Sveučilište, Filozofija, Obrazovne Politike: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Filozofski fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku
SVEUILITE, FILOZOFIJA,
OBRAZOVNE POLITIKE
4. studentski filozofski simpozij
Udruge studenata filozofije logOS,
Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i
Hrvatskog filozofskog drutva
Osijek, 8. i 9. svibnja 2014.
IZDAVA
Filozofski fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku
ZA IZDAVAA
Ana Pintari
UREDNICI
Luka Mati i Demian Papo
LEKTURA I KOREKTURA
Programski Odbor simpozija
PRIJELOM TEKSTA
Ivan Neak
AUTOR FOTOGRAFIJE NA KORICAMA
Ivan Klindi (www.ivanklindic.info)
DIZAJN KORICA
Danijel Jaki
TISAK
Tiskara i knjigovenica Filozofskog
fakulteta u Osijeku i Gradska tiskara Osijek d. d.
NAKLADA
250 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline
knjinice Osijek pod brojem 131101064
ISBN 978-953-314-066-7
POKROVITELJI SIMPOZIJA
Osjeko-baranjska upanija
Grad Osijek
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ODRAVANJE SIMPOZIJA POTPOMOGLI SU

Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek
Turistika zajednica Grada Osijeka
Zahvale
Ovaj simpozij bilo bi nemogue odrati bez materijalne podrke
pokrovitelj, stoga zahvaljujemo: Osjeko-baranjskoj upaniji i upanu prof.
dr. sc. Vladimiru iljagiu, Gradu Osijeku i gradonaeniku Ivanu Vrkiu,
Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i rektoru prof. dr. sc. eljku
Turkalju, Filozofskom fakultetu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, Gradskom prijevozu putnika d.o.o te Turistikoj zajednici Grada Osijeka.
Ovaj simpozij bilo bi nemogue organizirati bez prethodnog isku-stva,
stoga zahvaljujemo Odsjeku za filozofiju te nastavnicima prof. dr. sc. eljku
Senkoviu, koji je vodio simpozij Etike teme (2011), prof. dr. sc.
Marijanu Krivaku, koji je vodio simpozij Filmozofija (2012) te dr. sc.
Martini eelj i dr. sc. Ivanu Stubliu, koji su prilikom organizacije ovoga
simpozija bili posrednici u komunikaciji s naim matinim Odsjekom.
Nadalje, zahvaljujemo prof. dr. sc. Vladimiru Jelkiu, predsjedniku
Hrvatskog filozofskog drutva, i prof. dr. sc. Hrvoju Juriu, administrativnom tajniku Hrvatskog filozofskog drutva, koji su prepoznali ovaj na projekt i osigurali mu potporu naeg strukovnog udruenja.
Zatim, zahvaljujemo tajnici dekanice Filozofskog fakulteta Kristini
Kovaevi, koja je svojom poduzetnou doprinijela naoj produktivnosti
tijekom organizacije, te prodekanici za znanost i meunarodnu suradnju
prof. dr. sc. Mariji Omazi, koja je svojim strunim savjetima nastojala prevenirati mogue propuste u organizaciji.
Uz sve ve navedene, zahvaljujemo i Ivanu Neaku koji je ovu knjiicu grafiki pripremio, Danijelu Jakiu koji je dizajnirao naslovnicu te
Ivanu Klindiu koji nam je ustupio svoju fotografiju da ju iskoristimo za
naslovnicu.
Naposljetku, najveu zahvalu elimo izraziti dvjema osobama koje su
odravanju ovoga simpozija pruili najveu podrku. Prije svega, zahvaljujemo naoj dekanici, prof. dr. sc. Ani Pintari, na materijalnoj i moralnoj podrci koju je pruala svim naim aktivnostima u posljednjih godinu dana.
Doc. dr. sc. Davoru Baliu najvea hvala zbog toga to nam je, pri organizaciji simpozija Hrvatska filozofska batina (2013), ukazao neizmjerno povjerenje time to nas je uvrstio u Organizacijski i Programski odbor, nauio
nas zanatu organiziranja simpozija i znanstvenom radu uope, podnosio i ispravljao nae poetnike greke te nam, istovremeno, neumorno pruao podrku.
SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

POLITIKE
Udruge studenata filozofije logOS, Odsjeka za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku i Hrvatskog filozofskog drutva
SADRAJ
Zahvale ...........................................................................................................
Organizacijski i Programski odbor simpozija ............................................
Uvod ................................................................................................................
LUKA MATI, DEMIAN PAPO, Uz temu: Sveuilite, filozofija,
obrazovne politike .....................................................................................
Program simpozija .......................................................................................
15
Saeci izlaganja .............................................................................................
21
Prikaz dosadanjih triju studentskih filozofskih simpozija ......................

