je pokornost Allahu bolja, a to je bolje i za njihovu ast, a
Allah e im za to dati i vrijednu nagradu. Na enama vjernich
cama je da se boje Allaha, Delleanuhu, i da Mu se potpuno
pokore, te da se prepuste vostvu Muhammeda, sallallahu
alejhi ve selleme, te da se ne obaziru na one koji ih pozivaju u
smutnju i nemoral. Onaj ko bude iskrenog imana i vrstog
ubjeenja, Allah, Delleanuhu, e ga zatiti i sauvati.
Ova knjiga govori o temeljima ednosti i krijeposti, i
nainu uvanja iste, te podstie vjernice na ouvanje te vrlh
line, a razotkriva pozivae ene u nemoral i iskvarenost.
Ovu knjigu sam napisao i njen sadraj izdvojio iz otprilike
dvjesto knjiga ako se izuzmu knjige iz tefsira, hadisa, fikha
i jo neke. Na kraju molim Allah, Delleanuhu, da ova knjiga
bude prihvaena kod italaca, i neka je zahvala Allahu Gospodaru svijetova.
Pisac: Bekr Abdullah Ebu Zejd
1/4/1420 h.g.

Prvo poglavlje
Deset temelja u pogledu ouvanja ednosti
Prvi temelj: Obaveza vjerovanja u postojanje
razlika izmeu ovjeka i ene
Drugi temelj: Opti hidab
Trei temelj: Posebni hidab
etvrti temelj: Boravak u kui
Peti temelj: Mijeanje mukaraca i ena je
zabranjeno erijatom
esti temelj: Otkrivanje i razgoliavanje je
zabranjeno erijatom
Sedmi temelj: Zabranom zinaluka Allah, Azze ve
Delle, je zabranio i uzroke koji vode do njega
Osmi temelj: Brak je kruna ednosti
Deveti temelj: Obaveza uvanja djece u poetku
od zablude
Deseti temelj: Obaveza ljubomornosti u pogledu
asti blie rodbine i vjernica uopteno

Prva osnova
Obaveza vjerovanja u postojanje razliitosti
izmeu ovjeka i ene
Razlike izmeu ovjeka i ene su tjelesne i mentalne prirode kao i razlike koje je definisao erijat. One se
potvruju kroz erijat, Allahovu odredbu, ula i razum.
Objanjenje toga bi bilo, da je Allah, Delleanuhu, stvorio
ovjeka i enu kao ljude u paru, te ih uinio mukom i
enskom. O tome On kae: I da On par, muko i ensko,
stvara. (Nedm, 45)
Oni podjednako uestvuju u formiranju ovog svijeta
u stvarima za koje su zadueni. Takoer, i ovjek i ena,
bez razlika, imaju jednaka zaduenja u pogledu oboavanja
Uzvienog, kada su u pitanju opti postulati Vjere kao
to je tevhid, akaid, temelji imana, te predanost Allahu,
Delleanuhu. Zatim u pogledu nagrade i kazne, obeanja i
zastraivanja, te u pogledu ouvanja asti i ednosti.
Takoer, podjednako su obuhvaeni erijatskim proph
pisima u pogledu prava i obaveza. Otuda Uzvieni kae:
Dinne i ljude nisam stvorio osim da mi ibadet
ine. (Ez-Zarijat, 56)
I rekao je Allah, Delleanuhu: Onome ko ini dobro,
bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi
lijep ivot. (En-Nahl, 97)
Takoer je rekao: A onaj ko ini dobro, bio mukarac
ili ena, a vjernik je, - ui e u Dennet i nee mu se uiniti
ni koliko trun jedan nepravda. (En-Nisa, 124)


Pa neka je slavljen Onaj Koji stvara i upravlja, kome

pripada vlast i odreivanje propisa. U tom kontekstu
Uzvieni Allah kae:
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est
vremenskih razdoblja stvorio, a onda se uzdigao iznad
Ara; On tamom noi prekriva dan, koji ga u stopu prati,
a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji.
Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospoddar svijetova! (El-Earaf, 54)
Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao
prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke
svoje. Zbog toga su estite ene poslune i za vrijeme
muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu treba da
brigu vode, jer i Allah njih titi. (En-Nisa, 34)
Pogledaj ta za sobom povlai rije, pod (tahte), u
rijeima Uzvienog u suri Et-Tahrim:
Allah navodi kao pouku onima koji ne vjeruju enu
Nuhovu i enu Lutovu: bile su udate za dva estita roba
Naa, ali su prema njima licemjerne bile i njih dvojica
im nee nita moi kod Allaha pomoi, i rei e se: Ulazite
vas dvije u vatru, sa onima koji ulaze! (Et-Tahrim, 10)
Rijei Uzvienog, pod, (u prijevodu ajeta se spominje:
bile su udate) je obznana da one nisu imale vlast nad njima
dvojicom ve su oni kao dva mua imali vlast nad njima.
ena se nikada ne moe izjednaiti sa ovjekom niti se
uzdizati iznad njega.
Od tih propisa je i stvar poslanstva i objava. Naime
ovo dvoje su uvijek nosili i prenosili ljude za razliku od
ena. U tom kontekstu Uzvieni Allah kae:


A Mi smo i prije tebe samo ljude slali, graane kojjima smo objave objavljivali. (Jusuf, 109)
U tefsiru ovog ajet mufesiri su rekli:Allah nikada
kao Poslanika nije poslao: enu, meleka, dinna niti beduuina.
Zatim opte starateljstvo i uprava, i oni koji ga zamh
mjenjuju, kao to je erijatsko sudstvo i administracija, i
drugo pored njih, kao to je starateljstvo u pitanjima braka,
nije osim u rukama mukaraca.
Mukarci se odlikuju mnogim ibadetima za razliku
od ena kao to su npr.: obavezni dihad, dume, prisustvovanje dematu, uenje ezana i ikameta, i drugo. Zatim,
razvod je ostavljen u ruci ovjeka a ne u ruci ene, i djeca se
zovu po oevima a ne po enama (shodno Kuranskim uputh
tama).
Mukarci imaju duplo vei udio u: nasljedstvu,
krvarini, svjedoenju i drugim stvarima. Ovi i drugi proph
pisi sa kojima su odlikovani mukarci odslikavaju znaenje
Kuranskih rijei ajeta 228 sure Bekara: One imaju isto
toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu, - samo,
muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen. A Alllah je Silan i Mudar.
Mukarci imaju nad njima jedan stepen a Allah je Silh
lan i Mudar.
Ovi propisi, kojima je svakog od njih odlikovao
Uzvieni Allah, upuuju na sljedee stvari:

10

Prvo: Vjerovanje i prihvatanje razlika izmeu ovjeka

i ene; osjetilnih, moralnih i erijatskih, kako bi svako bio
zadovoljan onim to mu je Allah propisao u svome kaderu i
erijatu. Te da su ove razlike potpuno pravedne i da se kroz
njih ogleda urednost i sklad ljudskog drutva.
Drugo: Nije dozvoljeno muslimanu i muslimanki da
ude za neim ime je Allah odlikovao jedan pol nad drugh
gim od pomenutih razlika jer bi to znailo mrnju i nezadovh
voljstvo spram Allahove, Delleanuhu, odredbe i onoga to
je propisao i odredio. Na robu je da trai da mu Allah da
iz svoje dobrote. Ovo je erijatska etika kojoj nas je poduio
Kuran. Na taj nain se otklanja zavist a dua se odgaja da
bude zadovoljna sa onim to joj je Allah, Delleanuhu, odredh
dio i propisao. Zabranjujui tako neto Uzvieni je rekao:
I ne poelite ono ime je Allah neke od vas odllikovao. Mukarcima pripada nagrada za ono to oni
urade, a enama nagrada za ono to one urade. I Allaha iz
izoblja Njegova molite. Allah, zaista, sva dobro zna!
(En-Nisa, 32)

U povodu objave ovog ajeta prenosi se da je Mudahid rekao: Ummu Selema je rekla: O Allahov Poslanie,
mukarci ratuju a mi ne ratujemo, a nama pripada pola
nasljedstva, pa je tom prilikom objavljeno: Nemojte uditi
za onim ime je Allah odlikovao jedne nad drugima.
Ovu predaju biljei imam Taberi, Hakim, Ahmed i
drugi.
Rekao je Ebu Dafer Et-Taberi u pogledu znaenja
tog ajeta: Nemojte da vam se svia stvar kojom je Allah
odlikovao jedne nad drugima.

11

Takoer se prenosi da je povod objave pomenutog

ajeta to, to su ene htjele da dostignu stepen mukaraca i
da im pripadne ono to pripada i njima, pa im je Uzvieni
Allah to zabranio, i naredio svojim robovima da se klone
neispravnih elja, te im je naredio da Ga mole da im da iz
Svoje dobrote. Jer takve elje kod njihovih nosioca uzrokuju
zavist i neopravdanu mrnju.
Tree: Ako se zna de se ova Kuranska zabrana odnosh
si na same elje u pogledu pomenute tematike, ta onda
rei za onoga ko nijee postojanje erijatskih razlika izmeu
ovjeka i ene, i poziva da se iste dokinu, te zagovara
izjednaavanje pod parolom, jednakost ovjeka i ene?
Nema sumnje da je to jedna nova teorija koja se suph
prostavlja Allahovoj kosmikoj volji i odredbi kada su u pith
tanju tjelesne i duhovne razlika izmeu ovjeka i ene.
Islam i njegov vjerozakon su daleko od toga da i jednh
na trunkica ovakvih shvatanja bude zastupljena u erijatu
onoga Koji je od svih najpravedniji. Otuda je ena u Islamu,
uivajui plodove erijata, dobila ulogu kraljice kue i majh
jke koja e odgajati budue generacije za ovaj Ummet.
Neka se Allah smiluje Mahmudu Muhammedu
akiru koji je nadovezujui se na prethodni govor Taberija
rekao: Ovo je govor koji se proirio i koji je zaokupio ljude
naeg vremenu. Nastala je zbrka u koju su upali i iz koje
nema spasa osim sa iskrenim nijjetom i ispravnim razumijh
jevanjem i poimanjem stvari u pogledu ljudske prirode.
Obaveza je povui razliku izmeu lanih elja koje
nemaju osnovu kako bi skinuli omu slijepog slijeenja
vladajuih naroda i osloboditi se utjecaja porodica pokvarh
12

renog drutva koje unosi velike pometnje u druga zdravija

drutva. I na Ummet, da ga Allah uputi i popravi njegovo
stanje, je krenuo putem zablude te su pomijeali ono to je
korisno, nakon to je ponestalo pameti i mudrosti, sa onim
to je pokvareno a to im se predstavlja u lijepom svijetlu.
I zaista su mnogi u tom pogledu pretjerali od naih
savremenika pogotovo oni koji u rukama dre tampu od
onih koji ne kriju svoju mrnju prema Islamu. Otuda su
mnogi pustili jezike i preokrenuli svijetu pamet te se mnogh
go ljudi povelo za njihovim pozivom tako da smo poeli
slijediti put mnogih koji se deklariu kao uenjaci od Vjere
a koji su o tome izrekli ono ega se svaki vjernik odrie.
Allaha molimo da nas uputi na Pravi put u vremenu
kada laljivi jezici govore oni to im pamet ne poima. I neka
se pripaze oni koji se suprostavljaju Allahovom nareenju
i odredbi u pogledu njih, da ih ne stigne kakva kazna koja
bi pobrisala sve njihove tragove na zemlji kao to je to bio
sluaj sa onima prije njih.
U ovom poglavlju smo potvrdili osjetilne, moralne i
erijatske razlike izmeu ovjeka i ene. Oslanjajui se na
ovu osnovu spomenut emo sljedee temelje u pogledu razh
zlika izmeu ovjeka i ene koje se odnose na ukraavanje
i hidab.

13

Drugi temelj: Opti hidab

Hidab ili zastiranje u optem znaenju znai: zabranh
nu i prekrivanje. On je farz svakom muslimanu, ovjeku i
eni, i to, ovjek se zastire od ovjeka, ena od ene, i jedan
pol od drugog pola.
Mukarcima je vadib da prekriju stidna mjesta
najmanje od koljena do pupka bez obzira da li bio pred
mukarcima ili enama, osim pred svojim suprugama ili
eventualnim robinjama.
erijat je zabranio da djeca zajedno spavaju pod
jednim pokrivaem u jednom krevetu, i naredio je da se
razdvoje njihove postelje kako ne bi dolo do dodirivanja
i gledanja u stidna mjesta to opet uzrokuje pobuivanje
strasti.
Takoer je ovjeku u namazu zabranjeno da klanja u
odjei koja mu ne prekriva ramena. I nikome nije dozvoljeno
da klanja go, pa makar bio sam po noi na mjestu na kome
nema nikoga. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je zabranio
da se hoda golo pa kae: Nemojte hodati goli. Takoer je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio razgoliavanje i
kada je ovjek sam samcat pa kae: Allah je najprei da ga
se stidite.
Takoer kada ljudi stupaju u obrede hada ihram
mukarca se razlikuje od ihrama ene.
Takoer je zabranio mukarcima da se ukraavaju
ukrasima koji ne dolikuju mukosti kada je u pitanju
odjevanje, nakit, govor, i drugo, kako se ne bi poistovjetio
sa enama.
14

Mukarcima je zabranio da sputaju odjeu ispod

lanaka (isbal), dok je eni nareeno da spusti odjeu ispod
lanaka i do jednog lakta kako bi pokrila stopala.
Vjernicima je naredio da obore poglede kada su u pith
tanju stidna mjesta ili ono to moe pobuditi strasti. Ovo je
erijatska etika kada je u pitanju odgoj due na putu njenog
uvanja i udaljavanja od harama.Takoer je erijat zabranio
osamljivanje sa golobradim mladiem i strastno gledanje u
njega iz predostronosti da to ne pobudi strasti.
I tako u nedogled mnogo je naina i sredstava sa
kojima erijat isti i uva ovjeka od grijeha i prljavtina
a to opet povlai za sobom slast imana, prosvijetljenost, i
jainu srca, a istovremeno uva stidna mjesta od nemorala i
izopaenosti te uva ovjekov stid. U vjerodostojnoj predaji
od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, se prenosi da je rekao:
Stid ne dolazi osim sa dobrim.

15

Trei temelj: Poseban hidab

erijatom je nareeno svim enama vjernika da se
pridravaju erijatski propisanog hidaba koji prekriva
cijelo tijelo, kao i lice i ake.
Koji treba da prekrije sve ukrase odjee i nakita, kao
i druge, od svakog ovjeka stranca (koji joj nije mahrem).
To potkrepljuju mnogi dokazi iz Kurana i Sunneta kao i
praktini idma ena vjernica iz vremena Poslanika, sallallh
lahu alejhi ve selleme, pa kroz doba pravednih halifa i prvih
odabranih generacija, i tako kroz istoriju sve dok nije
rasparana islamska drava na manje dravice polovinom
etrnaestog hidretskog vijeka. To dokazuju i vjerodostojh
jna predanja i ispravan kijas, te opte pribavljanje koristi i
sprjeavanje tete (sa stanovita Usuli fikha).
Propisno odijevanje je obavezno za ene ako borave u
kui ili u prostoru ograenom zidovima ili kanatima. A ako
dolazi u susret sa mukarcima onda joj je obaveza da jo
obue i dilbab (abaija, himar), tako da prekrije itavo tijelo
sa svim ukrasima. Kuransko hadiski tekstovi ukazuju na
to da hidab nije validan i da ne ispunjava erijatske norme
ako se ne ispune odreeni artovi ili uslovi. Ovaj hidab je
vrhunac ednosti i ouvanja asti, i za sobom povlai velh
liko dobro. Zato je erijat na mnoge naine zatitio hidab i
zabranio neodgovornost i poigravanje sa njim.
Otuda govor u ovom poglavlju moemo podijeliti u
etiri tematske cjeline;
Prva cjelina: Definicija hidaba.
Druga cjelina: ta podrazumijeva hidab?
Trea cjelina: Dokazi obaveznosti hidaba.
etvrta cjelina: O vrijednosti hidaba.
16

Prva cjelina: Definicija hidaba

Jeziko znaenje hidaba.
Rije hidab je korijen od masdar i u jeziku oznaava
zabranu i zastiranje.
Hidab ene u terminolokom znaenju erijata.
To je prekrivanje cijelog tijela ene sa svim ukrasima
kako bi sprijeila da mukarci stranci vide neto od njenog tijela i ukrasa sa kojima se ukraava. A to zastiranje
od pogleda mukaraca ogleda se kroz odijevanje i boravak
u kui.
to se tie pokrivanja tijela, ono podrazumijeva
pokrivanje cijelog tijela, ukljuujui i ake i lice, o emu
emo navesti dokaze u treoj tematskoj cjelini ovog pogglavlja, inaAllah.
to se tie prekrivanja ukrasa, to se odnosi na one
ukrase koji se ne veu za njen fiziki izgled i grau. O ovim
ukrasima se govori u rijeima Uzvienog: I neka ne pokazzuju ukrase svoje. (En-Nur, 31)
Za ove ukrase se moe rei da su to dodatni ili pribavljeni ukrasi. Od ovih ukrasa Allah, Delleanuhu, je izdvh
vojio: Osim to je ionako spoljanje. Pod tim se misli na
dodatni ukras, koji ako bi se pogledalo u njega nee nita
otkriti od njenog tijela, kao to su dilbab ili abaija po svojoj
vanjtini. Po nekima, pod tim se misli na enski ogrta (elmulaetu). To je neto to se nuno samo po sebi vidi. Kao
na primjer da abaija prekrije miris odjee koja je ispod nje,
upravo pod ovim se misli na izuzetak koji se spominje u
rijeima Uzvienog: Osim to je ionako spoljanje.
17

Tj., to se nuno vidi a ne to se vidi po svom izboru,

a to je opet u skladu sa rijeima Allaha, Delleanuhu: Allah
ovjeka ne optereava preko njegovih mogunosti.
(El-Bekara, 286)

Kada smo govorili o ukrasu, koji ako bi se pogledalh

lo u njega nee nita otkriti od eninog tijela, time smo se
ogradili od ukrasa kojima se ene inae ukraavaju, a koji
za sobom povlai vienje tijela ili jednog njegovog dijela,
kao to je surma za oi (ili u naem vremenu minka za oi kao
to je npr. kreon, op. p.). Jer vienje surme za sobom povlai
vienje lica ili bar jednog njegovog dijela. Isti je sluaj sa
kanom ili prstenom. Vienje ovih ukrasa povlai za sobh
bom vienje ake. Isti je sluaj sa naunicama, ogrlicom
i narukvicama, jer vienje ovih ukrasa za sobom povlai
vienje tih dijelova tijela kao to je poznato.
Da se u ajetu misli na dodatni ukras a ne na dijelove
tijela upuuju dvije stvari:
Prvo: Jer rije ukras (ez-zine), u arapskom jeziku
oznaava upravo tu vrstu ukrasa.
Drugo: Rije ukras u Kuranskoj terminologiji oznaava vanjski ili dodatni ukras a ne misli se pod tim pojmom
na pojedine dijelove tog korjena. Tako da se ovakvim poih
imanjem rijei ukras u suri Nur koji oznaava dodatni ukras na eni, s dodatkom onih ukrasa koji su ionako spoljani
a koji ne povlae za sobom otkrivanje nekog dijela tijela,
ostvaruju ciljevi erijata. A ti ciljevi su obaveznost hidaba,
pokrivanje ene, ouvanje ednosti i stida, obaranje pogledh
da, uvanje polnih organa, istoa mukih i enskih srca i
otklanjanje pohote kod ene, te njenu zatitu od sumnjienja
i uzroka koji je vode u iskuenje i iskvarenost.
18

Druga cjelina: ta podrazumijeva hidab?

Vidjeli smo da hidab u optem znaenju nae temath
tike oznaava zastiranje. U terminolokom znaenju to
znai zastiranje enskog tijela i dodatnih ukrasa kao to su
odjea, nakit i drugo, od mukaraca koji su strani za enu.
Prouavanjem dokaza iz Kuransko hadiskih tekstova moe se rei da se hidab sastoji iz dva dijela:
Prvo: Zastiranje u smislu to dueg boravka u kui,
jer se na taj nain zaklanja od pogleda mukaraca stranaca
(koji joj nisu mahrem) i mijeanja sa njima.
Drugo: Zastiranje odjeom ili hidabom koji se sastoji
od dilbaba i himara koji se jo naziva abaija i mesfea.
Otuda bi se odjevni hidab mogao definisati ovakko: hidab je zastiranje cjelokupnog enskog tijela
ukljuujui lice, ake i stopala, zatim vanjske dodatne
ukrase, kojim sprjeava strane mukarce da vide neto od
njenog tijela.
Ovako definisan hidab realizuje se pomou
dilbaba i himara.
Himar je rije koja u arapskom jeziku oznaava jednh
ninu a mnoina bi glasila humur. Njegovo znaenje se svodi
na zastiranje i prekrivanje (setr ve tagtije). To je odjevni predmh
met kojim ena prekriva glavu, lice, vrat i izrez na koulji sa
prednje strane. Svaka stvar koju prekrije ili zastre ustvari
si je stavio pod himar. U tom znaenju se prenosi poznati
hadis: Prekrijte posude (hammiru anijetekum). Tj., prekrijh
jte otvore ili ogrljake posuda.

19

U tom kontekstu Numejri u stihovima kae:

Od bogobojaznosti prekrivae (juhammirne) jagodice
prstiju, i izioe u nonoj tami u alove zavijene.
Himar arapi jo nazivaju maknea, a mnoina te
rijei je mekania, od glagola tekannea, to znai zastrijh
jeti se. Tako se prenosi u hadisu koji biljei imam Ahmed
u Musnedu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kada
bi klanjao dva rekata digao ruke tako da bi njima prekrio
( jukanniu) lice i tako bi dovio.
Himar se jo naziva i en-nesif. Nabiga u stihu kae:
Nesif joj spade a nije namjeravala,
zatim ga je dohvatila, a rukom drugom prekri lice.
Arapi ga nazivaju jo el-gadafe. Korijen ove rijei
upuuje takoer na zastiranje i prekrivanje. Tako arapi
kau: Agdafet kanaaha. Tj., prebacila je al preko lica.
Nain oblaenja himara. ena ga stavi na glavu zatim
spusti niz vrat pa ga onda omota oko njega kruei tako
oko lica a onda ostatak prebaci preko lica, prednjeg dijela
vrata, i prsa. Na taj nain se prekrije ono to se po obiaju
otkriva u kui.
Za ispravnost himara se jo uslovljava da ne bude
tanak i providan kako se ne bi vidjelo ono to je ispod njega
od vrata, kose, lica i prsa.
Prenosi se od Ummi Alkame da je rekla: Vidjela sam
Hafsu bint Abdurrahman bint Ebi Bekr kada je ula kod
Aie, radijallahu anha. Na njoj je bio providan himar ispod kojh
20

jeg se vidjelo elo. Aia ga podera na njoj a zatim ree: Zar

ne zna ta je Allah, Delleanuhu, objavio u suri Nur? Zath
tim je pozvala da joj se donese jedan himar pa ju je prekrila
njime. Biljei ga Ibn Sas i imam Malik u Muvetti.
Druga vrsta odjee koja ispunjava uslove hidaba
je dilbab. Mnoina bi bila delabib. To je kompaktna
jednodjelna odjea kojom se ena pokriva od glave do
pete i tako prekriva kompletno tijelo prekrivajui odjeu i
ukrase.
Ovo se jo naziva el-mulaetu, el-milhafetu, er-ridau,
ed-disar, i el-kisa. To je dobro poznata abaija koju oblae
ene na arapskom poluotoku.
Nain oblaenja. Prvo se preko glave stavi himar koji
pokriva lice zatim se na glavu stavlja abaija koja se spusti
niz itavo tijelo te tako prekrije kompletno tijelo sa svim
ukrasima ukljuujui i stopala.
Iz ovoga se moe zakljuiti kakva bi abaija trebalo da
izgleda. Moemo rei da se za ispravnost abaije uslovljava
da prekrije cijelo tijelo ukljuujui odjeu i nakit, i da bude
od jakog i gustog materijala a ne od tankog i providnog. Zath
tim da se oblai sa glave a ne sa ramena jer ako bi se oblaila
sa ramena onda je to suprotno onome dilbabu koji je Allh
lah, Delleanuhu, propisao enama vjernicama i jer takav
dilbab oslikava pojedine dijelove tijela i jer je se u tome
nalazi slinost sa mukim ogrtaima i njihovim abaijama.
Zatim ova abaija ne bi sama po se bi trebala biti
ukraena niti da joj se dodaju vidljivi ukrasi kao to su
vezovi. Takoer ovakav dilbab treba da prekriva od vrha
glave pa sve do stopala. Postoji vrsta odjee koja se zove
21

nisfu fede, a koja prekriva do koljena. To se ne moe

smatrati erijatski validnim hidabom.

