Professional Documents
Culture Documents
Slika 1-2
KLASIFIKACIJA:
Sve operacije ine trokove kretanja materijala i trokove uvanja (holding) materijala.
Trokovi kretanja materijala su klasifikovani u trokove rukovanja i trokovi transporta materijala.
Oni su vrlo slini i razliku ini transportna distanca i koliina (obim) pakovanja koji se odjednom
premeta. Trokovi rukovanja ukljuuju: pakovanje. Transportni trokovi ukljuuju utovar (loading).
(izvre ih druga transportna sredstva-viljukari).
KLASIFIKACIJA: Trokovi dranja uvanja (Holding costs) ukljuuju trokove iznajmljivanja
(rent costs) i trokove ekanja zadravanja (waiting costs).
Slika 3-4
Operacije uvanja robe ukljuuju obeleavanje, odravanje uslova temperature, vlage, ...
(ii)
Odpremanja
(iv)
H3
Upotreba
H2
D'
H1
D'
tm
VREME
Newell (1982) je razvio razliite tehnike kojima se procedure doteruju prema ovom grafiku.
Horizontalno razdvajanje izmedju intervalnih oblasti:
Kada artikal prodje kroz sistem po modelu "first-in-first-out" (FIFO), onda n* - ti artikal koji se
obraunava na svakom posmatrakom mestu (i, ii, iii, iv) je isti artikal; rezultat horizontalnog
razdvajanja izmedju bilo koje dve krive na ordinati "n" predstavlja koliinu vremena potrebnu da taj
artikal prodje izmedju odgovarajuih stanica. Na slici, tm predstavlja transportno vreme.
Moe se predpostaviti da povrina izmedju kriva, predstavlja ukupnu koliinu ekanja ("artikal-sati")
bez obzira na red po kome je artikal procesiran. Tako, senena povrina na slici predstavlja broj
"artikal-sati" utroenih na izvoru, dok takasta povrina predstavlja broj na odreditu. Proizilazi da
proseno horizontalno razdvajanje izmedju dve krive, mereno izmedju taaka gde se krive dodiruju,
predstavlja proseno vreme koje artikal provede izmedju operacija predstavljenih krivama.
U naem primeru, razdvajanje izmedju proizvodne i krive tranje, predstavlja proseno ekanje koje
artikal mora da ima izmedju proizvodnje i upotrebe. To je jednako tm plus maksimalni interval
izmedju uzastopnog otpremanja, H1 = max{Hi} (vidi sliku):
ekanje = Hl+tm.
(2.l a)
Potreban prostor za smetaj na bilo kojoj datoj lokaciji, bie proporcionalan maksimalnom
broju artikala prisutnih na tom mestu. To je predstavljeno na slici 2.1 sa maksimalnim
vertikalnim razdvajanjem izmedju kriva. Poto slika pretpostavlja da svako vozilo nosi sve
proizvedene artikle, potrebna skladina povrina na izvoritu je proporcionalna maksimalnoj
povrini odredita, tj.:
(2.1 b)
Maksimalna akumulacija na odreditu je ista kao na izvoru (to se moe videti sa slike
H1 =max{H i}). Izrazi za proseno ekanje i maksimalnu akumulaciju mogu biti prevedeni u
trokove po artiklu ili po jedinici vremena korienjem faktora konverzije trokova.
(2.2a)
=
'
artikal
D
(2.2b)
Primetimo da je cena najma po artiklu, nezavisna od toka (stopa proizvodnje i stopa potronje D) i
proporcionalna je maksimalnom vremenu otpremanja.
2.2.2 Waiting
Trokovi learine, nazvani trokovima zaliha, su takodje trokovi kanjenja (dueg zadravanja)
artikala. Kao to je u literaturi poznato, ti trokovi e biti sadrani u ukupnom ekanju artikala i
konstantne su vrednosti, i , koja predstavlja kaznu (penalty) koja se plaa za dranje jednog artikla
po jedinici vremena (obino godinje). Tako:
(2.3a)
(2.3b)
Learina je izraena za vremensku jedinicu koja moe biti jedna godina. Izraz u zagradama
pretpostavlja prosenu akumulaciju zaliha u sistemu. Pogodno je grupisati termine otpremanja Hi
u jednaini (2.2b, 2.3b), definisanjem stalnih trokova zadravanja po artikl-danu ch= cr + ci.
