Aleksandra Petrovi

NEJEDNAKOSTI U SLICI
-MASTER RAD-

Mentor,dr Sinia Crvenkovi

Novi Sad, 2011.

SADRAJ
1. Uvod
2. Pozitivni brojevi u nejednakostima
2.1 Nejednakost Minkovskog
2.2 Primena AG nejednakosti
Problem kraljice Dido
Ravi zamena
2.3 Padoa nejednakost
3. Povrine i zapremine u nejednakostima
3.1 ebieva nejednakost
3.2 Guba nejednakost
3.3 Avionske nejednakosti
Simpsonov paradoks
4. Trougao u nejednakostima
5. Upisane i opisane krunice u nejednakostima
6. Rotacije u nejednakostima
7. Neizomorfne transformacije u nejednakostima
7.1 Koi varc Bunjakovski nejednakost
8. Funkcije u nejednakostima
9. Kombinovane nejednakosti
ZAKLJUAK
LITERATURA
BIOGRAFIJA

3
4
7
11
12
16
17
19
23
26
28
31
33
42
50
57
61
66
74
76
77
78

1. UVOD

Nejednakosti su nastale onog momenta kada su poeli da se koriste

brojevi. Mnogi matematiari su se bavili nejednakostima tako da danas ima
veliki broj nejednakosti koje su dobile imena po njima: Bernulijeva, Koivarc- Bunjakovskog, Minkovskog, Kantorova, Hajgensova, Aristarhova
(

1
1
> sin 30 > ) , Ptolomejeva i svakako najpoznatije aritmetiko18
20

geometrijska nejednakost i nejednakost trougla.

Nejednakosti se javljaju u svim oblastima matematike. Na poznati
profesor Dragoslav Mitrinovi je bio opsednut svim vrstama nejednakosti te
je govorio: Nema jednakosti ak ni u ljudskom ivotu, postoje samo
nejednakosti! Mitrinovievo ime postalo je sinonim za nejednakosti.
Stalno posmatramo svet i donosimo odluke na osnovu onoga to
vidimo. Kako deca bolje shvataju crtee, sa kojima ive od malih nogu, tako
je vizuelni dokaz laki za prihvatanje od analitikog dokaza na viem uzrastu.
Lepota je u oima onog ko je vidi, u sluaju nejednakosti elegancija naina
na koji dolazimo do njih je ono to ih ini privlanim. Profesor Th. M.
Rassias je rekao: Nejednakosti su pravilo u matematici dok su jednakosti
izuzetak!
Master rad ima primenu u osnovnoj, a naroito u srednjoj koli jer
korienje slike u dokazu ili slika kao dokaz je lake za prihvatanje veini
uenika.
De Morgan je rekao: Lake je nainiti kvadrat od krunice nego
zaokruiti matematiara!
Veliku zahvalnost dugujem predsedniku komisije prof. dr. Ljiljani Gaji i
lanu komisije prof. dr. Zagorki Lozanov Crvenkovi, a izuzetnu zahvalnost
dugujem mentoru prof. dr. Sinii Crvenkoviu na bezrezervnoj podrci,
sugestijama i savetima.
Aleksandra Petrovi

Novi Sad decembar 2011.

2. POZITIVNI BROJEVI U NEJEDNAKOSTIMA

Blaise Pascal :Bolje je znati o svakoj stvari poneto , nego o jednoj
sve!

Definicija: Nejednakost trougla: Dat je trougao ABC sa stranicama

a , b i c . Tada vai da je svaka stranica manja ili jednaka zbiru ostale dve
( pri emu jednakost vai za degenerisani trougao, trougao kod koga su sva
tri temena na istoj dui )

Slika 1.1
Sa Slike 1.1 je oigledno da je c < a + b . Analogno, a < b + c , b < a + c .
Vai jo i a b < c i b c < a i

ac <b

Slika 1.2.

U pravouglom trouglu za a, b >0 vai :

Slika 1.3.

a+b < a + b
Za dva pozitivna broja a i b vai:

Slika 1.4.

2 (a + b ) < 2 a 2 + b 2 < 2(a + b )

Kada ovu nejednakost podelimo sa

a+b

2 2 dobijamo

a2 + b2 a + b

2
2

a+b
aritmetika sredina za dva broja a i b krae AS , a
2
a2 + b2
je kvadratna sredina za dva broja a i b krae KS
2

Gde je

Za tri pozitivna broja a , b , c vai:

Slika 1.5.

2 (a + b + c ) a 2 + b 2 + b 2 + c 2 + a 2 + c 2 2(a + b + c )
Izlomljena linija je dua od prave linije

2.1. Nejednakost Minkovskog:

(
n

i =1

ai

+(

i =1

bi

i =1

ai + bi .
2

Za n pozitivnih brojeva vai:

Slika 1.6.

Geometrijska sredina dva pozitivna broja je

ab .

Jedna od najpoznatijih nejednakosti je aritmetiko-geometrijska sredina

tj.

ab

a+b
,
2

pri emu jednakost vai kada je a = b

Sledi tri dokaza ove najpoznatije nejednakosti.

1. Nain

Slika 2.1.

AD = b

DB = a i u D je normala na AB .U preseku normale

i polukrunice je taka c.
O je sredite krunice prenika AB pri emu je a + b = AB .

OA = OB =

a+b
2

Kako je ugao nad prenikom prav (Talesova teorema), to je trougao

ABC pravougli.

CO =

a+b
.
2

CD je visina iz C na AB te je CD = ab (Euklidova teorema.

Visina na hipotenuzu je geometrijska sredina duine odseaka
na hipotenuzi.).
Kako je DC kateta, a OC hipotenuza trougla OCD to je:

DC OC tj.

ab

a=b

a+b
jednakost vai za D=O tj.
2

2. Nain

Slika 2.2.
Oigledno je 2 ab a + b

te je

ab

a+b

3. Nain

Slika 2.3.
Kvadrat stranice a + b . Povrina kvadrata je

(a + b )
(a + b )

= a 2 + 2ab + b 2

= 4ab + (a b) 2

(a + b) 2 4ab
(a + b) 2 ab
a+b
ab
2
Jednakost vai za a = b tj. kada je ( a b) = 0
2

10

2.2 Primena A-G nejednakosti:

Neka je u krug poluprenika R upisan pravougaonik, pokazati da je
pravougaonik maksimalne povrine kvadrat.