SLAVEN LENDI, Studentski filozofski simpozij Etike teme ............
SLAVEN LENDI, II. studentski filozofski simpozij Filmozofija ........
DEMIAN PAPO, HRVOJE POTLIMBRZOVI, ..
59
61
65
69
Adresar izlagaa ............................................................................................
75
ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

Demian Papo (predsjednik)
Ana Grgi
Barbara Horvat
Marijana Josipovi
Denis Jurkovi
Luka Mati
Nikolina Mijatovi
Hrvoje Potlimbrzovi
Damir Sekuli
Ivan Stubli
Marina oki
Luka Zuci
Martina eelj
-----------------------------------------------------
PROGRAMSKI ODBOR SIMPOZIJA

Luka Mati (predsjednik)
Marijana Josipovi
Nikolina Mijatovi
Demian Papo
Damir Sekuli

POLITIKE
Uvod
Uz temu: Sveuilite, filozofija, obrazovne politike

Nakon to je Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organizirao prva tri studentska filozofska simpozija, koji su nosili naslove Etike teme (2011), Filmozofija
(2012) i Hrvatska filozofska batina (2013), ovogodinji simpozij
organizirala je Udruga studenata filozofije logOS uz podrku suorganizatora, Odsjeka za filozofiju i Hrvatskog filozofskog drutva. Ovom prilikom elimo ukazati na vanost promjene organizacijske sheme simpozija i
na razloge za odabir teme koja glasi Sveuilite, filozofija, obrazovne politike.
1. Promjena organizacijske sheme simpozija i njezino znaenje
Naime, prva dva studentska filozofska simpozija, dakle oni koji su
pod naslovima Etike teme i Filmozofija odrani 2011. i 2012. godine,1
organizacijski nisu ukljuivali studente. To znai da su za izbor teme tih
dvaju simpozija, prihvaanje prijav, izradu rasporeda izlaganja i moderiranje sesija bili zadueni nastavnici Odsjeka za filozofiju. U takvoj organizacijskoj shemi, studentski doprinos radu simpozija svodio se na izlaganje
vlastitih radova i sudjelovanje u raspravama. Tek je trei studentski simpozij, dakle onaj koji je odran 2013. godine pod naslovom Hrvatska filozofska batina,2 na inicijativu doc. dr. sc. Davora Balia donio promjenu
organizacijske sheme u smjeru ukljuivanja studenata u organiziranje studentskog simpozija. Naime, za taj simpozij Bali je odabrao 13 studentica i
studenata od kojih je sastavio Organizacijski odbor i Programski odbor
Vidi prikaze tih simpozija: Slaven Lendi, Studentski filozofski simpozij Etike teme,
Filozofska istraivanja 31/2 (2011), str. 475-477. Slaven Lendi, II. studentski filozofski
simpozij Filmozofija, Filozofska istraivanja 32/2 (2012), str. 384-386. Ti su prikazi otisnuti u: Davor Bali (ur.), Hrvatska filozofska batina: 3. studentski filozofski simpozij Odsjeka
za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Knjiica
saetaka simpozija, Osijek, 17. svibnja 2013. (Osijek: Filozofski fakultet Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013) na str. 47-54. Vidi i str. 61-68 ove knjiice. O studentskim simpozijima mogue se je informirati i na web stranici Odsjeka za filozofiju
http://web.ffos.hr/filozofija/?id=157 (pristup 28. travnja 2014).
2
Demian Papo, Hrvoje Potlimbrzovi, 3. studentski filozofski simpozij Hrvatska filozofska
batina, Filozofska istraivanja 33/2 (2013), str. 380a-382a. Vidi i str. 69-73 ove knjiice.
simpozija.3 S obzirom na popunjavanje tih dvaju odbora studentima, oni su

