Strategije ostvarivanja ciljeva

 Mogućnosti angažiranja tvrtke na stranim

tržištima
 to utječe na izbor strategije
 opredjeljenje tvrtke prema tržištima
 Strategije nastupa na tržištu
 Strategije proizvoda (postojećih i novih)
 Strategije cijena
 Strategija distribucije
 Strategije promocije
 Što prodavati i kupovati na stranom tržištu

1
 Mogućnosti angažiranja tvrtki na
stranom tržištu
 Što se želi postići na tržištu- cilj
 S kojim sredstvima- mogućnosti
 Na koji način- strategije
 U kojem vremenskom razdoblju- kada
CILJEVI

STRATEGIJE MOGUĆNOSTI

2
Strategija je
Robins
 širok koncept ponašanja

 kojim se utvrđuju načini ostvarivanja ciljeva

Ansoff
 skup smjernica za menedžment kojima se detaljno određuje:
 položaj poduzeća (tvrtke) na tržištu s obzirom na
proizvod/tržište
 smjerove u kojima će poduzeće rasti i mijenjati se

 instrumenti koje će poduzeće primijeniti u konkurentskoj

borbi
 sredstva koja će omogućiti nastup na novim tržištima

 način na koji će oblikovati svoja sredstva

 moć koju će pokušati iskoristiti i

 slabosti koje će nastojati prevladati

3
……
Thorely, marketinška strategija
 Pristup ili stav koji poduzeće prihvaća

da bi se uklopilo u tržišnu strukturu

 sredstvo usklađivanja resursa

 područja rada

 i ciljeva

 s mogućnostima koje nudi okruženje

 uz prihvatljiv rizik

4
Strateško planiranje
Kotler
 upravljački proces razvijanja i održavanja
životne (tržišne) sposobnosti
 ciljeva i sredstava organizacije

 u odnosu prema mogućnostima njezine okoline

Zadaća strateškog planiranja:

 prilagoditi kompaniju da obuhvati dovoljno
povoljnih poslova
 kako bi se održala čak i kad bi neki od njezinih
poslova bili štetni
 ili se pokazali kao promašaj

5
…...
 podrazumijevaju zadaće za duže razdoblje
 vezani su za sudbinu i opstanak tvrtke na

tržištu
 eventualne greške u strateškom pogledu teško

se mogu naknadno popraviti

 pri operativnom planiranju ne mora biti tako

Menadžer tvrtke Sears, Roebuck and Co

 "..biznis je nalik na rat...Ako je temeljna strategija

ispravna, poduzeće može napraviti veći broj taktičkih

grešaka i opet će biti uspješno"

6
…..
 razumijeva uključivanje želja i htijenja temeljenih
 na realnim mogućnostima
 sposobnostima tvrtke
 sa stajališta ostvarivosti
 Podcjenjivanje sposobnosti i mogućnosti
 propuštanja prilike za ostvarenje boljih tržišnih pozicija
 većih poslovnih rezultata
 gubljenja stečenih pozicija
 Isto će tako negativni biti efekti ako se precijene
 tržišne mogućnosti
 vlastite snage i sposobnosti

7
Tržišne mogućnosti
 apsolutna sigurnost ne može postojati
 uvijek će biti iznenađenja
 nepredvidivih događaja i
 okolnosti kojima se valja prilagođavati
"u hodu“
 uz korekcije utvrđenih ciljeva, planova i
strategije
8
Strateško planiranje i startegije
Root, za strateško planiranje trebaju
odgovori na pitanja
 koji će se proizvodi prodavati

 na tim tržištima

 i u kojim zemljama

Cundiff, najbolja je strategija koja je

usklađena
 s ciljevima

 resursima i

 inozemnim tržišnim uvjetima

9
Kriterija za određivanje nastupa
na stranom tržištu
 proizvodnja na domaćem tržištu
 izravan i neizravan izvoz i uvoz
 evolucija internacionalizacije tvrtke
 izvoz i uvoz
 licencije, franšizing
 zajednička ulaganja, izravne investicije
 stupanj angažiranja tvrtke na međunarodnom tržištu
 ograničeno angažiranje (u izvozu i izvozu)
 aktivno angažiranje u ugovornoj proizvodnji, montaži,
rukovođenju i sl.
 potpuno angažiranje, poduzeće u inozemstvu

