1.

Uvod

 ovjekove su sposobnosti percepcije i

reagiranja na dogaaje ograniene.
Potrebno mu je raunalo koje e nadzirati
i voditi procese te upravljati njima.
Nuan mu je i robot koji e umjesto njega
obavljati opasne i neugodne poslove, kao i
poslove koji zahtijevaju preciznost,
ponavljanje i kvalitetu.
Razvoj elektronike donosi automatizaciju
proizvodnje koja prvi put omoguuje
postizanje planirane koliine proizvoda.

 Proizvodnju je potrebno dobro i kvalitetno

pripremiti, ali i precizno planirati kako bi se
svi poslovi obavili navrijeme, uz optimalni
utroak svih proizvodnih resursa:
materijala, rada, novca, informacija,
instrumentarija i energije.
Konkurencija proizvoaa sve je jaa i
automatizacija prerasta u automaciju. Nije
vie dovoljno samo raditi i planirati, nego
to treba initi na mudar nain.

Umjetna je inteligencija proces prouavanja

ideja koje raunalima omoguuju inteligenciju.
Meutim, postavlja se pitanje to je
inteligencija?
ovjeku se, kada se spomene taj pojam,
najee javljaju razliite asocijacije, kao to
su:

sposobnost razumijevanja i zakljuivanja

sposobnost uenja i primjene znanja
sposobnost opaanja i prepoznavanja
fizikih objekata.

Inteligencija je ujedno i sposobnost primanja,

obrade, prikazivanja i uporabe informacija, a to
je sposobnost ugraena u mnoge raunalne
programe namijenjene specifinim
primjenama. Bez obzira na sve to, osnovni
ciljevi primjene umjetne inteligencije jesu:

uiniti raunala korisnijim pri obavljanju zadanih

poslova razumijevanje temeljnih naela koja ine
inteligenciju.

To pak treba pridonijeti uinkovitijem

rjeavanju problema (prema Beniu,10).

 Neka motrita umjetne inteligencije u

industrijskoj
proizvodnji.
Suvremena
industrijska proizvodnja i, posebice, CIM
(Computer Integrated Manufacturing raunalom
integrirana
proizvodnja)
koncepcija pogodno su tlo za primjenu
svega onoga to danas obuhvaa
umjetna inteligencija.

Virtualni svijet (virtual world) - okruenje uenja (prema Forresteru, 32)

Dananje suvremene koncepcije logistike i

pristup primjeni umjetne inteligencije u
industrijskoj proizvodnji oituju se ukljuivanjem
ovih metoda i naina rjeavanja problema:
ekspertnih sustava u klasinom smislu (expert
systems)
sustava za potporu odluivanju (decision support
systems)
modeliranja za uenje (modelling for learning).

Osim samih koncepcija, umjetna

inteligencija razumijeva i niz specifinih i
opih metoda to ih te koncepcije trebaju
oivotvoriti. Spomenimo samo neke
specifine:

raunalno uenje (machine learning)

heuristika (heuristics)
logiko programiranje (logical programming)
neuralne mree (neutral networks)
teorija kaosa (chaos theory) (10).

Osnovni je cilj pri tome razviti inteligentne

sustave koji bi trebali preuzeti nadzor i
upravljanje proizvodnjom.
Njihova je konkretna zadaa primjena u:

inteligenciji informacijskog sustava

potpori poslovnom odluivanju
dijagnostici (prepoznavanju oblika, predmeta,
mjerenju)
oblikovanju proizvoda
projektiranju tehnolokih postupaka
projektiranju proizvodnih procesa i sustava
planiranju i praenju proizvodnje (94).

Hijerarhijske piramide rjeavanja problema u industrijskoj tvrtki

(prema Beniu,10)

Ekspertni sustavi
Klasina koncepcija ekspertnog sustava
temelji se na raunalnom programskom
sustavu koji objedinjuje bazu znanja sa
svom potrebnom i nunom radnom
okolinom, koja mu treba omoguiti
autonomno djelovanje unutar unaprijed
zadanih okvira.

U biti, ekspertni su sustavi namijenjeni

dijagnostici, jer se pomou njih obino
naizgled lako mogu dobiti dijagnostiki
odgovori.
Na temelju vidljivih znakova neke pojave,
neupueni korisnik moe utvrditi o emu je
uistinu rije, te je zbog toga njihova uloga
u industriji ponajprije savjetodavna.