Slika 2.4.

a, b su stranice pravougaonika te vai da je

2

a b
2
+ =R
2 2
Kako je povrina pravougaonika
vai da je

P = ab = a 2 b 2

P = ab

koristei A-G nejednakost

a2 + b2
= 2R 2 .
2

Jednakost vai za a = b tj. P = a

11

to je povrina kvadrata

Problem kraljice Dido

Koliko zemljita moe da se oznai sa koom bika???
Kralj Libije je postavio ovaj problem pred kraljicu Dido ne
oekujui da ena moe da ga rei . Dido je kou bika isekla na tanke
trake koje je zaila u dugi niz. Na obali mora ivice traka postavila je u
polukrug. Dobila je povrinu zemlje veu nego to se moglo
predpostaviti. Tako je nastao grad Kartagina.

Slika 2.5.
Neka je duina izlomljene prave L = 2 x + y .
Povrina pravougaonika stranica x i y je P = xy

P = xy =

1
(2 xy ) = 1
2
2

2 xy .

Ovde iskoristimo A-G nejednakost

1 2x + y 1 2
2 xy
= L to je
2 2 8
1 2
P L
8
1
2

Jednakost se postie za y = 2 x tj. P=2 x .

2

12

Dido problem je zapravo izoperimetrijski problem. Ona je dobila da

povrina mora biti dva puta ira nego dua

a,b

Ako poredimo sredine za dva broja

2ab
a+b
min(a, b)
ab

a+b
2

imamo

a2 + b2
max(a, b)
2

jednakost vai za a = b .

2ab
2
=
a+b 1 1
+
a b

je harmonijska sredina (HS)

a2 + b2
je kvadratna sredina (KS)
2

Slika 2.6.

13

Neka je PM = a , izaberemo Q na PM tako da je QM = b . A

je polovina dui PQ .

PQ = a b

ab
2
AM = AQ + QM .

AP = AQ =

ab
.Iz take
2
0
M nacrtamo tangentu na krunicu i to je taka G. AGM = 90 te je
ab
koristei
trougao AGM pravougli sa hipotenuzom AM , AG =
2
Konstruiemo krunicu sa centrom u A poluprenika

Pitagorinu teoremu.

a +b a b
AM + AG =

= ab
2 2
2

GM =

ab

to je

Jednakost vai za a = b tj.

a+b
.
2

ab
= 0.
2

H je podnoje visine iz G na AM trougla AMG.Trouglovi AMG i

GMH su slini te je

HM
GM

GM
AM

tj.

14

HM =

GM
AM

ab
2ab
kako je HM GM
=
a+b a+b
2

to je

2ab
ab
a+b
jednakost vai za a = b . Iz take A povuemo normalu i oznaimo taku R,
trougao ARM je pravougli, AR =

ab
.
2

Koristei Pitagorinu teoremu imamo

a +b a b
AM + AR =
+
=
2 2
2

RM =

a+b
a2 + b2

2
2
ab
=0 ,
2

AM = RM

a to vai za a = b

15

a2 + b2
2

akko A=R tj.

Ravi zamena
Dat je trougao stranica a , b , c u koji je upisana krunica

Slika 2.7.
Ako take dodira krunice i stranica AC , CB , AB oznaimo redom
sa M, P, R tada je y CM = CP = y (tangente na krunicu ,SSU)

AM = AR = z
BR = BP = x

te vai a = x + y

b= y+z
c= x+z

a + b c = 2y
a b + c = 2x
a + b + c = 2z

16

Poluobim je
Kako je

s=

a+b+c
tj.
2

sa= z

s=

2x + 2 y + 2z
= x+ y+z
2

s b = x

sc= y

Sada je oigledno da je x + y < x + y + 2 z to je ekvivalentno sa

a <b + c

2. 3. Padoa nejednakost

Neka su a , b , c tri stranice trougla. Tada vai da je

abc (a + b c )(a b + c )( a + b + c ) .
Koristei Ravi zamenu imamo ekvivalent

(x + y )( y + z )(z + x ) (2 x )(2 y )(2 z ) = 8 xyz .

Takoe, koristei A-G nejednakost

x + y 2 xy

y + z 2 yz

z + x 2 zx

(x + y )( y + z )(z + x ) 2
pa sledi gornje tvrenje
17

xy 2 yz 2 zx = 8 xyz ,

Posmatrajmo funkciju f : (0,+ ) R tako da je

f ( x) =

1
x

Slika 2.8.

Jednaina tangente na hiperbolu

y=

1
x

je

y = 2 x u taki

T(1,1).Funkcija je
konveksna i nalazi se iznad tangente za

x > 0 pa je

1
1
2 x x + 2 jednakost vai samo za x = 1 .
x
x
1
To takoe proizilazi iz A-G nejednakosti primenjene za x ,

18

3. Povrine i zapremine u nejednakostima

Albert Einstajn:Mata je puno vanija od znanja. Moe se sve znati ,ali

nita ne napraviti ,dok se sa malo mate moe napraviti sve

Primer 1. Povrina kvadrata stranica

a+b

je P = a + b .

Slika 3.1.
Povrina pravouglog trougla ije su katete

b je P =

ab
.
2

Sa slike se vidi da je povrina kvadrata vea od povrine etiri trougla tj.

a+b 4

ab
2

a + b 2 ab
a+b
ab
2

19

Primer 2.

Slika 3.2.

Povrina kvadrata duine stranice

a + b je

P = ( a + b)2 .
Vidi se sa slike da je

( ) + 2( b ) (

2 a

a+ b

2a + 2b a + 2 ab + b
a + b 2 ab

a+b
ab
2

20

Primer 3. Povrina pravougaonika stranica

a i b je P = ab .

Slika 3.3.
Povrina jednakokrako pravouglog trougla katete

P1 =

Analogno za katetu

1
2

( a) .

1
2

( b)

b je
P2 =

te vai da je P1 + P2 P pa kada zamenimo

1
2

( a)

1
2

( b)

ab ,

a+b
ab
2

21

a je

Primer 4.a) Za bilo koja etiri pozitivna broja a, b, c, d takva da je

a b,
tada vai ad + bc ac + bd .
cd

Slika 3.4.

a, b, c 0 , a b c

Jednakost vai za a = b ili c = d za

b) Vai

Slika 3.5.

a 2 + b 2 + c 2 ab + bc + ca

22

3.1.ebieva nejednakost
Teorema. Za n 2 i 0 < x1 .... xn vai:
(i)

Ako je 0 < y1 y 2 ... y n onda

n

x y
i =1

(ii)

i =1

n xi y i .
i =1

Ako je y1 y 2 ... y n onda

n

i =1

i =1

i =1

xi y i n xi y i ,
jednaki i svi

yi

jednaki.
Dokaz:(i)

Slika 3.6.