preuzeli i prikladne radne zadatke, dakle odluivali o prihvaanju prijava,
sastavljali program simpozija i obavljali druge zadae potrebne za organiziranje simpozija. Dva zadatka koje pri organizaciji simpozija Hrvatska
filozofska batina studenti nisu preuzeli bilo je ureivanje knjiice saetaka
i osiguravanje materijalnih sredstava potrebnih za odravanje simpozija. No,
za ovaj simpozij i to se promijenilo, tako da je Udruga studenata filozofije
logOS preuzela na sebe punu odgovornost za odravanje simpozija. To
znai da smo: odabrali i obrazloili temu, pozvali izlagae i predavae, osigurali materijalna sredstva za odravanje simpozija, organizirali boravak
gostiju u Osijeku za vrijeme trajanja simpozija te priredili ovu knjiicu i
druge promotivne materijale simpozija. tovie, ovaj simpozij, dakle prvi za
iju su organizaciju odgovorni studenti, prvi je koji e imati dvodnevni program, u kojem e izlagati etvoro pozvanih predavaa te 26 studenata sa pet
sveuilita iz Hrvatske i triju univerziteta iz Srbije. Time je ne samo
ostvareno nego i premaeno oekivanje koje su u prikazu prologodinjeg
simpozija naveli Demian Papo i Hrvoje Potlimbrzovi da e i etvrti osjeki studentski filozofski simpozij takoer obiljeiti brojna izlaganja te da e
na njemu sudjelovati studenti iz to veeg broja hrvatskih sveuilinih gradova.4
S obzirom na navedeno, smatramo da se moe zakljuiti da su studenti
osjekog Odsjeka za filozofiju dokazali svoju sposobnost za poslove organizacije strunih i znanstvenih manifestacija. Na temelju toga nadamo se da
e studenti napokon dobiti svoje predstavnike, koje e sami birati, u Vijeu
Odsjeka za filozofiju i to s pravom glasa barem o studentskim pitanjima.
2. O temi Sveuilite, filozofija, obrazovne politike
Kao to smo naveli u tekstu poziva za prijave na simpozij, u ovoj
godini obiljeavaju se brojne obljetnice koje se tiu bilo visokog kolstva u
Hrvatskoj bilo osjekog studija filozofije: 140. obljetnica poetka rada prvog
modernog sveuilita u Hrvatskoj (zagrebakog Sveuilita); 100. godinjica
smrti Franje Markovia (1845-1914) prvog dekana Mudroslovnog fakulteta i
prvog filozofa koji je obnaao dunost rektora zagrebakog Sveuilita te
3
Vidi: Bali (ur.), Hrvatska filozofska batina: 3. studentski filozofski simpozij Odsjeka za
filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 4.
4
Papo, Potlimbrzovi, 3. studentski filozofski simpozij Hrvatska filozofska batina, str.
382a.
10
prvog sveuilinog profesora filozofije u Hrvatskoj; obiljeavanje desete godine postojanja studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveuilita Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, zahvaljujui emu e u jesen 2014. godine,
dakle s poetkom akademske 2014./2015. godine, biti proveden upis desete
generacije studenata preddiplomskog studija filozofije po bolonjskom modelu studiranja.5
Uz to, smatramo da postoje barem tri filozofski relevantna razloga za
ovu temu pa emo ih navesti. Prvi od njih je imperativ koji je u prvom od
svojih predavanja o metodi akademskoga studija odranim u Jeni 1802. godine izrekao klasini njemaki filozof Friedrich Wilhelm Joseph Schelling
(1775-1854): Nuno je dakle, da se na univerzitetima saopi javna opa
poduka o svrsi, nainu, cjelini i posebnim predmetima akademijskog studija.6 Poznato nam je da takve ope poduke, kao ni poduke u opeobrazovnim predmetima, na sveuilitima u Hrvatskoj nema. Dakle, izostaje institucionalni oblik pruanja znanj pomou kojih se studenti mogu orijentirati u
cjelini znanost i formirati svoja oekivanja od upisanog studija. Drugi od
filozofski relevantnih razloga koji su nas naveli na izbor ove teme jest da u
Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina nedostaje sustavnog istraivanja
problema visokokolskog sustava iz perspektive filozofske discipline koja bi
se mogla nazvati filozofijom odgoja i obrazovanja. Naime, od poetka devedesetih godina prologa stoljea, u Hrvatskoj na temu ideje sveuilita objavljena su tek dva zbornika7 i tri tematska bloka u asopisima.8 Kao posljednji
5
Za povijest osjekog Odsjeka za filozofiju vidi: Luka Mati, Ususret desetoj generaciji
studenata filozofije u Osijeku: prilog povijesti osjekog Odsjeka za filozofiju u: Bali (ur.),
Hrvatska filozofska batina: 3. studentski filozofski simpozij Odsjeka za filozofiju Filozofskog
fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 57-67.
6
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, O metodi akademijskoga studija u: Immanuel
Kant, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Friedrich Nietzsche, Ideja univerziteta, izabrao, preveo i predgovor napisao Branko Despot (Zagreb: Globus, 1991), str. 123-241, na str.
130. [F. W. J. Schelling], Vorlesungen ber die Methode des akademischen Studiums
Friedrich Wilhelm Joseph von Schellings smmtliche Werke, Erste Abtheilung, Fnfter Band
(Stuttgart und Augsburg: J. G. Cotta'scher Verlag, 1859), str. 207-352, na str. 212: Es ist also
notwendig, da auf Universitten ffentlicher allgemeiner Unterricht ber den Zweck, die
Art, das Ganze und die besondern Gegenstnde des akademischen Studiums erteilt werde.
7
Kant, Schelling, Nietzsche, Ideja univerziteta i Damir Barbari (prir.), emu obrazovanje.
Razmatranja o budunosti sveuilita (Zagreb: Matica hrvatska, 2011).
8
Prvo je objavljen blok Ideja sveuilita / The Idea of University, Encyclopaedia
moderna 39/3 (1992), str. 421b-432b. Zatim su objavljeni blokovi lanaka proizalih iz meunarodnog interdisciplinarnog simpozija Ideja sveuilita u sklopu 21. Dana Frane Petria u
asopisima Metodiki ogledi 20/1 (2013) i Filozofska istraivanja 33/3 (2013).
11
filozofski relevantan razlog za odabir ove teme navodimo izvjesnu obavezu