TRANSPORT LJUDI: Za probleme u kojima zalihe na odreditu mogu biti zanemarene
(kao transport ljudi u vie navrata), proseno vreme ekanja dodato vremenu tm treba izraunati za
osenenu povrinu na sl.2.1. Rezultat izmedju ciH1 vie nije samo funkcija H1.
Konano, vrednost ci koja se moe koristiti u izrazu (2.3), treba da odraava sve indirektne
trokove kanjenja, kao to je uticaj redovnog popisivanja robe prema njenom kvalitetu (npr. kod
kvarljive robe). Ovo je teko uzeti u obzir ali se mora razmatrati. Opte je poznato da velike zalihe
smanjuju kvalitet, jer njihovo postojanje smanjuje podsticaj za eliminisanje nedostataka na izvoru.
Nadjeni oteeni artikli mogu biti zamenjeni iz postojeeg skladita. Bez ovih podsticaja, kvalitet svih
artikala (ak i onih koji nisu oteeni) moe da trpi.
PRIMER: Vrednost ci se moe menjati na mnogo naina, u zavisnosti od sadraja koji se transportuje. Za ljude,
ci bi trebalo da bude $10 po satu, da bi autobus natovaren sa 30 ljudi kotao izmedju 102 and 103 dolara po satu.
Kamion koji nosi 20,000 lbs robe koja kota $1 po funti (lbs) (to je tipino za prodavnice meovite robe
bakalnice ili maine itd.), bi sadrao teret vredan $20,000. Amortizacija od 10 % (2,000 asova) godinje,
odgovara redu veliine trokova tereta (kargo trokova) 100 po satu. Jeftiniji i laki tovari rezultuju ak
niim trokovima. Ova jednostavna raunica pokazuje da je moda teko definisati ci ali je lako utvrditi
njegov red veliina. Sreom, grubo raunanje je ono to je potrebno. Kao to emo videti, struktura
logistikog sistema zavisi od reda veliina ci , i nije mnogo osetljiva na male promene ci.
Uvedimo pojmove: koji odredjuju sledea dva izraza, (ciH1) i (citm), u jednaini (2.3b).
Prvi izraz zavisi od maksimalnog otpremanja i javlja se kada su artikli stacionirani na jednom
mestu (nepokretni - stalni), pa se zovu "trokovi stacionarnih zaliha". Druga komponenta
(citm), koja se javlja kada se artikli kreu, nezavisna je od predjenog puta, predstavlja trokove
lanca snabdevanja ( "pipeline inventory cost").
2.3
Nastavljamo sa situacijom jedan izvor-jedno odredite, prikazanom na slici 2.1. Ako se koristi
javno sredstvo za transport artikala od izvora do odredita, ukupni godinji trokovi e biti zbir
trokova svakog individualnog otpremanja. Zvanine tarife (grubo) linearno zavise od veliine
otpremanog tovara. (Tarife se poveavaju u koracima ali ukupan pad je priblino konstantan pri
razliitim veliinama tovara). Matematika veza je :
(2.4a)
Gde je v-veliina (size) tovara, cf je fiksan troak po otpremanju, to ukljuuje platu (dnevnicu)
vozaa. cv je promenjiv troak koji zavisi od veliine tovara. Cena za otpremljeni niz {vi} sa n
odpremanja (i = 1, ... ,n) to daje cenu za V artikala ( V = vi ):
n
cena za n odpremanja = [c f + c v vi ] = cf n + c v V
(2.4b)
i =1
1
n
troskovi transporta po artiklu = c f + c v = c f + c v
v
V
V.
(2.5a)
Obim ovih uteda raste jer svi otpremljeni artikli dele fiksne trokove cf.
2.3.1
(2.5b)
2.3.2
Kako je znaaj logistikih problema kod viestrukih izvora i viestrukih odredita, vaan, ispitajmo
odnose izmedju transportnih trokova i razdaljine.