23

jednakost vai akko su svi xi

xi x j , y i y j
xi y j + x j y i xi y i + x j y j .
n

i =1 j =1

tj.
(ii)

( xi y j + x j yi ) ( xi yi + x j y j )

Sledi

i =1 j =1

+ ... + x n )( y1 + ... + y n ) n(x1 y1 + ... + x n y n )

(x

yi y j

xi x j

xi y j + x j yi xi yi + x j y j .
n

( x y

Sledi

i =1 j =1

tj.

(x

+ x j yi ) ( xi yi + x j y j )
i =1 j =1

+ ... + x n )( y1 + ... + y n ) n( x1 y1 + ... + x n y n ) .

Kada stavimo da je yi =

1
xi

1
1

n 2
)
...
...
x
+
+
+
+
n
1
xn
x1
x + ... + xn
n
jednakost vai za
1

1
1
n
+ ... +
x1
xn

(x

24

x1 = ... = xn

Primena: Voicu's nejednakost: Neka su , , uglovi koje

prostorna dijagonala prizme formira sa ivicama. Tada vai

tg tg tg 2 2 .
Jednakost vai za kocku.
Dokaz:

Slika 3.7.

D = a2 + b2 + c2
a2
b2
c2
cos + cos + cos = 2
+
=1
+
a + b2 + c2 a2 + b2 + c2 a2 + b2 + c2
2

Kada stavimo da je x =cos

1 + tg 2 tg 2 tg 2 = 1+

y =cos

z =cos dobijamo

1 x2 1 y 2 1 z 2
2 2 =
x2
y
z

x 2 y 2 z 2 + (1 y 2 x 2 + x 2 y 2 )(1 z 2 )
=
=
x2 y2 z2

25

x2 y2 z2 +1 z2 y2 + y2 z2 x2 + x2 z2 + x2 y2 x2 y2 z2
=
=
x2 y2 z2
x2 y2 + y2 z2 + x2 z2
=
=
x2 y2 z2
=

1
1
1
+
+
=
z2 x2 y2

) 1

= x + y + z 2 + 2 + 2 9 , na osnovu prethodnog,
y
z
x
2

tg tg tg 8 = 2 2 jednakost vai samo ako je u pitanju kocka

(tangens ugla je

2)

3.2 Guba nejednakost

U pravoj prizmi dimenzija a, b, c zapremine V = abc i povrine
strana
P1 = ab , P2 = bc , P3 = ac
sa prostornom dijagonalom D =

a 2 + b 2 + c 2 vai da je

P12 + P22 + P32 3VD .

Dokaz: a + b + c

= a 2 + b 2 + c 2 + 2(ab + bc + ac )

(Koristei prethodno da je a + b + c ab + ac + bc dobijamo )

2

ab + ac + bc + 2(ab + bc + ac )
= 3(ab + ac + bc )

26

(P

+ P22 + P32 ) 3(P12 P22 + P12 P32 + P22 P32 )

2

=3 a b b c + a b a c + b c a c
2

=3 a b c + a b c + b a c
2

=3 a b c a + b + c
2

=3 V D

te je

P12 + P22 + P32 3VD

Teorema.

Za sve

a , b, c 0

a 3 + b 3 + c 3 3abc .

Slika 3.8.
Dokaz: Kako je a + b + c ab + bc + ac kada
pomnoimo sa a , zatim sa b , a zatim sa c i saberemo, dobijamo
2

27

prvo

a 3 + b 2 a + c 2 a a 2b + abc + a 2c
a 2b + b3 + c 2b ab 2 + b 2c + abc
a 2c + b 2c + c 3 abc + bc 2 + ac 2
Kada se ispotire dobijamo da je

a 3 + b 3 + c 3 3abc

3.3 Avionske nejednakosti

Dimenzije prtljaga koje propisuju avio kompanije je a + b + c 45
ina.A-G nejednakost pokazuje da oblik takvog prtljaga mora biti kocka.
.Naalost takav prtljag retko ulazi u boks iznad putnika, jer boks ima oblik
prizme.
(15 ina 38,1 cm)
(

115
38,1 cm )
3
3

abc

a + b + c 45

= 15 .
3
3

abc 15 15 15
te jednakost vai kada je a = b = c = 15 tj. ivice su 15 ina, a to vai za
kocku

28

Teorema. Od svih trouglova koji su upisani u datu krunicu najveu

povrinu ima jednakostranian trougao .

Dokaz:

Slika 3.9.
Posmatrajmo jednakokraki trougao i oko njega opisanu krunicu. R je
poluprenik opisane krunice oko jednakokrakog trougla. Pretpostavimo da
je h R u trouglu AOC vai da je
2

b
2
2
+ (h R ) = R ,
2
2

b
2
2
2
= R h + 2hR R ,
2
2

b
= h(2 R h ) .
2
Kako je povrina trougla ABC

29

P=

bh
,
2
2

bh b
P = = h2
2 2
2

= h 3 (2 R h )
3

h
= 27 (2 R h )
3
1 h h h

27 + + + (2 R h )

4 3 3 3

R
= 27
2
=

27 4
R .
16

27 4 3 3R 2
.
P
R =
16
4
3R
Jednakost vai za h =
, a to je tano za jednakostranian trougao
2
Teorema.

Za n pozitivnih brojeva x1 ,..., xn imamo

x + ... + x n
x1 ...x n 1

1
1
n
+ ... +
x1
xn
n

30

x12 + ... + x n2

Simpsonov paradoks
a
c
i
, b>0 , d>0
b
d
a a+c c
tada je
<
< .
b b+d d

Ako imamo razlomke

a c
<
b d

Slika 3.10

Slika 3.11.

31

ako je

Simpsonov paradoks:

a A
<
b B

c C
a+c A+C
ali
.
<
>
d D
b+d B+D

.
Slika 3.12.

32

4. Trougao u nejednakostima
Galileo Galilei:Ko razume geometriju poseduje mo razumevanja
sveta!
Konstrukcije trougla:
1.) ako je dato: a, b, ha . Trougao postoji ako je b ha >0.

Slika 4.1.
2.) ako je dato: hc , a , hb ,.Trougao postoji ako je hb a i hc a .

Slika 4.2.

33

Lema. Neka je dat trougao ABC sa stranicama a, b, c vai da je

ha s(s a )
hb s(s b )

a+b+c
(poluobim).
2
Dokaz: Koristimo Heronov obrazac P = s (s a )(s b )(s c )
hc s(s c )

P=
ha =

pri emu je s =

aha
2
2P 2
=
s(s a )(s b )(s c )
a a

= s (s a )

(s b )(s c )

Koristei A-G nejednakost

a
2

(s b )(s c ) s b + s c = a
2

ha s(s a ) .
Analogno je hb

s (s b )

hc s(s c )

34

te je

Teorema.