filozof da se oituju o temi koja je, povijesno gledano, usko vezana uz
filozofiju. Uz to, smatramo da nije dovoljno nadati se da e nai prilozi...
pridonijeti boljem razumijevanju biti sveuilita,9 ve da je naa obaveza
aktivno transformirati sveuilita u nastavnom, znanstvenom i politikom
smislu. To u aktualnim okolnostima bolonjske reforme, dakle u okolnostima ekonomizacije i komercijalizacije visokokolskih ustanova, po naem
sudu, znai da istraivakim radom treba otvarati prostor za istraivaki i
drutveno odgovornu znanost te za javno obrazovanje koje e biti dostupno
svima.
S nadom da e se i nakon ovoga simpozija nastaviti istraivanja tem
koje smo predloili u pozivu na simpozij, zakljuit emo ovaj uvod navoenjem nekih istraivakih izazova koji se tiu nae teme. Prvi istraivaki
izazov nedvojbeno su reformski procesi koji se dogaaju u djelatnostima
znanosti i visokoga obrazovanja. Naime, od raspada Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, dakle u samostalnoj Republici Hrvatskoj, ove
dvije djelatnosti ureivalo je ak pet zakona. To su prije svega bili Zakon o
usmjerenom obrazovanju i Zakon o znanstvenoistraivakoj djelatnosti koji
su naslijeeni iz pravnog sustava prethodne Socijalistike Republike, potom
su ta dva zakona zamijenjena Zakonom o visokim uilitima (NN 96/1993) i
novim Zakonom o znanstvenoistraivakoj djelatnosti (NN 96/1993), da bi
bolonjska reforma bila uvedena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti (NN
123/2003) koji je do danas doivio izmjene i dopune u sedam navrata (NN
198/2003, 105/2004, 174/2004, 46/2007, 63/2011, 94/2013, 139/2013).
Osim reformi u nacionalnom zakonodavstvu, smatramo da se ne mogu zanemariti niti komodifikacija ni marketizacija javnih obrazovnih sustava u globalnom kontekstu.10 Nadalje, smatramo da pozornost zainteresiranih istraivaa zasluuju i brojne druge teme, poevi od poloaja studenata u visokokolskom sustavu, dakle pitanja sudjelovanja studenata u procesima odluivanja, pitanja organizacije nastave, ali i pitanja studentskog standarda.
Dakle, smatramo da su vrijedne teme i one koje su zanemarene u diskursu
klasinog njemakog idealizma kojim je ustanovljena moderna ideja sveuilita.
9
Urednitvo, Ideja sveuilita / The Idea of University, Encyclopaedia moderna 3(39)
(1992), str. 421b.
10
O tome vidi: Alex Callinicos, Universities in a neoliberal world (London: bookmarks
publications, 2006).
12
Nadamo se da e se o tim temama u budunosti oitovati i svoje

prosudbe donijeti nadolazea generacija istraivaa sveuilita, filozofije i
obrazovnih politika. Uz to, nadamo se i da e budui istraivai navedenim
temama pristupati iz raznolikih perspektiva, poevi od filozofije odgoja i
obrazovanja i povijesti filozofije pa do perspektiva iz cijelog spektra humanistikih i drutvenih znanosti.
Luka Mati i Demian Papo
13
14

POLITIKE
Program simpozija
15
16

POLITIKE
PROGRAM
ETVRTAK, 8. svibnja 2014.
Sveana dvorana Filozofskog fakulteta, Lorenza Jgera 9, Osijek
9.00 9.30 Pozdravne rijei i otvaranje simpozija
- prof. dr. sc. Vladimir iljagi, upan Osjeko-baranjske upanije
- Ivan Vrki, gradonaelnik Grada Osijeka
- prof. dr. sc. eljko Turkalj, rektor Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku
- prof. dr. sc. eljko Senkovi, voditelj Odsjeka za filozofiju Filozofskog
fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- prof. dr. sc. Vladimir Jelki, predsjednik Hrvatskog filozofskog drutva
- Demian Papo, predsjednik Organizacijskog odbora simpozija Sveuilite,
filozofija, obrazovne politike
- prof. dr. sc. Ana Pintari, dekanica Filozofskog fakulteta Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Uvodna izlaganja
9.30 9.45 Luka Mati (Osijek): Sveuilite, filozofija, obrazovne politike: gdje je
mjesto studentima?
9.45 10.00 Demian Papo (Osijek): Franjo Markovi: osniva hrvatske akademske
menze i hrvatskog akademskog doma
10.00 10.15 Rasprava
10.15 10.30 Pauza
17
10.30 10.45 Duan Milenkovi (Ni): Specifino-muziki aspekti antikog pojma

