1.

Filozofska disciplina koja propituje uzroke prapoela svega je:

a) etika
c) ontologija
b) teologija
d) teleologija
2. Da je bit svega broj zastupali su:
a) mileani
b) elejci

c) peripatetici
d) pitagorejci

3. Sve tee, sve se mijenja, nastaje i nestaje zastupao je:

a) Heraklit
c) Parmenid
b) Demokrit
d) Leukip
4. Zenonovi indirektni dokazi neodrivosti kretanja nazivaju se:
a) antinomije
c) negacije
b) aporije
d) autonomije
5. Mileani bitak odreuju kao:
a) homeomerije
b) arhe

c) broj
d) atom

6. Tko tvrdi da je sve svodljivo na homeomerije:

a) Protagora
c) Demokrit
b) Empedoklo
d) Anaksagora
7. Ontoloko gledite koje nalazi dva meusobno nesvodljiva naela je:
a) dogmatizam
c) pluralizam
b) monizam
d) dualizam
8. Da se sve razlike meu biima daju svesti na nedjeljive materijalne estice je:
a) idealizam
c) materijalizam
b) vitalizam
d) atomizam
9. Aristotelov nauk o prvim poelima bia kao bia dobio je kasnije naziv:
a) noetika
c) teleologija
b) metafizika
d) fizika
10. Boga kao prvog nepokrenutog pokretaa odredio je:
a) Toma Akvinski
c) Aristotel
b) Anaksagora
d) Platon
11. Ontoloki koncept koji zastupa vie od dva naela je:
a) panteizam
c) monizam
b) pluralizam
d) dualizam
12. Sve to jest, ima tvar, oblik, uzronika i svrhu. Tako bitak odreuje:
a) Arhimed
c) Platon
b) Anaksagora
d) Aristotel
13. Platonova filozofska kola poznata je pod imenom:
a) akademija
c) gimnazija
b) licej
d) peripatetika kola
14. Za Talesa je prapoelo svega:
a) vatra
b) apeiron

c) voda
d) zrak

15. Uenje crkvenih otaca od 1. do 8. stoljea u povijesti kranske misli naziva se:
a) apologetika
c) skolastika
b) patristika
d) romanika

16. Stav koji se temelji na autoritetu vjere pa se o njemu ni ne raspravlja je:

a) aksiom
c) postulat
b) dokaz
d) dogma
17. Kojem se filozofu pripisuje izreka Credo, quia absurdum (Vjerujem jer je apsurdno):
a) Augustin
c) Plotin
b) Tertulijan
d) Albert Veliki
18. Tezom Sumnjam, dakle jesam taj je filozof prije Descartesovog Mislim, dakle jesam doao do
samoizvjesnosti subjekta:
a) Toma Akvinski
c) Augustin
b) D. Scot
d) Spinoza
19. Djelom De civitate Dei sv. Augustin je pretea:
a) etike
c) filozofije prava
b) filozofije povijesti
d) estetike
20. Razdoblje kranske filozofije, kada je filozofija postala predmet kolskog pouavanja, a ne istraivanja je:
a) patristika
c) mistik
b) skolastika
d) apologetika
21. Teza da ope postoji odvojeno od pojedinanog stav je:
a) okamizma
c) tomizma
b) realizma
d) nominalizma
22. Crkva je 1092. osudila Abelardovo uenje o problemu univerzalija:
a) nominalizam
c) umjereni realizam
b) konceptualizam
d) ekstremni realizam
23. Anselmo Canteburyski (12.st) iz pojma Boga kao savrenog bia izvodi iu nunost egzistencije takvog bia.l
Taj je dokaz Boje egzistencije poznat pod imenom:
a) teleoloki dokaz
b) a posteriorni dokaz

c) ontoloki dokaz
d) kozmoloki dokaz

24. Tko je 17. II 1600. godine u Rimu spaljen zbog nauka o beskonanosti svemmira i panteistikih stavova:
a) G. Bruno
c) G. Galilei
b) G. Savonarola
d) E. Rotterdamski
25. Tko je temelj svega (supstanciju) vidio kao protenost(res extensa) i misao (res cogitans):
a) Leibniz
c) Spinoza
b) Hollbach
d) Descartes
26. Samoizvjesnost novovjekoga ovjeka iskazao je u tezi: Mislim, dakle jesam:
a) Locke
c) Spinoza
b) Descartes
d) Leibniz
27. Da se sve to jest, kao temelj svega moe svesti na neprotene duhovne atome, Leibniz je odredio izrazom:
a) duh
c) monada
b) materija
d) Bog
28. Zakonitost po kojoj se sve zbiva u nizu: teza-antiteza-sinteza je:
a) apstrakcija
c) dijalektika
b) generalizacija
d) determinacija
29. Sva je priroda proeta ivotom, stvaralaka je i svrhovita. Priroda je vidljivi duh, a duh je nevidljiva priroda
tvrdio je:
a) Hegel
c) Kant
b) Schelling
d) Fichte

30. Koja filozofska disciplina prouava osebujnu bit ljudskog bia posebno s obzirom na svagda isti zadatak
ovjeka da u najrazliitijim prilikama ozbilji svoje ljudske mogunosti i bude ovjekom:
a) etika
c) spoznajna teorija
b) filozofska antropologija
d) filozofija politike
31. U opoziciji sram (Hegelova) panlogizma antropologijskim obratom kojeg filozofa filozofska antropologija
stupa na mjesto ope metafizike i tako dolazi gotovo u prvi plan:
a) Claude Levi-Strauss
c) Helmuth Plessner
b) Arnold Gehlen
d) Max Scheler
32. Po temeljnoj postavci filozofske antropologije bit ovjeka je sloboda: T
33. Sloboda ovjeku nije dana, ona je zadana, on je mora izboriti: T