Trea cjelina: Dokazi o obaveznosti hidaba

Poznato je da se ova stvar prenosi sa koljena na koljenh
no jo od vremena ashaba, radijallahu anhum, i onih poslije
njih. To je samo po sebi erijatski dokaz koji je obaveza prihh
hvatiti.
Takoer se prenose dokazi u pismenoj formi, te radni
idma (amelij) kroz neprekidnu praksu koju su nasljeivale ene vjernice od prethodnih generacija o obavezi boravka
u kui, i izlasku samo u sluaju nude i potrebe. Te, da ne
trebaju izlaziti pred mukarce, osim sa hidabom pokrivenh
nog lica, neotkrivenog i neukraenog tijela.
Svi se muslimani slau oko ovog djela koje je u skladh
du sa principima zgrade ednosti, istoe, stida i ljubomore
na koju nas podstie Islam u pogledu ena. Zato su zabranjivali enama izlazak iz kue otkrivena lica, razkolienog
tijela, i sa istaknutim ukrasima.
Ova dva konsenzusa su poznata i prenose se jo od
prvih generacija kao to su ashabi i tabiini, neka je Allah sa
njima zadovoljan.
Ovakav stav se prenosi od skupine imama kao to su
Hafiz Ibn Abdul-Ber, imam Nevevi, Ibn Tejmijje i drugi,
Allah im se smilovao. Ovakva praksa u pogledu hidaba je nasth
tavljena sve do polovice etrnaestog hidretskog stoljea
prenosei se sa jedne na drugu islamsku dravu.
22

Hafiz Ibn Hader je rekao u Fethul-bariju, 9/224:

Nikada nije prestajao obiaj kod ena, u prolosti i
sadanjosti, da prekrivaju lice.
Poetak razgoliavanja je bio skidanje himara sa lica
u Egiptu, zatim u Turskoj, pa amu i Iraku, a potom se rairio na zemlje magriba (sjeverna Afrika) i na ostale nearapske
sredine. Zatim je ova stvar kulminirala, tako da je otkrivanje preraslo u potpuno razgoliavanje i skidanje odjee sa
cijelog tijela. Inna lillahi ve inna ilejhi radiun. Na Arapskom
poluotoku su takoer vidljivi zaeci ovakvog djelovanja.
Allaha molimo da uputi zalutale muslimane i da ih zatiti
od nesree.
Sada emo navesti dokaze.
Prvo: Kuranski dokazi
Raznovrsni su ajeti u suri Nur i Ahzab o obaveznosti
hidaba koji ukazuju na njegovu strogu i vjenu obavezu
(farz muebed) za sve ene.
Prvi dokaz su rijei Uzvienog:
-U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u
davno pagansko doba, ne pokazujte, (Al-Ahzab, 33)
Ovo je govor Allaha, Delleanuhu, koji je upuen
enama vjerovjesnika, a ostale ene vjernika su dune da
ih slijede u tome. Allah, Delleanuhu, je posebno naglash
sio ene Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zbog njihovog
znaaja i ugleda, zbog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i
jer su one uzor ostalim vjernicama jer su u bliskom srodsh
stvu sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme
23

-O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene!

Ako se Allah bojite, na sebe panju govorom ne skreite,
pa da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno
govorite! (El-Ahzab, 32)
-U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u
davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavaljajte
i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte! Allah
eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i
da vas potpuno oisti. (El-Ahzab, 32)
Poznato je da od njih ne bi potekao nemoral, daleko
od toga, ovo je priroda svakog obraanja u Kuranu i Sunnetu. Naime ovim se obraanjem eli uoptenost imperativa
jer su i propisi opti za sve, i jer su pouka i ibret Objave
uopteni i ne vae samo za one ijim povodom je objavljenh
na, (el-ibretu biumumu lafz la bi hususi sebeb), osim ako za to
doe dokaz. A po ovom pitanju nema dokaza da je naredba
posebna i da se odnosi samo na pojedince. Isti je sluaj sa
rijeima Uzvienog: A tebi, i onima prije tebe objavljeno je
Otuda je pree da propisi dva pomenuta ajeta i drugh
gi njima slini budu uopteni za sve ene vjernika. Slian
sluaj je sa zabranom neposlunosti roditeljima izgovaranjh
jem rijei uf, koja se spominje u rijeima Uzvienog: I ne
reci im ni uf! (Isra, 23). Ako im je zabranjeno rei uf, onda
je pree da se zabrani udariti ih. I ne samo to, u dva pomenh
nuta ajeta u suri Ahzab nalazi se pokazatelj koji upuuje
da je naredba opteg karaktera, kako za ene vjerovjesnikh
ka tako i za druge. A to su rijei Uzvienog: I obavljajte
namaz i udjeljujte zekat i pokoravajte se Allahu i Njegovu
Poslaniku! Ovo su opte poznati farzovi u Vjeri (kako za
ene Poslanika tako i za sve druge vjernice).
Isto vai i za pokrivanje lica.
24

Kao rezime, moemo rei da ta dva ajeta sadre veliki broj dokaza o obavezi hidaba i pokrivanja lica uopteno
za sve ene vjernice i to na tri naina:
Prvo: Zabrana govora kojim se izaziva panja
Uzvieni Allah je zabranio majkama vjernika, a ostale
vjernice su dune da ih slijede u tome, da na sebe skreu
panju govorom a to je blag i njean govor pri razgovoru sa
mukarcima. U ovoj zabrani je zatita od onih ija su srca
bolesna od pohlepe za zinalukom kao i udaljavanje od uzrh
roka koji bi mogli navesti srce da se oda nemoralu.
Na eni je da govori onoliko koliko ima potrebu da
govori bez oduljivanja i uljepavanja govora, onoliko kolh
liko joj je potrebno da rijei svoje potrebe .
Pa ako je eni zabranjeno da govorom na sebe skree
panju onda je to neoboriv dokaz koji dokazuje da je hidab
prei da se obue. A neskretanje panje na sebe prilikom
govora je jedan od naina kojim se uvaju stidna mjesta.
Voenje rauna o govoru ne moe se ostvariti ako nema
stida, ednosti i srameljivosti, a sve to za sobom povlai
hidab. Otuda je dola jasna naredba o zastiranju od
mukaraca tako to e ene boraviti u svojim kuama.
Drugo: Rijei Allaha : U kuama svojim boravite.
Ovaj ajet je objavljen u pogledu zastiranja tijela ena
od stranaca tako to e boraviti u svojim kuama. Ovo je
naredba koja se odnosi na majke vjernika a ostale vjernice
su dune da ih slijede u tom propisu jer je to mjesto u kojh
jem ena izvrava svoju ivotnu zadau i ne bi trebala da
naputa kuu osim u sluaju nude ili potrebe.
25

Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda da je rekao:

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
ena je avret (stidno mjesto), pa im izae iz svoje
kue prati je ejtan. ena je najblia milosti svog Gospoddara dok je u svojoj kui.
ejhul-islam Ibn Tejmijje u Fetvama, 15/297, kae:
Zbog toga jer je eni obaveza da se uva, i o sebi vodi
rauna, za razliku od ovjeka u tom pogledu. Otuda je ena
odlikovana hidabom i zastiranjem te ostavljanjem ukrasa i
uljepavanja. Kako bi to ostvarila, eni je obaveza da se zasth
tre odjeom i da boravi u kui to nije obaveza mukarcima.
Jer izlazak pred ljude vodi u smutnju a mukarci su ti koji
vode brigu o njima.
U istoj knjizi, 15/379, ejhul-islam Ibn Tejmijje , kae:
Kao to obaranje pogleda ovjeka uva od gledanja u
stidna mjesta i gledanja u zabranjene stvari isti uinak se
postie sa boravkom u kui. ovjekova kua na svoj nain
zastire njegovo tijelo kao to to ini odjea. Otuda je Allh
lah, Delleanuhu, nakon ajeta o traenju dozvole za ulazak
u tue kue, spomenuo obaranje pogleda i uvanje polnh
nih organa.Tako se moe rei da su kue zastor kao to je
odjea na tijelu takoer zastor. Spoj te dvije odjee se nalazi
u rijeima Uzvienog: i odjeu koja vas uva od vruine;
daje vam i oklope koji vas u borbi tite, (En-Nahl, 81) U svakh
koj od ove dvije odjee je zatita od uznemiravanja kao to
su vruina, sunce, hladnoa zatim ljudsko uznemiravanje
oima i rukom.
Tree: Rijei Uzvienog: I ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte.

26

Nakon to im je Uzvieni naredio da borave u svojh

jim kuama poslije toga im je zabranio da pokazuju svoju
ljepotu kao to se to radilo u dahilijetu putem mnogobrojh
jnih izlazaka iz kue. Naime ene su u dahilijetu izlazile
uljepane, namirisane i otkrivenog lica, otkrivajui ukrase
koje im je Allah, Delleanuhu, naredio da ih pokriju.
Pokazivanje ljepote (teberrud) vodi korjen od rijei
el-berd, to bi moglo znaiti pojaviti se ili pokazati neto.
U tom kontekstu i dolazi u ovoj tematici a oznaava pretjerano isticanje i pokazivanje ukrasa i ljepote kao to je je otkh
krivanje glave, lica, vrata, prsa, podlaktica, potkoljenica i
drugog, bilo da je od tjelesnih ili dodatnih ukrasa.
Poto esti izlasci, a pogotovo izlasci koje prati
razgolienost (es-sufur), uzrokuju veliki nered i smutnju
na zemlji, Allah, Delleanuhu, je tu stvar okarakterisao kao
davno dahilijetsko doba.
Pokazivanje ljepote i ukrasa (et-teberrud) sainjavaju
stvari koje emo spomenuti u estom temelju ove knjige,
inaAllah.
Drugi dokaz obaveznosti hidaba je ajet hidaba.
Allah, Delleanuhu, kae:
-O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim
ako vam se dopusti radi jela, ali ne da ekate da se ono
zgotivi; tek kad budete pozvani, onda uite, i poto jedete,
raziite se ne uputajui se jedni sa drugima u razgovor. To
smeta Vjerovjesniku, a on se stidi da vam to rekne, a Allah
se ne stidi istine. A ako od njih neto traite, traite to od
njih iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca.
Vama nije doputeno da Allahova Poslanika uznemirujete
27

niti da se enama njegovim poslije smrti njegove ikada

oenite. To bi, uistinu, kod Allaha, bio velik grijeh!
(El-Ahzab, 53)

-Njima nije grijeh da budu otkrivene pred oevima

svojim, i sinovima svojim, i braom svojom, i sinovima
brae svoje, i sinovima sestara svojih, i enama vjernicamma, i pred onima koje su u vlasnitvu njihovu. I Allaha se
bojte, jer Allahu, doista, nije skriveno nita. (El-Ahzab, 55)
Prvi ajet je poznat kao ajet pod imenom ajet hidaba
jer je to prvi ajet koji je sputan po pitanju obaveznosti
hidaba majkama vjernika i ostalim vjernicama. Ajet je
sputan u mjesecu zulkade pete godine po hidri.
Povod objave ovog ajeta je ono to se pouzdano prenosh
si u hadisu Enesa, radijallahu anhu, da je Omer, radijallahu anhu,
rekao: Rekao sam o Allahov Poslanie kod tebe ulaze ljudi
dobri i pokvareni, kada bi naredio majkama vjernika da se
zastru., pa je tim povodom Allah, Delleanuhu, objavio ajet
o hidabu. Hadis biljei Ahmed i Buharija u Sahihu.
Ovo je jedna od stvari u kojoj se Omerovo, radijallahu

anhu, rezonovanje poklopilo sa Objavom to predstavlja njegh

govu veliku vrlinu.

Poto je objavljen ovaj ajet Poslanik, alejhissellam, je

pokrio svoje ene od stranaca. (koji nisu mahrem eni. op.p.)
Ostali muslimani su takoer svoje ene zastrli od
mukaraca stranaca, od glave do stopala kao i dodatne
ukrase. Tako je hidab postao opti farz za svaku vjernicu
vjeno do Sudnjeg dana. Ajeti na raznovrsne naine dokazh
zuju ovaj propis i to:
28

Prvo: Poto je sputan ovaj ajet, Poslanik, sallallahu aletakoer pokrili

svoje ene prekrivajui pri tom lica, ostatak tijela i dodatne
ukrase. I to se tako nastavilo kroz istoriju u praksi vjernich
ca. Ovo je praktini konsenzus ili idma koji upuuje na
uoptenost propisa pomenutog ajeta za sve ene..
jhi ve selleme, je pokrio svoje ene, i ashabi su

Otuda je Ibn Derir, 22/39, u komentaru ajeta: A

kada od njih neto traite, traite to iza zastora. rekao:
Kada traite neto od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve selleme,
ena, i ena ostalih vjernika, koje nisu vae ene, traite to
iza zastora, tj., traite to iza pregrade koja se nalazi meu
vama.
Drugo: U rijeima Uzvienog: To je ie za vaa i
njihova srca., je razlog (illet) zbog kojeg je hidab uinjen
farzom.
U rijeima Uzvienog: Traite to od njih iza zasttora., je opaska koja upuuje da je razlog opte prirode
za sve. Jer se istoa srca, ljudi i ena, te njihovo uvanje
od sumnjivih stvari, trai podjednako za sve muslimane.
Otuda je obaveznost hidaba prea za vjernice uopteno
nego za majke vjernika jer su one iste i kreposne od svih
mahana i poroka, neka je Allah zadovoljan njima.
Otuda razaznajemo da je obaveznost hidaba opti
propis za sve ene a ne poseban propis za Poslanikove, sallh
lallahu alejhi ve selleme, ene. Jer uoptenost razloga propisa je
dokaz da je i sam propis opti. Da li ijedan musliman kae:
Ovaj razlog (illet) propisa: To je ie za vaa i njihova srca,
se ne odnosi ni na jednog vjernika?
Ovaj illet nije ostavio nijednu stvar, ni veliku ni malu,
koja se vee za obaveznost hidaba, a da je nije obuhvatio.
29

Tree: Ibret i poruka erijatskih tekstova se shvata i

uzima uopteno a ne vai samo za onoga ijim povodom je
objavljen osim u sluaju da se prenosi dokaz koji ukazuje
na njihovu posebnost.
Veliki broj Kuranskih ajeta su objavljeni nekim povodh
dom pa ako bismo njihove propise ograniili samo na one
ijim povodom su objavljeni to bi znailo brisanje erijatskih propisa. Postavlja se pitanje ta bi u tom sluaju preosh
stalo ostalim vjernicima.
Ovo je hvala Allahu oigledno. Ovo jo vie pojanjava pravilo da se neko obraanje (erijatskih tekstova) i propis
koji iz njega proizilazi odnosi na itav Ummet, osim ako
nije doao dokaz koji upuuje na posebnost i specifinost
dotinog propisa koji je onda obaveza prihvatiti. U ovom
sluaju ne postoji takav dokaz.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je prilikom primanja prisege od ena rekao im sljedee: Ja se ne rukujem
sa enama, ono to reknem jednoj eni kao da sam rekao
stotinu drugih ena. (Isto se odnosi i na hidab, tj., ako je proph
pisan jednoj eni onda je propisan i svim drugim enama.)

etvrto: Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ene su

majke svim vjernicima kako nam to govori Kuran: A njeggove ene su njihove majke. (El-Ahzab, 53)
enidba sa njima je vjeno zabranjena kao i sa pravim
majkama. O tome Uzvieni kae: I nije vam dozvoljeno da
nikada poslije njega oenite njegove ene. (El-Ahzab, 53)
Ako se zna da je takva situacija sa enama Poslanikh
ka, sallallahu alejhi ve selleme, onda nema osnove da se hidab
ogranii samo na njih mimo ostalih ena vjernica.
30

Otuda moemo zakljuiti da je obaveznost hidaba

opti i vjeni propis za sve vjernice do Sudnjeg dana.
Tako su i ashabi razumjeli tu meselu i pokrili svoje ene
kao to smo to ve spomenuli.
Peto: Od indicija (karain) koje upuuju na uoptenost
propisa obaveznosti hidaba za sve ene vjernice je
zapoinjanje ajeta sljedeim rijeima: O vjernici ne ulazite
u Poslanikove kue osim sa doputenjem...
Traenje doputenja za ulazak u neiju kuu (istizan)
je od opte etike za ulazak u kue svih muslimana i niko nije
rekao da se ovaj propis odnosi samo na Poslanikovu, sallallh
lahu alejhi ve selleme, kuu mimo ostalih. Otuda je Ibn Kesir u
svome tefsiru, 3/505, rekao: Ovo je upozorenje muminima
da ne ulaze u Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, kue bez
doputenja kao to su to radili meusobno u dahilijetu i na
poetku Islama. Allah je ljubomoran u pogledu asti ovog
Ummeta pa im je to i naredio. To je Allahova poast ovome
Ummetu. Otuda je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
uvajte se ulaska meu ene....
Onaj ko bi ustvrdio da se propis hidaba odnosi samo
na Poslanikove, sallallahu alejhi ve selleme, ene, morao bi i da
propis istizana ogranii a takvo miljenje ne zastupa niko.
esto: Na uoptenost propisa ukazuje ajet koji dolazi
poslije: Njima nije grijeh da budu otkrivene pred oevima
svojim... Nijekanje grijeha u ovom ajetu predstavlja izuzimh
manje koje upuuje na uoptenost prethodne osnove a to
je obaveza hidaba. A da bi se donio poseban propis iz osnh
nove (el-asl) za sobom povlai donoenje posebnog propisa
iz ogranka (el-fer). Opte je poznato da nema grijeha da
ena izae pred mahrema, kao to je otac, otkrivenog lica i
31

i aka. A to se tie drugih mimo mahrema, obavezan joj je

hidab pred njima.
Ibn Kesir u tefsiru ovog ajeta, 3/506, kae: Poto je
Allah, Delleanuhu, naredio enama da obuku hidab pred
strancima onda je pojasnio da pred ovim roacima nije
obavezna da se pokrije. Isto tako ih je izdvojio i u suri Nur
rekavi: Neka ne pokazuju ukrase svoje osim pred oevima
svojim... (En-Nur, 31) Ovaj ajet emo u potpunosti navesti
kod spomena etvrtog dokaza.
Sedmo: Ono to negira posebnost ovog propisa a dokh
kazuje njegovu uoptenost su rijei Uzvienog u 59 ajetu
sure Ahzab: i enama vjernika.
Ajet u potpunosti glasi: O Vjerovjesnie, reci enama
svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste
haljine svoje niza se... 1
Iz ovog se jasno vidi uoptenost obaveznosti ovog
propisa za sve vjernice vjeno.
Trei dokaz: Drugi ajet o hidabu koji nareuje
sputanje dilbaba preko lica.
-O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojjim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se.
Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. A
Allah prata i samilostan je. (El-Ahzab, 59)
U komentaru ovog ajeta Sujuti je rekao: Ovo je ajet
hidaba u pogledu ostalih ena u kojem je stroga naredba
o pokrivanju glave i lica.
32

Allah, Delleanuhu, je u ovom ajetu naglasio Poslanikoh

ove, sallallahu alejhi ve selleme, ene i keri zbog njihovog ugledh
da i asti jer su one njegova rodbina za razliku od ostalih.
A Allah, Delleanuhu, kae: -O vi koji vjerujete, sebe i porrodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje
biti, (Et-Tahrim, 6)
Zatim Allah, Delleanuhu, jasno uoptava propis na
sve ene vjernika. Ovaj ajet je jasan i nedvosmislen,kao i prvi
ajet, da je na svim enama obaveza da zastru i pokriju svoje
lice, itavo tijelo i dodatne ukrase od stranih mukaraca a to
se izvodi pomou dilbaba koji prekriva njihova tijela i lica
kao i dodatne ukrase, i to ih razlikuje od ena dahilijeta.
Na taj nain su zatiene od uznemiravanja kao i onih koji
za njima nezakonito ude a ija su srca bolesna.
Ovaj ajet na vie naina dokazuje da su ene
obavezne pokriti svoje lice i to:
Prvo: Znaenje rijei dilbab u Lisanul arab je
sljedee: To je iroka odjea koja prekriva cijelo tijelo.
Spominje se kao el-mulaetu i abaetu tj. abaija. ene ga
oblae preko odjee sa vrha glave prekrivajui njime lice i
ostale dijelove tijela te dodatne ukrase na njoj tako sve do
stopala prekrivajui ih.
Na ovaj nain je potvreno i jeziki i terminoloki
da dilbab pokriva lice kao i ostale dijelove tijela.
Drugo: Pod dilbab ulazi i pokrivanje lica. To je njegh
govo prvo znaenje koje se trai. Jer ono to su otkrivale
neke ene u dahilijetu je lice. Otuda je Allah, Delleanuhu,
naredio svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i enama
ostalih vjernika da pokriju lice. To pokrivanje se izvodi sa
33

sputanjem dilbaba preko njega. Jer ovo sputanje (idna)

dolazi poslije sa rijeicom na (ala). Sputanje neega ne
moe biti osim sa neega iz visine a to je u ovom sluaju
sputanje sa glave preko lica i itavog tijela.
Tree: Prekrivanje lica sa dilbabom zatim itavog
tijela sa odjeom -dodatnim ukrasom- je stvar koju su tako
razumjele ene ashaba, radijallahu anhum.
Prenosi Abdurrezak u Musannefu od Ummi Seleme,
radijallahu anha, da je rekla: Poto je sputen ovaj ajet: Neka
spuste niza se svoje dilbabe., izale su ene ensarija kao
da su im na glavama vrane od smirenosti, a na sebi su
nosile crnu odjeu.
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Neka se
Allah smiluje ensarijkama, kada je sputan Kuranski ajet:
O Vjerovjesnie, reci svojim enama i svojim kerima...,
pocjepale su svoje ogrtae i sa njima se pokrile pa su klanjale za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kao da su im
na glavama vrane. Hadis biljei Ibn Merdevije.
Od Aie, radijallahu anha, se takoer prenosi da je reklh
la: Neka se Allah smiluje prvim muhadirkama, kada
su objavljene rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste
na grudi svoje..., pocjepale su svoje ogrtae i njima se
pokrile. Biljei ga Buharija u svime Sahihu.
Itidar znai isto to i ihtimar tj., pokrivanje lica.
Prenosi se od Ummi Atije da je rekla: Naredio nam je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, da izvedemo na ramazansh
ski i kurbanski bajram, punoljetne robinje, ene sa menstruah
acijom i djevojke. to se tie ena sa menstruacijom, ne bi
34

klanjale ali bi uestvovale u dobru i dovi muslimana. Rekla sam: O Allahov Poslanie ta ako neke od nas nemaju
dilbaba? Neka posudi i obue dilbab svoje sestre. ree
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme.
Hadis biljee Buharija i Muslim.
Ovo je jasan dokaz koji zabranjuje eni da izlazi pred
strance bez dilbaba. A Allah najbolje zna.
etvrto: U ajetu je indicija koja upuuje na ovakvo
poimanje dilbaba i na ovakav oblik prakse kojoj su pristh
tupile ensarijke i muhadirke u pogledu noenja dilbaba,
tj., prekrivanje lica i putanje dilbaba preko njega. U ajetu
se spominje obaveza pokrivanja Poslanikovih, sallallahu alejhi
ve selleme, ena sa pokrivanjem lica ali se isto to nareuje i
njegovim kerima i enama ostalih vjernika. Ovo jasno ukazh
zuje na obavezu pokrivanja lica oblaenjem dilbaba i to
vai za sve vjernice.
Peto: Spominjanje razloga propisa u rijeima Uzvienog: Tako e se najlake prepoznati pa nee napasttovane biti., se vee sa rijeima ..i neka spuste.... To je
prvobitni propis za pokrivanje lica jer je pokrivanje lica
znak ednosti, to ih titi od napastovanja i uznemiravanja iskvarenih mukaraca. Kada ena pokrije lice onaj ko
je bolesnog srca nee uditi da ga vidi ili otkrije ostali dio
njenog tijela i glavne avrete (stidna mjesta).
Otuda ovaj razlog (izbjegavanje ezijeta i uznemiravanja)
ukazuje na obaveznost hidaba sa pokrivanjem cijelog tijela
i dodatnih ukrasa dilbabom. To je znak njihove ednosti i
krijeposti, i na taj nain uvaju sebe da ne padnu u smutnju
ali i druge da zbog njih ne upadnu u grijehe, te da ne budu
napastvovane i uznemiravane.
35

Opte poznato je da ena koja se potpuno pokrije

nee doi u iskuenje da je napadnu ljudi bolesnog srca niti
da je gledaju oi iskvarenih ljudi za razliku od one koja se
razgolii ili otkrije lice, kao takva moe postati predmetom
poude.
Znaj da zastiranje dilbabom, a to je je odjea kreposnh
nih ena, biva sa glave a ne sa ramena. Kod njega se jo
uslovljava da abaija ne bude sama po sebi ukras niti da joj
se dodaju ukrasi kao to su ipke ili vezovi, ili neto drugo
to privlai pogled ljudi. U protivnom to bi se onda suprosth
tavljalo cilju zbog kojeg je Zakonodavac propisao dilbab, a
to je zastiranje tijela i ukrasa ene od oiju stranaca.
I neka muslimanke ne dozvole da ih zavedu i zavh
varaju one koje izlaze razgoliene i koje uivaju u tome to
ih mukarci promatraju, i to su predmet naslaivanja njihh
hovih pogleda.
Vjernica se naslauje time to robuje svome Gospoddaru, to je svjetiljka u svojoj kui i to je ista, pobona,
kreposna, dobra i asna. Allaha molim da uvrsti ene
vjernice na putu ednosti i uzrocima koji vode istoj.
etvrti dokaz: Dva ajeta iz sure Nur
-Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka
vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer
Allah, uisitinu, zna ono to oni rade. (En-Nur, 30)
-A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka
vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole
da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionaako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;
36

neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo

muevima svojim,...,i neka ne udaraju nogama svojim da
bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. (En-Nur, 31)
Mnogobrojni su dokazi u ova dva plemenita ajeta
o obaveznosti hidaba i prekrivanju lica, i to na etiri
meusobno povezana naina.
Prvo: Naredba o obaranju pogleda i uvanju stidnih
mjesta podjednako za ene i mukarce u prvom ajetu i na
poetku drugog ajeta. Razlog ove naredbe je zbog veliine
grijeha zinaluka. Obaranje pogleda i uvanje stidnih mjesta
je ie i bolje vjernicima kako na dunjaluku tako i na ahireth
tu, i udaljava ih od upadanja u takav grijeh.
uvanje stidnih mjesta se ne moe postii osim uz
upotrebu uzroka koji dovode do zatite i spokoja u tom
pogledu. Niko pametan ne sumnja da je otkrivanje lica uzrh
rok koji dovodi do gledanja i naslaivanja sa istim. Oi ine
blud a njihov blud je gledanje. Propis za sredstva povlai
isti propis ciljeva neeg.
Drugo: Jasna i nedvosmislena naredba o hidabu u
rijeima Uzvienog: I neka ne otkrivaju ukrase svoje osim
onoga to je ionako spoljanje.
Tj., neka nita od svojih ukrasa i ljepote ne pokazuju
strancima (mukarcima koji joj nisu mahrem) namjerno osim
onoga to je ionako spoljanje jer je to opet nuno a ne
svojevoljno. A to je ono to je nemogue sakriti kao to su
dilbab ili abaija sami po sebi, koje ena oblai preko svoje
odjee i preko himara. A to je opet odjea koja ako bi se u
nju pogledalo ne dozvoljava vienje nekog dijela tijela ene
strankinje (koju je haram gledati). Pogled u tako obuenu
enu se prata.
37

