Psihologija

Uvod u psihologiju
Konzultacije:
Srijedom od 12.00 do 13.00
i od 15.00 do 16.00 sati (kabinet 59)
E-mail: marijana.barisicc@gmail.com

Kolokvij e se odrati:

1. Kolokvij: 19.11.2014.
2. Kolokvij: 21.01.2015.

to je psihologija?

 Ljudi obino imaju

predodbu o tome:

prilino

neodreenu

to je psihologija i
ime se bave psiholozi.

 Neki smatraju da se radi o tajanstvenoj

znanosti!
Psiholozi itaju tue misli!
Da mogu utvrditi tko je normalan, a tko nije!

 esto
se
pojam
psihologije mijea sa
pojmom psihijatrija.
Mnogi
psihologiju
identificiraju s jednim
malim
segmentom
psihologije odnosno
sa psihoanalizom.

 Neki smatraju da se psiholozi bave telepatijom,

vidovitou,
proricanjem
budunosti
tj.
parapsihologijom.
Najjednostavnija definicija psihologije jeste da je ona
znanost o psihikim procesima.
Meutim, mnogi ne vide pravu svrhu takve znanosti
budui da se radi o neemu to je svima nama dobro
poznato, jer duevni ivot je neto to imamo svaki
dan, pa stoga o njemu i bez psihologije sve znamo.

 Pojava dobro poznatog karakteristina je za

ovjekov
odnos
prema
velikom
broju
svakodnevnih pojava.
One se prihvaaju kao neto to je samo po
sebi razumljivo.
Ljudi se ne pitaju zato se dogaaju te pojave,
kako nastaju i kako djeluju.

 Jesmo li se ikada u ivotu zapitali zato

predmet koji ispustimo pada na zemlju?
Pa naravno, pada zato jer smo ga ispustili iz
ruku.

 Sir Isaak Newton (1642-1727)

Zakon gravitacije
opisuje pojavu
opeg privlaenja meu svim tijelima u
svemiru.
``Najvelianstvenijim poopenjem koje
je ikad uinio ljudski um'': ista ona sila,
koja privlai poslovinu Newtonovu
jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj
putanji oko Zemlje i planete u njihovim
putanjama oko Sunca.

 Svakodnevnica na koju smo ve od djetinjstva

nauili ne izaziva u nama znatielju da se
upitamo kako i zato neka pojava nastaje.
Mi smo sami sebi maksimalno svakodnevni i
ne dolazimo na pomisao da je naa svijest o
sebi samima neto to moda i nije tako
jednostavno i lako razumljivo.

 Imamo dojam da sami sebe potpuno

dobro poznajemo, a time da manje ili vie
poznajemo i druge ljude.

Koliko zapravo poznajete

psihologiju?

Testi znanja!

1. ovjek uvijek zna zato neto eli ili ne eli, tj.

zato neto radi ili ne radi?
2. U meuljudskoj komunikaciji rijei su glavni
komunikacijski faktor.
3. Dokazano je da neki ljudi mogu vlastitom
voljom pokretati blie lagane predmete.

4. U primitivnim kulturama nema samoubojstava.

5. Prosjena inteligencija ena nia je od
prosjene inteligencije mukaraca.
6. Postoji jasna granica izmeu normalnog i
duevno bolesnog ovjeka.

7. Deblji ljudi obino su dobroudniji od mravih.

8. Za ljubav izmeu dvoje ljudi bolje je da se
znatno razlikuju po svojoj linosti, jer
suprotnosti se privlae.
9. Mladi par koji je due u vezi prije sklapanja
braka, ima manje anse za ouvanje braka od
onih koji nakon kratke veze sklope brak.

10. ovjek e lake napraviti neke prekraje ako

je sam nego ako je u drutvu.
11. Sjedite naih emocija je srce.
12. ovjek je vie spreman pomoi nekom tko je
u nevolji ako su prisutni i drugi ljudi.
13. Agresija je najveim dijelom naslijeena.
14. ovjek ima bolji njuh od komarca.

 Odgovor na svih ovih 14 tvrdnje jeste:

Ne!

Definicija

 Mislioce je i te kako interesiralo

pitanje to je to to se u nama
dogaa.
to je ono to se u svakodnevnom
ivotu obino naziva dua ili
duevni ivot.
Upoznaj samog sebe!
Filozofi su pokuali protumaiti
pojave koje se dogaaju u samom
ovjeku tj. njegove doivljaje,ali
nisu koristili izraz psihologija.

 Marko Maruli (1450-1524)

Psiha (dua) + logos (um, razum, znanje)

 Psihologija je znanost o dui.

Nije zadovoljavajua definicija!!!!
Definicija mora sadravati jasne, poznate
pojmove, a pojam due je nejasan i nepoznat.
Filozofsko-religiozni pojam koji uope nije jasno
definiran, i ima razliita znaenja.