34. U suvremenoj filozofskoj antropologiji ovjek je ovjek po tome:

a) to je dio prirode
b) to prevladava prirodu
35. Prvi put zahtjev za ovladavanje prirodom svojom krilaticom znanje je mo postavlja:
a) Rene Descartes
c) Francis Bacon
b) Immanuel Kant
d) John Locke
36. ovjek je mjera svih stvari, onih koji jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu napisao je:
a) Descartes
c) Augustin
b) Protagora
d) Sokrat
37. Uim vas nadovjeku. ovjek je neto to treba biti prevladano napisao je:
a) Artur Schopenhauer
c) Soren Kierkegaard
b) Friedrich Nietzsche
d) Karl Marx
38. Ocjena da su puki mudrijai, ali i prosvjetitelji Grke odnosi se na:
a) kinike
c) stoike
b) skeptike
d) sofiste
39. Sokratovska metoda postavljanja usmjerenih pitanja kojima pomae sugovorniku doi do istine je:
a) dijalektika
c) eristika
b) retorika
d) majeutika
40. Spoznaj sama sebe; ovu staru gnomu istie filozof:
a) Trasimah
c) Sokrat
b) Protagora
d) Aristotel
41. Osvjeivanje neznanja kao prvi stupanj, poetak znanja tvrdnjom znam da nita ne znam istie:
a) Descartes
c) Sokrat
b) Hegel
d) Aristotel
42. Ideal bespotrebitosti: trebati malo, a i to dalje suzdravati zastupali su:
a) elejci
c) kirenjani
b) mileani
d) kinici
43. Da se ataraxia, blaenstvo duevnog mira, dobro, moe nai u tjelesnim zadovoljstvima jest:
a) utilitarizam
c) amoralizam
b) imoralizam
d) hedonizam
44. Koga je u smrt odvela optuba da huli na bogove, vlast i kvari mlade:
a) Anaksagoru
c) Sokrata
b) Platona
d) Aristotela
45. Izraz homo faber (ovjek kao radnik) koji gradi i odreuje svoj ivot, sudbinu i sreu upotrijebio je prvi:
a) Francis Bacon
c) Giordano Bruno
b) Spinoza
d) Descartes

46. Ljudsko je tijelo stroj koji sam navija svoje vlastite opruge: iva je to slika vjenog kretanja napisao je:
a) Paul Holbach
c) Lamettrie
b) Ruer Bokovi
d) A. Comte
47. Nasuprot Leibniza, koji tvrdi da je svijet ve unaprijed odreena harmonija (teodiceia) i prosvjetiteljske ideje
napretka i optimizma, taj filozof tvrdi da je ovo najgori od moguih svjetova, jer njime vlada slijepi nagon,
beutna volja:
a) F. Nietzche
c) A. Schopenhauer
b) M. Heidegger
d) S. Kierkegaard
48. Svjetskog se bola, tvrdi Schopenhauer, ne moemo rijeiti, ali utjeiti se moemo askezom, samilou i:
a) znanou
c) religijom
b) filozofijom
d) umjetnou
49. Schopenhauerovo protivljenje Hegelovom panlogizmu (racionalizmu) je:
a) misticizam
c) voluntarizam
b) intuicionizam
d) egzistencijalizam
50. Djela Strah i drhtanje, Ili-ili, Pojam strepnje, Bolest na smrt napisao je:
a) A. Schopenhauer
c) F. Nietzsche
b) H. Bergson
d) S. Kierkegaard
51. Iz odreenja ljudske egzistencije kao mogunosti i slobode, prema Kierkergaardu proizlazi:
a) volja
c) mo
b) tjeskoba
d) radost ivljenja
52. Istinski prevladati tjeskobu, konanost nije mogue niti ivei estetskim niti etikim stilom ivota ve samo:
a) znanstvenim stilom
c) religioznim stilom (u privatnom odnosu ovjeka i Boga)
b) filozofskim stilom
d) estetskim stilom
53. Odreenje bitka koje svjedoi da svijetom vlada kaos, a ne logos, da i sluga ima volje postati gospodarom je:
a) amor fati
c) apsolut
b) volja za moi
d) vjeno vraanje istog
54. Religija je rezultat otuene svijesti ovjeka. ovjek stvara Boga pa se klanja tvorevinama svog duha. Tako je
prije Marxa tvrdio:
a) F. Engels
c) F. Nietzsche
b) L. Feuerbach
d) A. Schopenhauer
55. Sokrat je odabirui smrt, a ne ivot, prvi kvaritelj kulture. Predsokratovska kultura uspjela je pomiriti
dionizijski element (preobilje ivotne snage) i apolonski element (trijezna, svjesna mjera). daljem produbljenju te
dekadencije pridonijelo je naroito kranstvo. Misli su to najkontroverznijeg mislioca 19. st.:
a) K. Marxa
c) S. Freuda
b) A. Schopenhauera
d) F. Nietzschea
56. Filozofi su svijet samo razliito tumaili, ali se radi o tome da ga se izmjeni teza je:
a) K. Marxa
c) L. Feuerbacha
b) F. Engelsa
d) F. Nietzschea
57. Marx povijest vidi kao povijest ovjekova otuenja (alijenacije). Prvi korak razotuenja i ostvarenja istinske
ljudske zajednice komunizma je:
a) revolucija
c) ukidanje privatnog vlasnitva
b) promjena svijesti
d) promjena morala
58. Smisao je filozofije u njenu ozbiljenju. Marx ovjeka odreuje kao:
a) bie prakse
c) revolucionarno bie
b) bie zajednice
d) bie napretka
59. Moja je namjera da istraim podrijetlo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje misao je utemeljitelja
spoznajne teorije:
a) F. Bacona
c) I. Kanta
b) R. Descartesa
d) J. Lockea

