UNIVERZITET U ZENICI

MAINSKI FAKULTET U ZENICI

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

mr. sc. Alan Lisica

UNIVERZITET U ZENICI
MAINSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Obavljanje proizvodnih operacija na radnim mjestima nije mogue bez obezbjeenja

materijala - ZALIHA odgovarajueg kvaliteta, kvantiteta i u odreeno vrijeme.
S obzirom na to da se metode za obezbjeenje osnovnog materijala mogu
primjenjivati i za obezbjeenje pomonog materijala, dalje e se prouavati
obezbjeivanje osnovnog materijala sa tenjom da se osiguraju dva osnovna cilja:
a) da se obezbijedi kontinuitet procesa proizvodnje i
b) da se materijal obezbijedi uz najnie trokove.

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

U funkcionalnoj zavisnosti zaliha - vrijeme - proizvodna potronja, mogu se javiti

sljedei sluajevi:
neblagovremenom nabavkom materijala moe doi do pada zaliha na nulu i
prekida proizvodnje

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

nabavkom materijala za dui vremenski period moe se desiti da se u jednom

periodu nepotrebno dri visoka zaliha materijala (umrtvljena sredstva), a u drugom
da dolazi do pada na nulu i ugroavanja proizvodnje

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

planskom nabavkom vie puta godinje moe se eliminisati prekid proizvodnje

obezbijeenjem kontinuiteta u snabdijevanju zalihama, niskim ali i konstantno
umrtvljenim zalihama, a s tim i finansijskim sredstvima

OPTIMIZACIJA ZALIHA

Skladitenje velikih koliina materijala i njihovo due zadravanje u skladitu izaziva

poveanje ukupnih trokova proizvodnje, to se nepovoljno odraava na cijenu
kotanja finalnog proizvoda. Zbog toga je potrebno u skladitu imati optimalne
koliine materijala.
Da bi se utvrdila optimalna koliina materijala na zalihi, potrebno je da ispitamo
ponaanje trokova vezanih za obezbjeenje i uvanje materijala. Ti trokovi
obuhvataju:
o trokove redovne nabavke,
o trokove hitne (naknadne) nabavke i
o trokove skladitenja.
Ovim trokovima nije obuhvaena nabavna cijena materijala zato to je ukupno
potrebna koliina materijala poznata (plan materijala).
6

OPTIMIZACIJA ZALIHA

S obzirom na razliitost mogunosti nabavke materijala sa aspekta raspoloivosti na

tritu i sopstvenih mogunosti preduzea, zalihe se mogu posmatrati sa dva
aspekta:
o hitne nabavke nisu dozvoljene i
o hitne nabavke su dozvoljene.

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke nisu dozvoljene - planirane nabavke

Hitne nabavke nisu dozvoljene - planirane nabavke

Prvo e se posmatrati sluaj konstantne potronje materijala M, pri emu nisu
dozvoljene hitne nabavke.

gdje je: n - broj perioda u toku intervala T

t - vrijeme trajanja jednog perioda.
8

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke nisu dozvoljene - planirane nabavke

Funkcija trokova za ovaj sluaj (dokaz funkcije na predavanjima) je formirana iz

dvije grupe trokova koji se, po jedinici materijala M, nejednako ponaaju.
Trokovi nabavke se smanjuju po jedinici materijala M ukoliko se koliina
materijala M poveava, to je uoljivo iz prvog lana funkcije, koji e se oznaiti
sa F1(x), tj.:
C0 - trokovi redovne nabavke materijala M u jednoj porudbini. (Izazivaju ih poslovi
koji se pojavljuju pri pripremi jedne - svake porudbine, kao to su kompletiranje
dokumentacije, kontakti sa potencijalnim dobavljaima, izbor dobavljaa i dr. Ovdje
spadaju i trokovi usljed: utovara, prevoza, istovara i smjetaja materijala u skladitu.
Lako se moe utvrditi da ovi trokovi imaju karakter konstantnih trokova u odnosu
na koliinu materijala koja se nalazi u jednoj porudbini.)
x koliina materijala u jednoj narudbi
X planirana koliina materijala za nabaviti u promatranom periodu
9

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke nisu dozvoljene - planirane nabavke

Trokovi skladitenja se poveavaju sa poveanjem koliine materijala M,

(odnosno vrijednost x) to se vidi iz drugog lana funkcije koji e se oznaiti sa
F2(x), pa je:

Funkcija trokova sastavljena je iz dvije funkcije i to F1 koja je opadajua F2 rastua,

to dovodi do postojanja minimuma funkcije F(x):
C1 - trokovi skladitenja jedne jedinice materijala M, u toku jedne vremenske
jedinice, a odnose se na sve poslovne veze za uvanje materijala u skladitu. (Takvi
trokovi su na primjer: trokovi zbog zauzetosti skladinog prostora, zbog plaanja
radnika u skladitu, zbog kamata usljed zamrzavanja zaliha materijala i dr.)