Ako su

ha , hb , hc

visine trougla tada je:

ha + hb + hc 3s i
ha hb hc sP .
Dokaz: Iz prethodne Leme i aritmetiko kvadratne nejednakosti sledi

ha + hb + hc s(s a ) + s(s b ) + s(s c )

=3

s (s a ) + s (s b ) + s (s c )
3
s 2 as + s 2 sb + s 2 sc
3

3s 2 s(a + b + c )
=3
3
=3

kako je a + b + c = 2 s to je

3s 2 2 s 2
3

s2
=3
3
= 3s

ha hb hc s(s a ) s(s b ) s(s c ) = s 2 s(s a )(s b )(s c ) = sP

35

Ako je u otrouglom trouglu a b c , moe se dokazati da je

cos cos cos .
Dokaz:

Neka je a = b cos + c cos

( Slika 4.2 ) ,

b=acos+ccos ,
c=acos+bcos . Od prve jednakosti oduzmemo
drugu dobijamo

0 a b = (b a )cos +c (cos-cos) ,

(a-b)cos c (cos-cos)
ugao

0 cos-cos

kako je otar

te je cos cos

analogno je cos cos .

Teine linije trougla spajaju temena trougla,
sa sreditima
naspramnih stranica. Teine linije se seku u jednoj taki, teitu trougla.
2
teine linije.
Rastojanje od teita do temena je
3

2b 2 + 2c 2 a 2
t =
4
2
a

2a 2 + 2c 2 b 2
t =
4
2
b

2b 2 + 2a 2 c 2
ako za stranice trougla
t =
4
vai a b c onda je t a t b t c
2
c

3(a 2 + b 2 + c 2 )

t +t +t =
4
2
a

2
b

2
c

36

Teorema. Neka su t a , t b , t c teine linije trougla ABC tada je

3s
t a + tb + tc 2s .
2
Dokaz: Prvo dokazujemo da je t a + t b + t c 2 s .
Trougao ABC prvo centralno simetrino preslikamo u odnosu na sredinu
stranice AB, a zatim dobijeni trougao takoe centralno simetrino preslikamo
u odnosu na sredinu stranice BM tako da dobijemo trapez CAMN.

Slika 4.3.

2t b a + c analogno 2t a b + c i 2t c a + b .
2t a + 2t b + 2t c 2a + 2b + 2c

t a + tb + tc a + b + c

37

Sada dokaimo

3s
t a + tb + tc .
2

Trougao ABC sada pet puta centralno simetrino preslikamo ( u odnosu na

sredinu stranice AB , zatim BM , BN ,BP i BQ redom ) dok ne dobijemo
heksagon AMNPQC .

Slika 4.4.
U trouglu A NQ ije su stranice 2t a ,2t b ,2t c
te je

3(a + b + c )
t a + tb + tc
2

38

teine linije su

3a 3b 3c
, ,
2 2 2

Teorema. U trouglu ABC s a , sb , sc

s a + sb + sc 3s

i sa sb sc sP

su simetrale uglova i vai

Dokaz:

Slika 4.5.

Trougao ACF je jednakokrak. Kako je spoljanji ugao jednak zbiru

dva unutranja nesusedna dobijamo da je AF CE te je trougao DBC slian
trouglu ABF te vai da je

x
a
ac
=
x=
c a+b
a+b
y=c x=

cb
.
a+b

Kako je trougao DAC slian trouglu BEC jer je

DAC BEC
ACD ECB to imamo

z + sc a
= sc2 + zsc = ab .
b
sc
39

Kako pri preseku tetiva imamo

zsc = xy

(na osnovu teoreme o preseku tetiva) ,

abc 2
2
ubacimo u sc + zsc = ab
zsc = xy =
2
(a + b )
pa dobijamo da je

abc 2
s = ab
(a + b )2
ab(a 2 + 2ab + b 2 ) abc 2
=
(a + b )2
a 3b + 2a 2 b 2 + ab 3 abc 2
=
(a + b )2
ab(a 2 + b 2 + 2ab c 2 )
=
(a + b )2
2
c

ab
(a + b )

(a + b )

c2

ab 4 (a + b ) c 2
=
(a + b )
4
2 ab a + b c a + b + c
=

(a + b )
2
2
2 ab
=
s (s c ) .
(a + b )
Kako je sc =

2 ab
s(s c ) i 2 ab a + b
a+b

iz A-G nejednakosti

je

sc s(s c ) , analogno s a s(s a )

40

s b s (s b ) .

Koristei aritmetiko kvadratnu nejednakost vai da je

s a + s b + s c s (s a ) + s (s b ) + s (s c )

s (s a ) + s (s b ) + s (s c )
3

3s
s a sb sc s(s a ) s(s b ) s(s c ) = sP

41

5. Upisane i opisane krunice u nejednakostima

Platon :Znanje kojem tei geometrija je znanje o venome!

P=

Lema 1.

abc
.
4R

Dokaz:

Slika 5.1.

ATC OMC
a
h 2
pa je
CAT COM (periferijski i centralni ugao) te je
=
b R
1
1 abc
1 ab
, a odatle je P = hc =

h=
2
4 R
2 R
Trougao

CTA

je

slian

sa

trouglom

42

COM.

Lema 2. P = r ( x + y + z ) = rs .
Dokaz:

Slika 5.2.

Lema 3.
Dokaz:

xyz = r 2 ( x + y + z ) = r 2 s .
sa= x
s b = y
sc= z
xyz = (s a )(s b )(s c )
sxyz = s(s a )(s b )(s c ) = P 2 = r 2 s 2
xyz = r 2 s

Teorema. (Ojlerova teorema) Za trougao vai

R poluprenik opisane krunice, r
R 2r
poluprenik upisane krunice.
Dokaz: Poto je Padoa nejednakost

abc 8 xyz

na osnovu Leme 1 imamo

4 PR 8 xyz

na osnovu Leme 3 imamo

43

4 PR 8r 2 s ,a iz Leme 2 imamo
4 PR 8 Pr

pa je

R 2r
Jednakost vai za jednakostranine trouglove
Primena. Heronov obrazac

P = s(s a )(s b )(s c )

gde je

s=

a+b+c
=x+ y+z
2

poluobim .

s a = x s b = y s c = z Iz Leme2 imamo
r s = xyz = (s a )(s b )(s c ) pomnoimo sa s sa obe strane i dobijamo
Dokaz:

(rs )

= s(s a )(s b )(s c )

rs = s(s a )(s b )(s c ) kako je P = rs

P = s(s a )(s b )(s c )

44

to je

Teorema.
Meu svim trouglovima opisanim oko datog kruga
najmanju povrinu ima jednakostranian trougao.
Dokaz:

Slika 5.3.
Znamo da je

r 2 ( x + y + z ) = xyz
1
x+ y+z 1
1
1
=
=
+
+
r2
xyz
yz xz xy

Iz Leme 3 i Heronovog obrazca imamo da je

P = s(s a )(s b )(s c )

P 2 = s( xyz )

( jer je P = r s = r ss = ( xyz )s )
2

P4
2
P r = 2 = ( xyz )
s
2

Koristei A-G nejednakost vai da je

45

1
1
1
+
+

1
1 1 1 yz xz xy
1
=
=

2 2
27r 6
P r
yz xy xz
3

1
Kada je P minimalno 2 2 je maksimalno pa je oigledno da
Pr
jednakost vai za jednakostranian trougao

Jano Aczel je ispriao priu da je mogue nai povrinu kruga

poluprenika 1 tako to se upie i opie kvadrat povrine 2 i povrine 4 te je
zakljuak da je povrina kruga aritmetika sredina ove dve povrine to bi
bilo 3.