muzike i njihov udeo u obrazovanju i vaspitanju oveka
10.45 11.00 Anelko Mihanovi (Split): Neodvojivost filozofije i umjetnosti
11.00 11.15 Juraj Jarmek (Osijek): Usporedba filozofija seksualnosti Michela
Foucaulta i Friedricha Nietzschea
11.30 12.00 Pauza
Pozvana predavanja
12.00 12.30 Emil Kuan (Split): Obrazovne paradigme i njihove politike posljedice
12.30 13.00 Moira Baker (Radford/Osijek): Unfulfilled Dreams: Student Activism in 1960s America / Neispunjeni snovi: Studentski aktivizam
u Americi 1960-ih
Pauza za ruak
13.30 15.30
15.30 15.45 Jelena Velji (Beograd): O univerzitetu i/na tritu: sluaj Srbije
15.45 16.00 Marija Jakovljevi (Beograd): Tranzicija mladih iz visokog obrazovanja na trite rada: od koncepta ljudskog kapitala do fleksibilnog
rada
16.00 16.15 Marina oki (Osijek): to, kako i zato studija filozofije od osnutka Sveuilita do danas
16.30 16.45 Pauza
16.45 17.00 Antonio Shala (Osijek): Platon: uloga znanja u zajednici
17.00 17.15 Damir Sekuli (Osijek): Filozofija iskustva u spisu Experience and
Education Johna Deweya
17.15 17.30 Draen Rastovac (Rijeka): Moemo li imati bolju demokraciju?
17.45 18.00 Pauza
18.00 18.15 Slaven Lendi (Osijek): Pojam slobode u prirodnom odgoju i filozofiji Jean-Jacquesa Rousseaua
18.15 18.30 Emanuela Kuli (Osijek): Kant i pedagogija
18.30 18.45 Dunja Bonai (Osijek): Utjecaj Mary Wollstonecraft na suvremenu
filozofiju odgoja
19.00 Zavretak prvog dana simpozija
18
PETAK, 9. svibnja 2014.

9.30 9.45 Valentina Perii (Split): Ideja i autonomija sveuilita
9.45 10.00 Luka Zuci (Osijek): Intelektualac i univerzitet
10.00 10.15 Antonio Jurai (Zadar): Vanost kultivacije kritikog miljenja kod
studenata i uenika
10.30 10.45 Pauza
10.45 11.00 Vladimir Simovi (Beograd): Visoko obrazovanje u transformaciji:
od koncepta javnog dobra ka konceptu ljudskog kapitala
11.00 11.15 Marija Zavrki (Osijek): Sveuilite kao korporacija student kao
dionik intelektualnog kapitala
11.15 11.30 Hrvoje Potlimbrzovi (Osijek): O poloaju humanistikih znanosti u
Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013)
11.45 12.00 Pauza
Pozvana predavanja
12.00 12.30 Mislav Kuko (Split): Filozofija u doba globalizacije
12.30 13.00 Ivona Novak (Rijeka): Razmatranje analitiko-kontinentalne podjele
filozofije i njezina utjecaja na obrazovanje u Hrvatskoj
Pauza za ruak
13.30 15.30
15.30 15.45 Nikolina Mijatovi (Osijek): Emancipatorno obrazovanje: feministika kritika common sense diskriminacije u nastavi
15.45 16.00 Milica Rai (Ni): Nasilje znaka: Delezova dekonstrukcija uenja,
istine i obrazovanja
16.00 16.15 Jelena Stankovi (Novi Sad): Znanje radi ESPB bodova savremeno znanje radi znanja
16.30 16.45 Pauza
16.45 17.00 Josip Gu (Split): Pojava sveuilit u Europi i vanost sveuilita
uope
17.00 17.15 Marijana Josipovi (Osijek): Usporedba ideja univerziteta Karla Jaspersa i Martina Heideggera
17.15 17.30 Goran Stani (Zagreb): Ideja univerziteta u filozofiji Branka Despota
17.45 18.00 Pauza
18.00 19.00 Zavrna rasprava i zatvaranje simpozija
19
20

POLITIKE
Saeci izlaganja
21
22
MOIRA P. BAKER
Radford University, Virginia
Odsjek za engleski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Osijeku
Unfulfilled Dreams: Student Activism in 1960s America