Koeficijenti cf i cv zavise uglavnom od razdaljine. Prosena lokacija izvora i odredita takodje utie na
ove trokove ali u manjem obimu. Relacije se izraunavaju linearnom rastuom funkcijom razdaljine d:
c f = c s + c d d
c v = c's + c'd d.
Zamenom ovih izraza u 2.4.b, slede relacije. Trokove n-odpremanja ukupno v artikala, kada su
izvor i odredite na rastojanju d, mogue je razdvojiti etiri osnovna dela trokova:
(2.5.c)
(2.5.d)
Koristimo model: Jedan izvor jedno odredite, slika 2.1. Do sada smo ignorisali mogunost slanja
velikog tovara - otpremanjem koje moe da se izvede najveim putnim vozilom. Kada tovar svojom
veliinom premai vmax, mora se upotrebiti novo vozilo, to rezultuje skokom trokova. Stepenaste
krive na slici 2.3 bi trebale da budu ravne ( sa cvvmax << cf ) jer je troak upotrebe vozila nezavistan
od sadraja koji transportuje. Trokovi transporta prema funkciji odpremanja moraju zadovoljiti
izraz: ft(x1 + x2) < ft(x1) + ft(x2) za bilo koje x1 , x2 0 .
TRANSPORTNI TROKOVI
PO ODPREMANJU
ft(v)
cv
cf
vmax
2vmax
3vmax
Slika 2.3
Za veinu problema, potrebno je razmatrati linearne delove ft izmedju 0 i vmax, jer otpremanja vea
od vmax nisu ekonomina. To se moe uoiti ako se trokovi rukovanja zanemare (ako je cena
rukovanja po artiklu konstantna, nezavisna od veliine tovara), pa se sprovede ispitivanje prosenih
trokova uvanja i transporta po artiklu, kao funkcije veliine tovara.
Sl.2.4 pokazuje prosene transportne trokove po artiklu, kao to je to na slici 2.3. Slika takodje
pokazuje negativne strane trokova uvanja kao funkcije veliine tereta (H= H1) pa koristimo
jednainu. (2.2b) i (2.3b) sa H1=H=v/D'.
Setite se da je ch stalni troak uvanja po artiklu - danu, ch = ci + cr .
Optimalna veliina otpremljenog tovara je vrednost v, kod koje je vertikalno odvajanje
izmedju dve krive, slika 2.4 minimalno. Jasno je da se traena taka moe identifikovati
klizanjem krive ekanja nagore, dok ne dodirne krivu transporta. To se moe dogoditi u taci
P slike (gde je v = vmax), ili u taci v < vmax , ako je linija dovoljno strma. Kod veine problema,
moe se ignorisati ponaanje krive transporta za v > vmax , ako potujemo ogranienja: v vmax .
TROKOVI
PO ARTIKLU
(TRANSPORT)
c
cv+ vf
Slika 2.4.
TROKOVI
PO ARTIKLU
(HOLDING - UVANJE)
-ci tm
vmax
2vmax
3vmax
-ch /D'
Transportni trokovi i trokovi uvanja (po artiklu) kao funkcije veliine tovara pri otpremanju
2.3.4
A v + , pri v v max ,
v
MODEL U PRAKSI:
1. Ako pedicija radi sa sopstvenim voznim parkom, onda bi krive na slici 2.5 mogle da
predstavljaju razliite vrste vozila, a rezultat je indikacija najekonominijeg tipa vozila za
odredjenu veliinu tovara. Zato to ovaj izbor nije fleksibilan kao u sluaju javnih prevoznika
(eleznica), pediteri ne menjaju esto svoj vozni park.
2. U onim sluajevima kada izbor tipa vozila nije vaan, koristi se samo odgovarajua linearna
komponenta krive za izraunavanje trokova.
TRANSPORTNI TROKOVI
PO ODPREMANJU TOVARA
Model "1"
Model "2"
Model "3"
strmina
cv + c it m
prekid, c f
VELIINA TOVARA
Slika 2.5. Relacije izmedju trokova otpremanja i veliine razliitih transportnih modela
1
Poznato je da su veliina (lot size) (EOQ) i "ekonomski red kvaliteta" model za upravljanje zalihama.