 Upravo nejasno shvaanje pojma duevnog

ivota, kao i injenica da je duevni ivot neto
to se ne moe konkretno vidjeti, opaati ili
mjeriti.
Poetkom 20.st. ameriki psiholozi prestaju s
prouavanjem i istraivanjem due.
Smatraju da znanost treba prouavati samo
ono to je vidljivo, opipljivo i koliko-toliko
mjerljivo.

 U znanosti jedino to smijemo i moemo

istraivati
su vanjske reakcije tj. vanjski
znakovi unutarnjih dogaanja.
Strah ili radost zbog lupanja srca, bzinu i snagu
nekih pokreta itd.
Svi vanjski znakovi u eng. jeziku mogu se
poistovjetiti s izrazom behavior.
Psihologija - znanost o ponaanju.

 Ponaanje treba shvatiti u najirem smislu

rijei, kao svaki vanjski znak nekog ivog bia
koji se moe opaziti, registrirati uz pomo
nekog instrumenta.

 Iz ove definicije proizlazi

ponaanje samo po sebi
psihologije.

da je upravo
glavni interes

Ne ono to se krije ispod ponaanja, a to su

doivljaji.
Nije zadovoljavajua definicija.

 Jedna od najprihvatljivijih definicija jeste:

Psihologija je znanost o doivljajima i o
ponaanju koje je odraz tih doivljaja.
Doivljaj pripada samo onome ko taj doivljaj
ima.
uvstvo koje imamo dok sluamo glazbu,
misao koja nam padne na pamet kada se
sjetimo nekog dogaaja, elja da poloimo neki
ispit itd.

Doivljaji se mogu podijeliti u 3

kategorije:
1. Kognitivni doivljaji pomou kojih spoznajemo
svijet (osjeti i percepcija, pamenje, uenje,
mata, miljenje,govor).
2. Emocionalni ili uvstveni doivljaji (dogaaje koji
nam se dogaaju vrednujemo kao ugodne ili
neugodne).
3. Motivacijski doivljaji (ako elimo ostvariti neki
postavljeni cilj uloit emo mnogo napora i truda
da ga i ostvarimo).

 Prema bihevioristima,
psihologija kao znanost o ponaanju,
zanima se samo za odnos izmeu nekog
objektivnog podraaja (stimulus, S) i mjerljive ili
vidljive reakcije ovjeka ili ivotinje na taj
podraaj (reakcija, R).
S-R

 Formula se dopunjuje,
podraaj (S) izaziva neku reakciju (R), i umee
se srednji faktor organizam (O)
S-O-R
Organizam mijenja objektivne karakteristike
podraaja, stoga su i mogue neizmjerno
mnoge i razliite reakcije ovjeka na neku
objektivnu situaciju.
I u malo kompleksnijim situacijama vrlo teko
tono predvidjeti kako e se podraaj
transformirati, pa samim tim i kako e se
ovjek i ponaati.

Znanost i psihologija

Moraju biti ispunjeni odreeni uvjeti, a glavna

dva su:

1. Znanost mora imati predmet istraivanja, i

2. Svaka znanost mora imati priznate metode
istraivanja.

 Predmet istraivanja psihologije su ovjekovi

doivljaji i njegovo ponaanje.
Metode koje se koriste u psihologijskim
istraivanjima su brojne npr. eksperiment, anketa,
opaanje i/ili mjerenje.
Ovo su ope prihvaene metode koje koriste velik
broj znanosti, od kojih je najpoznatiji eksperiment
(namjerno izazivanje neke pojave u svrhu opaanja
ili mjerenja).

 Psihologija posjeduje jednu vanu i posebnu

metodu koju ne koristi niti jedna druga znanost.
Samoopaanje ili introspekcija, sistematsko
opaanje vlastitih doivljaja.
Kad ne bi bilo samoopaanja ne bi uope mogli
nita izjaviti o svojim doivljajima!

Drutvena ili prirodna znanost?

Dananja psihologija je znanost koja u sebi sadri
razliite pristupe pojedinim problemima:
neki su problemi potpuno bioloki (prouavanje
uloge ivanog sustava),
neki su drutveni (npr. uloga odgoja i ostalih
drutvenih utjecaja na razvoj pojedinevih
sposobnosti i linosti).

Kojim je profesijama psihologija

potrebna?
Neophodna je za sve one profesije u kojima
dolazi do kontakta s velikim brojem ljudi.
Nastavnicima,
lijenicima,
medicinskim
sestrama, slubenicima na potama i
bankama,
uposlenicima
na
alterima,
kriminalistima, policajcima, sucima, direktorima
itd.

Toliko za danas!!!
Hvala na panji!!!