10
Sa stajališta upravljanja
marketingom
Cateora
 samostalno međunarodno poslovanje

 izravni izvoz

 vlastita filijala

 zajedničkih ulaganja

 izravne investicija u inozemstvu

 međunarodno poslovanje

 neizravn izvoz

 licencija, franchising i drugi oblici suradnje

11
S gledišta odnosa tvrtke prema
stranim tržištima
Root
 Naivno ponašanje

 identičan način poslovanja na svim tržištima

 ne uzimajući u obzir razlike i specifičnost

tržišta
 Pragmatičan pristup

 najlakše izvodljivog načina poslovanja na

 Strateški pristup

 svestranoj analizi i

 uspoređivanje više mogućih oblika nastupa

 kako bi se izabrao najbolji oblik

12
Sa stajališta tržišta i odnosa
prema konurentima
Ayall i Ziff
 tržišna ekspanzija
 diversifikacija
 koncentracija
 konkurencijski stav
 ofenzivan
 defanzivan
 tržišne lokacije glavnih konkurenata
 domaće tržište
 neutralno tržište
 tržište konkurenata

13
Tvrtka uvijek nastoji
 zadržati postojeće odnose, ne mijenjati ih
 ako je zadovoljna svojim tržišnim položajem

 rezultatima svoga poslovanja i

 odnosom prema konkurentima

 poboljšati svoje pozicije

 povećati poslovanje (proizvod/tržište)

 smanjiti poslovanje (proizvod/tržište)

Glueck, tri osnovne strategije:

 stabilna strategiju

 strategija rasta i

 digresivna strategija

14
Strategije u svezi tržištima i
strategijskim prednostima
 S obzirom na strateške ciljeve
 cjelokupno tržište
 pojedinačni tržišni segment
 S obzirom na strateške prednosti
 niski troškovi i
 unikatnost ili jedinstvenost
 Poter je razvio model generičkih
strategija
15
 Poterov model generičkih
strategija

Cjelokupno tržište Strategija razlikovanja Strategija vođenja troškova

Strateški ciljevi Startegija fokusiranja

Tržišni odsječak Jedinstvenost Strategijske prednosti Niski troškovi

16
Strategije prema konkurentima
Freeman
 ofenzivna

 defenzivna

 strategija oponašanja

 podređena ili ovisna

 tradicionalistička i

 oportunistička (traženje "slobodnih

prostora" ili tržišnih "niša“)

17
Strateške mogućnosti nastupa
tvrtke na stranom tržištu
 strategije izvoznog poslovanja, transfer
proizvoda
 redoviti (uobičajeni ili normalni ) poslovi izvoza
 posebni (specifični ) izvozni poslovi (kompenzacije,
vezani poslovi)
 strategije kooperativnih aranžmana, transfer
tehnologije
 prijenos tehnologije, znanja i iskustva
 strategije proizvodnih ulaganja, transfer tvrtke
 zajednička ulaganja
 samostalna ulaganja

18
Kooperativni aranžmani su
 dugoročnijeg karaktera
 odnose se na višedimenzionalnu
suradnju i
 omogućuju superiorniji položaj
tvrtke na tržištu od klasičnih oblika
razmjene (izvoza i uvoza proizvoda)
 nižih i
 viših faza prerade

19
Kooperativni aranžmani temelje
se na

ugovornom prijenosu prava

korištenja:
 nematerijalnih dobara
 znanje, iskustvo, tehnologija
 licencije, franšizing, know-how
 materijalnih dobara, lizing-aranžmani
 prijenos prava korištenja materijalnih
dobara (opreme i uređaja)