60. Filozofska disciplina koja se bavi problemima ljudske spoznaje naziva se:
a) gnoseologija
c) etika
b) antropologija
d) gnostika
61. Spoznaju kao anamnezu (sjeanje) odredio je:
a) Aristotel
c) Epikur
b) Platon
d) Demokrit
62. Ako je iskustvo izvor spoznaje onda je to:
a) intuicionizam
c) skepticizam
b) empirizam
d) dogmatizam
63. Koji od filozofa nije zastupao racionalizam:
a) Descartes
c) Leibniz
b) Spinoza
d) Locke
64. Sinteza i prevladavanje racionalistikog i empiristikog dogmatizma je:
a) voluntarizam
c) kriticizam
b) agnosticizam
d) skepticizam
65. Koji od filozofa nije zastupao empirizam:
a) F. Bacon
c) J. Locke
b) G. Berkeley
d) B. Spinoza
66. Da niega nema u razumu (tabula rasa) ako prije nije bilo u iskustvu tvrdio je:
a) F. Bacon
c) G. Berkeley
b) J. Locke
d) D. Hume
67. Da biti znai biti opaen (esse est percipi) dovelo je tog filozofa engleskog empirizma do subjektivnog
idealizma i solipsizma:
a) J. Locke
c) D. Hume
b) G. Berkeley
d) F. Bacon
68. Engleski filozof, za kojeg Kant tvrdi da ga je svojim skepticizmom i agnosticizmom probudio iz dogmatskog
drijemea je:
a) D. Hume
c) G. Berkeley
b) J. Locke
d) F. Bacon
69. Koja od kritika ne pripada Kantovim djelima:
a) Kritika neba i zemlje
c) Kritika istog uma
b) Kritika rasudne snage
d) Kritika praktinog uma
70. Da su zorovi bez pojmova slijepi, a pojmovi bez zorova prazni, stav je:
a) Fichtea
c) Hegela
b) Marxa
d) Kanta
71. Kakva se filozofija odabire, zavisi od toga kakav je tko ovjek napisao je:
a) Kant
c) Bloch
b) Fichte
d) Schelling
72. Objekt nije nita drugo nego rezultat svijesti subjekta. Subjekt postavlja objekt. Ja stvara ne Ja.- stav je:
a) Hegela
c) Schellinga
b) Kanta
d) Fichtea
73. Dijalektiku kao put samorazvoja ideje, kao zakonitost spoznaje i zbilje, kao logiku i ontologiju odredio je:
a) Nietzsche
c) Schelling
b) Hegel
d) Husserl

74. Filozofski pravac koji odgovara optimistikoj vjeri u modernu tehnologiju, vodi rauna o praktinoj koristi
kakve teorije i njenoj vrijednosti u provedbi, je:
a) pozitivizam
c) personalizam
b) scijentizam
d) pragmatizam
75. Filozofski pravac koji odbacuje teologiju, metafiziku kao i svaku filozofiju koju nije mogue iskustveno
provjeriti (A. Comte) je:
a) pozitivizam
c) kriticizam
b) scijentizam
d) pragmatizam
76. Spoznajno teorijska koncepcija koja nastaje kao reakcija na pretjerani racionalizam i pozitivizam, a tvrdi da
do najdubljih ivotnih, konkretnih spoznaja, za individuu vanih, dolazimo neposrednim uvidom. Takvu
filozofiju zastupa H. Bergson:
a) misticizam
c) personalizam
b) pragmatizam
d) intuicioniozam
77. Predstavnik logikog pozitivizma koji tvrdi da se stavovi empirijskih znanosti moraju podvrgnuti principu
verifikacije je:
a) Ludwig Wittgenstein
c) Karl Popper
b) Bertrand Russel
d) Rudolf Carnap
78. Predstavnik kritikog realizma koji tvrdi da istina nije definitivno dosena, a da stavove empirijskih znanosti
trebamo podvrgnuti principu falsifikacije je:
a) Ludwig Wittgenstein
c) K. Popper
b) B. Russel
d) R. Carnap
79. Istina je podudaranje pojma i stvari- teorija adekvacije. Nalazimo ju kod:
a) Aristotela
b) Descartesa
c) F. Bacona
d) Kanta
80. Filozofija je ponajprije uenje o spoznaji, a do spoznaje dolazimo logikom analizom injenica i vjerovanja
koja se odnose na te injenice.(Jesu li ta vjerovanja istinita). Taj predstavnik logikog atomizma je:
a) L. Wittgenstein
c) K. Popper
b) B. Russel
d) T. Khun
81. Ono to se uope moe rei, moe se rei jasnoa ono o emu se ne moe govoriti, o tome se mora
utjeti. Tu misao napisao je:
a) L. Wittgenstein
c) K. Popper
b) B. Russel
d) T. Khun
82. Njegova je krilatica k samim stvarima, fenomenima (pojavama) iz kojih analizom izvire i bit stvari.
Utemeljitelj fenomenolokog pokreta je:
a) M. Scheller
c) N. Hartmann
b) E. Husserl
d) M. Heidegger
83. Neposredni pretee filozofije egzistencije su:
a) Marx i Engels
c) Nietzsche i Kierkegaard
b) Kant i Fichte
d) Camus i Sartre
84. Da je ovjek bie u kojeg egzistencija prethodi esenciji, stav je:
a) esencijalizma
c) metafizike
b) materijalizma
d) egzistencijalizma
85. Znanstvena je spoznaja partikularna. Ona ne moe dati odgovor na pitanje o smislu vlastite pojedinane
egzistencije. To tvrdi njemaki filozof egzistencije:
a) R. Carnap
c) K. Jaspers
b) E. Bloch
d) H. Marcuse
86. Za njemakog filozofa egzistencije K. Jaspersa znaajke su egzistencije komunikacija, sloboda i:
a) granine situacije
c) otuenje
b) zaborav bitka
d) kultura