Sustavi za potporu odluivanju. Pri detaljnijoj

ralambi industrijske proizvodnje, uoava se
da koncepcija sustava za potporu odluivanju
(DSS - Decision Support System) ima znaajnu
primjenu.
Ta se koncepcija unekoliko razlikuje od klasine
koncepcije ekspertnog sustava, iako u biti i ti
sustavi na neki nain pripadaju univerzalnim
ekspertnim sustavima.
Sustavi za potporu odluivanju danas su
metafora za raunalno orijentirane i inteligentno
koncipirane programske sustave koji iskljuivo
slue kao potpora za racionalno donoenje
odluka u sloenim situacijama i nedovoljno
strukturiranim problemima (fuzzy logic).

Ekspertni sustav (prema Grbavcu, 36)

Paradigma sustava za potporu odluivanju (prema Beniu, 10)

Modeliranje za uenje. Modeliranje za uenje

jedna je od koncepcija kojom se na ovjeku
prikladan nain moe rjeavati mnotvo
problema.
Bez obzira na bitne razlike od dosad opisanih
koncepcija (ekspertnih sustava i sustava za
potporu odluivanju), obje koncepcije imaju
neto zajedniko. To je model. Model je conditio
sine qua non svakog zakljuivanja i uenja, bez
obzira na to kako ga mi zvali.
Osnovni aspekti raunalnog uenja jesu
automatsko programiranje, umjetnika
kreativnost, saimanje podataka, optimiranje,
traenje i izgradnja teorija (32).

Modeliranje za uenje savjetodavna je

metodologija potpore odluivanju koja se
koristi analitikim instrumentarijem i
bliskim asocijacijama.
Cilj procesa je razvijanje smisla za
prikladno poslovno razmiljanje,
usmjeravanje diskusije prema razvoju
novih opcija i ideja koje poboljavaju
donoenje odluka.

1.
2.
3.
4.
5.

Modeliranje procesa radi njihova

prouavanja u biti je kompilacija mnogih
ve poznatih modela i polazita u
rjeavanju problema, a svi izravno
potjeu iz operacijskih istraivanja.
U toj su kategoriji:
teorija igara,
teorija odluivanja i primjena
vjerojatnosti,
sustavska dinamika,
raunalne simulacije (u najirem smislu) i
statistiko prognoziranje.

Naposljetku, ak se i sama teorija kaosa,

kao najnoviji hit u operacijskim
istraivanjima i umjetnoj inteligenciji, moe
svrstati u tu skupinu metoda.
Primijenjeno na samu organizaciju
proizvodnje, prethodna se koncepcija
oituje tako da se interaktivnom igrom na
modelu stjeu znanja o ponaanju realnog
sustava.

Inteligentni proizvodni sustavi.Pri kraju

uvodnih razmatranja daje se jedna od
moguih sinteza onoga to u radu
nazivamo inteligentnim proizvodnim
sustavom.
Bez obzira na formu i specifini oblik
konkretne realizacije, koncepcija
raunalom integrirane proizvodnje
nezamisliva je bez prikladne upravljakonadzorne strukture. Uloga te strukture
identina je pak ulozi ivanih stanica
biolokih organizama u prirodi.

Suvremeni fleksibilni proizvodni sustavi (Flexible

Manufacturing System - FMS) imaju ova
obiljeja:

autonomiju;
raunalno upravljanje i nadzor;
organizaciju; sustav je organiziran
opu dijagnostiku;
optimizaciju funkcija i resursa;
prognostiku preventivu;
veze s okolinom.

Opi prikaz inteligentnog proizvodnog sustava (prema Beniu, 10)

Razliiti slojevi softvera za umjetnu inteligenciju (prema Beniu, 10)

U tvrtkama za preradu drva i proizvodnju

namjetaja navedene koncepcije
upravljanja osiguravaju prikladan nain na
koji se mogu rjeavati problemi u
proizvodnji i poslovanju. Koncepcijama je
zajedniko da se na temelju sposobnosti
razumijevanja, zakljuivanja, uenja,
primjene znanja i informacijskih
tehnologija, opaanja i prepoznavanja
dogaaja i objekata mogu koristiti u smislu
savjetodavne inteigentne potpore
procesima odluivanja i upravljanja.

Opisane koncepcije danas ine

suvremenu koncepciju u izgradnji i
vrednovanju teorija, posebice onih vezanih
za djelovanje proizvodnih sustava u
preradi drva i proizvodnji namjetaja.