Ovdje moemo uoiti jednu od Kuranskih mudrosti

u rijeima Uzvienog: I neka ne otkrivaju ukrase svoje...,
a to je upotreba glagola u enskom rodu u sadanjem vremh
menu (fil mudaria) u odrinom obliku, da ne otkrivaju
svoje ukrase namjerno. Poznato je da ako zabrana doe
u sadanjem vremenu oznaava potvrdu i pojaanje te
zabrane to je jasan dokaz o obaveznosti hidaba za itavo
tijelo ukljuujui i dodatne ukrase. A lice i ake su onda jo
prei da se pokriju.
Dok u rijeima Uzvienog: Osim to je ionako
spoljanje, koje predstavljaju izuzimanje (istisna) glagol
nije doao u enskom rodu i ne prenosi se rijeicom poslije
njega, ve dolazi u direktnom obliku. to bi znailo da je
eni nareeno da sve ukrase uopteno prekrije i nema pravh
vo izbora da otkrije bilo ta od njega.
I nije joj dozvoljeno da ita otkrije namjerno osim
onoga to je nuno ionako spoljanje, i u tom sluaju nije
grijena kao to nije grijena ako bi joj nekim sluajem vjetar
otkrio dio tijela. Ili ako bi otkrila dio tijela zbog potrebe
lijeenja ili ako je u pitanju neka druga nuda. Otuda ovo
izuzimanje dolazi u smislu otklanjanja potekoe kao to
je i znaenje rijei Uzvienog: Allah nikoga ne optereuje
preko mogunosti njegovih,
(El-Bekara, 286)

Tree: Rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na

grudi svoje...
Poto je Allah, Delleanuhu, strogo naredio vjernicama pokrivanje tijela i ukrasa u dva pomenuta ajeta, te da ne
otkrivaju nita od svojih ukrasa osim to je ionako spoljanje, te da e ono to se otkrije nenamjerno biti oproteno,
onda je radi potpunosti pokrivanja spomenuo da u ukrase
koje je zabranjeno pokazivati ulazi itavo tijelo.
38

Poto koulje na prednjem dijelu obino imaju prorh

reze koji otkrivaju dijelove vrata i prsa, Uzvieni je pojasnio
obavezu pokrivanja i zastiranja tog dijela tijela sputanjem
dilbaba - vela na taj dio koji ne prekriva koulja. Izraz u
ajetu ed-darb moe znaiti stvavljanje neeg na neto tj.,
prekrivanje neega. Tako na drugom mjestu kae Uzvieni:
Pa ih je prekrilo (snalo) ponienje. (Ali Imran, 112)
Prekrilo ih je ponienje kao to ator prekrije onoga
po kome padne.
Rije humur je mnoina od himar, a korijen rijei
je el-hamr, to znai zastiranje i pokrivanje. Zbog toga je
alkohol dobio naziv hamr jer prekriva i zastire pamet i razh
zum.
Hafiz ibn Hader u Fethul bariju, 8/489, kae: Zbog
toga je himar ene dobio to ime jer zastire njeno lice.
U arapskom jeziku se kae, ihtemeret il-meretu
ve tehammeret, tj., ena je prekrila i zastrla lice. Izraz eldujub je mnoina te rijei a jednina je dejb. To je razrez na
koulji koji pada po vratu. Otuda znaenje rijei Uzvienog:
I neka vela svoja spuste na grudi svoje..., dolazi u konth
tekstu Allahove naredbe vjernicama da himarom prekriju
otkrivene dijelove tijela (koje obina haljina nije prekrila) kao
to su glava, lice, vrat i prsa. To se realizuje tako to ena
omota himar koji stavi na glavu a zatim ga sa desne strane
prebaci na lijevo rame. Ovo se jo na arapskom jeziku nazh
ziva et-tekanuu. Nasuprot ovome ene su u dahilijetu
putale himar od pozadi a otkrivale su prednji dio tako da
je sa dolaskom Islama nareeno da to pokriju.
Na ovakvo znaenje i poimanje himara upuuje arapski jezik, a tako su to pitanje razumjele i ashabijke, radijallh
39

lahu anhunne,

i po tome radile. Otuda je i Buharija u svome

Sahihu naveo poglavlje pod nazivom Poglavlje: I neka
svoja vela spusta na grudi svoje. Zatim je naveo hadis
sa njegovim senedom od Aie, radijallahu anha, da je rekla:
Neka se Allah smiluje prvim muhadirkama, poto je
sputan ajet: Neka vela svoja spuste na grudi svoje..,
pocjepale su svoje ogrtae i pokrile se sa njima.
Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, 8/489, je rekao:
Znaenje rijei fe ihtemerne, u ovom hadisu je, da su
prekrile svoje lice. Zatim je spomenuo opis toga kao to
smo to ve naveli.
Onome ko se ne slae sa ovim miljenjem i smatra da
ena moe otkriti lice, jer Allah, Delleanuhu, ovdje to nije
spomenuo odgovorit emo: Allah, Delleanuhu, ovdje nije
spomenuo glavu, vrat, prsa, nadlakticu, podlakticu i dlanh
nove, pa da li je eni dozvoljeno otkriti te dijelove? Pa ako
rekne ne, odgovorit emo mu, isti je sluaj sa licem, I jo je
pree da se ne otkriva lice jer je ono izvor ljepote i smutnje.
Pa kako to da erijat naredi pokrivanje glave, prsa, vrata,
podlaktica i aka, a da ne naredi pokrivanje i zastiranje lica
koje je najvei izvor smutnje (fitne) i najvie ostavlja traga na
onog ko gleda, kao i na onoga ko je predmet gledanja.
Takoer ih moemo zapitati: ta je va odgovor na
injenicu da su ene ashaba, radijallahu anhum, pourile da
prekriju lica nakon to je objavljen ovaj ajet?
etvrto: Rijei Uzvienog: I neka ne udaraju nogama
svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju...
Poto je Allah, Delleanuhu, naredio prekrivanje ukrasa,
nain oblaenja himara te njegovo sputanje na lice, grudi,
vrat i ostalo, Allah, Subhanehu ve Teala, je radi upotpunjavanja
40

i savrenosti pokrivanja, kao i zbog otklanjanja svih uzroka od enskog zavoenja, vjernicama naredio da ne udarh
raju svojim nogama u hodu kako se ne bi uo zveket njihh
hova nakita kao to su halke i slino tome. Jer bi na taj nain
obznanile svoje ukrase to bi mogao biti uzrok smutnje a to
je ejtanski posao.
Iz ovog dijela ajeta se mogu izvui tri dokaza.
Prvo: enama je zabranjeno udarati svojim nogama
kako bi se uo zveket nakita koji ih prekriva.
Drugo: Na eni je obaveza da prekrije noge i eventuah
alni nakit koji se na njima nalazi.
Tree: Allah, Delleanuhu, je enama zabranio sve
ono to vodi u smutnju. Ako je nareeno pokrivanje stoph
pala i skrivanje ukrasa na nogama onda je pree da joj bude
zabranjeno razgoliavanje i otkrivanje lica pred strancimh
ma jer je otkrivanje lica najvei pokreta smutnje, zato je
ponajpree da se pokrije a ne da se otkriva pred stranim
mukarcima i u to ne sumnja niko pametan.
Sada moemo uvidjeti kakav je redoslijed napravljen
u ovom ajetu u pogledu pokrivanja ene, od glave do stoph
pala i kako su sprjeeni svi uzroci koji vode namjernom otkh
krivanju nekog dijela tijela ili ukrasa u strahu od smutnje.
Neka je slavljen Onaj koji je mudro odredio ove propise.
Peti dokaz: Olakica (ruhsa) za stare ene koje ne ude
za udajom da mogu odloiti svoje ogrtae, a da ostanu kreph
posne to im je bolje. Uzvieni kae:
-A starim enama koje vie ne ude za udajom nije
grijeh da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui ona mjestta na kojima se ukrasi nose; a bolje im je da budu kreposne.
Allah sve uje i zna. (En-Nur, 60)
41

Allah, Delleanuhu, je starim enama koje vie ne ude

za udajom propisao olakicu. To su one ene koje su ule
u pozne godine, koje su odavno izgubile hajz i mogunost
trudnoe. Njima je dozvoljeno ako hoe da odloe dilbab i
himar koji je Uzvieni spomenuo u ajetu o hidabu za ene
vjernice. Njima je dozvoljeno da otkriju lice i dlanove, i u
tome ne snose grijeh i odgovornost ali pod dva uslova.
Prvi uslov: Da su od onih na kojima nije ostalo ukrasa
ili mjesta koja pokreu strasti. To su one koje koje ne ude i
ne ele da se udaju, niti neko drugi udi da ih oeni. Jer su
one starice koje to ne ele niti bi ih neko poelio.
A to se tie onih koje su ostale lijepe i koje svojim
fizikim izgledom mogu uzburkati strasti, takvima nije
dozvoljeno da odloe svoje ogrtae.
Drugi uslov: Da ne pokazuju ona mjesta na kojima se
nose ukrasi (shodno Kuranskom ajetu). Ovo podrazumijeva
dvije stvari:
Prvo, da ne oblae namjerno ukraenu odjeu koja
razgoliava.
Drugo, da ne upotrebljavaju ukrase poput nakita,
surme, boje i uljepavanje odjeom kao i drugim ukrasima
kojima bi mogle izazvati smutnju.
Na vjernicama je da ne pretjeruju u pogledu ove
olakice tako da se deklariu kao starice a one to nisu, i da
kao takve pokazuju neke od svojih ukrasa.
Zatim je Allah, Delleanuhu, rekao: A da budu krepposne to im je bolje.
Ovo je podsticaj Uzvienoga starim enama da uvaju ednost, te da je to bolje i efdalnije (vrijednije).
42

Ovaj ajet upuuje na obaveznost pokrivanja lica ena

kao i ostatka tijela ukljuujui i ukrase. A pomenuta olakica vai za ene koje su ostarile i kao takve nije ih mogue
potvoriti jer su toliko ostarile. Ako se poslue ovom
olakicom nisu grijene.
Olakica (ruhsa) u erijatu dolazi u stvarima koje su
strogo nareene i propisane.
U ovom sluaju stvar koja je strogo nareena je hidab
o kojem smo govorili u prethodnim ajetima. injenica da je
za stare ene bolje i kreposnije da ne koriste ovu olakicu te
da ne odlau svoje ogrtae sa lica i aka, ukazuje na obavezh
zu pokrivanja onih ena koje nisu dostigle tu starosnu dob.
Mladim enama je najpree da se potpuno pokriju, to ih
uva i udaljuje od smutnje i nemorala, a ako bi to prekrile
bile bi grijene.
Kao rezime moemo rei da je ovaj ajet najjai dokkaz o obaveznosti pokrivanja lica i aka, te ostatka tijela
sa ukrasima, i to dilbabom i himarom.
Drugo: Dokazi iz vjerodostojnog Sunneta
Mnogobrojni su dokazi iz vjerodostojnog Sunneta
koji na razliite naine jasno ukazuju na pomenuti propis.
Ponekad na obavezu pokrivanja lica, ponekad da
ne izlaze iz kue bez dilbaba, a ponekad u vidu naredbe
sputanja haljine kako bi pokrila stopala.
Ponekad u kontekstu upozorenja da je ena sva avret
(stidno mjesto) te da je obavezna da se sva pokrije, ponekad
u vidu zabrane osamljivanja sa enama i ulaskom meu
njih.
43

Ponekad se spominje olakica u tom pogledu kod

pronje kada joj je dozvoljeno da otkrije lice kako bi je prosh
sac vidio.
I tako na razne naine Sunnet titi vjernice i podstie
ih na ednost, krepost, stid, ljubomoru i pokrivanje.
U tom kontekstu preneeno je mnotvo hadisa od Posh
slanika, sallallahu alejhi ve selleme. Neki od njih su:
1. Prenosi se od majke vjernika, Aie, radijallahu anha,
da je rekla: Dok smo bile u ihramima pored nas bi nailazzili putnici. Kada bi prolazili pored neke od nas, ona bi
prebacila svoj dilbab preko glave i lica, pa kada bi nas
proli ona bi lice opet otkrivala.
Hadis biljei Ahmed, Ebu Davud, Ibn Made, Darekkutni i Bejheki.

Ovo je jasan dokaz koji prenosi Aia, radijallahu anha, o

ashabijkama koje su bile muhrime (pod ihramom) sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme.
Ovdje se spominju dva vadiba (obaveza) koji su u
situaciji da se jedan drugom suprostavljaju. Prvi vadib
je pokrivanje lica, a drugi je njegovo otkrivanje u situaciji
kada su muhrime (obredi hada). U takvoj situaciji one su
pri prolasku mukaraca stranaca primjenjivale osnovu
propisa a to je obaveza pokrivanja lica, a kada u njihovom
prisustvu nije bilo stranaca primjenjivale su osnov propisa
za muhrime a to je otkrivanje lica.
Ovo je jasan dokaz, hvala Allahu, Delleanuhu, o
obavezi pokrivanja itavog tijela za sve ene vjernice.
U korist uoptenosti propisa kao to smo to spominjali u tefsiru 53 ajeta sure Ahzab, je i sljedei hadis:
44

2. Prenosi se od Esme bint Ebu Bekr, radijallahu anha, da

je rekla: Pokrivale smo naa lica od mukaraca, i eljale
smo se prije toga, dok smo bile u ihramima.
Biljei ga Ibn Huzejme i Hakim. Hadis je sahih po
artovima Buharije i Muslima, a Zehebi se sa tim sloio.
3. Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Neka
se Allah smiluje prvim muhadirkama. Kada je objavljenno: I neka vela svoja spuste na grudi svoje. Pocjepale su
svoje ogrtae i prekrile se njima.
Hadis biljei Buharija, Ebu Davud, Ibn Derir u
svome tefsiru, Hakim, Bejheki, i drugi.

Hafiz ibn Hader u Fethul bariju, 8/490, kae: Rijei

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ihtemerne, znae da su
prekrile svoja lica.
Na uvaeni ejh Muhammed El-Emin E-enkiti u
Edvaul-bejanu, 6/594-595, kae: Ovaj vjerodostojni hadis
jasno ukazuje da su pomenute ashabijke iz rijei Uzvienog:
I neka vela svoja spuste na grudi svoje, razumjele obavezu pokrivanja lica, te da su tom prilikom pocjepale svoje
ogrtae i prekrile lica pokoravajui se Allahovoj naredbi iz
pomenutog ajeta.
E-enkiti nastavlja: Zastiranje ena od mukaraca
i prekrivanje lica je potvreno u vjerodostojnom Sunnettu, a Sunnet tefsiri Allahovu Knjigu kao to je poznato.
Otuda je Aia pohvalila pomenute ene jer su pourile da
sprovedu naredbu sadranu u pomenutom ajetu. Opte
poznato je da one same nisu mogle to razumjeti iz rijei
Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje., ve
da im je to protumaio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Jer
je Poslanik, bio prisutan meu njima a one su ga pitale o
45

svim propisima Vjere koji im eventualno nisu bili jasni. U

tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: Mi smo ti objavvili opomenu (Kuran) kako bi objanjavao ljudima ono to
smo im spustili.
Nemogue je da su ashabijke same po sebi protumaile ovaj ajet.
Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, navodi drugu
predaju od Ibn Ebi Hatima od Safije, koja pojanjava ovu
predaju. Predaja je preneena u sljedeem obliku: Kod
Aie smo spomenuli ene Kurejijke i njihovu vrijednost
pa je rekla: Zaista su Kurejike dobre ali tako mi Allaha
nisam vidjela boljih ena od ensarijki i nisam vidjela ena
da su iskrenije i vre prihvatile Allahovu Knjigu. Kada
su objavljene rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na
grudi svoje., tada su im doli njihovi ljudi uei ono to je
sputeno po pitanju njih. Nije ni jedna ostala a da nije uzela
svoj ogrta. Tako pokrivene su klanjale sabah za Poslanih
ikom kao da su im na glavama vrane.
Ovaj dogaaj je takoer pojanjen u predaji kod Buhharije koju smo malo prije spomenuli. Shodno svom znanju, bogobojaznosti i razumjevanju Vjere, Aia, radijallahu
anha, je donijela na pomenute ashabijke ovu veliku pohvalu
i jasno izrekla da su one ene koje su najiskrenije i najvre
prihvatile Objavu.
Ovo je jasan i neporeciv dokaz da su ashabijke rijei Uzvienog: I neka vela svoja spuste na grudi svoje.,
shvatile kao naredbu o pokrivanju lica. Ovo je takoer
dokaz da prekrivanje lica predstavlja iskreno vjerovanje
u Allahovu Objavu i iskreno prihvatanje iste.

46

Zato je veliko udo, da pojedinci koji se deklariu

kao ulema, govore kako nije doao nijedan dokaz u
Kuranu i Sunnetu o pokrivanju lica ene pred mukarcima. Iako se zna da su ashabijke to radile pokoravajui
se Allahu, Delleanuhu, i iskreno vjerujui u Njegovu
Objavu. Iako se to jasno vidi iz vjerodostojnih predaja,
kao to smo vidjeli predaju koju prenosi Buharija, to
predstavlja jedan od najveih i najjasnijih dokaza o
obaveznosti hidaba (pokrivanju lica) za sve ene.
4. Hadis Aie, radijallahu anha, u sluaju potvore na
nju. U njemu se prenosi sljedee: Safvan me je vidio prije
hidaba, pa sam se probudila dok se vraao nakon to me
je prepoznao, pa sam prekrila svoje lice od njega sa svojjim dilbabom.
Hadis biljee Buharija i Muslim.

A kao to smo ve objasnili u komentaru 53 ajeta sure

Ahzab da je hidab farz kako za majke vjernika tako i za
ostale vjernice.
5. Hadis Aie, radijallahu anha, u prii o njenom amidi

po mlijeku a to je Eflah, brat Ebu El-Kajsa, koji je doao kod

nje i traio dozvolu za ulazak nakon to je sputan propis o
hidabu. Poto ga je odbila, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
mu je dozvolio jer je on bio njen amida po mlijeku. Hadis
biljee Buharija i Muslim.
Hafiz ibn Hader u Fethul-bariju, 9/152, kae:
U hadisu je dokaz obaveznosti zastiranja ene pred
mukarcima strancima (koji joj nisu mahrem).
Hafiz Ibn Hader je miljenja da je hidab uopten za
sve ene i to je istina.
47

6. Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: ene

vjernice su za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjale
sabah umotane u svoje ogrtae. Zatim su odlazile svojim
kuama nakon zavrenog namaza i niko ih ne bi prepoznao od crnila. Hadis biljee Buharija i Muslim.
7. Hadis Ummu Atije, radijallahu anha. Naime u njemu
se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio
enama da iziu na musalu za vrijeme bajram namaza, pa su
rekle: O Allahov Poslanie neke od nas nemaju dilbaba?
Pa im je odgovorio: Neka obue dilbab svoje sestre.
Hadis biljee Buharija i Muslim.

Poenta lei u tome to je znaenje hadisa shodnjo njegh

govom vanjskom znaenju, a to je, da eni nije dozvoljeno
da iz svoje kue izlazi, osim pokrivena dilbabom koji bi
prekrio itavo tijelo i to je bila praksa vjernica u vrijeme Posh
slanika, sallallahu alejhi ve sellem.
8. Prenosi se od Ibn Omera da je Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem,

rekao: Onaj ko bude pustio da mu se odjea

vue iz uobraenosti, Allah, Delleanuhu, ga nee pogledati
na Sudnjem danu. Pa je Ummu Seleme rekla: Kako da
postupe ene sa dijelom haljina koji se vue po zemlji ( zujh
julihinne)? Neka ih spuste jedan pedalj. ree Poslanik. A
ako im to bude otkrivalo stopala, ponovo priupita? Neka ih
spuste za jedan lakat i neka na to ne dodaju vie. odgovori
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Hadsi biljei Ahmed i vlasnh
nici Sunena i drugi, a Tirmizi kae da je hasenun sahih.
Dokazivanje u ovom hadisu se ogleda u dvije stvari:
Prvo: ena je za stranog mukarca sva avret (stidno
mjesto) jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio enama da pokriju svoja stopala u duini od jednog lakta.
48

Drugo: U njemu je dokaz o obaveznosti hidaba na

itavo tijelo. Analogno tome, pree je da bude pokrivenno lice koje je izvor smutnje. Mudrost Sveznajueg i o
svemu dobro obavjetenog odbija da naredi pokrivanje
neega to je manje vano od onoga to je vie vano i to
predstavlja vei izvor smutnje.
9. Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je Posh
slanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ena je avret (stidnno mjesto) pa kada izae iz kue prati je ejtan. ena je

najblia milosti svoga Gospodara dok je u svojoj kui.

Hadis biljei Tirmizi, Ibn Hiban, i Taberani.

Poenta hadisa je u tome, ako je ena avret onda joj

je obaveza da pokrije sve ono to obuhvata rije avret, i
da ga zastre.
U predaji Ebu Taliba kod imama Ahmeda se kae:
Nokat ene je avret pa kada izie iz kue neka joj se nita
ne vidi osim papua. Od njega se takoer prenosi predaja:
Kod nje je svaki dio avret pa ak i nokat. ejhul-islam ibn
Tejmijje dodaje: To je i Malikovo miljenje.
10. Prenosi se od Ukbeta ibn Amira Duhenija, radijh

jallahu anhu,

da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

uvajte se ulaska meu ene. Neki ovjek od ensarija
ree:O boiji Poslanie ta misli o el-hamwu? -El-hamw
je smrt. ree Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Hadis biljee Buharija i Muslim.
Ovaj hadis upuuje na obaveznost hidaba jer je Posh
slanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio na opasnost ulaska
meu ene, te je uporedio blinje roaka od eninog suph
pruga (el-hamw) sa smru.
49

Ovakav nain izraavanja upuuje na to da se radi

o velikoj opasnosti. Pa ako je mukarcima zabranjeno da
ulaze meu ene, a jo je pree da bude zabranjeno osamlh
ljivanje sa njima kao to se to navodi u drugim predajama.
Otuda je nareeno da, ako se neto trai od njih da to bude
iza zastora. A onaj ko ue meu njih taj je ve pocjepao taj
zastor. Ovo je opta naredba u pogledu svih ena. Otuda
su i rijei Uzvienog: ...traite to od njih iza zastora.,
uoptene za sve ene.
11. Hadis koji dozvoljava olakicu otkrivanja lica
kako bi prosac vidio djevojku. Hadisi u tom kontekstu su
mnogobrojni i prenosi ih skupina ashaba, radijallahu anhum.
Od njih su Ebu Hurejre, Dabir, Mugire, Muhammed ibn
Mesleme i Ebu Humejd, radijallahu anhum.

Zadovoljit emo se hadisom koji prenosi Dabir,

da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Kada neko od vas prosi eni pa ako moe da vidi ono to
e mu omiliti enidbu neka to i uradi. Tako sam zaprosio djevojku pa sam kriom traio priliku da je vidim dok
nisam ugledao ono to mi je omililo enidbu sa njom pa
sam je i oenio, pria Dabir.
Hadis biljei Ahmed, Ebu Davud i Hakim i kae da
je vjerodostojan po artovima Muslima.
radijallahu anhu,

Dokazi iz ovog hadisa su sljedei:

Prvo: Osnova je da su ene dune da se pokriju i zastru od mukaraca.
Drugo: Olakica koja je propisana proscu ukazuje da
je prije toga postojala neka obaveza a to je obaveza hidaba
na osnovu koje je propisana pomenuta olakica. Da su ene
bile otkrivenih lica ne bi bilo potrebe za ovom olakicom
niti potrebe da se ovaj hadis spominje uopte.
50

Tree: Prikradanje Dabira kako bi vidio kod svoje

prosidbenice ono to e mu omiliti brak sa njom (ljepotu njenh
na lica) ukazuje na pokrivanje lica. A da je bila otkrivenog
lica ne bi imao potrebe za prikradanjem kako bi vidio svoju
buduu enu. A Allah, Delleanuhu, najbolje zna.
Kae ejh Ahmed akir u recenziji Musneda, 14/236,
u hadisu Ebi Hurejre, radijallahu anhu, koji govori o vienju
prosidbenice: Ovaj hadis kao i drugi hadisi koji se prennose u ovom znaenju o dozvoli vienja prosidbenice
zloupotrjebili su pokvarenjaci i bezbonici u naem vremmenu. To su oni koji robuju Evropi, enama i strastima.
Sa ovim hadisom dokazuju neto to se njime ne eli rei
i izvru njegovo pravo islamsko znaenje. Pa su tako dozvvolili vienje ene u potpunosti, i jo su dozvolili vienje
onoga to nije nikako dozvoljeno gledati. I ne samo to,
dozvolili su osamljivanje sa enom to je zabranjeno.
ak su dozvolili meusobno prijateljstvo i ivot, i u tome
ne vide nita loe. Neka ih Allah osramoti njih i njihove
ene, i one koji su zadovoljni njima. Najvei grjenici
meu njima su oni koji se deklariu kao ljudi od Vjere,
a Vjera je od njih ista. Neka nam Allah, Delleanuhu,
oprosti i neka nas uputi na Pravi put.
Trei dokaz: Ispravan kijas ili analogija (kijas
delijj muttarid)

Kao to ajeti i hadisi upuuju na obaveznost hidab

u potpunosti sa prekrivanjem lica i aka, kao i ostatka
tijela i ukrasa, te na zabranu otkrivanja bilo ta od toga,
tako i kijas muttarid upuuje na obavezu pokrivanja lica i
aka zajedno sa ostatkom tijela i ukrasima. Na to upuuju
i erijatska pravila koja zatvaraju vrata smutnje, kako
ene ne bi bile zavedene, i kako ne bi druge zavodile.
51

erijat takoer nastoji da ostvari uzviene ciljeve u

tom pogledu i da sauva najbolje etike vrijednosti a to je
ouvanje ednosti, istoe ,stida, ljubomore, te pokrivanje.
A istovremeno nastoji da ovjeka udalji od nekulture, bestidnosti, usmrivanja ljubomore, neozbiljnosti, razgoliavanja, i mijeanja mukaraca i ena.
Jedno od tih pravila je, Pribavljanje koristi i otklanjh
janje tete. (delbul-mesalih ve derul-mefasid). Zatim pravilh
lo, Prihvatanje manje tete kako bi se izbjegla vea teta.
Zatim pravilo, Ostavljanja mubah - dozvoljenih stvari ako
to vodi vjerskoj teti.
Od primjera kijasa muttarid moemo navesti sljedee:
- Naredba o obaranju pogleda i uvanja stidnih mjesth
ta. Analogno tome moemo rei da je otkrivanje lica najvei
izazov za pogled i neuvanje stidnog mjesta.
- Zabrana udaranja nogama za ene kako ne bi ukazh
zivale na svoje ukrase. Analogno tome moemo rei da je
otkrivanje lica vei izazov i poziva u smutnju od udaranja
nogama.
- Zabrana uljepavanja govora. Otkrivanje lica je vei
poziva u smutnju od toga.
- Naredba pokrivanja stopala, podlaktica, vrata, kose
i glave, kroz erijatske tekstove oko ega postoji konsenzus
(idma). Analogno tome moemo rei da je lice vei poziva
u smutnju i nered od navedenih stvari.
I mnogobrojni su drugi sluajevi kijasa koji potvruju ono to smo spomenuli. Otuda analogija pokrivanja lica i
aka je prea da se sprovede a to se u (usulskoj) terminologijh
ji naziva kijas delij. Ovo je hvala Allahu jasno i upeatljivo.