87. Francuski filozof napisao je roman Munina i filozofijsko djelo Bitak i nitavilo. On je:
a) A. Camus
c) G. Marcel
b) J.P. Sartre
d) M. Merleau-Ponty
88. Sartre tvrdi kako ovjekova sudbina ovisi o njemu samom, jer je odgovoran za ono to jest. Struktura
egzistencije za njega je:
a) zaborav
c) herojstvo
b) sloboda
d) komunikacija
89. Najutjecajnije filozofsko djelo u prvoj polovini 20.st. M. Heideggera:
a) Izvor umjetnikog djela
c) Uvod u metafiziku
b) Doba slike svijeta
d) Bitak i vrijeme
90. Otuenje i ovjeka i bitka u naem vremenu, ali i kroz povijest filozofije kao povijesti metafizike, odredio je
Heidegger kao:
a) zaborav bitka
c) odsutnost bitka
b) miljenje bitka
d) skrivenost bitka
91. Ako je na djelu zaborav bitka onda ovjeku ne preostaje nita do oputenog (pripravnog) ekanja obrata i
povratka bitka. Stoga Heidegger ovjeka i odreuje kao:
a) angairanog ovjeka
c) ovjeka otpora
b) pastira bitka
d) pokornog ovjeka
92. Hermenautika se bavi problemom razumijevanja tekstova, uenja, dogaaja. Svako je razumijevanje pod
utjecajem predrazumijevanja koje unosi onaj koji razumijeva (hermenautikj krug). Ne moemo iskljuiti samog
sebe, a ni onog drugog koji se prije bavio tim stvarima. Hermenautiko uenje razvio je u 20.st:
a) E. Bloch
c) H.G.Gadamer
b) T. Adorno
d) M. Horkheimer
93. Filozof tzv. frankfurtskog kruga analizira krizu zapadnjake civilizacije i njene vjere u um (Pomraenje
uma). Autonomija pojedinca se smanjuje pod pritiskom znanstveno tehnolokog aparat i aparata masovne
manipulacije. On je:
a) T. Adorno
c) E. Fromm
b) M. Horkheimer
d) J. Habermas
94. Znamen tehnikog progresa je ugodna nesloboda. Tvrdnja je to:
a) T. Adorno
c) H. Marcuse
b) M. Horkheimer
d) J. Habermas
95. Nadu kao bit ovjeka, a utopiju kao bit bitka nauavao je:
a) Marx
c) H. Marcuse
b) E. Bloch
d) K. Jaspers
96. Temelji teorije komunikacije izvedivi su putem poopivosti interesa. Miljenje je to posrednika izmeu
hermenautike i kritike teorije drutva:
a) Marcuse
c) Bloch
b) Habermas
d) Adorno
97. Filozofsko uenje da je ljudska osobnost najvia vrijednost, a samostalno djelovanje osobe najvia etika
dunost. Zastupao ga je E. Mounier:
a) pozitivizam
c) personalizam
b) pauperizam
d) moralizam
98. U slijedu Nietzscheove teze o smrti Boga ovaj filozof okira tezom o smrti ovjeka, tezom o proivljenosti
tradicionalnog prosvjetiteljsko-racionalistikog pojma ovjeka:
a) J. Rawls
c) J. Derrida
b) M. Foucault
d) J. F. Leotard

99. Pismo je skrivena istina govora nauava filozof:

a) J. Rawls
c) J. Derrida
b) M. Foucault
d) J. F. Leotard
100. Ovaj filozof postmoderne Velike prie zamjenjuje mnotvom malih pripovijesti, pluralitetom motiva:
a) J. Rawls
c) J. Derrida
b) M. Foucault
d) J. F. Leotard
101. Raspad vjere u stalni napredak oznaava:
a) moderna
c) dekonstrukcija
b) postmoderna
d) strukturalizam
102. Dva naela pravednosti; naelo jednakih osnovnih sloboda i princip pravine jednakosti mogunosti i
princip razlike zastupa:
a) J. Rawls
c) J. Derrida
b) M. Foucault
d) J. F. Leotard
103. Koji kranski filozof izrie dvostruku formulu- spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao:
a) Augustin
c) Anselmo
b) Abelard
d) Toma Akvinski
104. Um zasniva istinu, autoritet bez uma nema snage- misao je to kranskog mislioca:
a) Augustin
c) Anselmo
b) Eriugena
d) Toma Akvinski
105. Vjera je poetak znanja, ali treba i potvrdu znanja; misao je to ovog mislioca:
a) Augustin
c) Anselmo
b) Eriugena
d) Toma Akvinski
106. Ne vjeruje se u neto zato to je Bog to rekao, nego se prihvaa da je on rekao, jer smo se uvjerili da je ta
stvar istinita. Ovaj citat napisao je:
a) Augustin
c) Anselmo
b) Abelard
d) Toma Akvinski
107. Umjesto prouavanja knjiga svoj interes trebamo usmjeriti istraivanju prirode. Misao je to skolastikog
mislioca:
a) Alberta Velikog
c) Bonaventure
b) Rogera Bacona
d) Tome Akvinskog
108. Ovaj biskup i kardinal odluno postavlja nadmo vjere nad znanou- i to u pitanjima istina vjere, ali ne i u
pitanjima istine uma:
a) Albert Veliki
c) Bonaventura
b) R. Bacon
d) Toma Akvinski
109. Kod kojeg skolastikog mislioca je bilo najpotpunije izraeno uenje o dvostrukoj istini (odvaja filozofiju
od teologije):
a) Alberta Velikog
c) Bonaventure
b) R. Bacona
d) Tome Akvinskog
110. Istina ne moe proturjeiti istini. Istina uma ne moe proturjeiti istini objave. Um je podreen vjeri, ne
moe pokriti cijelo podruje vjere. Misao je to:
a) Alberta Velikog
c) Bonaventure
b) R. Bacona
d) Tome Akvinskog
111. Filozofija je ista teorijska znanost, zasnovana na dokazima uma, dok je teologija praktina znanost. Vjera
je predmet volje i to slobodne volje. Misao je to.
a) Wiliama Occama
c) Tome Akvinskog
b) Dunsa Scotta
d) R. Bacona