10

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke nisu dozvoljene - planirane nabavke

F (x) =F1(x) + F2(x)

F1(x) = F2(x)
Najmanji ukupni trokovi mogu se postii samo ako su opadajui (nabavka) i
rastui trokovi (skladitenja) meusobno jednaki.

Grafika optimizacija koliine materijala i trokova nabavke

11

ZADATAK
Jedno transportno preduzee planira da u toku jedne godine (300 dana) nabavi
1900 automobilskih guma. Shodno dugoronom ugovoru, gume nabavlja od
jednog isporuioca, tako da je poznato da jedna porudbina izaziva trokove od
24300 n.j. (ne uraunava se nabavna cijena guma), bez obzira na koliinu tj. broj
porudbina. Trokovi skladitenja jedne gume iznose 38 n.j. dnevno.
Izraunati:
a) Koliko guma treba da sadri jedna porudbina da bi ukupni trokovi skladitenja
i nabavke (ne uraunava se nabavna cijena gume) bili minimalni? U koliko
porudbina e biti isporuena ukupna koliina?
b) Izraunati ukupne minimalne trokove, kao i vrijeme za koje se utroi jedna
porudbina.
c) Koliko iznose ukupni trokovi skladitenja i nabavke, ako se u jednoj porudbini
doprema po 50 guma? Uporediti ove trokove sa minimalnim i utvrditi razliku.
d) Grafikim putem nai rjeenje pod c)

RJEENJE
Polazni podaci u zadatku su:
X = 1900 guma
T = 300 dana
C0 = 24300 n.j/porudbini
C1 = 38 n.j/kom.dan
a) Optimalan broj guma i broj porudbina
Funkcija trokova:

Da bi se utvrdila optimalna koliina guma u jednoj porudbini, potrebno je minimizirati

funkciju F(x), to podrazumijeva izjednaenje sa nulom tj.

F(x) 46,17 10 6

1
5700 x 0
x

x x0 90 guma

to znai da jedna porudbina treba da sadri 90 guma da bi trokovi bili minimalni.

Broj porudbi:

X 1900
n0

21,11 21 narudba
x0
90
iz ega proizilazi da se sa 21 narudbom nabavi n0 x0 = 21 90 = 1890
odnosno, s obzirom na to da je preostalo Qd = X n0 x0 = 1900 - 2190 = 10 guma,
potrebno je u 20 narudbina nabaviti po 90 guma a u jednoj porudbini 90+10=100
guma.
b) Minimalni trokovi nabavke i skladitenja
Minimalni trokovi nabavke izraunavaju se zamjenom vrijednosti x0 u jednaini
funkcije trokova F(x) tj.

F(x 0 ) 46,17 106

1
1
5700 x 0 46,17 106 5700 90
x0
90

513000 51300 1026000 n.j.

Vrijeme za koje se utroi koliina guma po jednoj porudbi:

t0

T 300

14,28 dana
n0
21

c) Trokovi nabavke 50 guma u porudbini

Ukoliko se u jednoj porudbi nabavlja x1 = 50 guma ukupni trokovi su:

1
1
6
F(x1 ) 46,17 10 5700 x1 46,17 10 5700 50
x1
50
6

923400 285000 1280400 n.j.

S obzirom da je F(x1) > F(x0) u sluaju nabavljanja po 50 guma u porudbini gubitak
bi bio:
F = F(x1) - F(x0) = 1208400 102600 = 18240 n.j/god.

d) Grafiko rjeenje pod c)

Radi grafikog rjeavanja zadatka pod c) potrebno je funkciju F(x) = 46,17106 1/x +
5700x, predstaviti u koordinantnom sistemu, to se najjednostavnije postie njenim
rastavljanjem na F1(x) trokovi nabavke i F2(x) trokovi skladitenja, pri emu se
dobija sljedei grafik:

Grafiko rjeenje optimizacije trokova nabavke

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

U toku proizvodnje i pored izvrenog planiranja zaliha i nabavki za dui period (est
mjeseci, godinu dana i sl.) mogu se desiti situacije hitnih neplaniranih nabavki
materijla iz vie razloga:

zbog promjena u tehnologiji izrade proizvoda po posebnom zahtjevu kupca,

zbog promjena proizvodnog programa usljed posebnih zahtjeva trita,
zbog propusta u dugoronijem planiranju zaliha (nenarueno, malo narueno i dr.)

17

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

U pomenutim sluajevima u cilju optimizacije zaliha i minimiziranja trokova uvode

se odreene pretpostavke:

u toku jednog perioda moe se vriti najvie jedna do dvije hitne nabavke, to
znai potrebu sagledavanja svih razloga hitne nabavke, grupisanje i zajedniko
nabavljanje u ciklusima,
dozvoljena je pojava nedovoljnih zaliha, to znai da ne postoji ni poetna ni
zavrna zaliha krajem perioda (otvoren mini stok), gdje je q = y,
trokovi hitne nabavke po jedinici materijala - sirovine S su poznati.
Prema tome, jedina razlika od predhodnog sluaja jeste u dozvoljenoj mogunosti za
pojavu nedovoljnih zaliha.
Takva pretpostavka prikazan je grafiki na sl.