52

Iz onoga to smo spomenuli vidljivo je svakome onoh

ome kome je Allah osvijetlio pamet da je hidab obavezan
vjernicama za itavo tijelo ukljuujui i dodatne ukrase na
to ukazuju jasni Kuransko hadiski dokazi, vjerodostojan
kijas, opta erijatska pravila, i na koncu to je bila praksa
ena vjernica od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
do dananjeg dana na Arabijskom poluotoku ali i u ostalim
muslimanskim zemljama.
Otkrivanje lica ene koje je primjetno danas predstavlja poetak otkrivanja ostalih dijelova tijela i ukrasa to opet
vodi u potpunu razgolienost, ukraavanje i uljepavanje
pred strancima. Ovaj belaj koji je zadesio na Ummet nije
bio prisutan do poetka etrnestog hidretskog stoljea.
Ovu smutnju su zapoeli arapski krani i prozapadno orjh
jentisani muslimani kao i oni koji su prihvatili kranstvo
od njih nakon to su bili muslimani kao to je to objanjeno
u drugom poglavlju.
Zbog toga je obaveza vjernicima, onima ije je ene
navratio ejtan da se otkriju i razgolie, da se boje Allaha,
Delleanuhu, te da pokriju svoje ene onako kako je Allah
naredio da se obue dilbab, abaija i himar, te da povedu
rauna o uzrocima koji e ih uvrstiti u nonji hidaba. Allh
lah, Delleanuhu, je naredio mukarcima da vode brigu o
enama a osnova toga je islamska ljubomora i vjerska pristh
trasnost. Zato je obaveza vjernicama da se odazovu i vrate
hidabu, i da obuku abaije i himare pokoravajui se tako
Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Neka
im uzor budu majke vjernika i Poslanikove ene, a Allah je
zatitnik dobrih ljudi i ena.
A to se tie napomene i upozorenja treba rei da
je obaveza svakom vjerniku i vjernici da se uvaju raznih
53

poziva njihovih neprijatelja bilo onih iz njihovih redova

ili onih vanjskih koji su skloni zapadnim idejama i nainu
ivota. To su oni koji pozivaju na ostavljanje hidaba koji
je kruna ednosti i tit od otkrivanja i razgoliavanja. Oni
pozivaju da ena izlazi razgoliena pred mukarce i da se
mijea sa njima.
I nemojte nasjesti na neka az miljenja koja gaze i ne
respektuju tekstove Kurana i hadisa, i koja bukvalno rue
vjerske osnove, i koja se suprostavljaju ciljevima erijata
u pogledu ouvanja asti i ednosti a zabranjuje razgoliavanje i ukraavanje ene, i mjeanja sa mukarcima koje su
ohalalili u svojim zemljama.
I kaemo svakom vjerniku i vjernici: Poznato je da u
asnom erijatu, i na tom su stanovitu valorizatori, ne postoji vjerodostojan i jasan dokaz za pozivae u razgolienost niti postoji konstantna praksa od vremena Poslanikh
ka, sallallahu alejhi ve sellem, po tom pitanju sve do poetka
etrnaestog hidretskog stoljea.
Veina dokaza onih koji pozivaju u otkrivanje lica i
aka ne izlazi iz tri okvira:
Prvo: Da se radi o tanom i jasnom dokazu koji je
derogiran ajetom o obaveznosti hidaba kao to se moe
potvrditi kada se provjeri istorijski slijed dogaaja. Tj., ti
dokazi se odnose na vrijeme prije pete hidretske godine ili
se odnose na stare ene koje vie ne ude za udajom ili na
djecu koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena.
Drugo: Postojanje tanog dokaza koji nije jasan i ija
se jaina ne moe porediti sa jainom kategorikih dokaza
iz Kurana i Sunneta o obaveznosti pokrivanja lica i aka,
54

kao i ostalog dijela tijela i ukrasa. A Kuranski princip glasi

da oni koji su dobro upueni u nauku manje jasne dokaze
ostavljaju i pridravaju se onih koji su jasni.
Tree: Postojanje jasnog ali ne i tanog dokaza koji ne
moe posluiti kao dokaz. Nije se dozvoljeno njime suprosth
taviti jasnim i tanim Kuransko hadiskim tekstovima kao
i dugogodinjoj konstantnoj praksi u pogledu pokrivanja
koje je obuhvatalo i lice i ake.
A treba znati i da niko od velikih islamskih autorriteta nije dozvolio otkrivanje lica i aka u vremenu smutnje, iskvarenosti i slabosti Vjere. Naprotiv, svi su sloni
oko pokrivanja lica i aka, kao to to prenosi veliki broj
uenjaka.
Iskvarenost vremena u kojem ivimo obavezuje na
pokrivanje lica i aka, kada ne bi postojao nikakav drugi
dokaz.
Podmuklo je u ovom vremenu pozivati i govoriti
uopteno a ne ogranieno o otkrivanju lica i aka, imajui u
vidu slabost Vjere kod ljudi te nered (fesad) koji je se rairio
u zemljama muslimana.
Osnova je pokrivanje tijela ene sa svim dodatnim
ukrasima i nije joj dozvoljeno da neto od toga namjerno
otkriva pred stranim mukarcima pokoravajui se tako
Uzvienom Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, a na takvoj su praksi bili ashabi i njihove ene, te osth
tali muslimani kroz etrnaest uzastopnih vijekova. Pa neka
je hvala Allahu Gospodaru svijetova.

55

etvrta cjelina: O vrijednosti hidaba

Na enama vjernicama je da oboavaju Allaha, Dekroz prakticiranje hidaba koji e prekriti cijelo
tijelo i ukrase pred stranim mukarcima. Za taj vid ibadeta
e biti nagraene, a ako ostave hidab bie kanjene.
lleanuhu,

Otuda ostavljanje hidaba predstavlja jedan od velh

likih upropatavajuih grijeha koji za sobom povlai druge
velike grijehe kao to je namjerno otkrivanje nekog dijela
tijela ili ukrasa koje nose ene.
Zatim ostavljanje hidaba za sobom povlai mijeanje
sa mukarcima i druge vidove smutnje koja za sobom
povlai naputanje hidaba.
Na vjernicama je obaveza da se odazovu onome
to im je naredio Allah, Delleanuhu, u pogledu hidaba,
zastiranja, ednosti i stida pokoravajui se tako Allahu,
Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Allah, Delleanuhu, kae:
-Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda
ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslua, taj je
sigurno skrenuo s Pravog puta. (El-Ahzab, 36)
A kako i ne bi kada se iza propisa hidaba nalaze
mnoge mudrosti i tajne, pohvalna etika, te uzvieni i dobri
ciljevi kao to su:
1. uvanje asti. Hidab predstavlja brigu erijata

za ouvanje asti i uklanjanje uzroka koji vode ka smutnji,

sumnjienju i neredu (fesadu).
56

2. istoa srca. Hidab poziva i vodi ka istoi srca

vjernika i vjernica. On je tvrava bogobojaznosti. On je
sredstvo velianja i ouvanja svetinja. Rekao je Uzvieni:
To je ie za vaa i njihova srca.
3. Lijep ahlak. Hidab je nain da se stekne lijep odgoj

i ahlak, kao to je pokrivanje, ednost, stid i ljubomora, a s

druge strane on je titi od pokvarenosti, nemorala i nereda.
4. Hidab je simbol kreposnih i asnih ena. Hidab

je erijatski simbol slobodnih, potenih i asnih ena. On

ih titi od svih potvora, prljavtina i sumnjienja. Otuda
Uzvieni kae: ...tako e se najlake prepoznati pa nee
napastvovane biti.
Treba znati da ako je ovjekova vanjtina dobra onda
je to dokaz da je i njegova unutranjost dobra.

Zaista je ednost enina kruna. I nema nijedne

kue u kojoj vlada ednost i krijepost a da nije ispunjena
prijatnou.
Od bogobojaznosti prekrivae (juhammirne) jagodice
prstiju, i izaoe u nonoj tami u alove zavijene
5. Presjecanje ejtanskih spletki i udnje za drugim

polom. Hidab je drutvena zatita od uznemiravanja i ezijh

jeta, te bolesti srca ljudi i ena. Hidab sasjeca pokvarene
i bezobrazne poude. On je zatita od pogleda iskvarenih
oiju i otklanja ezijet od ovjeka i ene u pogledu njihove
asti. On je takoer zatita od potvore udatih ena za zinh
naluk kao i od runih govorkanja, sumnjienja i ostalih
ejtanskih spletki i opasnosti.

57

Otuda je neki pjesnik za kreposne ene rekao:

One su kao hurije slobodne, nikada nisu ni
pomislile na nemoral, kao to su Mekkanske gazele,
iji je lov zabranjen
6. uvanje stida. Rije stid (el-hajau) vodi porijeklo od
rijei ivot (el-hajat) tako da nema pravog ivota bez stida.

Stid predstavlja ahlak koji Allah usadi u due ljudi

koje eli oplemeniti. Otuda je stid odlika ednosti a bestid je
odlika iskvarenosti. On je osobina kojom se odlikuje insan,
on je uroeno svojstvo i odlika je islamskog bontona.
Stid je ogranak od ogranaka imana. On je pohvalna
osobina kojom su se odlikovali arapi i prije Islama a koju je
Islam potvrdio i u koju poziva. Stid odvraa i kori duu da
ne upadne u ono to je runo i pokvareno.
7. Hidab sprjeava poude za razgoliavanjem i

ukraavanjem i mijeanjem ena sa mukarciam u islamskom drutvu.

8. Hidab je zatita od zinaluka i vanbranog ivota

i raskalaenosti. Tako da ena pod hidabom ne moe bit

posuda sa vodom koju bi svako nalokao.

9. ena je avret (stidno mjesto). Hidab prekriva taj

avret a to predstavlja bogobojaznost. Otuda Uzvieni kae:

.. odjea estitosti, to je ono najbolje. (El-Earaf, 26)

Abdurrahman ibn Eslem u komentaru ovog ajeta kae: Poboji se Allaha pa pokrije svoje stidno mjesto. Eto, to
je odjea bogobojaznosti.
58

U predaji od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kae:

Allahu moj, pokrij moje avrete (sramote) i sauvaj me od
straha. Hadis biljei Ebu Davud i drugi.
Allahu na sauvaj nae avrete i avrete naih ena.
10. Njegovanje i ouvanje ljubomore. O tome emo
opirnije govoriti u desetom temelju ove knjige.

etvrti temelj: Boravak u kui

Boravak ene u kui je erijatska obaveza a izlazak iz
nje je olakica koja se upranajva shodno veliini potrebe
Vjerska osnova po ovom pitanju je da ena boravi
u kui jer Allah, Delleanuhu, kae: I boravite u vaim
kuama. To je erijatska obaveza ena i nije im dozvoljenh
no tek tako izlaziti iz kue bez nude ili potrebe, a odmah
poslije toga nastavlja pa kae: I ljepotu svoju kao u davno
pagansko doba ne pokazujte.
Tj., nemojte izlaziti iz kua uljepane i namirisane
kao to je to bio obiaj u dahilijjetu. Naredba da borave
u svojim kuama je svojevrstan hidab jer su zatiene u
svojim kuama i sobama od pogleda stranih mukaraca kao
i mjeanja sa njima. A kada dou u situaciju da izau pred
mukarce obaveza im je da obuku odjeu koja e prekriti
cijelo tijelo i dodatne ukrase.
Onaj ko bolje prostudira asni Kuran vidjet e da se
kue na tri mjesta pripisuju enama iako kue u osnovi priph
padaju njihovim muevima ili njihovim skrbnicima.
59

Ovo pripisivanje je izvreno zbog toga to ene

najvei dio svoga vremena upravo provode u kui, a Allh
lah najbolje zna. To je pripisivanje stanovanja, boravka a
ne istinskog posjedovanja jer Uzvieni kae: I boravite u
svojim kuama. (El-Ahzab, 33), - I pamtite Allahove ajete i
mudrost, koja se kazuje u domovima vaim. (El-Ahzab, 34)
uvanjem i pridravanjem ove osnove ostvaruju se
sljedei erijatski ciljevi:
1. Postupanje i raspodjela poslova shodno ljudskoj
prirodi koju je odredio i propisao Gospodar svijetova, a
to je da ena obavlja poslove u kui a ovjek poslove van
kue.
2. Postupanje po onom to je odredio erijat u pogledh

du drutvenog ivota mukarca i ene unutar islamskog

drutva. To je drutvo odvojenosti a ne mjeanja spolova.
3. enin boravak u kui je u skladu sa njenom ivot-

nom slubom i zadaom. Boravei u kui ona obnaa funkcijh

je: supruge, majke, uvara suprugova stana, i odgaja budue
generacije. U hadisu koji prenosi Ibn Omer se prenosi da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: ena je pastir u
ovjekovoj kui i odgovorna je za svoje stado.
Hadis biljee Buharija i Muslim.
4. Boravei u kui ena izvrava obavezu namaza i

druge obaveze. Njoj nije obaveza prisustvovati dematu i

dumi za razliku od mukarca. Takoer je od mogunosti
koje se uslovljavaju eni za obavljanje hada prisustvo
mahrema. Prenosi se od Ebu Vakida da je Poslanik, sallallh
lahu alejhi ve sellem, rekao svojim enama za vrijeme hada:
Nakon ovoga na vama je obaveza da boravite u kuama.
60

Biljei ga Ahmed i Ebu Davud.

Ibn Kesir u komentaru ove predaje kae: To znai
boravite u svojim kuama i nemojte izlaziti.
ejh Ahmed akir u komentaru ove predaje u knjizi
Umdetu tefsir, 3/11, kae: Ako se ovaka zabrana odnosi
za odlazak na had, nakon to je neka ena obavila obaveznh
ni had, iako se zna da je had jedan od najveih ibadeth
ta, ta onda rei za izlaske ena u naem vremenu koje se
deklariu kao muslimanke, koje putuju iz mjesta u mjesta
otkrivene i razgoliene? Mnoge od njih tako putuju u zemllje nevjernika same i bez mahrema kao da ih i nema. Gdje
su ljudi? Gdje su mukarci?
Allah, Delleanuhu, je sa ene skinuo obavezu dihada
zbog toga Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i halife poslije
njega nikada nisu dali bajrak eni na polju dihada. ena
nije u stanju da podnese teret i odgovornost rata. Naproth
tiv potpomaganje sa enama i njihova brojnost na bojnom
polju su dokaz slabosti jednog naroda.
Prenosi se od Ummi Seleme da je rekla: O Allahov
Poslanie, ljudi ratuju a mi ne ratujemo, a nama pripada
pola miraza? Pa je Allah, Delleanuhu, tim povodom objh
javio: Nemojte eljeti ono ime je Allah odlikovao jedne
nad drugima. Hadsi biljee Ahmed, Hakim i drugi.
ejh Ahmed akir u komentaru ovog hadisa, 3/157,
kae: Ovaj hadis je dokaz protiv laaca koji u naem vremh
menu ele da izvedu enu iz kue skidajui joj hidab i zagovaraju vojnu mobilizaciju ene gdje ena dolazi u situacih
iju da otkriva svoje ruke, noge, i od njih prave grjenice. Na
taj nain se poistovjeuju sa prokletnicima idovima koje je
Allah prokleo do Sudnjeg dana.
61

5. Realizacija onoga to joj je asni erijat dodjelio od

posla u kui i ouvanja njenog ponosa i ugleda.
Ako bi ena izala iz kue onda bi sa ovjekom
uestvovala u onome sa ime je on odlikovan. Na taj nain
bi se poremetili ciljevi erijata a ena bi postala konkurent
ovjeku u njegovoj slubi i tako bi blokirala njagovu zadau
brige o eni koju mu je Allah, Delleanuhu, dodjelio. Na taj
nain dolo bi do ruenja prava ovjeka. Naime ovjek bi
bio obavezan da djeluje u dva svijeta ili na dva polja. Svijet
traenja nafake i opskrbe, dihada i pribavljanja svega to
je potrebno za ivot. Ovo je ono to se vee za vankune
djelatnosti. Drugi svijet bi bio svijet odmora i smiraja a to
je unutar kue. Ako bi ena napustila kuu onda bi nastao
poremeaj u ovjekovom unutranjem svijetu te u kui ne
bi mogao nai smiraj. Time bi dolo do problema izmeu
ovjeka i ene to bi na koncu rezultiralo unitenjem porodh
dice i kue. Otuda se prenosi poslovica: ovjek donosi a
ena gradi. I iza svega ovoga treba znati da mijeanje ene
sa mukarcima na nju ostavlja posljedice.

Islam je vjera u skladu sa prirodnim sklonostima

ovjeka. Opta korist se poklapa sa ljudskom prirodom i
potpomae je. Otuda nije eni dozvoljeno da radi poslove
koji nisu u skladu sa njenom prirodom i udoreem. Jer je
ena ustvari supruga koja nosi djecu zatim ih raa i doji.
Ona je kraljica kue. Ona predstavlja naruje za djecu. Ona
je odgajatelj generacija u njihovoj prvoj koli.
Poto je jasno da ene trebaju boraviti u kuama trebh
ba znati da je Allah, Subhanehu ve Teala, kue uinio svetim i
sauvao ih od svake sumnje i sumnjienja. On je zbog toga
zabranio otkrivanje avreta kue. Zato je propisao traenje
dozvole (istizan) za ulazak u kuu, kako ljudi ne bi vidjeli
neto to je avret te kue.
62

Otuda Uzvieni kae: O vjernici, u tue kue ne

ulazite dok doputenje ne dobijete i dok ukuane ne pozddravite; to vam je bolje, pouite se! (En-Nur, 27)
Izraz u ajetu testenisu znai testezinu, tj., dok ne
zatraite doputenje za ulazak. I dok ne poselamite pa vam
se onda odvrati selam i dopusti ulazak.
Preneene su mnogobrojne predaje koje ukazuju da
je dozvoljeno iskopati oko onom ko ue ili pogleda u kuu
nekoga bez njegove dozvole. Od edeba je da onaj ko trai
dozvolu za ulazak ne staje ispred vrata nego desno ili lijevo
od vrata. Zatim od edeba je da pokuca blago bez pretjerivanja i da nazove selam. Ima pravo tri puta da trai dozvolu.
Sve ovo je propisano kako bi se zatitili avreti i sramh
mote muslimana. Pa ta nakon ovoga rei za onoga ko
poziva da ene napuste kue razgoliene i ukraene, i da
se mjeaju sa mukarcima. Zato se o Allahovi robovi drite
onoga to vam je nareeno.
Kada se proiri izlazak ena iz njihovih kua bez
nude ili potrebe, a to je znak slabe brige o njima ili potph
puno gubljenje tog osjeaja, savjetujem onima koji su na
enidbu da se potrude oko svog izbora.
Neka se dobro priuvaju onih koje esto i bezrazlono naputaju kuu. Onih koje e iskoristiti njegovo odsustvo i zaposlenost da korziraju i etkaju se po putevima.
A to se moe primjetiti po prirodi njene porodice i njenih
drugarica.

63

Peti temelj: Mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) je

zabranjeno erijatom
ednost je hidab, koju unitava mijeanje mukaraca
i ena (ihtilat). Zbog toga je Islam uzeo princip razdvajanh
nja i udaljavanja ene od stranog mukarca. Kao to smo
spomenuli islamsko drutvo je drutvo odvojenih polova
a ne drutvo mjeanja. Ljudi imaju svoje drutvo, mjesta i
nain okupljanja a ene svoje. ena ne ulazi u krug mukog
drutva osim u nudi ili potrebi opet shodno erijatskim
odredbama. Sve ovo predstavlja uvanje asti, porijekla i
ouvanje ednosti. A s druge strane uva od sumnjienja i
pokvarenosti te da se ena ne optereti drugim obavezama
na utrb njenog osnovnog zanimanja u kui.
Zbog toga je mijeanje mukaraca i ena (ihtilat)
zabranjeno svejedno da li su u pitanju obrazovanje, posao,
simpoziji ili udruenja, opta ili posebna okupljanja jer to
za sobom povlai skrnavljenje asti i bolesti srca, opasnost
za due, pretvaranje ena u mukarce i mukaraca u ene,
nestanak stida, unitavanje ednosti i gubitak ljubomore.
Zbog toga je islamskom Ummetu strana pojava
mjeanja njihovih ena sa stranim mukarcima. Prva iskra
ove pojave vodi porijeklo od vremena kolonijalizacije islh
lamskih zemalja. Od tada se poelo sa osnivanjem stranih
kolonijalistikih internacionalnih kola. Prve od tih kola su
otvorene u Libanonu kao to sam to pojasnio u mojoj knjizi
Strane internacionalne kolonijalistike kole, datiranje i
opasnost za islamski Ummet.
Istorijski je utvreno da je to najjai metod u pokoravh
vanju jednog naroda. Tj., napasti i oslabiti njegovu ast i
unititi njegovu ednost. La havle ve la kuvvete illa billah.
64

Istorijski je takoer utvreno da su razgolienost i

mijeanje mukaraca i ena (ihtilat) jedan od najveih razh
zloga propasti velikih civilizacija kao to su nestanak grke
i rimske drave i civilizacije.Takav je zavretak onih koji
slijede svoje prohtjeve i zabludjele ideje.
Ibnul Kajjim u, Turuk hikemije, 324-326, kae:
Otuda je na vladaru islamske zemlje obaveza da
zabrani mijeanje mukaraca sa enama po pijacama,
trgovima, konferencijama i slino. Imam - vladar drave,
snosi odgovornost u tom pogledu jer mijeanje mukaraca
i ena (ihtilat) predstavlja veliku smutnju.
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Nisam
poslije mene ostavio vee smutnje (fitne) po mukarce od
ena. U drugoj predaji rekao je enama: Sklonite se na
ivicu puta.
Na imamu je obaveza da im zabrani da izlaze iz kue
ukraene i uljepane. Zatim da im zabrani da izlaze u tjesnoj
i prozirnoj odjei, zatim da zabrani mukarcima razgovor
sa enama i obratno. Ako vladar vidi ukraenu i uljepanu
enu ima pravo joj unuti ukraenu odjeu. Ovako neto su
dozvolili neki fekihi a to bi predstavljalo neku minimalno
novanu kaznu.
On takoer ima pravo da uhapsi enu ako preesto
izlazi iz svoje kue a pogotovo ako izlazi uljepana. A ako
bi se to dopustilo enama to bi onda znailo potpomaganje
u injenju grijeha a Allah, Delleanuhu, e pitati vladare na
Sudnjem danu o tome.
Vladar pravovjernih Omer ibn Hattab, radijallahu anhu,
je za svoje vladavine zabranio enama da idu putem kojh
jim hode ljudi kako se ne bi sa njima mjeale na istom. Na
islamskim vladarima je obaveza da se u tome ugledaju na
njega. Zavretak Ibnul Kajjimovog citata.

65

Halal u svome Damiu kae: Obavjestio me je

El-Kuhal da je rekao Ebu Abdullahu: ta da uradim ako
vidim enu sa pokvarenim ovjekom? On ree: Drekni se
na njega. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao: Zaista
ena koja se namirie i takva izae iz svoje kue je bludnich
ca. Takoer eni vladar moe zabraniti da prisustvuje jaciji
ako izae namirisana u mesdid. A Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, je rekao: Kada ena izae iz kue prati je ejtan.
Nema sumnje da je omoguavanje mjeanja mukaraca sa enama osnova svakog zla i belaja. I to je jedan
od najveih uzroka optih kazni nad jednim narodom i
neizljeivih bolesti kao to je sida, i sl..
U tefsirima se spominju predaje da su se prostitutke
umijeale u Musaovu, alejhi selam, vojsku i poto se meu
njima rairio nemoral, Allah, Delleanuhu, je na njih poslao
kugu tako da ih je u jednom danu umrlo sedamdeset hiljada. Ova pria je poznata u tefsirima.
Od najveih uzroka masovne smrti je upravo rasprostranjenost bluda jer je omogueno enama da se mjeaju sa
mukarciama i da se uljepane i ukraene kreu meu njimh
ma. Kada bi vladari znali kakva se teta od te pojave krije za
ovodunajluki ivot i podanike sa vjerskog aspekta gledita
onda bi to najstroije zabranili Zavren citat.
Zbog toga su zabranjeni svi uzroci koji vode do
mjeanja mukaraca i ena kao i zabrana ukidanja obiaja i
prakse odvajanja ljudi i ena. Od tih uzroka je:
1. Zabrana ulaska u prostorije ili kuu ene stranki-

nje kao i zabrana osamljivanja sa njom. Po tom pitanju su

preneeni mnogobrojni i vjerodostojni hadisi. Neke vrste
osamljivanja su npr.: osamljivanje sa vozaem, sluavkom,
doktorom i sl.. 1
66

2. Zabrana eni da putuje bez mahrema. Hadisi u tom

kontekstu su na stepenu metevatira i opte su poznati.
3. Obostrana zabrana namjernog gledanja jednih u

druge direktnim Kuransko hadiskim tekstovima.