112. Kada je rije o spoznaji objava ne moe biti vodstvo umu, treba se priznati primat iskustva. Misao je to:
a) Wiliama Ocama
c) Tome Akvinskog
b) Dunsa Scotta
d) R. Bacona
113. Filozofska disciplina koja se bavi filozofijom morala je:
a) Estetika
b) Gnoseologija
c) Etika
d) Filozofija prava
114. Skup naela moralnog procjenjivanja, odnosno sposobnost prosuivanja postupaka kao dobrih i loih
nazivamo savjest: T
N
115. Osnova , kriterij i cilj svakog svjesnog djelovanja jest najvea mogua korist najveeg broja ljudi- stav je:
a) hedonizma
c) utilitarizma
b) perfekcionizma
d) eudajmonizma
116. Dobar je onaj koji zna- etiki intelektualizam zagovara:
a) Heraklit
c) Sokrat
b) Aristotel
d) Epikur
117. Etike su vrline volje, a postiu se po naelu zlatne sredine. Stav je to:
a) Heraklita
c) Sokrata
b) Aristotela
d) Epikur
118. Onaj tko je opredijeljen je uznemiren, a onaj koji je ravnoduan je nepomuen. Nauavali su:
a) epikurejci
c) elejci
b) skeptici
d) stoici
119. Ljudska sloboda sastoji se u spoznaji prirode i ivota u skladu s njom, tj. u jedinstvu razuma i htijenja.
Sloboda je spoznata nunost, stav je:
a) Descartesa
c) Leibniza
b) Spinoze
d) F. Bacona
120. Dvije stvari ispunjaju duu uvijek novim i sve veim udivljenjem i strahopotovanjem, to se vie i
ustrajnije razmiljanje bavi njima: Zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni, napisao je:
a) I. Kant
c) Fichte
b) Bloch
d) Hegel
121. Radi tako da bi mogao maksimu svoje volje pomiljati kao vjeni zakon za sebe. Ispuni svagda svoje
odreenje, napisao je:
a) Kant
c) Fichte
b) Bloch
d) Hegel
122. Pravo-moralitet-udorednost oblici su objektivnog duha napisao je:
a) Kant
c) Fichte
b) Schelling
d) Hegel
123. Protiv svjetskog bola nauava askezu. U drutvu samilost i suosjeanje s patnjama drugih:
a) Schopenhauer
c) Kierkegaard
b) Bloch
d) Sartre
124. Svoju materijalnu etiku vrijednosti on je utemeljio na revalorizaciji emocionalnih vrijednosti. Vrijednosti su
u sebi apriorne. Postoji izabiranje vrijednosti nauavao je Max Scheler:
T N
125. etiri tipa Etosa (etos uzajamnosti, etos dobrobiti i sree, etos humanizma i etos institucija tvrdi:
a) Scheler
c) Plessner
b) Gehlen
d) Heidegger
126. Najstariji hrvatski znanstvenik i filozof svjetskog ugleda koji je posebno zasluan za uvoenje aristotelizma
u srednjevjekovnu kransku filozofiju je:
a) Frane Petri
c) Herman Dalmatin
b) Matija Vlai Ilirik
d) Ivan esmiki (Janus Panonius)

127. Homo volans naziv je za prvog zamiljenog padobranca koji upotrebljava u svom djelu Novi strojevi:
a) Nikola Gueti
c) Faust Vrani
b) Marin Getaldi
d) Juraj Kriani
128. Najstarije sveuilite filozofije i teologije osnovali su dominikanci 1396. godine u:
a) Splitu
c) Dubrovniku
b) Zagrebu
d) Zadru
129. Ugledni protestantski teolog, suradnik Lutherov. Taj je Istranin znaajan za razvoj hermenautike (ope
metode razumijevanja):
a) Ivan Stojkovi
c) A. Kaoti
b) M. Maruli
d) Matija Vlai Ilirik
130. Najglasovitiji arapski komentator Aristotela, kojeg Dante naziva velikim tumaem, iz 12. st. poznat po
latinskom imenu:
a) Avicena
c) Averroes
b) Hispanus
d) Avencebrol
131. Drava je savreno dobra kada je mudra, hrabra, umjerena i pravedna. Misao je to:
a) Sokrata
c) Aristotela
b) Platona
d) Tome Akvinskog
132. Uzorak prve utopije je:
a) Platonova Drava
b) Tomina Drava

c) Aristotelova Politika
d) Morusova Utopija

133. Glavna funkcija drave je odgoj graana. Tu misao prvi put nalazimo u Platonovoj dravi: T N
134. ovjek je po prirodi zoon politikon (politiko bie). Misao je to:
a) Sokrata
c) Platona
b) Aristotela
d) G. Bruna
135. U svakoj dravi mogua je valjana vladavina kojoj je cilj ope dobro, a mogua je i loa vladavina kojoj je
cilj korist onih na vlasti. Misao je to:
a) Sokrata
c) Platona
b) Tome Akvinskog
d) Aristotela
136. Koji od ovih oblika ne pripada valjanoj vladavini prema Aristotelu:
a) kraljevstvo
c) demokracija
b) republika
d) aristokracija
137. Koji od ovih oblika ne pripada looj vladavini:
a) aristokracija
c) tiranija
b) demokracija
d) oligarhija
138. Koji filozof je zaetnik meunarodnog prava:
a) T. Paracelsus
c) T. Campanella
c) H. Grotius
d) J. Bohme
139. Koji filozof (autor djela Dvije rasprave o vladi) zastupa tezu da su ljudi u prirodnom stanju jednaki i
slobodni te ih prirodni zakon ui da ne smiju nanositi tetu jedan drugom. Trajni suveren je samo narod, a
suverenitet je neotuiv:
a) T. Hobbes
c) J. Locke
b) Voltaire
d) Rousseau
140. Koji filozof je zaetnik liberalizma i jedan od prvih zagovaratelja vjerske tolerancije:
a) T. Hobbes
c) J. Locke
b) Voltaire
d) D. Hume