One of the most tumultuous eras in American history since the Civil
War, the 1960s saw a massive wave of student activism in overlapping
movements that shook American society to its core by challenging whole
systems of institutionalized injustice. Specifically, student activists in the
Civil Rights Movement worked to dismantle the system of racial
segregation. Students in the Anti-War Movement worked to end the Viet
Nam War and the systemic militarism that spawned it. Students in the
Womens Movement focused their protests on endemic sexism, gender
discrimination, and the pervasive inequality of women in American society.
Students in the Free Speech Movement pushed for educational reform and
unrestricted free speech rights on campuses. The means employed to achieve
these ends included non-violent direct action, acts of civil disobedience that
challenged unjust laws, peaceful sit-ins at segregated facilities, boycotts of
segregated facilities, student strikes, anti-war teach-ins, and campus sit-ins.
Often these non-violent exercises of public dissent were met with
violence to the point of bloodshed and death. By 1970, after the My Lai
Massacre, the atrocities of the Viet Nam War became undeniable. President
Nixon announced that he had extended bombing into Cambodia, and some
student activists felt pushed to more extreme measures. At Kent State
University in Ohio, an unoccupied Reserve Officer Training Corps building
was burned during student protests. In response, at a later campus
demonstration four unarmed students were shot by National Guardsmen
armed with tear gas, M1 rifles, and fixed bayonets. The massive wave of
angry student protests, campus closings, and student strikes that followed the
Kent State massacre led the Presidents Commission on Campus Unrest to
conclude in 1970 that "the crisis on American campuses has no parallel in
the history of the nation," and was rooted "in divisions of American society
as deep as any since the Civil War."
This lecture presents a narrative history of these events during a time
when student activists in intersecting and overlapping movements
23
challenged America to its core, urging it to live up to its promise of liberty,

equality, and respect for human rights. The lecture will also suggest the
successes of these movements, which pushed America into addressing the
systemic racism, sexism, and militarism that were, and still are, so deeply
rooted in Americas institutions. During the 1960s students believed that we
could change society and that America would finally not only live up to its
constitutional promises but also conduct its foreign policy in a way that
respects the human rights of all peoples. Our dream is stillquite obviously-unfulfilled, but I submit that the activism of American students during the
1960s jarred a complacent society into recognizing that it must address its
own racial and sexual inequalities as well as its militarism. Landmark
legislation like the 1964 and 1965 Civil Rights Acts addressed both racial
and sexual discrimination, making both illegal in employment, housing, and
public accommodations. Despite cyclical backlashes against such progress,
women and people of color in America continue the struggle for justice in
which student activists engaged; they continue to make incremental
advances even though racism and sexism are still deeply entrenched in many
American institutions. Unfortunately, America seems not to have learned the
lesson that Viet Nam War protesters urged upon the conscience of the
nation, that "America is the greatest purveyor of violence in the world
today," as Dr. Martin Luther King stated. But the story of American
democracy has always been the story of a struggle to compel the United
States to live up to its highest principles. Though the dream of a just society
is unfulfilled, the lifelong activists who came of age in the 1960s have not
abandoned it.
Neispunjeni snovi: studentski aktivizam u Americi 1960-tih