4. Zabrana ulaska meu ene ak i bliim roacima

eninog supruga (hamw) a ta tek rei za nekakva porodina
druenja (sa daljnjom rodbinom koji nisu mahremi) gdje ene
izlaze ukraene u sveanoj odjei i kojom prilikom pokazh
zuju izazovna mjesta svog tijela, uljepavaju govor, smiju
se i sl..
5. Zabrana dodirivanja tijela strane ene, pa makar se

radilo o rukovanju prilikom selamljenja.

6. Zabrana poistovjeivanja jednih sa drugima.

7. eni je propisano i preporueno da klanja namaz u
kui. To jedna od odlika islamskih kua. Namaz ene u kui
je vrijedniji od njenog namaza u mesdidu njenog naroda.
A namaz u mesdidu njenog naroda je vrijedniji od namaza
u damiji Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako
se to navodi u hadisu.
8. Zbog toga ena nije obavezna klanjati dumu. Do-

zvoljeno joj je otii u mesdid uz pridravanje sljedeih

propisa:
1. Da postoji sigurnost od smutnje za nju i od nje.
2. Da njeno prisustvo ne izaziva erijatom definisanu
opasnost.
3. Da se ne gura sa ljudima po putu i u damiji.
4. Da ne izlazi naminkana i namirisana.
5. Da izae pod hidaboma ne ukraena.
67

6. Da se u damiji odrede posebna vrata na koja e

ulaziti ene kao to se to prenosi u vjerodostojnom

Sunnetu a to je zabiljeio Ebu Davud i drugi.
7. Da enski safovi budu iza mukaraca.
8. Najbolji i najvrijedniji saf za ene je zadnji, za razliku od mukaraca.
9. Ako imam neto pogrijei u namazu mukarci e
ga upozoriti sa izgovaranjem rijei subhanallah a
ena e udariti rukom po gornjem dijelu dlana.
10. Na enama je da iz damije izlaze prve prije ljudi,
a na ljudima je obaveza da saekaju dok se one ne
udalje prema svojim kuama kao to se to prenosi u
hadisu Ummi Seleme, radijallahu anha, koji biljei
Buharija i drugi.
I mnogobrojni su drugi propisi koji na odreen nain
uvaju i udaljavaju ene od mukaraca. Treba napomenuti
da oni koji pozivaju u raskalaenost svoj posao zapoinju
vrlo blago i neprimjetno, koji za sobom povlai postepeno
u veliku spletku. A prvi korak na tom putu je mijeanje
mukaraca i ena (ihtilat). Pa to prvo pokuavaju uvesti u
obdanita zatim se ista stvar propagira kroz sredstva infh
formisanja, zatim kroz novinske lanke za meusobno upoh
oznavanje djece, zatim poklanjanje cvijea drugom polu na
zabavama i proslavama i sl.. 2
Ovo su poetci koje mnogi ljudi olahko shvataju a koji pozivaju u mijeanje mukaraca i ena (ihtilat).
Zato se bojte Allaha, Delleanuhu, o muslimani i
povedite rauna o postupcima svoga ivota. uvajte ono
to vam je Allah dao u povjerenje. I dobro, dobro obratite
panju na dolazee opasnosti, uvajte se nemara i smutnje.
uvajte se od postepenog odvoenja u zabludu. Neka se
svako sa sobom obrauna.
68

esti temelj: Razgoliavanje i otkrivanje (et-teberrud

ves-sufur) su zabranjeni erijatom

Razgoliavanje (et-teberrud) je optiji pojam od otkh

krivanja (es-sufur).
Es-sufur se posebno odnosi na otkrivanje lica. Dok etteberrud znai otkrivanje ene i pokazivanje nekog dijela
tijela i dodatnih ukrasa pred stranim mukarcima.
Pojanjenje toga bi bilo da teberrud znai ukazivanje
ili pokazivanje. U ovom kontekstu to znai da ena pokae
dio svoga tijela ili svojih ukrasa. Otuda se zvijezde na nebh
besima nazivaju burudu semai to se moe prevesti kao
sazvjee a moe da znai i nebeski ukras i njihovo ukazh
zivanje na nebesima. Neki kau da se rije teberrud vee
za otkrivanje enskog lica to je njen dvorac.
Kule i dvorci ene su ustvari njena kua. I otuda Allh
lah, Delleanuhu, u pogledu ena kae:
-U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u
davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavaljajte
i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte!
(El-Ahzab, 33)

Dvorac je ovde nazvan kulom (burd) zbog njegova

prostranstva jer burd moe da znai prostranstvo. Otuda
su neki uai dovili: Allahu moj uini prostranim meni i
njemu (ubrud li ve lehu)...
to se tie rijei es-sufur ona vodi porijeklo od rijei
es-sefr to bi znailo skidanje pokrivaa sa lica. Arapi za
enu otkrivema lica kau imreetun safir ili safiretun to bi
znailo ena koja je skinula pokriva ili himar sa lica.
69

Otuda Uzvieni u Kuranu kae: Toga dana neka

lica e ti biti svijetla (musfire). (Abese, 38)
Ovdje je Allah, Delleanuhu, to otkrivanje odnosno,
svijetlost, kako to dolazi u ovom znaenju, vezao za lica
mimo ostalih dijelova tijela.
Iz onoga to smo naveli moemo vidjeti da sufur
oznaava otkrivanje lica a teberrud moe znaiti otkrivanje lica ili drugog dijela tijela sa dodatnim ukrasima tako
da je teberrud optiji pojam od sufura.
Tako za enu koja otkrije lice, za nju kaemo da je
safire muteberride a ako otkrije neki drugi dio tijela osim
lica sa dodatnim ukrasima za nju kaemo da je hasire
muteberride.
Kuran, Sunnet, i idma, ukazuju na zabranu
teberruda, a to je kao to smo spomenuli otkrivanje nekog
dijela tijela ili dodatnih ukrasa koje joj je Allah, Delleanuhu, zabranio da otkriva pred stranim mukarcima.
Isto tako Kuran i Sunnet te praktini idma ukazuju
na zabranu sufura a to je otkrivanje lica ene.
Postoje i drugi izrazi kojima se oznaava teberrud
kao to se et-tekeuf, ettehetuk, daijetu ibahijje i dr..
Teberrud (razgoliavanje) je zabranjen u erijatu
prijanjih naroda. U zakonima koje su postavili ljudi (u nekh
kim islamskim zemljama) on je zabranjen formalno na papiru
ali se u praksi ne primjenjuje jer on predstavlja samo jednh
nu u nizu zakonskih zabrana. Meutim pravi muslimani
noeni imanom odgovorno shvataju ovu stvar iz pokornosti
70

prema Allahu, Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu

alejhi ve selleme. A sve to ima za cilj ouvanje ednosti i asti
podanika a udaljavanje od iskvarenosti i grijeha, nadajui
se nagradi od Allaha, Delleanuhu, a strahujui od Njegove,
Subhanehu ve Teala, kazne.
Zato je obaveza enama muslimankama da se boje
Allaha, Delleanuhu, i da se klone onoga to im je On i Njegh
gov Poslanik, zabranio kako ne bi bile sebebom irenja
nereda (fesada) i zavoenja ljudi, pa da na taj nain doe
do unitenja porodinih gnijezda i porodica. Kao i to da
ne budu uzrokom irenja bluda i predmetom naslaivanja
iskvarenih oiju i bolesnih srca, te da tako zgrijee i da drugh
gi zbog njih padnu u grijeh.
Teberrud moe biti na sljedee naine:
Skidanje hidaba i otkrivanje nekog dijela tijela pred
stranim mukarcima.
Teberrud moe biti u pokazivanju dodatnih ukrasa
kao to je odjea koja se nalazi ispod dilbaba. Zatim moe
biti u izazovnom hodu, kao kad se ena pred mukarcima
uvija i hodi zavodniki. Takoer da udara nogama u hodu
kako bi se uo zveket njena nakita. A to najvie pokree
strasti i pogled prema njenim ukrasima.
Teberrud se takoer ogleda u govoru kada ena
govori njenim i zavodnikim glasom. Takoer moe biti
u mijeanju sa mukarcima kada ena dolazi u situaciju
da dodiruje njihovo tijelo i oni njeno kao to je rukovanje i dodirivanje po sokacima i prolazima, i gurkanje u
odreenim situacijama.

71

ena koja je pala u teberrud (razgoliavanje) je ena

koja se poistovjeuje sa mukarcima i enama nevjernika.
O zabrani teberruda (razgoliavanje) govori Kuran.
Od toga su dva ajeta koji direktno upuuju na to.
U suri Ahzab Uzvieni kae: ...i ljepotu svoju, kao u
davno pagansko doba, ne pokazujte. (ve la teberrudne).
U suri Nur: A starim enama koje vie ne ude za
udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui
ona mjesta na kojima se ukrasi nose (gajra muteberridatin bi
zine); a bolje im je da budu kreposne. Allah sve uje i zna.
Zatim ajeti koji nareuju i obavezuju majke vjernika
i ostale vjernice na hidab a zabranjuju otkrivanje ukrasa
su kategoriki dokazi o zabrani teberruda (razgoliavanje) i
sufura (otkrivanje lica).
Iz Sunneta se moe navesti hadis Allahovog Posh
slanika, sallallahu alejhi ve selleme, koji prenosi Ebu Hurejre
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Dvije vrste
stanovnika Vatre neu nikada vidjeti. Ljudi koji dre bieve
poput kravljih repova i sa njima udaraju ljude, i ene koje
su pokrivene a ustvari su gole, koje u hodu zanose. Njihove
glave su poput devinih grba. Nee ui u Dennet niti e osjh
jetiti njegov miris a njegov miris se osjea na tolikoj i tolikoj
udaljenosti. Hadis je vjerodostojan a biljei ga Muslim.
Ovaj dokaz o zastraujuoj kazni upuuje na injenicu
da je teberrud (razgoliavanje) od velikih grijeha. Jer se velh
liki grijeh moe definisati kao onaj za koji je obeana estoka
kazna, Dehennem, Allahova srdba ili prokletstvo, zabranh
na ulaska u Dennet i sl..
72

Postoji idma muslimana o zabrani teberruda

(razgoliavanje) kako to navodi Sanani u svom djelu Minhh

hatul-Gaffar ala davin-nehar, 4/2011-2012.

Zatim postoji praktini idma (ida amelij) o nepostojh

janju teberruda (razgoliavanje) u vremenu Poslanika, sallallh
lahu alejhi ve selleme, a da su se ene pokrivale i zastirale sve
do pada osmanskog hilafeta 1342 h. kada je podjeljen islamsh
ski svijet i kada su ga okupirale kolonijalne sile.
Otuda su neki u stihovima, uzvraajui pozivaima u
otkrivanje lica, ispjevali kasidu od koje je i sljedei stih:
Sufur (otkrivanje lica) je zabranio na Poslanik i
naa Knjiga zato proui predaje i ajete
Zato neka svaki musliman pazi i uva svoje ukuane i
ene od blie rodbine da ne padnu u nemar i neopreznost u
pogledu odjee svojih maloljetnih keri. A ako se to proiri
na punoljetne to je ve grijeh i nepristojnost. Kao to je kratkh
ka i tjesna odjea. Kao to su pantalone i prozirna odjea
kroz koju se vide dijelovi tijela i druga odjea koju nose
stanovnici Vatre kao to smo to spomenuli u vjerodostojh
jnom hadisu. Ovakva odjea je odlika teberruda i sufura
koja unitava linost muslimanke i njen stid. Zatio neka se
u pogledu ove pojave boje Allaha oni kojima je data vlast.

73

Sedmi temelj: Zabranom zinaluka Allah, Delleje zabranio i uzroke koji vode do njega

anuhu,

Od pravila uzvienog erijata je i to kada Allah,

Delleanuhu, neto zabrani, zabrani i uzroke i puteve koji
tome vode kako bi se istinski ta zabrana mogla realizovati i
kako ljudi ne bi pali u nju i kako ne bi zaradili grijeh i kako
bi se izbjegla teta za pojedinca ali i drutvo. Kada bi Allh
lah, Delleanuhu, zabranio neku stvar a dozvolio sredstva
koja vode do iste to bi onda bila mahana i nedostatak u tom
propisu, a Allahov erijat je daleko od toga. Nemoral bluda
je najgori i najprljaviji nemoral, najopasniji i ima najgore
posljedice u Vjeri. Zbog toga je zabrana bluda postala
optepoznata stvar u Vjeri kod svih ljudi.
Zbog toga Allah, Delleanuhu, kae:
-I to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to
ruan put! (El-Isra, 32)
Zbog toga je zabranio uzroke koji mogu odvesti u
blud kao to je sufur (otkrivanje lica) i ono to dovodi do njegh
ga i kao to je teberrud (razgoliavanje) i putevi koji vode do
njega, ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) i putevi koji vode
do njega, oponaanje ljudi i nevjernica i drugo od uzroka
koji vode u smutnju (fitnu) i nered (fesad).
Zato dobro razmisli o ovim uzvienim tajnama objave
u Kuranskim mudizama. Nakon to je Allah, Delleanuhu,
na poetku sure Nur spomenuo runou, zabranu i kazne
koje slijede za blud onda je otprilike u trideset i tri ajeta spomh
menuo otprilike etrnaest zatitinih sredstava koje uvaju
od bluda i koji spreavaju da doe do ove pojave u drutvu
koje je drutvo asti i ednosti.

74

Ova sredstva su nekada govorna, nekada radna a

nekada sredstva htijenja. A to su.
1. ienje bludnika i bludnica erijatski propisanom

kaznom

2. ienje drutva kroz izbjegavanje braka sa bludnh

nikom i bludnicom osim ako se javno i iskreno pokaju. Ova
dva sredstva spadaju u radnje tj., praktine su prirode.
3. ienje jezika ljudi koji potvaraju estite vjernice
za blud. Onaj ko nekoga potvori za nemoral bez jasnih dokh
kaza za njega je propisana posebna kazna za potvoru po
njegovim leima.
4. ienje suprugova jezika u sluaju da potvori suph

prugu za blud a da za to nema dokaza. U tom sluaju je

propisan lian . 3

5. ienje i uvanje dua i srca od pokvarenih misli u

pogledu muslimana tako da misli da je uinio nemoral.

6. uvanje od pomisli, elje i dragosti da se meu

vjernicima rairi nemoral i bestidne glasine. Jer u irenju
nemorala je slabljenje onoga ko to prezire a jaanje grjenika
koji to dozvoljavaju.
Otuda je Allah, Delleanuhu, za ovu kategoriju ljudi
obeao najteu kaznu. Uzvieni kae: One koji vole da se
o vjernicama ire bestidne glasine eka teka kazna i na
ovom i na onom svijetu. (En-Nur,19)
U ljubav prema irenju bestidnih glasina o vjernicima
spadaju sva odvratna sredstva i putevi koji vode tome bez
obzira da lose radi o govoru, djelu, podsticanju ili irenju
uzroka koji tome vode, preuivanju ina nemorala i sl..
75

Ova kazna (koja se spominje u ajetu) obuhvata

pozivae u slobodu ene koji djeluju u islamskim zemljama, a koji pozivaju u naputanje hidaba i drugih
erijatskih naredbi koje su vezane za ednost i stid ene.
7. Opta zatita za zatitu dua od opasnih sredstava

koja predstavlja prve ejtanske pokuaje u duama vjernikh

ka kako bi ih doveli do bluda. Ovo predstavlja vrhunac te
zatite. Otuda Allah, Delleanuhu, kae:
-O vjernici, ne idite ejtanovim stopama! Onoga ko
bude iao ejtanovim stopama on e na razvrat i odvratna
djela navoditi. (En-Nur, 21)
8. Propisivanje traenja dozvole (istizana) kod ulaska
u kuu kako ne bi vidjeli neki avret u toj kui.
9. istoa oiju od zabranjenog pogleda u stranu enu

i da ona gleda u stranog mukarca.

10. Zabrana eni da otkriva svoje ukrase pred

mukarcima strancima (koji joj nisu mahrem).
11. Zabrana pokreta koji pobuuju ljudske strasti kao

to je udaranje nogom kako bi se ulo zveckanje nakita na

eni kako ne bi privukla panju bolesnih dua.
12. Naredba onima koji ne mogu da se oene da budu

edni i kreposni.

Kuran i Sunnet su krcati propisima i predostronostima koji tite od pada u nemoral kako u pogledu ljudi
tako i u pogledu ena.

76

Tako se npr., u pogledu ljudi propisuje obaveza zash

stiranja avreta pred mukarcima. Tako da ljudima nije dozvh
voljeno otkrivanje avreta od pupka do koljena.
Zatim zabrana ljudima da gledaju u strane ene.
Zatim ljudima je zabranjeno da se drue sa golobh
bradim mladiima i da ih gledaju sa strau (iz straha od homh
moseksualizma).
U pogledu ena prema enama, propisuje se da ena
prekrije avret pred enom. Zabranjuje se eni da pred
muem opisuje ljepotu druge ene. A najvea zatita od
bluda je propis hidaba u pogledu ena u kojem je njihova
zatita, ast i ednost, i ouvanje stida.

Osmi temelj: Brak je kruna ednosti

Brak je Sunnet i praksa Poslanika i vjerovjesnika. U
tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: I prije tebe smo
poslanike slali i ene i porod im davali. (Er-Rad, 38)
To je put vjernika kojim se odazivaju naredbi Uzvienog: Udavajte neudate i enite neoenjene, i estite roboove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja
Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna, (Nur, 32)
-i neka se suzdre oni koji nemaju mogunosti da se
oene, dok im Allah iz obilja svoga ne pomogne! (Nur, 33)
Ovo je naredba od Uzvienog Allaha skrbnicima da
ene one koji su pod njihovim nadzorom od mukaraca i
ena. A jo je pree da se i sami oene kako bio ouvali
ednost i sauvali se od nemorala. Stupajui u brak ovjek
se odaziva i Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve selleme, naredbi
77

koju prenosi Ibn Mesud da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleh

eme, rekao: O skupino mladia ko od vas ima materijalnih
mogunosti neka se oeni to e mu sauvati pogled i stidno
mjesto a ko ne moe neka posti on e mu biti zatita.
Hadis biljee Buharija i Muslim.
Mnogobrojni su hadisi u ovom kontekstu. Od dova
dobrih Allahovih robova koje se prenose u Kuranu je i
sljedea: Gospodaru na, podari nam u enama naim i
djeci naoj radost i uini da se estiti na nas ugledaju!
(El-Furkan, 74)

Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u poznatom

hadisu zabranio onom ovjeku ustezanje od braka kako bi
klanjao nou a postio danju. Pa mu je izmeu ostalog rekao:
Tako mi Allaha zaista sam ja bogobojazniji od vas pa ipak
postim ali i mrsim, klanjam ali i spavam, i enim ene pa ko
se okrene od moga Sunneta taj nije od mene.
Hadis biljee Buharija i Muslim.
Brakom ovjek zadovoljava strasti na plodonosan,
halal, zdrav i ist nain. Zbog ovih vrijednosti braka svi se
muslimani slau oko njegova propisivanja.
Osnova ovog propisa bi bila da je on obavezan za
onoga ko se boji da bi mogao pasti u nemoral, pogotovo u
vremenu kada su ljudi slabi u Vjeri a kada je mnogo stvari
koje pozivaju u to. Allahovim robovima je nareeno da
budu kreposni i da se uvaju harama a nain da to realizuju
je upravo brak.
Zbog toga su uenjaci proglasili poeljnim da ovjek
svojim brakom zanijeti praktikovanje Sunneta i ouvanje
svoje Vjere i asti.
78

Zbog toga je Allah, Delleanuhu, zabranio el-adl u

suri El-Bekara, a to je sprjeavanje ene da se vrati muu
nakon to se prvi put rastave. O tome Uzvieni kae: .. ne
smetajte im da se ponovo udaju za svoje mueve, kada se
sloe da lijepo ive. (El-Bekara, 232)
U drugom ajetu Allah, Delleanuhu, je uveliao
vanost braka pa je brani ugovor nazvao vrstim ugovorh
rom. O tome On kae: .. i kada su one od vas vrstu obaveezu uzele. (En-Nisa, 21)
Pogledaj kako je ovaj naziv za brani akt rijedak i
poseban, koji ukazuje na povezanost srca, svetost i vanost
institucije braka. Pa hoe li napokon muslimani ostaviti
crkvenski naziv sveti ugovor koji je u upotrebi u velikom
broju muslimanskih zemalja i tako slijede obiaje onih koji
nevjeruju!?
Brak je erijatska veza izmeu ovjeka i ene koja je
regulisana branim ugovorom a koja ima svoje artove i
ruknove. Zbog njihove vanosti mnogi muhadisi i fekihi su
ih prije naveli nego dihad. Jer dihad ne moe biti osim
uz uee ljudi a ljudi ne moe biti osim sa brakom. Brak
predstavlja najvaniju stvar u odranju ivota. Objedinjuje
mnogobrojne koristi i mudrosti, i njime se ostvaruju plemh
meniti ciljevi od kojih su sljedei:
1. Ouvanje potomstva i produetak ljudske vrste iz

generacije u generaciju to omoguava formiranje drutva,

sprovoenje erijata i uzdizanje Vjere, uestvovanje u proch
cesima svemira i popravljanje stanja na zemlji. Uzvieni
kae: O ljudi, bojte se Gospodar svoga, koji vas od jednog
ovjeka stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od
njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allah se bojte
79

 s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne

kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi. (Nisa, 1). U
drugom ajetu Allah, Delleanuhu, kae: On od vode stvara
ljude i ini da su rod po krvi i po tazbini. Gospodar tvoj je
kadar sve. (El-Furkan, 54)
Allah, Delleanuhu, je stvorio ovjeka od neznatne
tekuine a zatim je od njega nainio mnogobrojno potomsh
stvo i podjelio ih na razliite i sline rase i loze. Zato neka je
slavljen Onaj koji sve moe i sve vidi. Zbog toga je Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, podsticao na vieenstvo.
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallh

lallahu alejhi ve selleme, rekao: enite ljupke ene koje vole da

raaju, ja u se na Sudnjem danu meu poslanicima ponosih

iti vaim brojem. Hadis biljei Ahmed u svom Musnedu.
Ovo potvruje prethodno navedeni temelj nae knjige
boravak u kuama jer samo poveanje potomstva nije osnh
novni cilj ve je pored njegovog broja bitan i odgoj kako bi
to potomstvo bilo dobro, i druge pozivalo u dobro, i kako
bi bilo radost za oi svojih roditelja. I kako bi poslije njihh
hove smrti njihova djeca ih spominjala po dobru. A ovakvu
djecu ne odgaja ona koja non stop naputa svoju kuu koja
je zanemarila svoju ivotnu zadau u kui. Otac ima obaveh
ezu da privreuje i troi na porodicu te zbog toga ne moe
posvetiti panje djeci kao majka. A izlazak ene iz kue bez
potrebe je glavni razlog razvoda.
2. Ouvanje asti i stidnog mjesta, seksualno zadovh

voljenje, postizanje ednosti a uvanje od nemorala i grijh

jeha. Ovaj cilj za sobom povlai zabranu bluda i puteva koji
vode do njega poevi od teberruda (razgoliavanje), ihtillata (mijeanje mukaraca i ena), i pogleda.
80

A s druge strane povlai za sobom ljubomoru blie

rodbine (meharim) i osjeaj odgovornosti od napastvovanja
ena kojima su mahremi a istovremeno postavlja ogradu
kako ne bi ene postale predmetom neije udnje. Najvanija
stvar u tome je svakako pokrivanje ena tj., hidab. Zato
pogledaj i razmisli kako su ova dva cilj uzrokovali radnju
koja pribavlja temelje ednosti.
3. Brakom se ostvaruju i drugi ciljevi kao to je smirh
raj supruga od tuge i ivotnih tegoba, u njemu ena nalazi
spas od tekog rada i privreivanja.