10

141. Termin opa volja (valja ga razlikovati od volje svih) koji je kasnije kroz povijest zloupotrebljavan u
razliitim totalitarizmima upotrijebio je:
a) T. Hobbes
c) J. Locke
b) J.J. Rousseau
d) I. Kant
142. Filozofija lijepog i filozofija umjetnosti je:
a) estetika
c) poetika
b) etika
d) filozofija egzistencije
143. Ideju lijepog kao sklad ili harmoniju poistovjeuje s idejom dobra i istine:
a) Sokrat
c) Aristotel
b) Platon
d) Trasimah
144. Dravi je korisna samo didaktika umjetnost, a ostale umjetnike, pa i Homera bi trebalo izbaciti iz drave
jer kvare mlade. Misao je to:
a) Sokrata
c) Aristotela
b) Platona
d) Heraklita
145. Umjetnost je oponaanje (mimesis, sjena sjene), trea od istine. Misao je to:
a) Sokrata
c) Aristotela
b) Platona
d) Heraklita
146. Etiku (odgojnu) funkciju tragedije kroz katarzu nauava:
a) Sokrat
c) Aristotel
b) Platon
d) Protagora
147. Umjetnost je sama sebi svrha. Umjetnik ne oponaa prirodu, on stvara neto novo, a za umjetniko
stvaralatvo potrebna je snaga genija. Misli su to:
a) Kanta
c) Schellinga
b) Fichtea
d) Hegela
148. Umjetnost ima funkciju katarze, ona oslobaa ovjeka u ovom najgorem od svih moguih svjetova. Stav je
to:
a) Kierkegaarda
c) Nietzschea
b) Schopenhauera
d) Leibniza
149. Ideal estetskog stila uivanja u neponovljivosti trenutka je Don Juan. Napisao je to:
a) Kierkegaard
c) Nietzsche
b) Schopenhauer
d) Croce
150. Umjetnost je sebe u djelo postavljanje istine bitka. Napisao je to:
a) Heidegger
c) Gadamer
b) Sartre
d) Husserl
151. Obiljeja umjetnosti su igra, simbol i sveanost. Napisao je to:
a) Heidegger
c) Gadamer
b) Sartre
d) Husserl
152. Umjetnost i znanost usmjerene su na isti cilj spoznaje prirode. Umjetnost se dri povrine stvari, oslanja se
na osjetilno iskustvo. Znanost spoznaje unutranje sile, a oslanja se na matematiki proraun. Napisao je:
a) N. Kuzanski
c) J. Kepler
b) Leonardo da Vinci
d) M. de Montaigne
153. Stanja supstancije prema Spinozi su:
a) atributi
b) modusi
c) monade
d) tropi

11

154. Spoznaja jednog mogua je jedino mistinom ekstazom, tvrdio je:

a) Platon
b) Plotin
c) Epikur
d) Epiktet
155. Cilj povijesti bit e dostignut pobjedom nebeske drave nad zemaljskom, tvrdio je:
a) Tertulijan
b) Albert Veliki
c) Toma Akvinski
d) Augustin
156. Pojam homo faber, ovjek radnik, koji svojim radom odreuje svoj ivot i sudbinu, nalazimo kod:
a) Bruna
b) Petria
c) Galilea
d) Kopernika
157. Kritiku stare logike u Novom organonu dao je:
a) Descartes
b) R. Bacon
c) F. Bacon
d) Leibniz
158. Ocem prosvjetiteljstva smatra se:
a) R. Descartes
b) T. Hobbes
c) Leibniz
d) J. Locke
159. Vrlina suzdravanja kojom se postie duevni mir, za skeptike je:
a) epohe
b) autarkija
c) ataraksija
d) entelehija
160. Supstanciju kao uzrok same sebe, Causa sui, odredio je:
a) Augustin
b) Tertulijan
c) P. Abelard
d) Spinoza
161. Tiraniju, oligarhiju i demokraciju kao loe oblike vladanja, odredio je:
a) Platon
b) Aristotel
c) Sokrat
d) Augustin
162. Temelje logike, upotrebom indukcije i definicije, postavio je:
a) Sokrat
b) Platon
c) Aristotel
d) Protagora
163. U sredite prouavanja, ovjeka (a ne boga, logos, prirodu) prvi su postavili:
a) sofisti
b) skeptici
c) stoici
d) epikurejci
164. Dua je entelehija tijela, rekao je:
a) Platon
b) Aristotel
c) Augustin
d) Spinoza
165. Utemeljiteljem filozofije politike smatra se:
a) Platon
b) Aristotel
c) Hobbes
d) Locke
166. Drugorazrednu ulogu umjetnosti kao sjeni sjene dao je:
a) Aristotel
b) Platon
c) Kant
d) Schelling
167. Glavno djelo Tome Akvinskog je:
a) De civitate Dei
b) Summa Theologiae
c) Ispovijesti
d) Teoloko-politika rasprava
168. Umna spoznaja kod Platona je:
a) anamneza
b) doksa
c) noesis
d) mimesis

12

169. Da je svaki priprosti kranin blii Bogu od Platona, tvrdio je:

a) Augustin
b) Tertulijan
c) P. Abelard
d) Albert Veliki
170. Gledite po kojem postoji samo Ja sa svojim doivljajima i nita vie, je:
a) panpsihizam
b) panteizam
c) agnosticizam
d) solipsizam
171. Prema D. Humeu, osnova zakljuivanja o uzrono-posljedinim vezama je:
a) vjera
b) intuicija
c) obiaj (navika)
d) um
172. G. W. Leibniz smatra se preteom:
a) filozofije povijesti
b) simbolike logike
b) gnoseologije
d) prosvjetiteljstva
173. Uenje o potpunoj uzronoj odreenosti (svijetom vlada nunost, nema sluajnosti) jest:
a) dijalektika
b) dezalijenacija
c) deizam
d) determinizam
174. Uenje o srei ili blaenstvu kao motivu i cilju ljudskog djelovanja, jest:
a) eudaimonizam
b) evolucionizam
c) eklekticizam
d) entelehija
175. Shvaanje da je ovjek sredite svemira, mjera, smisao i konana svrha svega zbivanja, je:
a) antropocentrizam
b) antropomorfizam
c) altruizam
d) amoralizam
176. Uenje da je sva materija proeta ivotom je:
a) solipsizam
b) panpsihizam
c) panlogizam
d) hilozoizam
177. Uenje o postojanju uroenih ideja, predodaba, pojmova, bilo kao gotovih sadraja, bilo kao dispozicija,
jest:
a) nativizam
b) idealizam
c) noetika
d) realizam
178. Da suveren ima apsolutnu vlast te da je drutveni ugovor neopoziv, tvrdio je:
a) Hobbes
b) Rousseau
c) Locke
d) Montesquieau
179. Hipija, Trasimah, Kalikle i Protagora bili su:
a) sofisti
b) skeptici
c) stoici
d) epikurejci
180. Frankfurtskom krugu ne pripada:
a) Theodor Adorno
c) Edmund Husserl

b) Herbert Marcuse
d) Erich Fromm

181. Da bit zbilje izmie inteligenciji, a dohvaa ju samo intuicija koja je prava filozofska metoda, tvrdio je:
a) Henri Bergson
b) A. Comte
c) E. Husserl
d) M. Horkheimer
182. Na razmeu era, u Aleksandriji, glavni mislilac helenistiko- idovske filozofije Filon (30.p.n.e.-50. n.e.)
nastoji povezati starozavjetnu predaju s grkom filozofijom. Po Filonu, Bog je nepojmljiv, nedokuiv
racionalnoj spoznaji. Primjeren je put Bogu jedino:
a) vjera u spasenje
b) ekstaza
c) spoznaja
d) dijalektika