Kao jedna od najburnijih era u povijesti Amerike nakon Graanskog
rata, 1960-te su doivjele masivan val studentskog aktivizma u isprepletenim
pokretima koji su osporavanjem cijelih sustava institucionalne nepravde
potresli ameriko drutvo do njegove sri. Tonije, studentski aktivisti koji
su bili ukljueni u Civil Rights Movement (Pokret za graanska prava)
nastojali su sruiti sustav rasne segregacije. Studenti ukljueni u Anti-War
Movement (Proturatni pokret) nastojali su stati na kraj Vijetnamskom ratu i
sustavnom militarizmu iz kojeg je nastao. Studenti ukljueni u Womens
Movement (Pokret za prava ena) usmjerili su svoje prosvjede na endemini
seksizam, rodnu diskriminaciju i nejednakost ena koja je proimala ameri24
ko drutvo. Oni studenti koji su, pak, bili ukljueni u Free Speech Movement (Pokret za slobodu govora), zahtijevali su obrazovnu reformu te neograniena prava na slobodu govora na podruju kampus. Studenti su upotrebljavali razliita sredstva za postizanje eljenih ciljeva, kao to su, primjerice, neposredno nenasilno djelovanje, graanski neposluh koji je osporavao nepravedne zakone, sit-in akcije i bojkote onih ustanova i kampusa koji
su provodili segregaciju, studentski trajkovi te proturatne teach-in akcije.
Reakcije na studentska nenasilna izraavanja javnog neslaganja esto
su bile obiljeene nasiljem, krvoproliem i smru. Okrutnosti Vijetnamskog
rata su do 1970. godine, dakle nakon My Lai Massacrea (masakr u My
Laiju), postale neosporne. U to doba predsjednik Nixon objavio je da je
bombardiranje proirio na podruje Kambode, ime je nagnao nekolicinu
studentskih aktivista na poduzimanje otrijih mjera. Tijekom studentskih
prosvjeda na Kent State University u Ohiju spaljena je naputena zgrada
kole za priuvne asnike. Odgovor na taj in uslijedio je tijekom jedne od
demonstracija na kampusima, kada su pripadnici nacionalne garde, naoruani suzavcem, pukama M1 i bajunetama, ustrijelili etvero nenaoruanih
studenata. Masivan val ustrih studenskih prosvjeda, zatvaranja kampus i
studentskih trajkova organiziranih nakon masakra na sveuilitu u Kentu,
doveli su do osnivanja predsjednikog istranog povjerenstva za nemire na
kampusu, koje je 1970. godine donijelo zakljuak da je kriza na amerikim
kampusima neusporediva s bilo kojom krizom u nacionalnoj povijesti (the
crisis on American campuses has no parallel in the history of the nation),
koja je svoj korijen imala u podjelama u amerikom drutvu, najdubljima
od vremena Graanskog rata (in divisions of American society as deep as
any since the Civil War).
U ovom izlaganju predstavit u narativnu povijest spomenutih dogaaja koji su se dogaali u vrijeme u kojem su studentski aktivisti, ukljueni u
gotovo istovjetne i isprepletene pokrete, u potpunosti osporavali Ameriku i
nastojali je potaknuti na ostvarenje obeane slobode, jednakosti i potivanja
ljudskih prava. Osim toga, u izlaganju u navesti uspjehe koje su ti pokreti
poluili, natjeravi Ameriku na rjeavanje problem sustavnog rasizma, seksizma te militarizma, a koji su bili, i jo uvijek jesu, tako duboko ukorijenjeni u amerike institucije. Tijekom 1960-ih studenti su vjerovali da je
mogue promijeniti drutvo i da e Amerika konano, ne samo ispuniti ustavna obeanja, nego i urediti vanjsku politiku, pri emu e potivati ljudska
prava svih etnikih skupina. Na san oito je ostao neispunjen, ali tvrdim da
je aktivizam amerikih studenata tijekom 1960-ih uzburkao samozadovoljno
25
drutvo, natjeravi ga da prepozna nain kojim mora rijeiti problem rasnih i

spolnih nejednakosti te vlastiti militarizam. Kljuni zakoni, kao to su, primjerice, Civil Rights Act (Zakon o graanskim pravima) iz 1964. i 1965.
godine, bili su usmjereni na rjeavanje problema rasne i spolne diskriminacije, uinivi je ilegalnom pri zapoljavanju, kupovini nekretnin i iznajmljivanju javnog smjetaja. Usprkos ponavljajuim protivljenjima takvom napretku, amerike ene i Afroamerikanci nastavili su borbu za pravdu, u koju
su se prethodno upustili studentski aktivisti. Osim toga, amerike ene i
Afroamerikanci postiu izniman napredak u toj borbi, unato injenici da su
rasizam i seksizam jo uvijek usaeni u mnoge amerike institucije. Naalost, ini se da Amerika nije nita nauila iz poruke odaslanoj od prosvjednik protiv Vijetnamskog rata i usmjerenoj prema nacionalnoj svijesti, da je
Amerika, kao to je to tvrdio Martin Luther King, najvei raspaava nasilja u dananjem svijetu (America is the greatest purveyor of violence in
the world today). Pria o amerikoj demokraciji oduvijek je bila pria o
borbi kojom se nastojalo primorati Ameriku na ivot u skladu s vlastitim
najviim principima. Iako je san o pravednom drutvu ostao neispunjen, doivotni aktivisti odrasli u 1960-ima nipoto ga nisu napustili.
Prijevod na hrvatski: Demian Papo
26
DUNJA BONAI
studentica 1. godine preddiplomskog studija filozofije te engleskog jezika i
knjievnosti
Filozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku
Utjecaj Mary Wollstonecraft na suvremenu filozofiju odgoja