20
…..
neposrednoj proizvodnoj suradnji:
 suradnji u podjeli funkcija poslovnih partnera
 ugovornom vođenju
 ugovornoj proizvodnji
 montažnoj proizvodnji
 suradnji na osnovi cjelovitog (integralnog) rješavanja
problema
 dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji
 koprodukciji
 specijalijazaciji
 poslovno-tehničkoj suradnji, suradnja po svim
područjima

21
Strategija proizvodnih
ulaganja
Najviši stupanj internacionalizacije
 prijenos proizvodnje na strana

tržišta, prijenos tvrtke

 prijenosa tehnologije (znanja i

iskustva), kooperativnim
aranžmanima
 prijenos proizvoda, izvozni

aranžmani

22
Motivi i razlozi za nastup na
stranom tržištu
 osiguranje izvora opskrbe (tržišta
nabave) i plasmana
 proizvodnja s nižim troškovima
 prodiranje na strano tržište
 korištenje razlika i sličnosti između
raznih zemalja
 “premošćivanje” carinskih i drugih
barijera i
 ostvarivanje veće zarade itd

23
Nakon izbora strane zemlje
treba odlučiti o
 izboru odredišta: u slobodnoj carinskoj zoni ili
izvan nje
 karakteru ulaganja: ulagati samostalno ili
zajedno s drugim tvrtkama domaćim ili
stranim
 načinu ulaska na strano tržište: izgradnjom
proizvodnih kapaciteta ili kupovinom tvrtki na
tržištu
 obliku proizvodnje: montažna ili cjelokupna i
 organizacijskom obliku tvrtke: podružnica ili
samostalna tvrtka, članica holding kompanije

24
Koja će se strategijska
mogućnost odabrati ovisi
 o tržišnim mogućnostima (potrebama
tržišta)
 stanju konkurencije (ponude) na tržižtu
 karakteru industrijske grane:
nacionalna ili internacionalna
 karakteru tvrtke: EPRG shema tržišnih
orijentacija
 karakteru tržišta: lokalno, nacionalno,
međunarodno

25
Što utječe na izbor strategije
Na starnom tržištu tvrtke se angažiraju
 povremeno (od slučaja do slučaja)

 limitirano (ograničeno)

 aktivno (kad ulažu marketinške napore

radi nastupa na stranom tržištu) i

 potpuno (kad svoju sudbinu u cijelosti

vežu za strano tržište)

26
Angažiranje tvrtki na stranim
tržištima ovisi
 o procijenjeni tržišnih mogućnosti
 o društveno-ekonomskoj situaciji
i uvjetima gospodarenja
 karakteru grane ili djelatnosti
kojoj tvrtka pripada i
 karakteru same tvrtke

27
Društveno-ekonomski ustroj i
uvjeti gospodarenja

 tvrtka u međunarodnoj razmjeni dijeli

sudbinu (“nosi pečat”) svoje zemlje
 zemlje se dijele na razvijene i nerazvijene
 s razvijenim i nerazvijenim tržišnim
mehanizmom
 na temelju odnosa prema gospodarskom i
tehnološkom razvoju
 prema odnosu između države i tvrtke i

prema drugim mjerilima

28
Početak razvitka Japana nije se
temeljio na inovativnosti
 već zbog uspješnog oponašanja
unapređivanja proizvoda i
tehnologije stvorenih u drugim
zemljama
 učinkovitost Japana temeljio se
na marketingu, obujmu, kakvoći,
cijenama i distribuciji