Zato pogledaj kako se upotpunjava veza izmeu

enine slabosti i ovjekove snage te se tako dva spola
meusobno upotpunjavaju. Brak biva uzrokom bogatstva i
nestajanja siromatva i neimatine. Otuda Allah kae:
Udavajte neudate i enite neoenjene, i estite roboove i robinje svoje; ako su siromani, Allah e im iz obilja
Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (Nur, 32).
Brak oba suprunika titi od pokvarenog ivota
i smutnje, a omoguuje mu astan i ednostan ivot te
meusobno naslaivanje na erijatski propisan nain. Brakh
kom svako od njih dvoje upotpunjava svoje sposobnosti
naroito mukarac upotpunjuje svoju mukost kako bi se
nosio sa sa ivotnim obavezama i odgovornou. Brakom
se ostvaruje vrsta veza meu suprunicima koja se temelji
na ljubavi, samilosti, suosjeanjima i meusobnom potph
pomaganju. Otuda Allah, Delleanuhu, kae:
.. i jedan od dokaza njegovih je to to za vas, od
vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu
vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za
ljude koji razmiljaju. (Er-Rum, 21)
81

Brakom se produava ivot i ljudi se povezuju sa drugh

gim porodicama a to opet ima za posljedicu meusobno
pomaganje, uspostavu vrstih veza i meusobnu razmjenu
koristi. I mnoge su druge koristi koje se ostvaruju kroz brak
a koje se poveavaju sa poveanjem branih veza ili koje se
smanjuju ili potpuno gube sa gubljenjem ili smanjivanjem
broja brakova.
Ako zastanemo nad ovim ciljevima braka uvidjet emo
koliku tetu povlai odustajanje od branog ivota kao to
je nepostojanje potomstva, gaenje arulja ivota, unitenje
kua, nestanak ednosti i krijeposti, i ruan zavretak na
ovom svijetu. Od najveih posljedica koje prouzrokuju
naputanje branog ivota je slabost vjerskog odgoja dua.
Njihovom imanskom jaanju doprinosi ednost i brana
zatita. Zato neka svaki ovjek uloi trud kako bi se oenio
i tako intimno zatitio.
A Allah kae: A ko se Allaha bude bojao On e mu
izlaz iz svake situacije nai. (Talak, 2).
Jedan od najveih razloga izbjegavanja branog
ivota je irenje sredine u kojoj vlada sufur (otkrivanje lica),
teberrud (razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i
ena) jer se onaj ko je edan boji da ne uzme za enu onu
koja se pretvara da je edna i potena. Za razliku od pokvarh
renjaka koji uvijek moe nai zabranjene naine kako da
ispolji svoje strasti u kuama nemorala, Allahu se utjeemo
od runog zavretka.
Zato je obaveza pokrenuti kampanju protiv onih koji
izbjegavaju brak i kampanju protiv sufura (otkrivanje lica)
, teberruda (razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i
ena). Iz navedenog u ovom poglavlju se moe uoiti znaaj
branog ivota za osnove ednosti.
82

Deveti temelj: Obaveza uvanja djece jo u djetinjstvu od zablude

Od najveih blagodati braka su svakako djeca. Djeca
su emanet kod njihovih skrbitelja bilo da su to roditelji ili
neko drugi. erijatska je obaveza ispotovati ovaj emanet
kroz islamski odgoj i obrazovanje u pogledu vjerskih naela
i drugih korisnih dunjalukih nauka. Prvi vadib u pogledu
djece je usaivanje imana u Allaha, Delleanuhu, Njegove
Poslanike, meleke, Knjige, Sudnji dan i odreenje bilo dobro
ili zlo te formiranje istog tevhida u njihovim duama sve
dok on ne ispuni njihova srca. Zatim poduavati ih i navikh
kavati ih osnovnim temeljima Islama (islamskim artima).
Zatim stroga oporuka za ouvanje namaza, unapreenje
njihova morala i ahlaka te uvanje od loeg drutva.
Ovi odgojni postulati su optepoznati u Vjeri i zbog
njihova znaaja ulema je napisala odvojena djela i poglavlja
koja obuhvataju propise o djeci poevi od njihova roenja.
Ovako osmiljen odgoj su praktikovali Allahovi poslanici
i odabranici. Zato pogledaj u sljedeu poruku jedinstvene
sadrine mudrog Lukmana njegovom sinu. O tome Allah,
Delleanuhu, kae:
-Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: O
sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogobotvo
je, zaista, velika nepravda.
-Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljimma svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga
u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojjim, Meni e se svi vratiti.
-A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim
smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema
njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi
put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije
83

vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti.

-O sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno
goruice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah e
na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je
sveznajui.
-O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobbra djela, a odvraaj od ravih i strpljivo podnosi ono to
te zadesi dunost je tako postupiti.
-I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi
zemljom nedmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvaliisavog.
-U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta
najneprijatniji glas je revanje magarca! (Lukman, 13-19)
Ova poruka sina ocu sadri temeljne principe i osnove
odgoja koji su neophodni za formiranje linosti dijeteta. A
ona je vrlo jasna za svakog ko o njoj dobro razmisli.
I rekao je Allah, Delleanuhu: O vi koji vjerujete,
sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i
kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti,
koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e
ono to im se naredi izvriti. (Et-Tahrim, 6)
Kuranski izraz u ajetu uvajte sebe, obuhvata dijete
jer je dijete dio oca a izraz i porodice svoje, takoer obuhvh
vata dijete jer ono spada u porodicu.
U komentaru ovog ajeta se prenosi da je Alija ibn Ebi
Talib, radijallahu anhu, rekao: Poduite ih i odgojite ih. Predh
daju biljei Ibn Ebi Dunja u knjizi El-Ijal, 1/495.
Dobro potomstvo je ono za ta su vjernici molili Allh
laha, Delleanuhu, a to spominje Kuran:
84

-.. i oni koji govore: Gospodaru na, podari nam u

enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti na
nas ugledaju! (El-Furkan, 74)
Hasan El Basri kae: Zar ima vee radosti za oi kada ovjek vidi svoju enu i svoje dijete kako se pokoravaju
Allahu, Delleanuhu? Prenosi Ibn Ebi Dunja u El Ijalu.
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je rekao:
uo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako
kae: Svi ste vi pastiri i svi e te biti odgovorni za svoje
stado. ovjek je pastir za porodicu unutar svoje kue i odgh
govoran je za njih.
Jasno se vidi na osnovu ovih Kuransko hadiskih tekstova da je obaveza odgajati djecu u duhu Islama i islamsh
ske pedagogije. Ovaj islamski odgoj predstavlja emanet koji
je okaen o vratove njihovih skrbitelja od oeva, onih kojh
jima je oporueno da se brinu o njima ili nekom drugom.
Treba znati da trud uloen na putu islamskog odgoja predsh
stavlja dobro djelo kojim se roditelji pribliavaju Allahu,
Delleanuhu, te da im se neprestano piu sevabi kao to je to
sluaj sa trajnom sadakom.
Prenosi se u vjerodostojnom hadisu da je Poslanik, sallh

lallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada umre ovjek prestaju njegh

gova djela osim u tri sluaja: ako je ostavio korisnu nauku

kojom se ljudi koriste, ako je ostavio dobro odgojeno dijete
koje dovi za njega, i ako je ostavio trajnu sadaku.

Svako onaj ko se nemarno ponese prema ovom emanh

netu treba znati da je grijean pred Allahom, Delleanuhu, i
da e doi sa tim grijehom pred Allaha, Delleanuhu, i pred
sve ljude.
85

Prenosi se od Humejda Dabija da je rekao: uli smo

za ljude koje su njihova djeca odvela u propast. Predaju
biljei Ibn Ebi Dunja u El Ijalu, 2/622.
Otuda Allah, Delleanuhu, u Kuranu kae: O vjernnici, i meu enama vaim i djecom vaom, doista, imate
neprijatelja, pa ih se priuvajte! (Et-Tegabun, 14)
Njihovo neprijateljstvo prema roditeljima je ustvari
nemarnost u pogledu njihova odgoja to za sobom povlai
grijeh.
Katade Sedusi kae: U nae se vrijeme govorilo ako
mladi dostigne punoljetnost i ako ga otac ne oeni pa on
poini nemoral grijean je njegov otac. Predanje biljei Ibn
Ebi Dunja u El Ijalu, 1/172.
Mukatil Ateki je rekao: Bio sam sa ocem i bratom
kod Ebi Ishaka Harbija, pa je Harbi rekao mom ocu: Jesu
li ovo tvoja djeca? Da.- odgovori. uvaj se da te ne vide
u onom to je Allah zabranio pa da se sroza u njihovim
oima. Isto se spominje u Sife i safve od Ibn Devzija.
Nemarnost u pogledu odgoja za sobom povlai ukidh
danje skrbnitva. Jer pravilo glasi da skrbnitvo ne moe
imati kafir i grijenik (fasik) zbog opasnosti takvih osoba za
djecu tj., po njihov Islam i ahlak. Ovdje govorimo o dijagnh
nozi tetnih poetaka i zabluda s kojima se susreu djeca u
dobi kada poinju raspoznavati stvari i razlikovati dobro
od loeg. To razlikovanje se razlikuje shodno djeijim sposh
sobnostima. To je period u razvoju djece u kojem mnogi
neodgovorno pristupaju odgoju djece. Tako da se te neph
pravilnosti i greke utkaju u srce i krv djece a roditelji poslije
punoljetstva istih dou u situaciju da ne znaju ili ne mogu
86

vie dijete vratiti na pravi put tako da za njih vae rijei

Uzvienog: .. da ovjek ne bi uzviknuo: Teko meni, kolliko sam samo dunosti prema Allahu propustio, ak sam
se i izrugivao! (Ez-Zumer, 56)
Otuda nam je obaveza govoriti i objasniti ovo poglavlh
lje sa stanovita ljudske naravi, ispravne akide i zdrave pamh
meti i to u svijetlu Kurana i Sunneta. Ovo ima za cilj skrenh
nuti panju roditelja da ispravno odgajaju svoju djecu i da
ih u startu tj., ranom djetinjstvu uvaju od tetnih poetaka
koji se mogu negativno odraziti na njihovu Vjeru i dunjalh
luk. Od tih poetaka koji mogu koditi ednosti je svakako
i pitanje hidaba.
1. Odgoj u okrilju grijenika (fasika). Prenosi se od
Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Svako se dijete raa u prirodnoj vjeri pa ga onda njegovi
roditelji uine idovom ili kranom ili vatropoklonikom.
.
Hadis biljei Buharija u svome Sahihu.

Ovaj velianstveni hadis ukazuje na dugotrajne

posljedice roditelja na svoju djecu i njihovo skretanje sa
uroene prirode u nevjerstvo i grijeh. Ovo je poetak svih
poetaka. Od loih poetaka je svakako i loa majka koja
npr., nije pokrivena i koja neprestano neopravdano naputa
kuu. Takoer ako je razgoliena i otkrivenog lica, i ako se
mijea sa stranim mukarcima ona praktino linim primjh
jerom svoju ker skree sa pravog na krivi put i tako joj
uskrauje ispravan odgoj sa svim onim to ta rije podrazumijeva kao to je pokrivanje, ednost, stid, itd..
Ovo jo nazivaju uroenim odgojem. Takoer od
kuepaziteljice koja bdije nad djecom uveliko zavisi hoe li
njihov odgoj ii u pozitivnom ili negativnom pravcu. Zbog
87

toga su islamski uenjaci rekli da nevjernik i grijenik nema pravo na odgoj djece (muslimana) zbog potencijalne opasnosti za njihovu Vjeru i ahlak.
2. Nerazdvajanje djece u postelji. Prenosi se od Abdullaha ibn Amra da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Nareujte svojoj djeci da klanjaju sa sedam godina a zbog
njega (namaza) ih u desetoj godini (ako zatreba) i udarite, i
rastavite ih u posteljama. Biljee Ahmed i Ebu Davud.

Ovaj hadis jasno zabranjuje poetak svakog mijeanja

mukaraca i ena (ihtilata) jo unutar kue kada djeca naph
pune deset godina. Zato je obaveza nad skrbnicima djece da
razdvoje djecu u posteljama kako je to spomenuto u hadisu.
Na taj nain se usauju korijeni ednosti i stida u mlade
due a sprjeava se mogunost probuivanja strasti koju bi
mogao proizvesti ovaj ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) jer
ko krui oko zabranjenih stvari postoji opasnost da padnje
u njih kako to u jednom hadisu kae Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme. Ibrahim Harbi je rekao: Prva iskvarenost djece
dolazi jednima od drugih.
3. Mijeanje u obdanitima. Ovo je prvi ihtilat izvan
kue. Ako je ihtilat djece u posteljama unutar kue, koji je
pod nadzorom roditelja, ono to je zabranio erijat, ta onda
rei za ihtilat van kue koji nije pod nadzorom roditelja.
Zato neka se roditelji boje Allaha u pogledu djece koja su
izloena ihtilatu u ovakvim obdanitima.
4. Poklanjanje cvijea djevojicama. Ovo predstavlja
poetak sufura i teberruda (razgoliavanje), unitenje stida

i ljubomore. Ovako neto se usadi u u duu djevojica i

pobuuje strasti kao to vatra obuzme suhu travu. Zato se
o Allahovi robovi bojte Allaha u pogledu vae djece.
88

5. Zaeci teberruda kroz odjeu. Odjevanje djece

odjeom koja je u osnovi zabranjena punoljetnima kao
to je tijesna, providna, odjea koja ne pokriva cijelo tijelo,
ili odjea na kojoj se nalaze slike, krst, odjea mukaraca,
nevjernica, i tome slino, kao to je odjea koju oblae nage
ene i prostitutke koje prodaju svoje tijelo.
Molim Allah, Delleanuhu, da nas pokrije i da nam
podari lijep zavretak.

Deseti temelj: Obaveza ljubomornosti u pogledu

asti blie rodbine i vjernica uopteno
Ljubomora je metaforiki reeno ograda koja
uva hidab a titi od sufura (otkrivanje lica), teberruda
(razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i ena).
Ljubomora je osjeaj koji je Allah, Delleanuhu, usadio
u due svojih robova u pogledu asti i ednosti blie rodbh
bine od svakog povarenjaka i prevaranta. Ljubomora je u
Islamu pohvalno svojstvo i propisan dihad, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Onaj ko pogine branei
ast svoje porodice on je ehid. Hadis biljei Tirmizi.
U drugom rivajetu se kae: Ko pogine zbog svoje
asti taj je ehid.
I rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: Zaista je
Allah ljubomoran i mumin je ljubomoran. Zaista se Allahh
hova ljubomora ogleda u tome da vjernik uradi ono to mu
je Allah zabranio. Hadis biljee Buharija i Muslim.
Hidab je jedna od velikih stvari koja je propisana
kako bi poveao ljubomoru u pogledu asti blie rodbine
89

kako se ne bi natrunila i obeastila. Hidab takoer povlai za sobom nasljeivanje ove vrline s koljena na koljeno u
porodicama i njihovom potomstvu. Otuda same ene trebh
baju biti ljubomorne u pogledu svoje asti, skrbnici trebaju
biti ljubomorni na njih, a vjernici trebaju uopteno biti ljubh
bomorni u pogledu asti vjernika kako se ne bi oskrnavila
ili uprljala njihova svetost, ast i ednost, pa makar koliko
iznosi i jedan pogled stranog mukarca.
Suprotno ljubomori je neljubomora (ed-dejase).
Neljubomoran je onaj ko podraje raskalaenost i nemoral
u svojoj porodici i nije zbog toga ljubomoran spram njih.
Zbog toga je asni i isti erijat uklonio sve uzroke
koji bi doveli do unitenja hidaba i do neljubomore. Zato
posluaj ta je rekao ejh Ahmed akir u komentaru hadisa
koji je zabiljeen u Musnedu imama Ahmeda, a koji prenosi
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Nema nijedne ene koja namirisana krene
u damiju da e joj Allah, Delleanuhu, primiti namaz,
dok se ne okupa kao to se okupa od dunupluka.
Naime u recenziji Musneda, 15/108-109, ejh Ahmed
akir kae: Pogledaj o muslimanu i muslimanko na ovu
strogou kojom je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranh
nio eni da iz svoje kue izlazi namirisana kako bi otila
u damiju radi ibadeta. Njoj se nee primiti namaz dok
ne sapere svoj miris onako kao to se ovjek okupa od
dunupluka sve dok nestane trag mirisa.
A pogledajte ta rade ene naeg vremena koje se
deklariu kao muslimanke, one koje su skinule hidab,
razgoliile se i ponaaju se kao grjenice. Iste u tome pomau skupine pokvarenih ljudi suprostavljajui se tako Allahu Delleanuhu, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme,
90

a svi zajedno misle da u sufuru (otkrivanje lica) ene nema

nita loe i da nema nita loe u tome to su gole i neasne.
Misle da nema nita loe u tome to se mijeaju sa ljudh
dima po pijacama, mjestima zabave i nemorala. Misle kako
Islam nije zabranio sufur (otkrivanje lica) u vremenu nauke i
jo joj dozvoljavaju da preuzme i zauzme funkcije u politici.
I ne samo to, ve pogledajte ove bezobraznice po pijacama
i putevima otkrivenih avreta koje su im Allah, Delleanuhu,
i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredili da ih
pokriju. Tako e vidjeti ene otkrivenih glava, ukraene
bez hidaba. Mnoge od njih su otkrivenih grudi, prsa, lea,
pazuha i podpazuha. Oblae tijesnu i providnu odjeu,
odjeu koja nita ne pokriva ve naprotiv to je odjea ispod
koje se sve oslikava i pokazuje enu u najljepem liku. I to
je jo alosnije ove slike viamo i u mjesecu ramazanu. Ne
stide se niti one niti onaj pod ijim su nadzorom od skrbnh
nika. Zaista su to ljudi dejusi - neljubomorni. I nakon svega
moemo li rei da su ovi ljudi i ovakve ene muslimani!?
Zavren citat ejha Ahmeda akira.
Kaem: ako eli da spozna vrijednost hidaba i
pokrivanja lica ena od stranih mukaraca, pogledaj kakvo
je stanje pokrivenih ena. Zaista se one odlikuju stidom i
izbjegavaju bilo kakvo mijeanje i gurkanje sa ljudima po
trgovima i pijacama, te kako su se potpuno zatitile od
pokvarenosti i pogleda pokvarenjaka i grijenika. Zatim
pogledaj u stanje njihovih skrbnika - velija kako ljubomh
morno vode rauna o ednosti svojih rodica te kako asno i
ponosno brinu o asti.
Zatim uporedi ovo stanje sa stanjem one koja je
ukraena i otkrivenog lica. Ponekad moe vidjeti kako neka otkrivena pokvarena ena razgovara sa nekim pokvarh
renim strancem tako da pomisli da su brani par. I to je
91

jo gore, da je vidi njen ovjek koji je dejus - neljubomoran,

uopte ne bi reagovao jer je u njemu umrla ljubomora, Allahh
hu se utjeemo od umorstva ljubomore i runog zavretka.
Pa gdje su ovakvi u odnosu na beduina koji je rasttavio enu zbog toga to je neko pogledao u nju, a sve
iz ljubomore koja se trai u pogledu blie enske rodbine. Kad je upitan o razlogu zbog kojeg je to uinio, on je
odgovorio kroz stihove i tom prilikom ispjevao poznatu
kasidu:
Ostavit u njenu ljubav bez srdbe
jer je u njoj mnogo sauesnika.
Kada muha dotakne hranu ustuknem rukama,
i suzdrim duu koja je to jelo eljela.
Lavovi napuste pojilo
kada vide pse koji su ga nalokali.
Gdje su dananje supruge naspram beduinke kojoj
je spao himar sa lica, pa ga je dohvatila jednom rukom, a
drugom bijae prekrila lice, pa je na osnovu toga reeno:
Nesif joj spade a nije namjeravala,
zatim ga dohvatila, a rukom drugom prekri lice.
Jo uzvieniji primjer od ovoga je pria koju spominje
Uzvieni u dvjema kerkama starca sa Medjena. O tome
Allah, Delleanuhu, kae: I jedna od njih dvije doe mu,
poslije, idui stidljivo. (Kasas, 25)
Prenosi se vjerodostojnim senedom da je Omer ibn
Hatab, radijallahu anhu, rekao: Dola je stidljivo, a odjeom
je pokrila lice, nije bila bestidna od onih koje tek tako
naputaju kuu.
92

Izraz es-selfe, u ovoj predaji je pojanjen u tefsiru

Ibn Kesira, 3/384.
Ajet takoer ukazuje na zauujue veliki edeb,
stid i ednost kerke medjenskog starca, kao i veliku
predostronost i zatitu kad je rekla: Moj te otac zove kako
bi te nagradio zbog toga to si nam napojio (stoku).
Naime ona je poziv pripisala ocu kako bi na taj nain
izbjegla svaku sumnju i sumnjienje.

Drugo poglavlje
Razotkrivanje onih koji pozivaju u nemoral
Rekao je Ebu Muhammed Abdulhakk Ibilij:
Nemoj da te u pogledu Vjere zavede grupica onih
koji na putu Istine nemaju pomagaa.
Slijepih srca i bez ikakva pravca
zato to su se poveli, i u Allaha uznevjerovali.
Tema o kojoj govorimo je ednost i krijepost ene
vjernice. Spomenuli smo osnove i postulate ove tematike
na osnovu kojih se uva ednost i krijepost od svih onih koji
je ele uprljati.
Meutim neki ljudi bolesnih srca su uporni u napadih
ima na ednost vjernica. Upravo ovo poglavlje tretira tu
problematiku. Naime oni se javno oglaavaju u tom pogledu
pa Allaha molimo da zatiti na vid i sluh od reklama koje
pozivaju u grijeh, koje rue dobro i odvraaju od njega.
93

Zato je obaveza dobrim ljudima iz naih redova da

otro dignu svoj glas i da upozorimo sve na ovu opasnost
pa neka oni koji uju i saznaju obavijeste one koji o tome
nisu obavijeteni, a sve opet s ciljem navraanja na dobro
a odvraanja od zla. Jer je institucija navraanja na dobro
a odvraanja od zla, nain da se sauva Vjera i da se posavjetuju vjernici i upozore na one koji se s njima poigravaju.
Na ovaj nain se uva islamska ednost i krijepost,
a iskorjenjuje nemoral i pokvarenost, i razotkrivaju se malh
loumnici (es-sufeha) iz naih redova.
Opte je poznato da se grijeenje iri kada se preuuju veliki i mali grijesi ili kada se mali grijesi tumae u
nekom prenesenom znaenju. Povod vie da se o ovome
govori i pie, je i taj, to vidimo navalu nepoznatih prozaph
padno orjentiranih smutljivaca kako svojim perima ele da
se poigravaju sa Allahovom Vjerom i Njegovim erijatom.
Vjeto se skrivaju iza sredstava informisanja i novinh
narstva. Svoje grudi su irom otvorili prema grijesima a
jeziine pustili da govore ono to je zlo i loe. Svi piu po
istoj osnovi koja se svodi na jedno, i to kako je ludo i eksth
tremno boriti se protiv prirode i onoga to je uroeno, tj.,
tiho se bore protiv erijata.
Polahko pruaju svoje prljave ruke i pokuavaju
pokvariti ene vjernice i unititi njihovu ednost, sluei
se sloganom, sloboda ene! I jednakost izmeu ovjeka i
ene u svim propisima i zakonima, kako bi na taj nain
izveli dobro planirani zloin a to je proirenje teberruda
(razgoliavanje) i ihtilata (mijeanje mukaraca i ena) i skidh
danje hidaba.

94

Meutim njihovi pozivi su bezuspjeni za skupinu

ena koje su se predale Allahu, Delleanuhu, i koje su kao
vou i upuivaa izabrale Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem.
Allaha molimo da nas i takve vjernice uvrsti na Pravh
vom putu i Njemu se utjeemo od svake zablude i utjeemo mu se od runog zavretka.
Ovi strijelci su varalice svoga Ummeta, svojih porodh
dica i ne samo njih vee varaju i sami sebe. Zlo i nered u koji
su se upustili se jako poveao i poprimio je razliite oblike
poevi od rijei koje izlaze iz njihovih usta pa do onoga to
piu svojim perima. Na razne naine pripremaju teren koji
vodi u nemoral a napadaju i omaloavaju ednost i one koji
su kreposni i asni.
I zaista ovi prozapadnjaci piu o ueu ene u svim
porama ivota, i to proturaju u svim praktinim asopisima,
osim o jednoj pori a to je majinstvo, prirodna sklonost i
ouvanje asti i ednosti ene.
Sve ove lai i lana oplakivanja nad enom te tobonja borba za njena prava i slobodu kao i poziv da se izjednai sa pravima mukaraca i da se sa njima ravnomjerno
mijea, imaju dalekosene grijene ciljeve a to je skidanje
hidaba i himara sa lica vjernica.
Ako ene otkriju lica onda moemo zamisliti ta bi to
znailo za vjerniku ljubomoru. Zamisli kako bi se umanjilo
svijetlo ednosti a poveala tama pokvarenosti, i kako bi
sve to utjecalo na slabljenje Vjere.
Zatim koliko bi se proirio teberrud (razgoliavanje)
i sufur (otkrivanje lica) i kako bi se proirilo djelovanje onih
95

koji sve dozvoljavaju (ibahijun). 4 Koliko bi se samo proirio

blud a mnoge bi se ene prepustile onome ko im se doph
padne i koga poele. 5
Imam Ibn Derir navodi u svome tefsiru, kod rijei
Uzvienog: Allah eli da vam oprosti, a oni koji se za
strastima svojim povode ele da daleko s pravog puta
skrenete. (En-Nisa, 27),
da je Mudahid rekao: Rijei Uzvienog: .. a oni
koji se za strastima svojim povode ele..., se odnose na
bludnike, i rijei: .. da daleko sa pravog puta skrenete. tj.,
ele da muslimani ine zinaluk kao to ga i oni ine. Slinu
sadrinu i poruku ima sljedei ajet: .. oni bi jedva doekali
da ti popusti, pa bi i oni popustili .(El-Kalem, 9).
Zavren citat.
Ovaj problem nije vie samo problem ene muslimh
manke ve je to problem iskvarenja cijelog islamskog svijh
jeta. Plan o tome nije nastao danas ili preko noi. To je plan
onih koji jo od prije prave spletke Islamu i muslimanima u
razliitim dijelovima islamskog svijeta. Stvar je kulminirala
tako da je na kraju rezultirala proirenjem bluda i otvaranjem kua nemorala. Takoer su se proirila pozorita sa
prostakom umjetnou uz kombinaciju muzike i plesa.
U mnogim islamskim zemljama izglasani su zakoni
koji negiraju erijatski propisane kazne (hudud) i tazir.
Kao posljedicu takvog stanja imamo unitenje asti,
ahlaka i islamskog edeba. O ovoj grijenoj ibahijskoj situaciji ne raspravlja niko osim onaj kome je Allah, Delleanuhu,
iz srca istrgo osjeaj i pamet. Zar ele najamnici zapada da
stvar dostigne do te mjere kao to je dostigla u drugim zemljama u pogledu nemorala, gorke i grijene realnosti.
96

elimo upozoriti muslimane na neprijateljstvo spram ednosti kao i pomaganje grijenika koji zagovaraju
iskvarenost, a koji su prozapadno orjentirani i koji su sluge
zapada kao i na one koji su se poveli za njima u borbi protiv
ednosti vjernica. Sve to objedinjuju rijei Allaha u Nisa, 27:
Allah eli da vam oprosti, a oni koji se za strastima
svojim povode ele da daleko s pravog puta skrenete.
Komentariui ovaj ajet imam Ibn Derir kae: Oni
koji slijede strasti i prohtjeve svojih dua od pokvarenjakh
ka i onih koji zagovaraju blud, i koji se ene sestrama po
ocu i rade drugo to je Allah, Delleanuhu, zabranio ele da
skrenete sa Istine i sa onoga to vam je Allah dozvolio pa da
Mu iz pokornosti preete u nepokornost pa da postanete
kao i oni u slijeenje strasti u pogledu onoga to je zabranio
i da Mu prestanete biti pokorni. Zato je i rekao za njih kako
ele da daleko skrenete sa Pravog puta. Meutim pree je
miljenje kako se ajet odnosi na slijeenje svih prohtjeva i
strasti uopteno jer ih je Allah, Delleanuhu, opisao uopteno
pa kae: A oni koji se za strastima svojim povode... On
ih je ovde opisao da slijede sve pokuene strasti bez izdvh
vajanja neke od njih. Otuda je pree da se ajet protumai
po svom vanjskom znaenju bez traganja za unutranjim
znaenjem za koji ne postoji pokazatelj u osnovi ili kijasu.
Otuda u skupinu onih koji slijede strasti ulaze i: idovi,
krani, bludnici, kao i svako onaj ko slijedi lai i neistine.
Jer svako onaj ko slijedi ono to je Allah, Delleanuhu, zabranh
ni slijedi svoje strasti.
Zloinci, zagovornici pomenutih zabludjelih ideja
o naputanju hidaba, pozivaju na direktno ili indirektno
naputanje hidaba u svim porama ivota. Sada emo
nabrojati polja njihova djelovanja.
97

1. Poziv na skidanje hidaba sa lica ene (himara) i osth

tavljanje dilbaba (abaije). 6

Drugim rijeima ovo je poziv na potpuno naputanje

hidaba u pogledu cijelog tijela. A istovremeno predstavlja
poziv za oblaenje izazovne odjee razliitih vrsta i oblika.
Zatim oblaenje tijesne, kratke i providne odjee kroz koju
se nadziru dijelovi tijela.
Zatim tu je poziv na oponaanje mukaraca u odjevanju i oponaanje ena nevjernica u njihovoj odjei.
2. Protivljenje noenju hidaba u kui pred stranim
mukarcima (koji joj nisu mahram), te poziv na mijeanje sa
njima u svim porama ivota.
3. Poziv na ukljuenje ene u sve dijelove i djelatnh
nosti savremenog ivota, to je indirektni poziv da ena
izae na puteve i ulicu, te na druga mjesta otkrivenog lica,
razgoliena i ukraena.
4. Poziv na uestvovanje ena zajedno sa mukarcima

na sastancima, organizacijama, simpozijima, klubovima i

zabavama.