13

183. Osnova srednjovjekovne kole bila je nastava koja se dijelila na trivijum i kvadrivijum. Sadrajno su se pri
tom orijentirali prema shemi etiriju stoernih vrlina preuzetoj od:
a) Aristotela
b) Epikura
c) Plotina
d) Platona
184. Govor je prema Heideggeru:
a) miljenje bitka
c) kua bitka

b) zaborav bitka
d) pastir bitka

185. Utemeljitelj estetike kao discipline smatra da je estetika znanost koja istrauje osjetilnu spoznaju lijepog.
On je
a) Hegel
b) Baumgarten
c) Gadamer
d) Schelling
186. Pragmatizam smatra da znanje stjeemo sudjelujui u:
a) miljenju
b) htijenju
c) osjeanju
d) djelovanju

e) suenju

187. Paradoks je jedini oblik zagovaranja istine koliko je ona dostupna ljudskom razumu. Utoliko je Pascal
blizak pironistikom:
a) relativizmu
b) dogmatizmu
c) kriticizmu
d) skepticizmu
188. Utemeljitelj logike kao zasebne filozofske discipline je:
a) Protagora
b) Aristotel
c) Platon
d) F. Bacon
189. Najvii pojmovni rodovi (najopenitiji pojmovi) su:
a) koncepti
b) supstancije
c) kategorije
d) rodovi
190. Zagovarajui strogu pobonost, puritanski moral i ukazujui na iskvarenost pape i visokog sveenstva,
zavrio je na lomai 1498. god:
a) G. Bruno
b) G. Galilei
c) M. Luther
d) G. Savonarola
191. Njegovo uenje je 1141. osueno u cjelini. Poznat je po djelu "Etika" i svojim pismima Heloizi. Djelovao je
u Parizu.
a) Anselmo
b) Occam
c) Abelard
d) Eriugena
192. Najutjecajniji humanist Europe, poznat po djelu "Pohvala ludosti" je:
a) T. Morus
b) Erazmo Rotterdamski
c) M.De Montaigne
d) H. Grotius
193. Tezom u djelu "Vladar" da cilj opravdava sredstvo, utemeljio je novovjekovnu politiku misao:
a) T. Campanella
b) H. Grotius
c) T. Morus
d) N. Machiavelli
194. Zaetnik utopijskog promiljanja novovjekovne drave je:
a) Campanella
b) Grotius
c) T. Morus
d) Machiavelli

195. Glavni urednik i dua Enciklopedije bio je:

a) Rousseau
b) Diderot
c) Voltaire
d) D`Alambert

14

196. Duhovni voa francuskog prosvjetiteljstva, borac protiv netolerancije i vjerskog fanatizma, ipak tvrdi:
"kada Boga ne bi bilo trebalo bi ga izmisliti.":
a) Diderot
b) Rousseau
c) Voltaire
d) Montesquie
197. Da je privatno vlasnitvo izvor svih nejednakosti u drutvu, te se treba vratiti prirodnom stanju jednakosti,
tvrdio je:
a) Diderot
b) Rousseau
c) Voltaire
d) Montesquie
198. Prvi nacrt svog apsolutnog idealizma iznio je Hegel u djelu:
a) Znanost logike
b) Enciklopedija filozofskih znanosti
c) Fenomenologija duha
d) Filozofija povijesti
199. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei anomalija.
a) izraslina
b) bezimenost
c) godite
d) iznimka
e) pravilnost
200. Odredite rije koja ne dijeli znaenje s rijei azil
a) zatvor
b) sklonite
c) skrovite
d) utoite
e) zaklon
201. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei norma
a) obrazac
b) iznimka
c) mjera
d) kanon
e) regula
202. Odredite rije kojom se ne moe opisati znaenje rijei objektivan
a) nezainteresiran
b) stvaran
c) materijalan
d) pristran
e) pravedan
203. Odredite rije koja najblie opisuje znaenje rijei simultan
a) viestruk
b) viekratan
c) istodoban
d) patvoren
e) prijetvoran
204. Odaberite rije koja najblie opisuje znaenje rijei status
a) poloaj
b) bogatstvo
c) mo
d) nedodirljivost
e) vanost

15

205. Odredite rije po znaenju suprotnu rijei naprasnost

a) sporost
b) pristojnost
c) arogancija
d) grubost
e) smirenost
206. Odredite rije po znaenju suprotnu rijei afirmacija
a) anonimnost
b) tvrdnja
c) stagnacija
d) mogunost
e) negacija
207. mogunost- izvjesnost: potencija-?
a) snaga
b) sigurnost
c) dobit
d) neizvjesnost
e) razum
208. tajna-poricati: istina-?
a) prisiljavati
b) dokazivati
c) priznavati
d) razuvjeravati
e) suditi
209. mogunost-ponekad: sigurnost-?
a) uvijek
b) moda
c) povremeno
d) rijetko
210. sajam-trgovina: bazen-?
a) tranje
b) tenis
c) nogomet
d) plivanje
211. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih
a) pakt
b) savez
c) asocijacija
d) publika
e) alijansa
212. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih
a) nezgrapan
b) neuk
c) trapav
d) glomazan
e) nevjet
213. izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih
a) leeran
b) nemaran
c) komotan
d) neusiljen
e) umjetni