29
Različiti pristupi razvijenih i
nerazvijenih
 slabije razvijene zemlje nemaju
razvijen marketing i odnos prema
tehnologiji, nemaju razvijene tržišne
mehanizme
 to ih još više tjera u zaostalost i u
stanje u kojem se miješaju i
zamjenjuju uzroci i posljedice
 uz razvijeniji tržišni mehanizam na
domaćem tržištu tvrtke se lakše
snalaze i uklapaju u međunarodne
trgovinske (konkurentske) tokove
30
Tehnologije proizvoda za starno
tržite mogu biti
 suvremene i zastarjele
 profitabilnije i manje profitabilne
 više ili manje radnointezivne
 koje po jedinici proizvoda troše više ili
energije i sirovina
 tehnologije za proizvodnju golemih
količina (ekonomija obujma) i za male
obujme proizvodnje
 čiste i nečiste tehnologije (za očuvanje
životne sredine) i sl.

31
Nastup tvrtke na starnim
tržištima ovisi i o
 Karakter gospodarske grane
 s naglašenim nacionalnim karakterom
 s međunarodnim karakterom (telekomunikacije,
kompjutori, elektronska oprema, civilno
zrakoplovstvo, automobili i sl.)
 Karakter tvrtke:
 nacionalna
 međunarodna
 multinacionalna i
 Globalna

32
Međunarodne i globalne
korporacije
Terpstra:
 Međunarodna su s aktivnostima u više zemalja
 više zemalja znači veći međunarodni karakter
Lewit:
 Globalna ne tretiraju odvojeno pojedina
međunarodna tržišta
 sve zemlje tretiraju kao jedinstveno tržište
 ne zanima ih jedna zemlja i njezino tržište, već sve
zemlje
 njihova je temeljna strategija znati sve o jednoj
velikoj stvari, svjetskom tržištu

33
Prema karakteru tvrtke mogu biti

 nacionalne, posluju na nacionalnom tržištu

 međunarodne, strana tržišta tretiraju kao pomoćna
 multinacionalne i transnacionalne, domaće
tržište tretiraju kao jedno od tržišta na kojima
posluju
 globalne, domaće tržište tretiraju kao jedinicu
cjelokupnoga međunarodnog (svjetskog) tržišta
 karakter tvrtke određuje se:
 njezinim odnosom prema drugim tvrtkama
 prema konkurentnima

34
Vodeće konkurentne tvrtke
odlikuje
 primjena suvremene tehnologije i drugih znanstvenih
dostignuća u upravljanju, organizaciji, rukovođenju,
proizvodnji i sl.
 organiziranje proizvodnje i marketinga u svjetskim
razmjerima
 korištenjem ekonomije
 centralizacija i koordinacija svih poslovnih aktivnosti
 hijerarhijski ustroj i visok stupanj samostalnosti SBU
(radi postizanja većih poslovnih rezultata)
 korištenjem sličnosti i razlika pojedinih tržišnih
odsječaka (koristi iz raznih situacija i koristi iz sličnih
tržišnih mogućnosti) i dr

35
Prateće tvrtke karakterizira

 prihvaćanje proizvoda, tehnologija i

tržišta koja nisu zanimljiva vodećim
tvrtkama
 izbjegavanje izravne konkurencije
glavnih (vodećih) tvrtki
 traženje komplementarnih područja
djelovanja tvrtke konkurencijom i
 fleksibilni, prilagodljivi sustavi
poslovanja

36
Trvrtke nastoje imati dobar
tržišni položaj

 što bolji položaj na ciljnom tržištu

 bolji tržišni položaji postiže se
stvaranjem razlikovne prednosti
Lewit: marketinški se uspjeh može postići
 razlikovanjem svega:
 čime se mogu pridobiti i
 zadržati kupci
37
Razlikovna prednost tvrtke
temelji se na
 karakteru i prirodi proizvoda i
proizvodnog programa
 karakteru tržišta na kojemu
posluje
 tehnološkoj orijentaciji tvrtke i
 njezinim raspoloživim resursima
 kadrovskim, intelektualni kapital
 materijalnim (IBM i Microsoft)
38
Tehnološki superiorni i visoko
diferencirani proizvodi imaju
 znatnu razlikovnu prednost, ali samo
za inovatore
 ne i za sljedbenike inovatora
 inovatorima su potrebna velika
ulaganja u istraživanja i razvoj
 neke tvrtke nemaju tolika sredstva
 druge ne žele ulagati zbog velikog
rizika ulaganja