Ovim se ena indirektno poziva da pred ljudima govoh

ori uljepanim glasom i da se rukuje sa njima. To je ujednh
no poziv da napusti svoju kuu u odjei koja se oblai na
takvim mjestima i situacijama. U takvim situacijama ena
se mirie, zanosi u hodu, oblai tikle i odjeu koja je ini
kao djevojkom.
I tako u nedogled mnogobrojni su naini obmanjivanja
i varanja muslimanke kao i putevi koji je vode u smutnju.
98

5. Poziv na otvaranje klubova za ene i organizh

zovanje pjesnikih emisija a poziv je otvoren za sve. Poziv
na otvaranje kafia i internet klubova za ene ali i onih
zajednikih. Poziv eni da vozi auto.
6. Poziv ljudima na nemarnost u pogledu rodica. U to

spada poziv eni da putuje sama bez mahrema. U to spada

i putovanje u zemlje istoka i zapada radi kolovanja. Kao
i putovanje u druge zemlji radi odreenih simpozijuma i
konferencija.
7. Poziv na osamljivanje sa enama strankinjama (koje
mu nisu mahrem). U to spada osamljivanje prosca sa prosidbh

benicom nakon sklopljenog ugovora sa njom.

8. Poziv na uee na polju umjetnosti kao to je

pjevanje i gluma, a vrhunac ovog poziva je uee ene na

izboru kraljice ljepote.

9. Pozivi na uee u mas medijima i reklamama.

Poziv na uee u proizvodnji i odjevanju prozapadne

odjee. Otvaranje bazena za ene u centrima i udruenjima
kao i mnogi drugi pozivi. Poziv enama da se ukljue u
sport. Otuda su i zahtjevi za osnivanjem enskih fudbalskih
timova i klubova za obuku jahanja trkaih konja.
10. Pri ureenju kose i minkanju su takoer pozivi
u grijeh kao to je upanje obrva, ianje i pravljenje muke
frizure to predstavlja poistovjeivanje sa mukarcima ili
enama nevjernicama.
11. Slikanje i prikazivanje ene u novinama, i nastuph

panje ene na televiziji kao pjevaice, glumice, razgoliene

i u zavodnoj odjei.
99

12. Organizovanje posebnih programa sa mogunou direktnog uea mukaraca i ena pri kojem ene govore zavodnim i uljepanim glasom na televiziji i radiju.
13. Pozivi na sklapanje prijateljstava i uspostavljanje
kontakata meu suprotnim polovima putem tampe, televh
vizije i radija kao i razmjena hedija uz pratnju muzikih numh
mera i slino.
14. Prodaja i rasturanje pokvarenih asopisa sa slikamh

ma zavodljivih ena. irenje pornografskih slika.

Na polju obrazovanja.

1. Poziv na mijeanje mukih i enskih kola u svim

ili pojedinim razredima. Zagovaranje da ene predaju
mukarcima i obrnuto.
2. Zagovaranje predmeta Tjelesnog odgoja u kolama
za djevojice. Uz to ide poziv na otvaranje kola za lijepe
umjetnosti za ene.

Na radnom mjestu i u slubama.

1. Poziv na dodjeljivanje poslova i funkcija eni u
svim resorima i oblastima ravnopravno sa mukarcom bez
izuzetka.
2. Uz prethodnu taku slijedi poziv na poslove:
u prodavnicama, hotelima, avionima, ministarstvima,
trgovakim i turistikim agencijama, firmama, organizacijh
jama, itd.. Da se ena zaposli u erijatskim sudnicama.
Poziv na angaman u policiji i vojsci. Uz to ide i poziv na
na uee u politici, na izborima i parlamentu.
100

I tako u nedogled. Zaista je dug spisak onoga to

potraivaju u pogledu ene. Allaha molimo da uniti njihh
hove spletke i da muslimane zatiti od njihova zla, nema
boga osim Njega.
Ovo su samo neki primjeri u ta se sve ena poziva od
strane onih ija su djela propala a ovakvi pozivi se proturajh
ju kroz novine i asopise. U pojedinim asopisima se objavh
vljuju lanci onih koji su iskuani prozapadnim nainom
ivota. Neki od njih su otili tako daleko da se ismijavaju
sa hidabom i sa pokrivenim enama a neke su erijatske
propise i Kuransko hadiske tekstove izokrenuli i tumae ih
u kontekstu koji njima odgovara.
Vlasnici ovih djela su u velikoj opasnosti i na
granici su izmeu kufra, nifaka i velikog grijeha. Ezijeti
i uznemiravanja ove prirode su se i prije daavali ali je
ulema dizala svoj glas i takvo neto sasjecala u korjenu,
a one koji bi irili takvu propagandu stizala je zasluna
kazna. Meutim u naem vremenu ovi zloinci su se jako
proirili i ojaali a njihove spletke su vidljive.
Svi ovi pozivi upueni eni sadre mnotvo kontradh
diktornosti po svom obliku i tematskom pristupu.
Prvo, ako pogleda u same pisce koji piu o tome
uvidjet e da samo nose islamska imena. Ako pogleda u
sadraj onoga to piu vidjet e da su to prozapadnjaci koji
rade na unitavanju Islama ija su srca opijena strau evrh
ropeizacije. A opte je poznato da su govor i djela dokaz
onoga to je u srcu od imana ili nifaka. A ako pogleda u
nain njihova izraavanja vidjet e kako govore slabim i
nepovezanim arapskim jezikom koji ukazuje na injenicu
da to nisu ljudi od pera i nauke a to moe uvidjeti svako
onaj ko imalo bolje poznaje arapski jezik.
101

I zaista ovako je stanje onih koji su zapostavili arapski jezik, koji su zapostavili Kuran i Sunnet Allahova Posh
slanika, sallallahu alejhi ve selleme. Pa onda nije ni udo kada
dolazi sa ovako udnim stvarima. Posljedica ovakvog njihh
hovog stanja su prevare i obmane u koje su i sami upali.
Postavlja se pitanje zar neuspjeli ljudi poput ovih
treba da zauzimaju poloaje u novinarstvu i tampi i da
usmjeravaju idejni razvoj Ummeta. Zaisto je ovo neto to
nanosi boli i tugu zbog ovakvih pisaca i njihovih djela.
Tako mi Allaha zaista je sramota da jedna ovako
zalutala skupina svojim perima upuuje Ummet u kulturolokom smislu, skupina koja se razila sa dematom muslimana i napustila njihov pravac a koja radi na prekrivanju Istine i potpomaganju strasti i prohtjeva. Neka im Allah
da ono to zasluuju. Allah e im svidjeti raune a mi ih
upozoravamo na opasnost od Allahove kazne i srdbe a nikh
kada niko nije pobjedio Allaha, Delleanuhu.
Takvima bih prouio rijei Uzvienog: I ne govoriite neistine jezicima svojim: Ovo je doputeno, a ovo je
zabranjeno, da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni
koji o Allahu govore neistine nee uspjeti, kratko e
uivati, i njih e strana patnja ekati. (En-Nahl, 116-117)
Postupke ovih galamdija i paniara, koji nastupaju u
mas medijima, prezire Allah, Delleanuhu, i mrzi kao to se
to prenosi u hadisu od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, rekao: Zaista Allah perezire svakog oholog
hvalisavca, koji galami po pijacama, koji je kao strvina po
noi a kao magarac po danu, znalac u stvarima dunjaluka a
neznalica u stvarima ahireta.
Hadis biljei Ibn Hibban u svome Sahihu.
102

Uvaeni ejh, muhadis Ahmed Muhammed akir,

umro 1377 h.g., u komentaru Sahiha od Ibn Hibbana,
1/230, kae: Ovo je odlian Poslaniki opis ove skupine,
izvanredne rijeitosti, kako opisuje ove ljude koji su, da
mi Allah oprosti, poput stoke. Takve e nai svakodnevno oko sebe od onih koji se deklariu kao muslimani. I
ne samo obini svijet ve ak i velikane islamskog svijeta.
Oni su velikani u stvarima dunjaluka ali ne i velikani u
stvarima Vjere. Nekada e nai kako se opisuju nadimkom
alima i tako skreu znaenje rijei ilm iz njegovog pravog
islamskog znaenja, kao to ga tretiraju Kuran i Sunnet,
u znaenje ilma ili znanja u pogledu dunjalukih nauka,
industrije i imetka. Zatim bivaju obmanuti sami sobom pa
sa takvim znanjem koje ustvari predstavlja potpuni dehl
ele da kreiraju propise unutar Vjere. Takvi misle da o Islh
lamu znaju vie od onih pravih muslimana a ustvari time
potpomau zlo a zatiru dobro. ele da predvode Ummet
u vjerskim naelima onako kao to to rade galamije i
paniari, koji se spominju u hadisu. Pa ako bolje razmisli
o ovom hadisu prepoznat e ljude o kojima se ovde govori
na svakom mjestu oko sebe. Zavren citat.
Ne vidim nita ispravnije od toga da se ovi zloinci
vrate u obdanita kako bi se poduili islamskom bontonu i
kulturi i da budu pod strogim nadzorom odgajatelja.
Neka se Allah smiluje ejhu Ahmedu Muhammedu
akiru koji je u govoru o prethodnicima ovog Ummeta u
uvodu recenziranog izdanja Tirmizijinog Sunena, 1/7172, rekao: Zato neka sazna svako onaj ko hoe da zna...
Ima ljudi iju su pamet i srca zaveli kranski misionari
(mubeirun) pa ne gledaju osim njihovim oima, ne sluaju
osim s njihovim uima, ne vide uputu osim njihove upute.
Ne vide svijetlost osim njihove vatre koju smatraju nurom
103

a takav nosi muslimansko ime i upisan je u knjigu roenih

kao musliman. I nai e da takav brani vjeru kao svoje
dravljanstvo ili porijeklo a ne iz ubjeenja u njene posth
tulate i temeljne principe. Otuda e ga vidjeti da Kuran
tumai po svojim prohtjevima kako bih varao a to je upravo
nauio od svojih profesora (orjentalista sa zapada) i ne prihvh
vata hadise koji se kose sa njegovim miljenjem i stavovima.
Ovakav zaista nita ne poima od Islama. Primjer drugog
ovjeka od ove skupine je kao i primjer prethodnog s tim
da je on naao duevni smiraj i potpuno se predao onome
emu su ga poduili u pogledu vjere i akideta. Takav odbbija da uopte spozna pravi Islam, i da ga prizna i prihvati
,osim u nekim stvarima kao to je prihvatanje islamskih
imena, enidba, nasljedstvo i ukop mrtvih.
Primjer tree vrste ljudi su oni koji su odrasli i kolovali se u kolama muslimana i koji su spoznali i izuili mnogobrojne nauke ali je Vjeru i vjerske propise spoznao i
izuio povrno, i kada je doao na zapad evropski nain
ivota ga je obmanuo. Visok stepen nauke koji su postigh
gli naveli su ga da misli kako su njihove zemlje i gradovi
savreni i predobri te kako su u svojim naukama i teorijama postigli duboka ubjeenja. To ga je onda navelo na pomh
misao kako on bolje poznaje svoju Vjeru od uleme, hafiza i
iskrenih Allahovih robova i boraca za ovaj din. Pa je poeo
da udara po Vjeri lijevo i desno kako bi je toboe spasio
od onih koji je vrsto dre i da je onda on profiltrira onako
kako to on poima.
Ima drugih koji su jasno izrazili svoj ateizam i ilhad
u pogledu ove Vjere i koji su jasno uznevjerovali. Jedan od
ovih prozapadnjaka je jedan veliki Egipatski knjievnik i
mnogi drugi koji su pali u to iskuenje. Zavren citat.
Svi prethodno pomenuti zahtjevi u pogledu ena odvh
vijaju se pod parolom osloboenje ene, a po tom pitanju
104

postoje dvije teorije a to su: sloboda ene i ravnopravnost

ene sa mukarcom. Obadvije teorije su strane, i erijatski i
razumno neispravne, sa kojima muslimani nemaju nita.
One u stvari predstavljaju pravac i put kojima su
krenuli oni ija e djela biti ponitena i koji ele da izazovu smutnju meu vjernicama u pogledu njihove Vjere
te da se meu njima proiri nemoral i pokvarenost. Zatim
postavljaju ove zabludjele zahtjeve a poetna taka njihh
hova djelovanje je skidanje hidaba sa lica ena. Zatim su
pourili u realizaciji svojih zamisli. Skinue hidab sa lica,
bacie ga pod noge i zapalie na vatri. Tako su u nekim zemlh
ljama doneeni zakoni koji zabranjuju pokrivanje lica, kao
to je Tunis. Pokrivanje lica u tim zemljama je proglaeno
zloinom koji za sobom povlai kanjavanje zatvorom ili
novanom kaznom.
Ovako se ljudi smiljeno putem zakona prisiljavaju
na prostotu, iskvarenost i zapadni nain ivota. Otuda je
veliki broj ena vjernica u islamskom svijetu priklonio se
zapadnom nainu ivljenja u pogledu teberruda. Tako danh
nas u mnogim islamskim zemljama imamo javne kue koje
su zakonski registrovane. I ne samo da su to dozvolili ve
su uspostavili slubene zakone koji tite bludnike. S druge
strane ukinuli su erijatski propisane kazne to je doprinjelo
irenju zinaluka a mnoge djevojke su se odale bludu i u ranh
nim godinama izgubile nevinost. Blud je u svijetu poprimh
mio razliite oblike tako da u nekim zemljama dozvoljavaju
brak ene sa enom (kao i brak mukarca sa mukarcem) zatim
iznajmljuju se maternice itd.. Zatim irenje kontracepcijskih
sredstava koje spreavaju zaee. ena se zloupotrebljava
na razne naine. U novije vrijeme svjedoci smo trgovine
enama. ena je uzgubila svoju vrijednost i znaaj zato se
poveao broj samoubistava meu enama.
105

Ovaj nemoral je doveo do ogranienja potomstva tako

da je u mnogim zemljama negativan prirodni prirataj. Isth
tovremeno zabranjeno je vieenstvo ili poligamija. Poveao
se broj odbaenih i naputenih beba. Zakonski je dozvoljeno
imati prilenicu kao prijateljicu ili djevojku.
Ono to je Allah, Delleanuhu, propisao i dozvolio od
branog prava i prava u pogledu potomstva to zabranjuju
i ograniavaju a to je zabranio od posjedovanja prilenica
(prostitutki) i posinovljavanja vanbrane djece to zakonski
upotpunosti dozvoljavaju.
Pa gdje su oni u odnosu na rijei Uzvienog kada
govori o kanjavanju bludnika: .. i neka vas pri vrenju
Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo
saaljenje. (En-Nur, 2)
Zbog ove opte razuzdanosti i slobode u pogledu inth
timnog ivota poveao se broj puenica, drastino se smanjh
jio broj erijatski zakonite djece jer misle da veliki broj djece
zaokuplja majku kad je u pitanju njena karijera i posao van
kue, dok se istovremeno poveao broj vanbrane djece. Kao
posljedica ovakvog ivota pojavile su se neizljeive zarazne
bolesti. I tako su uspjeli zavesti jednu veliku skupinu muslh
limana i idejno ih usmjeriti na zapadni nain ivljenja, Allh
lah im raun svidio.
Muslimanima su zadali krvave rane u njihovoj asti i
Vjeri, i omilili im njihov nevjerniki ivot a udaljili ih od svojh
je vjere. Muslimani na taj nain slue kranima i idovima,
bezbonicima, ateistima i drugima. Tako je dolo do susreta
dviju civilizacija, islamske i nevjernike civilizacije. Otuda
danas skoro da ne moemo razlikovati muslimanske zemlh
lje od nemuslimanskih. Inna lillahi ve inna ilejhi radiun.
106

Sada emo govoriti o ovim zabludjelim zahtjevima (u

pogledu ene) sa dva aspekta.

1. Sa istorijskog aspekta pojave teorije i teze sloboda

i ravnopravnost ene, i njenim pogubnim posljedicama po

islamski svijet.
Prvo treba znati da se ideja o slobodi ene i izjednaavanju ene sa ovjekom pojavila u kranskoj Evropi, prech
ciznije u Francuskoj. U to vrijeme pod uticajem kranstva
ena je smatrana izvorom grijeenja, zla i nemorala. Ona
je za njih predstavljala pol nedaseta (neist) kojeg se treba
klonuti, osobu ija su djela propala pa makar se radilo o
majci ili sestri. I tako su kranski monasi po Evropi irili
neprijateljski stav u pogledu postupanja sa enom a treba
znati da su oni predstavljali nedaset (neist), tjelesno i
duevno. Oni su ti koji su inili razna zlodjela i otimali djecu
i odgajali ih po crkvama kako bi postali monasi i sveenici.
Tako da se na kraju njihov broj i uticaj poveao u srednjovh
vjekovnoj Evropi. 8
Vremenom je srednjovjekovna Evropa poela da se
suprostavlja crkvenom uenju koje se u mnogome kosilo sa
naunim injenicama. Tako je dolo do renesanse. Na kraju
se poelo govoriti o slobodi ene (koja je prije bila spaljivana)
i njenoj ravnopravnosti sa ovjekom. Krajnji cilj svih ovih
preokreta je bio usprotiviti se crkvenom uenju i ljudima
koji su vodili crkvu. Protesti su nastavljeni kroz istoriju
tako da su se uli protesti kako se vjera i nauka ne slau,
i kako se razum takoer ne slae sa kranskom vjerom.
Zatim su poeli pozivi u apsolutnu i neogranienu slobodu
bez vjerskih ili prirodnih ogranienja. Na kraju su ovi pozivh
vi preplavili svijet i eni je data apsolutna sloboda i ravnoph
pravnost sa ovjekom i da meu njima nema nikakvih razlh
lika kako u drutvu tako i u vjeri.
107

Svako od njih je potpuno slobodan i moe raditi ta

god poeli. Vjera nad njim nema nikakvog prava kako u
pogledu propisa tako u pogledu ahlaka i edeba. I na krajh
ju smo dobili ono to nam nudi Evropa i Amerika, i drugh
ge nevjernike zemlje od ibahijeta - potpune slobode u
injenju nemorala. Tako da su ove zemlje postale izvor i
arite zaraze u pogledu nemorala za itav svijet.
Treba rei da ove dvije teze koje je iznjedrio nevjerniki zapad i koje se proturaju u islamskom svijetu a koje su
nam donijeli prozapadno orjentisani muslimani predstavlh
ljaju neprijateljstvo spram muslimana. Ovo je zlokoban
poetak u novijoj istoriji muslimana gdje je dolo do preoh
okreta u veini islamskih zemalja u kojima su muslimani
pokrivali svoje ene i brinuli se o njihovim potrebama i
pravima a i one su izvravale ono to im je Allah propisao.
Svjedoci smo teberruda (razgoliavanje), sufura (otkrivanje
lica), ihtilata (mijeanje mukaraca i ena), i ibahijeta (potph
pune slobode u injenju nemorala), tj., raskalaenosti koja je na
sceni meu muslimanima. 9
Ve smo spomenuli kako su vjernice skoro etrnaest
vjekova od vremena Poslanika,sallallahu alejhi ve selleme, nosile hidab, pokrivale tijelo i lice, i nisu se javno gizdale i
ukraavale pred stranim mukarcima. U drugoj polovini
etrnaestog hidretskog stoljea je dolo do raspada islh
lamske drave na manje dravice koju su uglavnom kolonh
nizirali nevjernici iz zapadnih zemalja i od tada ubacuju
sumnje i nejasnoe muslimanima te pokuavaju muslimansh
sko vostvo preokrenuti i zbrisati islamske a nametnuti
nevjernike zakone i obiaje.
Prvi napad u tom pogledu je bio otkrivanje lica ene
muslimanke. Ovo se po prvi put desilo u Egiptu kada je
108

Muhamed Alij paa poslao delegaciju koja bi uila u Franch

cuskoj. Meu njima je bio i propovjednik Rifaatu Rafia
Tahtavi koji je umro 1290 h.g. Nakon to se vratio u Egipat
posijao je sjeme teze o slobodi ene. Za njim su i drugi propagirali istu tezu od onih koji su podpali pod zapadni uticaj
i njihov nain ivota. Meu njima su i neki krani kao to je
krsta Markus Fehmi, umro 1374 h.g., koji je objavio knjigu
ena na istoku. Ta knjiga je imala za cilj skidanje hidaba,
proirenje ihtilata (mijeanje mukaraca i ena) i ibahijeta
(dozvoljavanje svega).
Sljedea vana linost u ovom procesu je bio Ahmed
Lutfi Essejjid, umro 1382 h.g. On je prvi pomjeao djevojjke studentice sa mukarcima studentima na univerzitetimma Egipta koje su otkrile lica. Takvo neto se desilo prvi
put u istoriji Egipta. U tome ga je pomogao dekan pozaph
padnjavanja Taha Husejn, koji je umro 1393 h.g.
Ovu smutnju je zaeo propagator sufura (otkrivanje
lica) Kasim Emin, umro 1326 h.g., koji je napisao knjigu

pod naslovom Osloboenje ene. Na ovu njegovu knjigu

oglasila se ulema Egipta, ama i Iraka koja mu je napisalh
la odgovore a neki su proglasili njegovo odmetnitvo od
Vjere. Nakon izvjesnog vremena napisao je drugu knjigu
koja tretira istu tematiku pod naslovom Nova ena, tj.,
preobrazba muslimanke u evropljanku. U ovome mu je
pomagao Abdurrahim iz kraljevske svite koji se bijae
pokrstio i tako otpao od Islama. Zatim je Kasimovu ideju o
sufuru (otkrivanje lica) preuzeo Sad Zeguli, umro 1346 h.g., i
njegov brat Ahmed Fethi Zeguli, umro 1332 h.g..
Potom se u Kairu pojavio pokret koji se bori za slobh
bodu ene 1919 h.g., koji je predvodila Huda arevi, umrla
1368 h.g.
109

Prvi sastanak lanica ovog pokreta odran je u crkvi

Marksiji u Egiptu 1920 h.g. Huda je bila prva ena koja
je javno skinula hidab sa lica. Pria o tome je ispunjena
tugom i oajem. Allahu se utjeemo od nesree.
Poto se Sad Zeguli vratio iz Britanije sa svim priph
premama da pokvari Islam i muslimane, u ast njegova
doeka napravljena su dva atorska kampa, muki i enski.
Kada se iskrcao iz aviona uputio se ka enskom kampu
gdje ga je doekala Huda arevi sa svojim hidabom koji
je on trebao skinuti.
On je tada pruio svoju ruku i skinuo hidab sa
njena lica to je doekano sa aplauzom tu prisutnih ena
da bi poslije sve redom skinule hidab sa lica.
Drugi tuan dan koji je oznaio skidanje hidaba sa
lica muslimanki vee se za Safiju bint Mustafa Fehmi
enu Sada Zegula koja je po Evropskom obiaju nakon to
se udala za Sada prihvatila ovjekovo prezime pa je se zvala
Safija hanum Sad Zeguli.
Naime ona je u enskim demonstracijama koje su
organizovane u sred Kaira, ispred dvorca na Nilu, skinula
hidab sa lica zajedno sa ostalim enama i bacile ga pod
noge, i na taj su nain zapalili vatru smutnje a to mjesto je
prozvano Trgom slobode.
I tako su nesretnici od Kenanija zapoeli svoju prljavu borbu zahvaljujui Abdulkudusu, Mustafi Eminu,
Nedibu Mahfuzu, Taha Husejnu, i drugima koji su porijh
jeklom od muslimana.
Zatim u ovom su uestvovali i krani: ibli emil,
Fereh Antun i drugi. Treba rei da u svim ovim spletkama,
110

pomenuti pokret protiv Islama i muslimana su pomagali

novinari. Allahu se utjeemo od nesree i nesretnika koji su
zalutali u pogledu svoje vjere i koji su druge zaveli.
Oko 1900 g. pojavio se asopis pod nazivom Es-sufh
fura, koji je zagovarao sufur (otkrivanje lica) a istovremeno
napadao ednost i moralne vrline na sljedee naine:
Prikazivali su sramotne slike ena i dijaloge izmeu
ene i mukarca koji su se svodili na tezu kako ena treba
da ravnopravno uestvuje sa ovjekom u svim porama to
je predstavljalo poziv u jednakost izmeu ovjeka i ene
a istovremeno su ismijavali stav da se ovjek brine o eni.
Zatim asopis je prikazivao prozapadnu nemoralnu odjeu,
salone nevjernica, slike sa bazena na kojima su se mukarci
i ene kupali zajedno. Zatim razna udruenja za zabavu
i razonodu, kafie, nemoralne lanke, velianje glumica i
pjevaica te vodii za lijepe umjetnosti. 9
Ovaj organizovani napad na ednost muslimanke
potpomogle su dvije stvari: potpomaganje iznutra (od
strane sekularnih i ateistikih vlasti) te istovremeno slabost
muslimana koji bi kvalitetno odgovorili ovom izazovu bilo
jezikom ili perom. utnja i uutkivanje onih koji bi se borili
protiv toga i popravljali ovu greku muslimana je jo jedan
od razloga koji je doprinio irenju ove pojave i nemorala
uopteno.
Istovremeno nije se omoguavalo tampanje i irenje
lanaka koji bi upozorili na ovu pojavu dok su hidab
i pokrivanje lica od strane pomenute kampanje prikazh
zivani nazadkom i zaostalou. Svemu tome je doprinjela
injenica da su vlast u islamskim zemljama preuzeli oni koji
ne zasluuju da predvode muslimane. 10
111

Ovako je zapoeo zloslutni poetak sufura (otkrivanje

lica) u ovom Ummetu skidanjem hidaba sa lica ena. O

ovoj temi podrobno govori knjiga Urota protiv ene musl

imanke od profesora Ahmeda Fereda, i knjiga Povratak
hidaba, od ejha Muhameda Ahmeda Ismaila. Nakon
pomenutih dogaaja ova smutnja se proirila diljem islamsh
skog Ummeta kao rasplamsala vatra na sasuenoj travi. Vrhh
hunac te smutnje predstavljaju zakoni koje su uspostavile
pojedine islamske zemlje na elu sa pomenutim vlastima u
kojima se nareuje sufur, tj., otkrivanje lica.
U Turskoj je bezbonik Ataturk izdao zakon kojim
nareuje skidanje hidaba 1920 g. U Afganistanu je isti zakh
kon uspostavio Muhamed Eman. U Albaniji je zakon o skidh
danju hidaba postavio Ahmed Zugu. U Tunisu je to isto
uradio Ebu Rakibe. I ne samo da je zabranio hidab ve
je vieenstvo proglasio zloinom. Za eventualne prestupnike u tom pogledu kazna je godinu dana zatvora i dodh
datno se kanjava novanom kaznom.
Glavnu ulogu u ovoj stvari je odigrao Tahir Hadad
koji je umro 1353 h.g. On je napisao knjigu Dvije ene u
erijatu i u drutvu u periodu izmeu 1920 i 1930 g., u kojh
joj poziva na osloboenje ene muslimanke. Spominje se
da je to djelo ustvari napisao kranin El-Eb Selam a da je
predstavljeno u javnosti kao djelo Tahira Hadada. Na kraju
knjige on je postavio dvanaest pitanja na koja je odgovorio
veliki broj muftija. Marokanski muftija malikijskog mezhebh
ba je za njega kazao kako je izaao iz Vjere.
Zbog te knjige a po naredbi drave mu je zabranjen
ispit na pravnom fakultetu. Zatim je izolovan a svijet ga je
odbacio zbog pomenute knjige da bi na kraju umro . Nije ga
ispratio niko osim mali broj prijatelja i rodbine.
112

Sluao je muziku i posjeivao kafie a teio je socijalistikom pokretu.