16

214. Izbacite pojam koji po znaenju odudara od ostalih

a) kriza
b) prijelom
c) suglasje
d) neprilika
e) svaa
215. U tri etvrtine sluajeva razlog izlijetanja s ceste je prebrza vonja. Meu vozaima koji su sletjeli s ceste
jedna treina je starija od 65 godina. Ima li meu vozaima koji su stariji od 65 godina onih koji prebrzo voze?
a) moda da, moda ne
b) nema, vozai ili su stariji od 65 godina ili prebrzo voze
c) nita se ne moe zakljuiti iz navedenih injenica
d) sigurno da
e) nije vjerojatno jer bre voze mladi vozai
216. U teniskom turniru nastupaju 32 natjecatelja. Turnir se igra tako da pobjednici napreduju u slijedee kolo,
poraeni ispadaju. Koliko puta treba pobijediti da bi se pobijedilo na turniru?
a) est
b) pet
c) etiri
d) osam
e) sedam
217. Jozo tri sporije od Gorana. Goran tri bre od Ante. Ante tri sporije od Mate. Ako svi tre u istoj trci,
kojim e redom doi na cilj?
a) Goran, Jozo, Mate, Ante
b) Goran prvi, a redoslijed ostalih ne moe se utvrditi
c) Goran prvi, Ante posljednji, redoslijed ostalih se ne zna
d) Toan raspored se uope ne moe utvrditi
e) Goran, Mate, Jozo, Ante
218. etiri su broda startala jedan iza drugog redom a,b,c,d. Zatim je brod c zaostao iza broda d. Brod b je
prestigao brod a, a brod d potom bio prestignut od broda c. Kojim su redom doli na cilj.
a) a,b,d,c
b) b,a,d,c
c) b, c,d,a
d) prvo b, a za ostale se ne moe utvrditi
e) b,a,c,d
219. Meu kandidatima za studij prava 60 % ine ene, a 40% mukarci. U vrijeme testiranja odustaje 5%
kandidata. Kojeg su spola kandidati koji odustaju?
a) nita se ne moe zakljuiti iz navedenih injenica
b) meu onima koji odustaju sigurno ima ena
c) meu onima koji odustaju sigurno nema ena
d) meu onima koji odustaju sigurno ima mukaraca
e) meu onima koji odustaju sigurno nema mukaraca
220. Ako je to uto, onda je to krug. To je uto. to moemo zakljuiti?
a) to sasvim sigurno nije krug
b) to bi mogao biti krug
c) to je sasvim sigurno krug
d) to vjerojatno nije krug
e) nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti
221. Ako je to uto, onda nije krug. To nije krug. to moemo zakljuiti?
a) to je sasvim sigurno uto
b) to sasvim sigurno nije uto
c) to bi moglo biti uto
d) nita se sa sigurnou ne moe zakljuiti
e) to vjerojatno nije uto

17

222. Ako su neki bolesni ljudi slabi, i ako se slabi brzo umaraju, onda znademo da se neki bolesni ljudi brzo
umaraju.
223. Ako znamo su neki Austrijanci i neki Nijemci rodom Afrikanci, i ako znamo da su neki Afrikanci zdravi,
onda moemo biti sigurni da su neki Austrijanci i neki Nijemci zdravi.
224. Ako nijedan som ni pastrva nisu morske ribe, a nijedna morska riba ne moe opstati izvan vode, onda
zasigurno nijedan som niti pastrva ne mogu opstati izvan vode.
225. Ako se neki ljudi vole, a nijedan koji voli ne mrzi, onda neki ljudi mrze.
226. Palaung i viet-moung pripadaju mon-khmerskim jezicima, a ovi pak uz nikobarski i aslinski pripadaju
austroazijskim. Jezici munda su austroazijski jezici, no sigurni smo da nisu ni nikobarski ni aslinski. Uz dva
navedena mon-khmerska jezika postoje jo dva u koje sigurno ne pripadaju jezici munda, koji ne pripadaju niti
palaungu.
Stoga, ne moemo biti sigurni kojoj od podskupina austroazijskih jezika pripadaju jezici munda.
a) Tono; b) Netono; c) Vjerojatno;
227. Semitski jezici se dijele na sjeveroistone, sjeverozapadne i jugozapadne, koji svi uz berberske, kuitske,
egipatske, omotske, zapadne adske i istone adske jezike pripadaju afrazijskim jezicima. Masa i biu-mandara
jezici su afrazijski jezici i pripadaju jednoj od skupina jezika koji su prethodno razdijeljeni:
a) sjeveroistoni semitski; b) zapadni adski; c) berberski; d) adski; e) jugozapadni semitski
228. Pet je izrezanih rijei poredano jedna iza druge. Rije "za" je druga s lijeve strane, a rije "tri" desno od
rijei "mijim". Ako rije "mijim" prenesemo lijevo do rijei "tri", zaokrui kako reenica ne bi mogla glasiti:
a) Mi za mijim tri repom.
b) Mijim tri za repom mi.
c) Repom za mijim tri mi.
d) Mi za repom mijim tri
e) dvije reenice od navedenih
229. U velikoj zgradi postoji sedam koncertnih dvorana koje se nalaze jedna ispod druge. Dvije se nalaze ispod
razine zemlje, a ostale iznad. Petkom se u svim dvoranama istovremeno odrava koncert. Underground koncert
odrava se u najnioj dvorani i zavrava najkasnije. R'n'r svira ispod turbo-folk koncerta a iznad rap koncerta.
Pop koncert traje do 23 sata i publika izlazi ne silazei. Etno koncert odrava se kat do R'n'r koncerta.
Na kojem se katu koncert klasine glazbe ne moe odravati u ovako rasporeenim dvoranama?
a) 1; b) 1; c) 2; d) 3; e) 4;
230. Tri su djevojke, najbolje prijateljice, Marica, Milica i Mandica sjele na klupu. Svaka ima drugaiju boju
kose, no nose isti model cipela razliitih brojeva. Umorne od etnje izule su cipele i stavile ih pred sebe.
Crvenokosa je sjela u sredinu. Prijateljica lijevo od nje, gledajui ih sprijeda kako sjede, ima najvei broj cipele.
Marica nije brineta i nosi srednji broj cipela u odnosu na prijateljice. Najmanje cipelice ne nosi Milica.
Ako prijateljica koja sjedi na desnom kraju klupe zamjeni mjesto s prijateljicom do nje, samo crvenokosa nee
moi obuti cipelice. Cipele e moi obuti:
a) Milica i Mandica
b) Mandica i Marica
c) Marica i Milica

18

19