39
Tvrtke koje postati vodeći tržišni
konkurenti
 imaju razlikovnim prednostima
 potiskuju konkurenciju za kraće vrijeme
(ovisno o vijeku trajanja inovacije)
 imaju veće mogućnosti biranja strateških
mogućnosti i ostvarivanja većih poslovnih
ishoda
 poduzeće ima veću slobodu biranja
strateških mogućnosti kad je konkurencija
slabija

40
Od karaktera i opredjeljenja
tvrtke ovisi
Stav prema motivima, interesima i ciljevima
poslovanja:
 dobit, ukupnu i djelomičnu od proizvoda i s
tržišta, trenutačna ili u dužem razdoblju
 bolje iskorištavanje mogućnosti, veći obujam
proizvodnje, povoljnije tržišno sudjelovanje
 stvaranje boljeg konkurentskog položaja
 dobit, rast, razvitak, vraćanje ulaganja,
razvoj tržišta, produljenje faza životnog
ciklusa, osvajanje novih tržišta, otvaranje
novih pogona, uvođenje novih proizvoda itd

41
Opredjeljenje tvrtke
prema tržištima
Tvrtke odlučuju hoće li svoje poslovanje:
 vezati samo za domaće
 za strano tržište, odnosno
 za domaće i za strano tržište
Ako se odluči poslovati na stranom tržištu:
 postoje različite mogućnosti
sudjelovanja
 na jednom ili više tih tržišta

42
Kriteriji pri odlučivanju mogu biti
 ostvarena dobit na stranom tržištu u
odnosu prema ukupnoj dobiti
poduzeća
 broj zemalja ili poslovnih partnera iz
stranih zemalja s kojima surađuje
tvrtka i drugi
 više međunarodna tvrtka bila bi ona
koja ostvaruje veći postotak izvoza i
uvoza ili ona koja posluje s više
poslovnih partnera iz više zemalja
43
Različite mogućnosti izvoza
 izvoz iz “nužde”, radi osiguranja
sredstava za plaćanje potrebnog uvoza
 izvoz prirodnog bogatstva i proizvode
nižih faza prerade
 izvoz proizvode višeg stupnja prerade
 izvoz proizvode visokih tehnologija,
odnosno
 izvoz kroz više oblike suradnje sa
stranim partnerima

44
Kvalitativni kriteriji izvoznika
Može biti više međunrodna tvrtka:
 s manjim obujmom razmjene
 od tvrtke koja ima veći obujam razmjene ako se
razmjena odnosi na niže oblike suradnje
 ni veći broj zemalja s kojima je ostvarena razmjena
ne mora (u kvalitativnom smislu) značiti veći
stupanj internacionalizacije tvrtke
Root: poduzeće postaje međunarodno kad prestane
vjerovati
 da se njegovi ciljevi mogu ostvariti samo na
domaćem tržištu