O ovoj knjizi su neprestano pisale novine i veliale je
sve dok se Tunis nije pretvorio u bolesno tijelo i pokrenuo
veliku kampanju na dravnom nivou protiv pokrivanja lica
i hidaba uopte. Detalje o ovoj velikoj bezbonikoj bitci
protiv hidaba moe pronai u knjizi Hidab i ednost
na otprilike etiri stotine stranica. Inna lillahi ve inna ilejhi
radiun.
U Iraku su poziv na skidanje hidaba predvodile EzZehavi i Er-Rusafi Allahu se utjeemo od njihova stanja.
Danas moemo uti alosne vijesti iz Alira o skidanjh
ju hidaba u toj zemlji kao to se spominje u knjizi Pozaph
padnjavanje u politici, ekonomiji i misli. Naime trinaestog
maja 1958 g. poinje proces skidanja hidaba sa lica. Pria
od ijeg se spomena srce cijepa od tuge i alosti. Kada je
petkom na hutbi hatib obezvrijedio dumu pozivajui na
skidanje hidaba. Nakon to se zavrila duma ustala je
neka alirska djevojka i na mikrofon pozvala na skidanje
hidaba. Zatim je skinula svoj hidab i bacila ga a u tome
su je slijedile druge okupljene djevojke koje su unaprijjed bile pripremljene za takav zadatak. A oni koji su bili
zavedeni tom idejom su pljeskali. Isto se desilo u gradu Vehh
heran. Slian sluaj je isceniran i uglavnom gradu Alira.
Sve ove dogaaje je pratila i podravala tampa.
Sufur (otkrivanje lica) se proirio i u krajnjim dijelovimh
ma Maroka kao i u sva etiri dijela ama: Siriji, Palestini,
Libanonu i Jordanu. Nekada se sufur irio posredstvom
socijalistike partije El-Bas, a nekada pozivima u arapsh
ski nacionalizam. U svakom sluaju sufur (otkrivanje lica),
teberrud (razgoliavanje) i ibahijet (dozvoljavanje svega) su
brzo zavladali.
113

Izvori koje sam prouio ne objanjavaju kako je dolo

do toga i nije mi jasno zato pisci u to vrijeme nisu pisali o
tome iako je opte poznato do koje mjere su sufur (otkrivanje
lica), teberrud (razgolienost), i ibahijet (dozvoljavanje svega)
dospjeli.
U Indiji i Pakistanu stanje meu vjernicama u pogledu hidaba je bilo u najboljem redu. Pokrivenost i stid su
krasili ene muslimanke. Otprilike u pedesetim je poela
kampanja o tobonjoj slobodi ene i ravnopravnosti sa
ovjekom. Prevedena je knjiga Kasima Emina Osloboenje
ene, a ista se ideja proturala kroz tampu kao i ideja o
mjeovitom kolovanju mukaraca i ena, i poziv na skidh
danje himara. Tako da je na kraju i ovaj dio zemlje zapao
u stanje o kojem se ne moe poaliti nikome do Allahu
Delleanuhu. Ovakvo stanje u koje su zapali muslimani opish
sano je u knjizi, Posljedice zapadne misli u skretanje muslimansskog drutva na Indijskom poluotoku, od Hadima Husejna.
I tako je pod utjecajem poziva u osloboenje ene i
ravnopravnost, dno do kojeg je propala ena zapada postalh
lo poetak ponora za enu muslimanku u naim zemljama.
Parola slobode i ravnopravnosti uzrokovala je:
- ena je izala iz kue i postala konkurencija ljudima
u svim porama ivota
- Sa ene je odstranjen hidab a kao posljedica toga
dolo je do gubljenje stida, ednosti i istoe.
- ena je baena u najdublji ponor i postala je predmh
metom naslaivanja, i trguju s njenom au.
- Time su uklonjene sve prepreke da se ene mjeaju
i osamljuje sa stranim mukarcima kako bi se unitila njihh
hova ednost.
114

- Time je ubijena njena ivotna funkcija, a to je da

bude majka, ena, odgajateljica generacija, i smiraj i odmor
muevima. Uinjena je jeftinom robom koja je na dohvatu
svakom pokvarenjaku. I mnogi drugi belaji u koje je upalh
la ena a o kojima govore i piu oni koji su ljubomorni na
stanje vjernica kao to je knjiga, Prava ene u Islamu, od
Muhameda Abdullaha Arafeta.
Ovo su zalutali zahtjevi koji odvode od puta vjernika
i ono to smo spomenuli su razarajue posljedice toga po
islamski svijet.
Druga stvar. Zabludjeli zahtjevi i napadi na ast ene
se i dalje ponavljaju na posljednjem uporitu Islama kako
bi to mjesto uinili mjestom javnog razvrata. Svaki poetak
ima i svoj zavretak. Prva stvar za koju su potegli pozivai
u iskvarenost je simbol islamske ednosti a to je hidab
vjernica. Pa kada skinu prekrivae sa lica ene ona e
razgoliiti i ostale dijelove tijela i pokazati ukrase za koje im
je Allah naredio da ih zastru od pogleda stranih mukaraca.
Tako se stanje vjernica od ednosti poelo kretati ka iskvarh
renosti, otkrivenosti i ibahijetu (dozvoljavanje svega) u veini
zemalja islamskog svijeta. Allaha, Delleanuhu, molimo da
popravi stanje svih muslimana.
Danas orjentalisti i prozapadnjaci ele da isti scenarij
sprovedu u srcu islamskog svijeta, prijestolnici Islama i
omiljenom mjestu Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, a to
je Arabijski poluotok ije je srce i kiblu Allah, Delleanuhu,
uvao jo od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a
sauvao ju je i od kolonijalizacije. Tako da je hvala Allahh
hu Islam jo uvijek na ovim prostorima uzvien, na snazi
je erijat a drutvo je islamsko bez nevjernika. Oni koje je
Allah iskuao u Vjeri koriste iste metode kao i njihove preth
115

thodnicima u napadima na hidab. Oni koriste tampu na

tom putu i ponavljaju zahtjeve kao i njihovi prethodnici.
Kao to smo prethodno rekli oni napadaju na temelje
ednosti tj., pozivaju u sufur (otkrivanje lica), teberrud
(razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena). Pozivaju
enu da bude konkurencija mukarcu kako se mukarac ne
bi brinuo o njoj kao i na druge pogubne stvari o kojima smo
prethodno govorili.
Stvarnost ovih zahtjeva svodi se na udaljavanje
od Pravog puta, puta mumina i pozivanje u zlo i grijeh
a naputanje dobra, te borba protiv sopstvene prirode i
prirodnih sklonosti ena i erijata. To je ustvari borba protiv
moralne istote, ednosti te borba protiv islamskog vostva
koje sudi po asnom erijatu kako bi se isti zatro, a kako bi
zemljom zavladao nered, sufur i teberrud.
Ova borba jezikom nekada moe biti opasnija od
borbe rukom i to predstavlja injenje nereda na zemlji. O
tome ejhul-islam Ibn Tejmijje u knjizi Sarimul-bettar,
2/735, kae: teta koju moe napraviti jezik u Vjeri je mnogh
go vea od tete koju moe nainiti ruka. Takoer ono to
moe popraviti i doprinjeti jezik u Vjeri je mnogo vee nego
to to moe ovjek uiniti rukama.
Kao rezime do sada reenog moemo rei da je na odgh
govornima sljedee:
Prvo. Da poduzmu odgovarajue mjere u cilju zatite
hidaba i ednosti muslimana, a da one koji se ismijavaju
sa hidabom i zagovaraju sufur (otkrivanje lica), teberrud
(razgoliavanje), i ihtilat (mijeanje mukaraca i ena) kazne
shodno propisima erijata.
116

Takoer da kazne ene koje su nepropisno odjevene

jer predstavljaju izvor smutnje. I to, njih bi trebalo kazniti
prije mladia koji ih napadaju i uznemiravaju jer su one te
koje su ih na sebe namamile.
Drugo. Na ulemi i studentima je obaveza da maksimh
malno savjetuju i upozoravaju na opasnost zle propagande, i da bodre i uvravaju vjernice na putu ednosti i
krijeposti. Zaista je od milosti prema njima da se upozore
na one koji robuju strastima a koji ih pozivaju u zlo.
Tree. Svako onaj kome je Allah povjerio odgovornost u pogledu ena, od oeva, mueva, sinova, i drugih trebh
ba da se boji Allaha, Delleanuhu, u pogledu odgovornosti
spram ena, i da upotrjebi sve mjere predostronosti kako
bi sprjeili sufur (otkrivanje lica), teberrud (razgoliavanje), i
ihtilat (mijeanje mukaraca i ena), kao i one stvari koje vode
i pozivaju u to. I neka znaju da je glavni uzrok iskvarenosti
ena zbog nemarnosti ljudi.
etvrto. Savjetujem enama vjernicama da se boje
Allah, Delleanuhu, u pogledu sebe kao i svoje djece. Neka
uvaju ednost i neka oblae erijatski propisan hidab i
neka oblae abaiju i himar, i neka se ne povode za onima
koji ih pozivaju u fitnu i nemoral.
Peto. Savjetujem piscima i propagatorima ove smutnh
nje da se iskreno pokaju kako ne bi bili uzrokom propasti
svojih porodica i muslimanskog Ummeta pa da tako zaslue Allahovu srdbu i kaznu.
esto. Neka se svaki musliman priuva sauesnitva
u irenju nemorala. Jer Allah, Delleanuhu, obeaje teku
kaznu onima koji vole da se meu vjernicima iri nemoral.
117

ejhul-islam Ibn Tejmijje kae: Ljubav prema

nemoralu se ne ogleda samo u govoru i radnjama, ve
i srcem, i spominjanjem same te stvari ili tenja ka istoj.
Takoer utnja i preuivanje nemorala pospjeuje irenje
istog, a u tom kontekstu Allah, Delleanuhu, kae: One koji
vole da se o vjernicama ire bestidne glasine eka teka kazzna i na ovom i na onom svijetu. (En-Nur, 19)
Ovim u zavriti ono to sam namjeravao objasniti u
pogledu ove tematike, a na ulemi i vjernicama je samo da
opominju kako bi na taj nain izbjegli odgovornost pred Allh
lahom, Delleanuhu, jer Vjera je savjet kako to Poslanik, sallh
lallahu alejhi ve selleme, kae: Vjera je savjet, upitali su kome
Allahov Poslanie? On ree: Allahu i Njegovom Poslaniku,
voama muslimana i obinom svijetu.
Hadis biljei Muslim u svome Sahihu.
Hafiz Ibn Redeb u Hikemul-dedire, 43, prenosi
od imama Ahmeda da je bilo reeno: Abdulvehab Verak
negira to i to. Pa je on na to odgovorio: Neprestano emo
biti na hajru dok meu nama bude onih koji negiraju.
U tom kontekstu su i rijei Omera, radijallahu anhu,
kada je rekao onome koji mu ree: Boj se Allaha., a on mu
na to ree: Meu vama ne bi bilo hajra da nam to niste rekli
a u nama ne bi bilo hajra kada to ne bi prihvatili.
I na kraju opomenu e prihvatiti oni koji su razumom
obdareni, a Allah, Delleanuhu, je taj koji e svakome svesti
raun. Neka je salavat i selam na Muhammeda, njegovu porh
rodicu i ashabe. ..
Fus note : =
118

Fus note :
1 (38 str.)

Ibn Kesir u svome Tefsiru, tumaei ajet:

O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e
se najlake prepoznati pa nee napastovane biti.
(El-Ahzab, 59), prenosi:
Ali ibn Ebi Talha prenosi od Ibn Abbasa:Allah
nareuje vjernicama da, kada iz svojih kua izlaze zbog
neke potrebe, pokriju lica preko glave sa svojim dilbabom
i da ostave nepokriveno samo jedno oko.
Muhammed ibn Sirin kae: Pitao sam Ubejda esSelmanija o rijeima Uzvienog Allaha: ...neka spuste
haljine svoje niza se..., pa je pokrio lice i glavu, a ostavio
otkriveno samo lijevo oko.
Ibn Ebi Hatim prenosi da je Ummu Seleme rekla nakh
kon to je objavljen ovaj ajet da su ene ensarija izale kao
da su im na glavama gavranovi, a na sebi su imale crne
prekrivae. - Tefsir Ibn Kesir, str.1084.
2 (73 str.)

Treba napomenuti da je pisac navedene primjh

jere osamljivanja spomenuo na osnovu stanja saudijskog
drutva iako se zna da je u toj zemlji na snazi erijat, i gdje
su uglavnom sve ustanove odvojene u pogledu polova.
Tako npr., imaju kole za mukarce i kole za ene. Ali i
pored toga ljudi su kroz svakodnevni ivot u situaciji da
se ponekad mjeaju ili osamljuju sa enam. Postavlja se pith
tanje kakva je situacija kod nas gdje nema te zabrane na
dravnom nivou a veina muslimana i ne zna, i ne praktikuje ovaj propis. Otuda je obaveza na svakom muslimanu
koji je spoznao ovaj ali i druge propise Vjere da ustraje na
tome i da na lijep nain pozove i druge muslimane u prakth
ticiranje istog. Molim Allaha, Delleanuhu, da nas pomogne
na tom putu. Amin. (Op. p.)
119

3 (75 str.)

U onome to se danas prikazuje na televiziji kod

nas i na zapadu moemo vidjeti mnogobrojne filmove koji
ue omladinu kako da se zabavljaju sa djevojkama, kako da
na tom putu savladaju mnogobrojne probleme i sl.. Zatim
kako da jedni druge zavedu i sl.. Drugim rijeima razvila se
itava umjetnost na tom polju kako najlake i najbezbolnije
pasti u blud. I umjesto da drava i razne organizacije upozh
zore na opasnost bluda i nemorala uopte, oni su se strovh
valili u jo vei ponor pa omladini savjetuju da se zatite
ali ne i da se okanu vanbranog ivota. Ali hvala Allahu
Islam je ostavio lijek za sve pa i za to. Preporuio je omladh
dini da to prije stupe u brak kako bi se sauvali razvrata.
Znajui ovo muslimani moraju voditi rauna kakve im
emisije gledaju djeca. Ovdje nije rije o klasinim sapunich
cama u iji nemoral i zabranu gledanja istih ne sumnjamo,
ve i o mnogim djeijim emisijama zapadne ili prozapadne
proizvodnje. (Op. p.)
4 (83 str.)

Lian je meusobno proklinjanje suprunika u

sluaju da mu optui enu za blud a da za to nema svjedh
doka a ona odbije da to potvrdi. U tom sluaju oni se rastavlh
ljaju i donose prokletstvo na onoga ko lae. O tome govori
sljedei ajeti iz sure Nur: A oni koji okrive svoje ene, a
ne budu imali drugih svjedoka, nego su samo oni svjedoci,
potvrdie svoje svjedoenje zakletvom Allahom, i to etiri
puta da, zaista govore istinu, a peti put da ga pogodi Allahhovo prokletstvo, ako lae! A ona e kazne biti poteena,
ako se etiri puta Allahom zakune da on, doista, lae, a
peti put da je stigne Allahova srdba, ako on govori isttinu! (En-Nur, 6-9)
5 (103 str.)

Pisac ovdje govori o moguim posljedicama koje bi

mogle pogoditi jedno islamsko drutvo kao to je Saudijska
Arabija u kojoj je erijat na snazi i gdje uglavnom sve ene
120

pokrivaju lice. Meutim ako pogledamo veinu muslimanki

naeg vremena u naem podneblju i ire, vidjet emo da se
ve odavno ostvarilo to o emu on govori. Naime nasilnim
otkrivanjem lica ene muslimanke kod nas poslije drugog
svijetskog rata nije ostalo samo na tom. Veina muslimankh
ki je vremenom skinula i mahramu, i ne samo to ve se i
potpuno razgoliila. I ako malo bolje analiziramo sredinu
u kojoj ivimo vidjet emo da je takav nain odjevanja te
opte udaljavanje od vjerskih propisa doveo do toga da su
mnogi dananji muslimani i muslimanke skloni nemoralnh
nom ivotu. Allaha molimo da nas sauva od tog velikog
grijeha. (Op. p.)
6 (103 str.)

Svjedoci smo brane nevjere koja vlada na zapadu

gdje je brak samo formalnost a gdje svako od suprunika
vodi dvostruki intimni ivot. Normalno, sve ovo prouzrh
rokuje neislamski nain ivota gdje se ljudi svakodnevno
mjeaju sa enama od kole i radnog mjesta, pa do kua
i stanova. Drutvo koje svoj bonton gradi na neljubomori
spram supruge, kerke i blinje rodbine, je drutvo osueno
na propast. I ne samo da se taj nemoral ne osuuje ve goth
tovo da nema filma i tv programa u kojem nema nemorala
koji se svakodnevno plasira u mas medijima. Hvala Allahu,
Delleanuhu, koji nas je poastio Islamom, i nas i nae porodh
dice zatitio od nemorala i brane nevjere.(Op. p.)
7 (105 str.)

Umjesto himara moe se obui jedan drugi odjevnh

ni predmet koji pokriva lice i koji ima otvor za oi a to je
nama dobro poznati nikab. Do zavretka drugog svijetskoh
og rata nae nane su nosile zarove i ferede koji je takoer
prekrivao lice. Umjesto abaije kod nas se upotrebljava manth
til za ene a obadvoje se svodi pod termin dilbab. Stim
to je pisac, kada je bilo govora o dilbabu, spomenuo da
je ispravnije da se obue abaija jer ona poinje sa glave i ne
121

oslikaje nikakav dio tijela za razliku od mantila koji moda

oslikaje ramena ene. (Op. p.)
8 (114 str.)

U srednjovjekovnoj Evropi eni je naneeno veliko

zlo. ak po nekim crkvenim uenjima vjerovalo se da ena
nema duu. Bila je dovoljna i najmanja sumnja ili optuba
na raun ene pa da se proglasi vjeticom, bludnicom ili
heretikom, pa da zavri spaljena na lomai. U jednom dokh
kumentarnom programu hrvatske televizije koji sam lino
pratio jedna doktorica istorije doslovno je rekla: Evropa i
crkva se trebaju stidjeti onoga ta su uinili eni u srednjem
vijeku. U srednjem vijeku je na lomai spaljeno etiri miliona
ena. Na kraju da kaem i ovo da u crkvenim podrumima
postoje itave biblioteke i protokoli o svim tim rtvama koje
su prole kroz inkvizicijske sudove i muilita. I na kraju
zar oni koji su ene spaljivali u srednjem vijeku a danas
ih prodaju po nonim barovima i javnim kuama, da nam
govore o pravima i slobodi ene? (Op. p.)
9 (115 str.)

Ibahijjet vodi porijeklo od glagola ebaha-jubihu,

to bi znailo dozvoljavati. Ovdje dolazi u kontekstu spomeh
ena ljudi koji dozvoljavaju stvari koje je Allah, Delleanuhu,
zabranio i koji ire nemoral. Moglo bi se rei da su to
nemoralni i raskalaeni ljudi i ene. Otuda se takvi ljudi u
arapskoj terminologiji nazivaju ibahijjun. (Op. p.)
10 (118 str.)

Dok sam studirao u Saudijskoj Arabiji uvidio sam

da je proturanje ovih asopisa i renje nemorala putem njih
meu muslimanima jo uvijek prisutno. Isto tako je alosno
da veliki broj muslimanki iitava te asopise i povodi se
za onim to propagiraju isti. Iako je u ovoj zemlji zvanino
erijat na vlasti, drava nee ili ne moe to da zaustavi. Iako
je ova pojava u Saudijskoj Arabiji odnedavno zaivila posh
sljedice su uasne po moral omladine. Onda se samo moe
122

zamisliti kakvo je stanje u onim zemljama gdje se ova proph

paganda iri ve stotinu godina. Najbolji primjer za to je
Turska i Egipat, pa ako hoete i naa zemlja. Svako ko posjh
jeti ove dvije, skoro najvee muslimanske zemlje, razoarat
e se u tom pogledu. (Op. p.)
11 (118 str.)

Ovdje treba rei da su neprijatelji Islama planski

i godinama pripremali sekularne i ateistike partije koje su
uglavnom diktaturom i vojnim puevima doveli na vlast,
koji bi potom za njih odraivali ove prljave poslove putem
zakona i institucija vlasti. (Op. p.)
...

Ovdje moramo ukazati na ovjeka koji radi na

irenju nemorala i bezstidnosti, a koji ima jaku propagandu
i na naim prostorima i veliki broj sljedbenika. Pored Kardh
davijeve zabludjele akide, on rui i linost muslimanke.
Kardavi kae: Vano je da ustvrdimo da mijeanje
mukaraca i ena nije zabranjeno, kao to to predstavljaju
pozivai estine i suavanja.
Kardavi neumorno radi na skidanju zavjese
neporonosti i ednosti sa pokrivenih ena. Mnogo puta
je izjavio da je razdvajanje ena i mukaraca na predavanjima novotarija i obiaj koji nema nita sa Islamom . Po
njemu je neophodno prelomiti ovu zapreku izmeu ena
i mukaraca.
Kardavi dozvoljava dodirivanje (rukovanje) ene
tuinke, putovanje ene bez mahrema.
Kardavi dozvoljava da ena muslimanka bude glumh
mica. Od najudnijih fetvi vezanih za enu, jeste dozvola
glume za enu muslimanku, tvrdei da je uee ene u
glumi nuna stvar bez koje se ne moe.
Izjavio je da je nuno da se pokrivene ene pojave na
TV, na satelitskim kanalima, kao to je nuno da se pojave
u pozoritima i glumakoj odori. (Op. izdavaa)
123

Knjige u izdanju Mektebetu El Guraba :

- KOMENTAR OTKLANJANJE SUMNJI

El ejh Muhammed Salih El Usejmin

- SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA

Dr. Seid El Kahtani

- SVJETLOST IMANA I TAME NIFAKA

Dr. Seid El Kahtani

- Jusuf Kardavi NA VAGI ERIJATA

El ejh Sulejman Salih El Harrai

- LJUBAV PREMA POSLANIKU s.a.v.s.

Abdurreuf Muhammed Usman
-

DA LI JE MUSLIMAN OBAVEZAN
DA SLIJEDI JEDAN OD ETIRI MEZHEBA
Muhammed Sultan El Masumi
________________________________________

InaAllah, uskoro NOVA KNJIGA

PUT ISTINE I ZABLUDE

___________________________________
e-mail:ehlisu@yahoo.co.uk
124