Slika 5.4.
Tetivan etvorougao je etvorougao oko koga je opisana krunica.
Tangentni etvorougao je etvorougao koji je opisan oko kruga.
etvorougao je bicentrian ako se oko i u njega moe opisati i upisati
krunica.

46

Lema 4. Ako je etvorougao tetivan vai 2 R P .

2

Dokaz: Za konveksni etvorougao vai da je P =

h1 + h2 q

pa je

p(h1 + h2 )
2

pq
2

Slika 5.5.
Jednakost vai ako su dijagonale uzajamno normalne.Kako je
etvorougao tetivan tada vai da je
p 2R q 2R

pq 4R 2
P 2R 2
Lema 5. Ako je etvorougao bicentrian tada vai P 4r .
2

Dokaz: Neka je etvorougao bicentrian. Kako je etvorougao

tetivan to je 2+2=
+= 900 .

47

Slika 5.6.
Iz slinosti trouglova TMO i BOS vai

x r
= r 2 = xz
r z

analogno

r 2 = ty

Iz injenice da je etvorougao tangentan imamo da je

P = r (x + y + z + t )
P = 2r (

2r

x+ z y+t
+
)
2
2

xz +

yt

( kako je r =

xz i r = ty )

= 4r 2 .
P 4r 2 .
Jednakost vai samo za x = y = z = t
kvadrat

48

tj. kada je etvorougao

Teorema. Ako je etvorougao bicentrian tada vai da je

R2

P
2r 2 .
2

Dokaz. Direktno iz Leme 4 i Leme 5

Lema 6. Ako je etvorougao tetivan , vai da je

p ad + bc
=
.
q ab + cd

Dokaz:

Slika 5.7.
Iz Leme 1 imamo da je P =

abc
4R

P = P1 + P2 =

abp dcp p(ab + cd )

+
=
4R 4R
4R

P = P3 + P4 =

adq bcq q(ad + bc )

+
=
4R 4R
4R

p(ab + cd ) = q(ad + bc )

p ad + bc
=

q ab + cd
49

pa sledi

6. Rotacije u nejednakostima
Descartes: Nije dovoljno imati zdrav razum, treba ga znati i primeniti!
Ptolomejeva teorema. Za tetivni etvorougao sa dijagonalama p, q i
stranicama a, b, c, d vai

pq = ac + bd .
Ptolomejeva nejednakost: Za konveksan etvorougao koji ima
stranice a, b, c, d i dijagonale p, q vai pq ac + bd .
Dokaz: etvorougao ABCD je konveksan, p, q su dijagonale. Oko
temena C rotiramo stranicu BC na dijagonalu p i oznaimo taku E tako
da BC = EC = b .

Slika 6.1.
Kroz taku E povuemo paralelu sa AD i na CD i oznaimo taku F
tako da iz slinosti trouglova CEF i CAD imamo

p
b
bd
=
EF =
d EF
p

50

c CF
c CF
=
=
d EF
d bd
p
cbd
pd
cb
CF =
.
p

CF =

Slika 6.2.
Trougao CFE rotiramo oko C za negativan ugao,sada vai

bd
+ x q i neka je x = F1 D sada rotiramo i transliramo trougao
p
CF1 D takoe za negativan ugao oko C i dobijamo trougao BTK. Iz slinosti
trouglova BTK i ABC sledi

a x
ac
= x=
p c
p

to je iz prethodnog

bd ac
+
q
p
p

ac + bd pq .

51

Kada je etvorougao tetivan vai da je

CBD CAD CEF

CBD CBF jer BF1 i F1 D lee na BD te imamo

jednakost

Teorema. Ako je etvorougao tetivan , tada je

p=

(ac + bd )(ad + bc )
ab + cd
4 PR =

q=

(ac + bd )(ab + cd )

(ab + cd )(ac + bd )(ad + bc )

Dokaz: Iz Ptolomejeve teoreme imamo da je

pq = ac + bd , a iz Leme 6 da je
p ad + bc
q ab + cd
=
=
,
q ab + cd
p ad + bc

p (ac + bd )(ad + bc )
=
,
q
ab + cd
(ac + bd )(ad + bc ) ,
p=
ab + cd
p 2 = pq

q 2 = pq
q=

ad + bc

q (ac + bd )(ab + cd )
,
=
p
ad + bc

(ac + bd )(ab + cd ) .
ad + bc

52

Iz P =

p(ab + cd )
4R

P=

q(ad + bc )
kada
4R

pomnoimo dobijamo

pq(ab + cd )(ad + bc )
,
(4R )2

P2 =

P2 =

(ac + bd )(ab + cd )(ad + bc )

16R 2
(ac + bd )(ab + cd )(ad + bc )
,
P=
4R

(ac + bd )(ab + cd )(ad + bc )

4 PR =

Pitagorina teorema.

U pravouglom trouglu ije su katete a, b i

hipotenuza c vai a + b = c .
2

Pitagorina nejednakost se odnosi na bilo koji trougao i kvadrate nad stranama

tog trougla tj. Ako su a, b, c stranice posmatranog trougla tada vai

c2 a2 + b2 , a2 b2 + c2 i b2 a2 + c2 .
Dokaz:
CM = b cos
AM = b sin rotiramo oko A
, tako da

AM = AT .

53

Slika 6.3.
Koristei Pitagorinu teoremu

c 2 = (a b cos ) 2 + (b sin ) 2

bsin b i a-bcos a
imamo da je c a + b
0 , a to znai da je
2

jednakost imamo samo za sin =1 i cos =

ugao kod temena C prav. Analogno vai i za sluajeve

b2 a2 + c2 i a2 b2 + c2 .
Kao dodatak imamo ako je

c 2 = (b sin ) 2 + (a b cos ) 2

c 2 = b 2 sin 2 + a 2 2ab cos + b 2 cos 2

54

c 2 = a 2 + b 2 2ab cos
Teorema.

to je kosinusna teorema

U trouglu ABC vai cos+cos+cos > 1 .