18

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

Dijagram planiranih nabavki kada hitne nabavke su dozvoljene

19

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

Trokovi za jedan period bie sastavljeni iz tri dijela:

1- trokovi porudbine - C0
2- trokovi skladitenja u predperiodu t1 koji iznose:

C1 t 2
y
2

3- trokovi hitne nabavke u predperiodu t2 vremenskih jedinica, koji se

izraunavaju po obrascu:

C2 t 2
x y
2
Gdje je:
"x" - potrebna koliina sirovine S u toku cijelog perioda
"y" - raspoloiva koliina materijala S na poetku perioda.
20

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

Funkcija trokova za cio interval sastoji se od zbira ova tri troka, pa slijedi:

C t
C t

F x , y C 0 1 1 y 2 2 x y n
2
2

Kada u ovoj jednaini izvrimo mnoenje, a zatim zamjenu parametara t1 i t2 i

parametra n sa poznatom relacijom, bie:

X C1 T y 2 C 2 T x y
F x , y C 0

x
2
x
2
x

U prethodnoj jednaini postoje dvije nepoznate, pa treba nai njen minimum i po

jednoj i po drugoj. One vrijednosti promjenljive x i y za koje funkcija postie
minimum jesu optimalne i oznaene su sa "x0" i "y0".
21

OPTIMIZACIJA ZALIHA - Hitne nabavke su dozvoljene - neplanirane nabavke

poslije zamjene i sreivanja konano se dobija:

F x 0 , y 0 2 T X C C 0 C1

C2
C1 C 2

Veliine x0 i y0 i F(x0,y0) sadre jedan isti lan koji se oznaava sa k:

C2
C1 C 2

Ovaj koeficijent se moe kretati u granicama 0<k<1, zato to je C1 > 0 i C2 > 0.

Zamjenom u prethodnim jednakostima dobijaju se praktiniji obrasci za proraune.
Takoe lako se dolazi i do obrazaca za t0 i n0:

t1, 0 t10 k

t 2, 0 t10 1 k

1
k

n 0 n10 k
22

ZADATAK
Godinja potronja (365 dana) motornog ulja jednog transportnog preduzea je
5.000 litara. Trokovi redovne nabavke iznose 7300 n.j po jednoj narudbi, dok su
trokovi skladitenja 1 litra ulja 4 n.j. Tokom eksploatacije vozila moe se desiti
neplanirana potronja ulja, ali je vanredna nabavka dozvoljena pod uslovom da su
trokovi hitne nabavke hiljadu puta manji od trokova redovne nabavke.

a) Pronai optimalno rjeenje (optimalne trokove eksploatacije),

b) Koliko iznosi vrijeme eksploatacije vozila sa planiranom potronjom ulja, a koliki
je period nedostatka ulja usljed vanredne potronje, koji treba pokriti hitnom
nabavkom,
c) U koliko narudbi treba nabavljati ulje
d) Grafiki prikazati II i III period obezbjeenja uljem,
e) Analizirati rjeenje zadatka.

RJEENJE
Polazni podaci u zadatku su:
X = 10.000 [lit.],
T = 365 [dana]
C0 = 7300 [n.j./por],
C1 = 4[n.j./lit. na dan],
C2 = 7,3[n.j./por]
a) Optimalno rjeenje nabavke sa hitnim nabavkama

C2
7,3
k

0,64
C1 C 2 4 7,3
X C0
5000 7300
x 2
2
223,6
T C1
365 4
1

lit
X C0 1
1
1
1
x0 2

x
223,6
279,5

T C1
por
k
k
0,64

lit
X C0
1
y0 2
k x k 223,6 0,64 179

T C1
por

x 0 y 0 279,5 179 100,5

n. j.

god

F x 0 , y 0 2 T X C C 0 C1 k 2 365 5000 7300 4 0,64 261173

b) Vrijeme planirane i neplanirane potronje ulja

T x1 365 223,6
t

16,32
X
5000
dana
1
1
t1,0 t
16,32 1,25 20,4

potrosnje
k

t 2,0

dana
1
t 1 k
16,32 1 0,64 1,25 7,3

potrosnje
k

t 0 t1, 0 t 2,0 20,4 7,3 27,7 dana

d) Grafiki prikaz obezbjedjenja ulja II i III period

e) Analiza rjeenja
Optimalno rjeenje zahtijeva da svaka redovna narudba sadri 180 litara ulja, da
se hitno nabavlja jo 100 litara ulja, to bi iznosilo minimalne trokove od 261.173
n.j. godinje.
Redovne porudbine obezbjeuju kontinuitet eksploatacije transportnih sredstava u
trajanju od 20,4 dana, a zatim bi dolo do prekida u eksploataciji u trajanju od 7,3
dana, ukoliko se ne bi obezbijedila koliina od 100 litara ulja po hitnom postupku.