(Welch, 1956; Arrow, 1958, Harris 1913).
2.4
Slika 2.5-B
Regalna dizalica i ovek u procesu komisioniranja
(2.6)
Konstanta cf predstavlja fiksni troak premetanja paleta, bez obzira ta sadri ukljuujui i
nadoknadu vozau viljukara i operativne trokove.
Konstanta c'v predstavlja troak na bazi rada i kapitala, pri utovaru jednog artikla na paletu. Ako
je v vee od broja artikala koji moe da stane na paletu v'max , onda e troak rukovanja kao
funkcija otpremanja, fh(v) imati nie vrednosti na krivoj prema slici 2.6.
Pazite na svojstvo: Ako vie od jednog artikla staje na paletu, onda je paletni nain jeftiniji.
TROKOVI RUKOVANJA PO
TOVARU OTPREMANJA
fh (v)
c'v
c'f
VELIINA TOVARA
vmax
'
2vmax
'
'
3vmax
(1 paleta)
Slika 2.6. Trokovi rukovanja po otpremanju kao funkcija veliine tovara
2.4.1
TROKOVI PREMETANJA
PO ODPREMLJENOM TOVARU
cf'
Eq. (2.7) ; nagib :
cv + cv' + cf' / vmax
'
cv +cv '
cf'
cf
cv
vmax
'
Slika 2.7.
TRANSP.
cf
RUKOVANJE
RUKOVANJE
TRANSP.
TRANSPORT
vmax
VELIINA TOVARA , v
ZAPAANJE: U ovakvom sluaju, trokovi rukovanja mogu biti podsuma u funkciji transportnih
trokova (jednaina 2.4a), za fiksne i promenljive trokove. (Ako je v<vmax , bolje je koristiti
cf = cf + cf i relaciju: cv = cv + cv ).
c"f = c f ,
c"v = c v + c 'v +
c 'f
v 'max
c 'f
'
f m ( v ) c f + c v + c v +
v
'
v max
(2.7)
2.4.2
Ako uporedimo trokove otpremanja artikala, stvoriemo sliku analognu slici 2.4, koja se moe
iskoristiti za odredjivanje optimalnog otpremanja.
ZAPAANJA: Najvei tovari (Slika 2.8) ne prelaze vmax, jer su vei tovari i dalje nepoeljni.
Kada traimo optimalan tovar, to inimo pomeranjem (translacijom) krive holding trokova u
vis, do same krive trokova kretanja. Prva taka kontakta je ili v<v'max (kada je kriva trokova
ekanja vrlo strma), ili moe biti neka viestruka vrednost v'max .
TROKOV I P O ARTIKLU
m(v)
TROKOVI PO ARTIKLU
UVANJE (HOLDING)
(KRETANJE)
Osim za koeficijent cv , ova jednaina se slae sa jednainom (2.4a). Ako je veliina tovara
smanjena do vrednosti v'max , optimalna veliina tovara je nezavisna od trokova rukovanja.
vmax
'
VELIINA TOVARA ,
vmax
Slika 2.8. Kretanje trokova dranja (po artiklu) kao funkcija veliine tovara
DELOVANJE: Ako je optimalna veliina tovara, v*, vea od jedne palete, vidimo sa slike 2.8
da ako dozvolimo da v bude razliito od njene viestruke vrednosti, neemo nita
dobiti. U najboljem sluaju, uteda moe biti 1/10 od cf / v'max , sa mnogo
manjom utedom nego u drugim sluajevima. U takvom sluaju, trokovi
rukovanja se mogu zanemariti kod odredjivanja veliine optimalnog tovara.
Ako je, v* manje od jedne palete, onda bi trokove rukovanja trebalo analizirati
jer se moe dogoditi znaajna promena trokova fm(v) razlika gornje i donje
granice. Ako je: c'f >> cf , onda je optimalna veliina tovara moe biti primetno
vea nego kada se trokovi rukovanja zanemare.