Dokaz: Iz kosinusne teoreme vai da je

b2 + c2 a2
cos=
2bc

cos=

a2 + c2 b2
2ac

a2 + b2 c2
cos=
.
2ab
Kada saberemo ove tri jednakosti i oduzmemo 1 dobijamo da je

b2 + c2 a2 c2 + a2 b2 a2 + b2 c2
cos+cos+cos-1=
+
+
1
2bc
2ac
2ab

1
(a(b 2 + c 2 a 2 ) + b(c 2 + a 2 b 2 ) + c(a 2 + b 2 c 2 ) 2abc )
2abc

1
(( a + b + c )(a b + c )(a + b c ))
2abc

8 xyz 4 xyz 4r 2 s Pr r
=
=
=
=
= >0
2abc abc 4 PR PR R

55

jer je R 2r ( vidi stranu 13.)

Koristili smo

P = s(s a )(s b )(s c ) ,

abc
,
P = rs =
4R

56

xyz = r 2 s = rrs ,

7. Neizometrijske transformacije u nejednakostima

Pierre Simmon de Laplace :to znamo-nije mnogo, to ne znamoneizmerno je!
Lema . Za dati trougao ABC vai ax bw + cv , ( videti sliku )

by aw + cu ,
cz av + bu .
Dokaz:

Slika 7.1.
Iz slike se vidi ax bw + cv , ostale dve nejednakosti slede
0
analogno. Figura je trapez pa imamo 1 + + + 2 = 180

57

Erdos Mordell teorema .

Ako u trouglu ABC postoji taka

takva da su njena rastojanja od stranica u , v, w , a rastojanja take O do
temena x, y, z redom tada je

x+y+z 2(u + v + w) .
Dokaz: Iz Leme imamo

ax bw + cv x

bw + cv
,
a

by aw + cu y

aw + cu
,
b

cz av + bu z

av + bu
.
c

Kada saberemo ove tri nejednakosti dobijamo

b c c a b a
x + y + z + u + + v + + w
c b a c a b
A-G nejednakosti daje da je

b c
bc
+ 2
=2 .
c b
cb
c a
Analogno je
+ 2
a c

x + y + z 2(u + v + w)

58

b a
+ 2 , to je
a b

Zapaanje 1. Tri nejednakosti iz prethodne Leme su jednakosti ako i

samo ako je O centar opisane krunice trougla ABC. Trapez je pravougaonik
0
0
ako je + 2 = 90 i + 1 = 90 , ostala dva ugla su svakako 900 .
te su trouglovi AOQ i COQ podudarni pa
AOQ COQ
sledi x=z. Slino vai i x=y=z te O mora biti centar opisane krunice ABC.
Koeficijenti od u, v, w su jednaki 2, a to vai ako je a = b = c .

s Mordell vai jednakost ako i samo ako je

Za teoremu Erdo
trougao ABC jednakostranian i O je centar opisane krunice oko trougla
ABC
Zapaanje 2. Koristei A-G nejednakost

ax 2 bcvw (iz ax bw + cv 2 bvcw )

by 2 awcu

cz 2 avbu .
Kada pomnoimo ove tri nejednakosti dobijamo

axbycz 8 a 2 c 2 b 2 u 2 v 2 w 2
abcxyz 8acbuvw
xyz 8uvw
Teorema. U trouglu ABC imamo

xy yz xz
+
+
2( x + y + z ) 4(u + v + w) .
w u
v

59

Dokaz: Konstruiemo trougao ABC tako da je

AB OC
BC AO
AC BO

Slika 7.2.
etvorougao OCAB je tetivan jer su uglovi kod temena B i C pravi
te krunica koja je opisana oko tog etvorougla je ujedno i krunica opisana i
oko trougla BOC sa prenikom OA te je yz= u OA koristei da je
proizvod dve stranice u trouglu jednako proizvodu visine i prenika opisane
krunice to je dokazano ranije u Lemi1( iz glave 5.)

ab = h 2 R
60

OA =

yz
xz
slino OB =
u
v

OC =

xy
.
w

s Mordell nejednakosti na trougao ABC

Primenom Erdo
da je

dobijamo

OA + OB + OC 2( x + y + z ) (Lema) .
Kako je

OA + OB + OC =

yz xz xy
+ +
u
v
w

to je

yz xz xy
+ +
2( x + y + z ) 4(u + v + w)
u
v
w

7.1. Koi varc Bunjakovski nejednakost

Za svako a, b, x, y R vai

ax + by a 2 + b 2 x 2 + y 2 .
Dokaz 1: (geometrijski dokaz) Neumanjujui optost pretpostavimo
da je a, b, x, y > 0 . Nacrtajmo pravougaonik sa susednim
stranicama a + y i x + b . Stranicu a + y podelimo na delove a i y , a one
x + b na x i b .

61

Slika 7.3
Taj pravougaonik se sastoji od dva pravougla trougla povrine
pravougla trougla povrine

a2 + b2

xy
2

ab
, i dva
2

i paralelograma susednih stranica

x + y (iz Pitagorine teoreme). Povrinu paralelograma

i
dobijamo kad se od povrine pravougaonika oduzmu povrine trouglova to je
2

P = (a + y )(b + x ) 2

ab
xy
2
2
2

= ab + ax + by + xy ab xy
= ax + by .
Sa druge srane od svih paralelograma sa susednim stranicama duina

a + b2
2

x 2 + y 2 najveu povrinu e imati pravougaonik.

62

Povrina paralelograma je

a2 + b2 x2 + y 2

te je

ax + by a 2 + b 2 x 2 + y 2 u sluaju da je neki od
brojeva a, b, x ili y negativan ,zamenjujemo ga apsolutnom vrednou te
je

ax + by a 2 + b 2 x 2 + y 2

Dokaz 2: (koristi vektore i projekciju vektora)

Neka je c

projekcija vektora b

na vektor a tada je

Slika 7.4.

c = b cos =

ab
a

kako je c b .