45
EPRG shema tržišnih orijentacija
 Međunarodna uključuje:
 Etnocentričnu i

 Policentričnu orijentaciju

 Multinacionalna uključuje:
 Regiocentričnu i

 Geocentričnu orijentaciju

46
Strategije za proizvode i tržišta
 diversifikacija
 specijalizacija (koncentracija)
 kombinacija tih dviju strategija
Koju će se strategija odabrati ovisi o:
 unutarnjim i vanjskim činiteljima
 onih na koje poduzeće može utjecati i
 onih što su izvan poduzeća, na koje se
izravno i u kratkom roku ne može utjecati,
već im se treba prilagođavati
47
Među vanjskim i unutarnjim
čimbenicima ima ih
 koji djeluju poticajno (daju prednosti
ili pružaju prilike) i
 ograničavajuće (slabosti i opasnost)
Najpovoljnija strategija odabire se:
 istraživanjem i analizom tih čimbenika
 njihovom najboljom kombinacijom
 SWOT analiza
48
 SWOT analiza
SWOT analiza
Unutarnji činitelji
Vanjski činitelji
Vanjske prilike ''O''
Npr. tekući i budući
ekonomski uvjeti, političke
i socijalne promjene,
novi proizvodi, usluge
i tehnologije
Vanjske prijetnhje ''S''
Npr. oskudica energije,
konkurencija i područja
slična onima iz kvadranta ''O''
(Kontz i Veihrich)
Unutarnje prednosti Unutarnje slabosti
Npr. prednosti u marketingu, Npr. slabosti iz kvadranta S
financijama, R&D, inženjeringu
SO strategije WO strategije
Maksi - maksi Mini - maksi
Potencijalno najuspješnjija Npr. razvojna strategija za
strategija, koristeći prednosti sagledavanje slabosti da bi se
organizacije stvara prednost od iskoristile prednosti pruženih
prilika u okruženju prilika
ST strategije WT strategije
Maksi - mini Mini - mini
Npr. korištenje prednosti da bi Npr. štednja, likvidacija ili
se svladale i izbjegle prijetnje joint venture
49
Tvrtke odabiru jednu od
mogućih startegija
 strategiju međunarodnog tržišnog
osvajanja

 strategiju najpovoljnijeg tržišnoga

sudjelovanja i

 strategiju odnosa prema rivalima

50
Strategije tržišnoga osvajanja
temelje se na
 proizvodnoj i tržišnoj diversifikaciji i
 proizvodnoj i tržišnoj koncentraciji
Strategija diversifikacije:
 Širenje:
 vodoravnom

 okomitom i

 lateralnom

 tvrtka se pojavljuje na jednom ili više tržišta s različitim

proizvodima
 na taj način ona proširuje svoju poslovnu djelatnost
(investiranjem i ulaganjem u novu proizvodnju,
spajanjem s drugim tvrtkama ili kupnjom drugih tvrtki) i
 ne ovisi o “sudbini” jednog proizvoda

51
Proizvodna koncentracija i tržišna
diversifikacija podrazumijevaju
Proizvodna koncentracija:
 na specijalizaciju (užu ili širu) i

 postizanje konkurentnih prednosti na osnovi

specijalističke proizvodnje (pružanja usluga)

Tržišna diversifikacija :
 na opredjeljenje tvrtke da opslužuje veći broj

tržišnih odsječaka i
 ulaganje razmjerno malih sredstava u

pojedinačni (po tržištu) marketinški napor

52
Strategija diversifikacije
podrazumijeva:
 globalnu diversifikaciju
 veći broj tržišnih segmenta
 u velikom broju zemalja svijeta
 sveobuhvatno fokusiranje
 manji broj tržišnih specifičnih
segmenata
 u većem broju zemalja što je
 specijalizirana diversifikacija
53
Sveobuhvatnu tržišnu
orijentaciju mogu imati:
 velike i jake tvrtke, poduzeća
 koje raspolažu velikim

mogućnostima
Reagiranja tvrtki na sveobuhvatnost
ovise :
 o prirodi proizvoda

 o tehnologiji
54
Što je vodilo sveobuhvatnosti
tržišta
Glueck:
 Tržišta odjeće:

 visina dohotka

 standardizacija ukusa

 u zrakoplovnoj industriji

 velika ulaganja u istraživanje i razvoj

 u elektronici

 potreba za ekonomijom obujma i

 učinci krivulje iskustva

55
Segmentacija tržišta

Root:
 važnija je na tržištima velikih

 nego malih zemalja

 na tržištima velikog dohotka i

 visokih tehnologija

 za visoko diferencirane proizvode

 nego za standardne i jednostavne

56
Tržišna koncentracija
podrazumijeva:
 koncentriran nastup na manjem broju stranih
tržišta
 za veći obujam plasmana i

 s relativno većim marketinškim naporom

Usredotočivanje na manji broj tržišta:

 može biti rizična strategija, pogotovo pri
pogrešnom izboru tržišta
 manje je prilagodljiva za poslovanje tvrtke

 može donijeti i veće učinke

 lakše se postiže razlikovna prednost pred

konkurentima (ako uspije)

57
Strategije tržišnoga
sudjelovanja:
 veliko tržišno sudjelovanje
 malo tržišno sudjelovanje i
 optimalno tržišno sudjelovanje
Za veliko tržišno sudjelovanje
 ne bi se mogla smatrati primjerenom
strategija diversifikacije već

strategija koncentracije

58
Optimalno tržišno sudjelovanje
Za malo tržišno sudjelovanje
 strategija koncentracije (ne)
 strategija diversifikacije
Optimalno tržišno sudjelovanje s obzirom na:
 raspoložive mogućnosti
 uložena sredstva i
 druge pretpostavke
Buzzel:U prilog velikog tržišnoga sudjelovanja:
 ekonomija obujma
 krivulja iskustva i
 kakvoća upravljanja i vođenja

59
Strategija velikog tržišnoga
sudjelovanja
Temelji se na korištenju sljedećih učinaka:
 ekonomije obujma
 suvremenom tehnologijom
 niskim utroškom energije i materijala
 niskim troškom po jedinici proizvodnje
 iskustvu i znanju
 krivulje iskustva
 troškovi proizvodnje smanjuju se za približno konstantan
postotak po svakom udvostručavanju proizvodnje (BCG)
 tržišne snage tvrtke, o kojoj ovisi i tržišno
sudjelovanje i
 kakvoće upravljanja, vođenja i primjene suvremenih
metoda, tehnika i postupaka

60
Strateška opredjeljenja s
obzirom na konkurente
 ofenzivna (izravni ili neizravni sukob sa suparnicima)
 defenzivna (izbjegavanje sukoba, što čine slabiji)
 biti neutralan nije moguće ako konkurenti
primjenjuju ofenzivnu strategiju
 poželjno je izbjegavati ofenzivnu strategiju ako
je provode tržišno jače i sposobnije tvrtke
 Japanski proizvođači za ofenzivnu strategiju:
 ulažu velika sredstava u istraživanje i razvoj
 smanjuju troškove
 kvalitetom i cijenom nastoje biti bolji

61
Veliki broj teorijskih mogućnosti
za uspješan tržišni nastup
 u praksi se svodi na mali broj
 u nekim slučajevima samo na
jednu
 problem je pronaći je i provesti je
 problem je odabrati jednu između
više njih koje izgledaju
prihvatljive

62
Najčešće pogreške pri izboru
strategije
 u pogrešnoj procjeni tržišnih mogućnosti
 pri procjeni vlastitih snaga i sposobnosti
tvrtke
 podcjenjivanje tih snaga i sposobnosti, propuštaju
se pružene prigode za ostvarivanje mogućih ciljeva
poslovanja, a
 njihovim precjenjivanjem planiraju se poslovni
rezultati koji se objektivno ne mogu ostvariti
 kad se podcijene vlastite snage i sposobnosti
greška je što se propušta prilika ostvariti veće
učinke, veću dobit, a
 kad se precijene mogućnosti, može se dogoditi da
poslovanje ne bude nikako uspješno, da se ostvari
gubitak umjesto dobiti

63
Tržišno uspješne tvrtke odabiru
strategije
 kojima najmanje propuštaju
dobre prigode i

 najviše odbacuju mogućnosti koje

ne jamče dobre poslovne
rezultate

64