1. Kako se sredstva mogu razvrstati po trajanju korištenja, a kako po izvorima?

Obrazloži ih. (4)

a) Po trajanju korištenja imamo:
a1) dugotrajna imovina – osnovna sredstva, traju više od 1 godine, amortiziraju se, a
koriste se u proizvodnom procesu; primjerice: strojevi, zgrade, oprema proizvodnog
prostora.
a2) kratkotrajna imovina – obrtna sredstva, njome se raspolaže do 1 godine, a to
mogu biti novac, stvari i prava.
b) Po izvorima imamo:
b1) trajni izvori sredstava – tj. kapital poduzeća.
b2) sredstva s obvezom vraćanja – tj. dugovi.

2. Kod odluke o nabavi nekog sredstva, o čemu moramo voditi računa? (6)
a) Prostorni zahtjev za rad i smještaj opreme,
b) Raspoloživost radne snage koja zna koristiti opremu,
c) Fleksibilnost opreme,
d) Mogućnost popravka i nabave rezervnih dijelova,
e) Cijena opreme i troškovi održavanja,
f) I drugo.

3. Što je kalkulacija i čemu služi? Koja je njena svrha? (6)

Kalkulacija je računski postupak kojim se može izračunati cijena proizvoda ili usluge. Ona
služi za utvrđivanje svih vrsta cijena, a pogotovo cijena koštanja, nabavne cijene i prodajne
cijene. Služi i kao temelj za donošenje poslovnih odluka, za kontrolu troškova i za kontrolu
ekonomičnosti.

4. Koji su zadaci kalkulacije i kojih se pravila moramo držati kad radimo kalkulaciju?
(9)
a) Zadaci kalkulacije su:
a1) obuhvaćanje troškova,
a2) raspoređivanje troškova.

b) Pravila koja se primjenjuju kod kalkulacije su:

b1) pravilo točnosti,
b2) pravilo potpunosti,
b3) pravilo diferenciranja,
b4) pravilo prilagođenosti,
b5) pravilo pravovremenosti,
b6) pravilo usporedivosti,
b7) pravilo ekonomičnosti.
5. Skiciraj model kalkulacije po elementima kalkulacije. Pritom prolazi kroz nivoe
cijena sve do prodajne cijene. (10)

6. Što je amortizacija i kako se ona izračunava? (8)

Amortizacija je trošak korištenja dugotrajne imovine ili osnovnog sredstva; u knjigovodstvu
amortizacija je postupak postupnog umanjivanja vrijednosti imovine poduzeća.

Izračunava se po sljedećim formulama:

7. ZADACI (6 x 20 = 120; 1 x 70 = 70; 120 + 70 = 190)

o Primjer 1: Menadžment marine planira nabaviti osnovno sredstvo trevel – lift iz

sredstava redovitog poslovanja:
- nabavna cijena xy €
- kamatna stopa xy %
- amortizacijski vijek x godina
- prodajna cijena jedne operacije je x €

Treba izračunati točku pokrića troškova izraženu brojem godišnjih operacija u

predviđenom vijeku trajanja trevel – lifta.

Izračun:

Obrazloženje:
o Primjer 2: Neka charter tvrtka ostvari u 2011. godini ukupan prihod od x €, a
koristila je prosječno x € obrtnih sredstava. U idućoj je godini prihod od najma jahti
porastao na x €, a koristila je prosječno x € obrtnih sredstava.

Treba izračunati koeficijent obrtaja i broj dana vezivanja.

Izračun:

Obrazloženje:
 o Primjer 3: Proračun potrebne kratkotrajne imovine je:

STAVKA potrebna
godišnji promet dani vezivanja koeficijent kratkotrajna
obrtaja imovina
novac xxx xxx
zalihe materijala xxx xxx
proizvodnja u toku xxx xxx
zalihe proizvoda xxx xxx
potraživanja od kupaca xxx xxx
potrebna kratkotrajna
imovina
o Primjer 4: Marina kapaciteta x vezova u protekloj godini ostvari promet od x plovila
tijekom godine. Koliko je stupanj iskorištenosti kapaciteta? Koliki je prosječan broj
dana zauzetosti?

Izračun:
o Primjer 5: Ako je stalni trošak u marini x €, a godišnji promet x plovila, prosječni
stalni troškovi po plovilo/dan će iznositi:

Izračun:
o Primjer 6: Treba izračunati točku pokrića troškova marine, izraženo u količini
prometa plovila (plovilo/dan) i ostvarenom prihodu ako su:
- fiksni troškovi x €
- varijabilni prosječni troškovi x €
- prodajna cijena dnevnog veza x €

Izračun:

Obrazloženje:
o Primjer 7: Na primjeru marine FRAPA pokazat ćemo kako se u praksi koristi
ekonomika. Za to raspolažete sljedećim podacima za 2013. Marina FRAPA ima x
vezova. Dnevna cijena veza u prosjeku je x €, dok su sveukupni troškovi x €.
Marina je ostvarila x brod/dana i menadžera marine zanima koliko je još moguće
ostvariti bolju popunjenost tako da svaki vez bude popunjen barem x dana, jer se
javljaju pitanja za dolazak novih jahti, odnosno potražnja je izrazita. Analitika
marine analizira stalne troškove po zonama iskorištenosti/zaposlenosti pa ih zanima
koliko su stalni troškovi ako bi zaposlenost marine bila za x i y brod/dana manje
nego je ostvareno, a koliko da je x više? Za taj izračun analitika ima podatak da se
varijabilni troškovi mijenjaju sukladno promijeni stupnja iskorištenosti kapaciteta
(veza pitanje f).

Pitanja:
a) Izračunaj točku pokrića računato kroz potreban prihod, a posredstvom izračuna
vez/dana (naturalno).
b) Koliki prihod marina (vrijednosno) mora ostvariti da joj se otvore škare dobiti?
c) Koliko je potrebno ostvariti promet plovila ako vlasnik marine uvjetuje
menadžmentu ostvarenje dobiti od x €?
d) Sa kolikom je iskorištenosti kapaciteta marina radila u 2013. godini?
e) Koliki ostvarujemo prosječni stalni trošak po vezu uz navedenu popunjenost?
f) Izračunaj prosječne stalne i prosječne promjenjive troškove i dokaži njihov pad
sukladno padu iskorištenosti vezova u marini.
g) Skiciraj graf točke pokrića.