63

to je ab a b

Aczel nejednakost: Ako su a, x, z , c realni brojevi vai

c 2 b 2 z 2 y 2 cz by .
Dokaz:

Slika 7.5.

c = a2 + b2
z = x2 + y2
a = c2 b2
x = z2 y2
a x + b y a2 + b2 x2 + y 2

64

c2 b2 z 2 y 2 + b y c z
c2 b2 z 2 y 2 c z b y
c 2 b 2 z 2 y 2 cz by

65

8. Funkcije u nejednakostima
Leonhard Euler:Matematika je klju za celokupno ljudsko znanje!
Teorema. Koi varc Bunjakovski. Neka su ( a1 ,..., a n ) i ( b1 ,..., bn )
dve n-torke realnih brojeva. Tada vai
2

n a b n a 2 n b 2 pri tome jednakost vai ako

i i i i
i =1 i =1
i =1
su n-torke
proporcionalne tj.

a
a1
= ... = n .
b1
bn
Dokaz: Posmatramo kvadratnu funkciju
formulom:

f :RR

definisanu

f ( x) = (ai x + bi )
n

i =1

= (a1 x + b1 ) + ... + (an x + bn )

2

= (a12 + ... + an2 )x 2 + 2(a1b1 + ... + an bn )x + b 21 + ... + bn

n
n
n
= ai2 x 2 + 2 ai bi x + bi2
i =1
i =1
i =1

funkcija nenegativna
( f ( x) 0 za svako x iz R) to D ne moe biti pozitivna

66

kako je ova

n
n
n
D = 4 ai bi 4 ai2 bi2 0
i =1 i =1

i =1

te je

n a b n a 2 n b 2 .
i i i i
i =1 i =1
i =1
Jednakost vai akko postoji realan broj m takav da je
bi = mai i=1,...,n tj. n-torke (a1 ,..., a n ) i (b1 ,..., bn ) su
proporcionalne
Ojlerova formula za konveksne poliedre. Ako sa F oznaimo broj
strana, sa V broj
temena, a sa E broj ivica konveksnog poliedra tada vai da je

F+V-E=2 .
Teorema.

2+

Za konveksne poliedre vai

F
V 2F 4
2

E 3F 6 .

Dokaz: Neka je a broj ivica po broju temena tj. a =

2E
jer je svaka
V

ivica povezana sa dva temena i a 3 , jer najmanje tri ivice ishode iz

temena te 2 E 3V . Neka je b broj ivica po strani te je b =

2E
, jer je
F

svaka ivica zajednika sa dve strane i b 3 , jer je svaka strana ograniena

sa najmanje tri ivice te 2 E 3F .

67

E=V+F-2 , gde je F broj fiksnih

Kako je po Ojlerovoj formuli

strana , E

3V
2

i E

3F
.
2
E=

Taka (V,E) je na pravoj E=V+F-2. Iznad pravih

E=

3F
F 3F
krajnje take su (2+ ,
) i (2F-4,3F-6) te sledi
2 2
2
2+

F
V 2F 4
2

E 3F 6 .

Slika 8.1.

68

3V
2

Najnovija medicinska opsesija Bodi indeks mase u oznaci BMI koji se

w
definie kao BMI= 2
gde je w teina tela u kilogramima, a h je visina u
h
metrima. Za odrasle osobe h je fiksno tako da je BMI proporcionalno sa
teinom , koja nije fiksna za mnoge od nas. Normalna teina odgovara u
nejednakostima
ili 20h w 25h . Pre nego to je uveden
BMI popularna Evropska preporuka za teinu u odnosu na h je
(za mukarca visokog 175cm
aproksimativno
w 100h 100
optimalna teina je 75kg,a za enu iste visine 65kg)

20 BMI 25

20

100h 100
25
h2

20h 2 100h + 100 0 25h 2 100h + 100

25h 2 100h + 100 = 25(h 2) 2 te je jedna
nejednakost zadovoljena

20h 2 100h + 100 = h 2 5h + 5

2
Poto mora da je h 5h + 5 0
ispitujemo grafik funkcije
2
2
( parabola) h 5h + 5 = 0
y = h 5h + 5
5+ 5
5 5
h2 =
2
2
5 5
5+ 5
1.38m
h
3,61m
2
2
h1 =

69

Konveksna funkcija na grafiku implicira da kada se poveu bilo koje

dve take na grafiku, ta tetiva se nalazi iznad grafika funkcije.Analogno za
konkavne funkcije tetiva je ispod grafika funkcije.
Primer 1. Funkcija f ( x) = e je konveksna.
x

Slika 8.2.
Na grafiku eksponencijalne funkcije odaberemo dve take sa
x
koordinatama ( x, e ) i
( y, e y ) i a = e x i b = e y .

70

Jednaina prave kroz dve take je

ba
( X y ) taka te prave sa apscisom x + y
yx
2
a+b
, sa druge strane taka sa istom apscisom, ali na
ima ordinatu
2
Y b=

( x+ y )

grafiku eksponencijalne funkcije ima ordinatu e

to je u stvari

ab . Kako je taka na grafiku ispod take na tetivi (koja spaja take

x
y
sa koordinatama ( x, e ) i ( y , e ) ) . Sledi A-G nejednakost
a+b
ab .
2
Uopteno , konveksna funkcija zadovoljava nejednakost

f (ta + (1 t )b ) tf (a ) + (1 t ) f (b ) za sve a, b iz intervala I, za

sve 0 < t < 1 .
Skup C = {( x, y ) x I y f (x)}
krajnje take

(a, f (a ))

(b, f (b ))

je konveksan . Tetiva ije su

je iznad grafika funkcije y = f ( x ) .

Slika 8.3.

71

Za konkavne funkcije vai nejednakost

f (ta + (1 t )b ) tf (a ) + (1 t ) f (b )
Za sve a, b iz intervala I, za sve 0<t<1

skup

C = {( x, y ) x I y f (x)} je konkavan. Tetiva ije su krajnje

take (a, f (a )) i (b, f (b )) se nalazi ispod grafika funkcije y = f ( x )
Konkavnost ili konveksnost proveravamo utvrivanjem znaka drugog
izvoda ako je funkcija dva puta diferencijabilna.
Primer 2. Za konkavnu funkciju definisanu na [0, b ) gde b moe
biti ogranieno ili beskonano sa f (0 ) = 0 , je u intervalu (0,1) ,

x0

f ( x ) f (x ) .

Slika 8.4.
Kako je f ( x ) = ln (1 + x ) , konkavna na (0.) sa f (0) = 0

iz (0,1) to je
ln(1 + x) ln(1 + x)

ili

(1 + x) 1 + x

Bernulijeve nejednakosti

72

za

to je ekvivalent

Primer 3. (Aristarh sa Samosa) Ako je 0 < < < 90

tada vai

sin tg
< <
sin tg

Slika 8.5.
0

Sinus je konkavna funkcija na intervalu (0,90 ) , tetiva

sin

x na

(0,0), ( . sin ) je ispod grafika funkcije y=sinx za x iz (0, ) . .Kada

sin
je x =
sin >

sin sin
<
.

tg
Analogno , za konveksnu funkciju tangens vai tg <

tg
<

tg

73

9. Kombinovane nejednakosti
Aristotel:Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje!
Primer. Dat je pravougli trougao ABC sa katetama
hipotenuzom c vai da je

i a, b i

c(a + b) 2 2ab .
Dokaz:

Slika 9.1.
U kvadratu stranice a + b imamo 4 pravougaonika i vai da je
povrina kvadrata vea ili jednaka od povrine 4 pravougaonika.