JEDNOSTAVAN RECEPT:
Ako je ekonomska veliina tovara vea od palete, zanemarite trokove rukovanja,
ali ako je veliina tovara manja od palete, ukljuite fiksne trokove rukovanja
paletom kao deo fiksnih trokova po otpremanju i odaberite veliinu tovara koja je
minimum problema "EOQ" sa A = ch / D' and B = c"f .
zubaca, krive na slici 2.8. Na izbor optimalne veliine tovara, moe da utie
drugi set zubaca, na isti nain: Trokovi premetanja i stavljanja u kutije
se mogu zanemariti ako je optimalna veliina tovara vea od kutije; u
suprotnom, fiksni troak po odpremanju, c"f , bi trebao da ukljui troak
pomeranja jedne kutije, otvaranje i zatvaranje a ne i stavljanje u kutiju.
U sluaju poznatog c"f , optimalna veliina tovara bi trebala da prati reenje "EOQ" problema:
(2.8a), (2.8b)
Primetimo da c"v treba da ukljui sve trokove rukovanja po artiklu koji nisu ukljueni u c"f , i
da na minimum jednaine (2.8a) ne utie c"v jer je C dodatna konstanta u jednaini (2.8a). Ako je
minimum od (2.8a) vei od jedne kutije ili palete, veliinu tovara bi trebalo zaokruiti na najmanje
jednu kutiju ili paletu. Troak pak ostaje blizu minimuma (2.8a) bez zaokruivanja.
2.5
Stohastiki efekti
2.5.1
uruenja
STOCK-OUT: Ako se ne eli skladitenje izvan skladita, aktivaciona taka (trigger point), VQ ,
treba da bude dovoljno rano postavljena da obezbedi da se skladitenje izvan skladita javi
neposredno po dospeu narudbine. Najbolji nain ove regulacije vidi se na tri krive, slike 2.9,
kumulativnim brojem artikala koji su (i) narueni, (ii) primljeni i (iii) prihvaeni na odreditu
(poznat kupac). Isprekidane linije na slici predstavljaju deo krive koja jo nije poznata u
vremenu - sada "NOW". Zahtev za otpremanje je opisan odmah nakon vremena "NOW" jer je
ukupna zaliha robe koja preostaje u to vreme v0. Kako povratne narudbine (back orders)
moraju sigurno da stignu pre nove narudbine, jasno je da skladitenje van prostora (stock-out)
bie spreeno pre dolaska nove narudbine, ako budui korisnici postave zahteve pre dospea
(segment PQ na slici 2.9) a zahtevi pri tome ne prekorauju redovne i povratne narudbine, v0 .
( i )
KUMULATIVAN
BROJ ARTIKALA
v
Preporueno
v
v0
(ii)
( iii )
Dobijeno
Q
P
Tq
Upotrebljeno
Upravo
sada
Vreme
prispea tovara
TIME
Slika 2.9. Vrednovanje kroz vreme kumulativnog broja poruenih artikala, primljenih i upotrebljenih kod
strategije sa prostom aktivacionom takom.
STOHASTIKI MODEL: Ovi uslovi se mogu izraziti verovatnosno, ako je vodee vreme Tl ,
PQ je onda normalna srednja vrednost DTl i varijacija D'Tl .
Ova strategija
v 0 + v PQ .
osobina zaobljenja vrha krive u odnosu na krivu naruivanja (orders curve), U poredjenju sa v , ova
kriva sadri statistika svojstva potranje, koja zavise od v.
D'P
KUMULATIVAN
BROJ ARTIKALA
Uinjene porudbine
v2
D'P
v1
Glatka aproksimacija
krive porudbina
Kriva uinjenih
porudbina
v
Vreme
Slika 2.10. Effekt zaliha proizvodnog i transportnog odredjenja
+ c v v + c e f ( v 0 ) c f + (c e c v ) f ( v 0 )
=
+ cv
v + f (v 0 )
v + f (v 0 )
(Troskovi / artikal ) = c v +
c f + (c e c v ) f ( v 0 )
1
+ c h ( v + v 0 PQ )
v + f (v 0 )
D'
1
1 c + (c e v ) f ( v 0 )
trosak / artikal = c v + c h v 0 PQ f ( v 0 ) + f
+ c h v '
D'
v'
D'