(a + b) 2 4ab
a + b 2 ab

74

Kada gledamo unutranji kvadrat stranice c , povrina kvadrata je

vea ili jednaka od povrine etiri pravougla trougla.

c2 4

ab
c 2 2ab
2

c 2ab
Kada pomnoimo ove dve nejednakosti dobijamo

(a + b)c 2 2ab

75

Zakljuak
Rad je podeljen na devet poglavlja u kojima su dati dokazi, raznih
nejednakosti koristei ukupno 52 slike i. Kako su slike u boji to je rad
atraktivniji za eventualnu pomo u shvatanju dokaza nejednakosti, za uzrast
srednjekolskih aka.
Kroz veinu poglavlja provlai se aritmetiko-geometrijska nejednakost.
Treba pomenuti nejednakost Minkovskog, Guba nejednakost, ebievu
nejednakost, Padoa nejednakost, Ptolomejevu nejednakost, Koi-varcs Mordell teoremu.
Bunjakovski nejednakost i naravno Erdo

76

LITERATURA

Literatura
[1] Claudi Alsina & R. B. Nelsen, When Less Is More , The
Mathematical Association of America, Washington ,2009.
[2] R. B. Nelsen , Proof without Words II , The Mathematical
Association of America, Washington , 2000.
[3] Dr Mitrinovi, D. S. Analytic Inequalities, Springer-Verlag, BerlinHeidelberg-New York, 1970.
[4] Dr Dragoslav S. Mitrinovi, Nejednakosti ,Graevinska knjiga,
Beograd, 1965.
[5] Arslagi, . Kako dokazivati algebarske nejednakosti Naa kola,
Sarajevo , 2000.
[6] Arslagi . Metodika zbirka zadataka sa osnovama teorije iz
elementarne matematike,Naa kola, Sarajevo, 2006.
[7] Prof. Dr. Boris Pavkovi, prof. Dr. Darko Veljan, Elementarna
matematika I, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
[8] en. wikipedia .org

77

BIOGRAFIJA
Roena sam 01.09.1972. u Novom Sadu.
Zavrila sam Osnovnu kolu Ivo Lola Ribar,
zatim gimnaziju Jovan Jovanovi Zmaj i
stekla zvanje matematiko programerski
saradnik. Na Pripodno-matematikom fakultetu
sam stekla zvanje profesor matematike.
Rad u prosveti sam zapoela u Srednjoj
mainskoj koli 1999. godine, gde i danas
radim.

78

UNIVERZITET U NOVOM SADU

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
KLJUNA DOKUMENTACIJA INFORMACIJA
Redni broj:
RBR
Identifikacioni broj:
IBR
Tip dokumentacije:
TD
Tip zapisa:
TD
Vrsta rada:
VR
Autor:
AU
Mentor:
MN
Naslov rada:

Monografska dokumentacija
Tekstualni tampani materijal
Master rad
Aleksandra Petrovi
Prof. dr Crvenkovi Sinia
Nejednakosti u slici

Jezik publikacije:
Srpski(latinica)
JP
Jezik izvoda:
Srpski/engleski
JI
Zemlja publikovanja:
Srbija
ZP
Uegeografsko podruje:
Vojvodina
UGP
Godina:
2011.
GO
Izdava:
Autorski reprint
IZ
Mesto i adresa:
Prirodno-matematiki fakultet
MA
Trg Dositeja Obradovia 4, Novi Sad
Fiziki opis rada:
(poglavlja, strana, fotografija, slika, literatura, tabela)
8/82/1/52/8/0
FO
Nauna oblast:
Matematika
NO

79

Nauna disciplina:
ND

Metodika nastave matematike

Predmetna odrednica/kljune rei:

PO
uva se:

Matematika, nejednakosti, teorema,

dokaz,
Biblioteka Departman za matematiku,
PMF Novi Sad

U
Vana napomena:
VN
Izvod:
IZ

Nema
Nejednakosti u slici sa dokazima

Datum prihvatanja teme

od strane vea:
11.07.2011.
DP
Datum odbrane:
Januar 2012.
DO
lanovi komisije:
KO
Predsednik: prof.dr Ljiljana Gaji, redovni profesor, PMF, Novi sad
Mentor: prof.dr Sinia Crvenkovi, redovni profesor, PMF, Novi Sad
lan: prof.dr Zagorka Crvenkovi Lozanov, redovni profesor, PMF, Novi
Sad

80

UNIVERSITY OF NOVI SAD

FACULTY OF SCIENCE AND MATHEMATICS
KEY WORDS DOCUMENTATION
Accession number:
ANO
Identification number:
INO
Document type:
DT
Type of record:
TR
Contents Code:
CC
Author:
AU

Monograph type
Printed text
Master examination
Aleksandra Petrovi

MN

Professor Sinia Crvenkovi,

Ph.D.,Full Professor of Faculty
of Natural Sciences and Math.,
Novi Sad

Tule:

Inequalities in Picture

Language of text:
LT
Language of abstract:
LA
Country of publication:
CP
Locality of publication:
LP
Publication year:
PY
Publisher:
PU
Publication place:
PP

Serbian(Latin)

Mentor:

English
Serbia
Vojvodina
2011.
Authors reprint
Faculty of Natural Sciences
and Mathematics, Trg Dositeja
Obradovia 4, Novi Sad

81

Physical description(chapters, pages, photographs,

pictures,references,table):
PD
8/82/1/52/8/0
Scientific fields:
SF
Scientific discipline:
SD
Subject/Key words:
SKW
UC

Mathematics
Methodic of Mathematics
Mathematics, inequality,
theorem, proof,

Holding data:
PP

Library of Department of
Mathematics,FacultyOf Natural
Sciences and Mathematics,Novi
Sad

Note:
N
Abstract:

None
Inequalities in pictures with
proofs

AB
Accepted by Scientific Board of:
July 11 2011.
ASB
Defended on:
January 2012.
DE
Thesis defends board:
DB
President: Ljiljana Gaji Ph.D. Full Professor, Faculty of Natural Scieces and
Mathematic, Novi Sad
Mentor: Sinia Crvenkovi Ph.D. Full Professor, Faculty of Natural Sciences
and Mathematic, Novi Sad
Member: Zagorka Crvenkovi Lozanov PH.D. Full Professor, Faculty of
Natural Science and Mathematic, Novi Sad

82