Mary Wollstonecraft (17591797), inae poznatija kao majka Mary
Shelley, autorice Frankensteina, znaajna je kao filozofkinja morala i politike, a u filozofiji odgoja je najutjecajnija svojim djelom Obrana enskih
prava iz 1792. godine. Njezina filozofija kao i njezin osobni ivot uinili su
je jednom od utemeljiteljica filozofije feminizma i feministikog pokreta.
U spomenutom djelu, koje je jedno od najranijih djela filozofije feminizma, Mary Wollstonecraft iznijela je tezu da ene treba odgajati u skladu s
njihovom ulogom majki koje odgajaju svoju djecu jer bi ih takav odgoj
stavio u poziciju koja im pripada po naravi. Mlade bi ene od najranije dobi
trebalo odgajati da postiu mnogo vie nego da se samo fokusiraju na vanjsku ljepotu i ulogu supruge. Zagovarajui pravedniji odnos izmeu mukaraca i ena ona nije tvrdila da bi spolovi u svemu trebali biti jednaki ve je
apelirala na ravnopravnost u postizanju kreposti, dakle u ostvarenju duhovnih vrijednosti. Stavom da su ene upravo svojom osjeajnou same rtve
svojih osjeaja koji ih ometaju u racionalnom prosuivanju ona je smatrala
da je upravo odgoj taj koji ene stavlja u taj neravnopravan poloaj spram
mukaraca. U meudjelovanju osjeaja i razuma ene su te, prema Wollstonecraft, koje bi zbog nepravilnog odgoja mogle pogubno djelovati i na cjelokupnu civilizaciju. Prema njezinoj strategiji odgoja, mukarci i ene trebali
bi biti odgajani prema jednakom modelu kad ve brak kao zajednica ini
osnovu drutva.
Utjecaj Mary Wollstonecraft na suvremenu filozofiju feminizma od
velikog je znaaja, ali ono to je daleko znaajnije je njezin utjecaj na suvremenu filozofiju odgoja. Svojim tezama kojima je upozorila na injenicu da
ena odgojem i obrazovanjem utemeljenim na razumskim naelima primarno stjee mo nad svojim ivotom, dakle nad samom sobom, stvorila je znaajnu filozofsku teoriju iji utjecaj raste zajedno sa snaenjem feministikog
pokreta i irenjem borbe za enska prava.
27
JOSIP GU
student 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijesti
Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu
Pojava sveuilit u Europi i vanost sveuilita uope

Renesansa 12. stoljea vrijeme je u kojemu su nastali mnogi kulturni
obrasci koji su do danas zastupljeni u zapadnoj kulturi. Velike zasluge za
podizanje razine europske kulture moemo pripisati intenzivnijem dodiru
Europe s neeuropskim civilizacijama, pri emu prije svega mislim na onu
arapsku. Zahvaljujui arapskim prijevodima, Aristotelova misao ula je u
europsku kulturu na velika vrata. Osim toga, renesansu 12. stoljea obiljeio je i nastanak velikih umjetnikih ostvarenja, naroito u knjievnosti na
narodnom jeziku. Iako je filozofija u to vrijeme smatrana sluavkom teologije (ancilla theologiae), to ne znai da nije bilo istaknutih linosti i ive
rasprave. Kao tipinog predstavnika tih novih stremljenja, istaknuo bih,
primjerice Petra Abelarda.
Prva sveuilita nastala su izvan crkvene ingerencije, to je neobino
za to razdoblje, u kojemu je Crkva jo uvijek imala prevlast nad duhovnim,
ali i svjetovnim ivotom Europe. Crkva se uspjeno infiltrirala u rad sveuilita sjeverno od Alpa, dok su talijanska sveuilita zadrala naglaenu
svjetovnu komponentu. Obino se za prvo sveuilite uzima ono u Bologni,
gdje su se do kraja 12. stoljea formirala sva bitna obiljeja koja pripisujemo
sveuilitu.
Konano, istaknuo bih vanost sveuilita uope. Potrebno je naglasiti i vanost autonomije sveuilita, koja nastoji sprijeiti upliv sumnjivih
interesa pojedinaca ili vlasti u proces obrazovanja. Meutim, autonomija je u
poetku bila ugroavana djelatnou Crkve, dok danas prijetnju predstavljaju
velike korporacije i mnogi kapitalistiki monici sa svojim, esto sebinim,
interesima.
U svojemu izlaganju ponudit u povijesni prikaz nastanka sveuilita
kao takvog u zapadnoeuropskoj kulturi. To u, prije svega, uiniti prikazivanjem renesanse 12. stoljea, koja je stvorila atmosferu u kojoj su izrasla
prva sveuilita. Na kraju u istaknuti vanost same ideje sveuilita i probleme s kojima se sveuilite suoavalo u svojim najranijim godinama, ali i
one s kojima se suoava danas.
28
MARIJA JAKOVLJEVI
studentica master studija sociologije
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Tranzicija mladih iz visokog obrazovanja na trite rada: od

koncepta ljudskog kapitala do fleksibilnog rada
Tranzicija mladih iz visokog obrazovanja na trite radne snage kljuno je pitanje za razumevanje tranzicije u odraslost jer predstavlja mehanizam reprodukcije drutvene nejednakosti, obzirom da je obrazovanje jedan
od osnovnih mehanizama i kanala drutvene pokretljivosti. U izlaganju u
stoga naznaiti uzroke, forme i implikacije promena u sferama visokog obrazovanja i trita radne snage, pri emu treba imati u vidu na koji nain ova
polja interreaguju sa kapitalima mladih, te kakav je iri drutveni kontekst.
Odstupanje/a tranzicije mladih iz visokog obrazovanja na trite rada
od obrasca obrazovanje-zaposlenje posmatrau kao simptom globalnih strukturnih kretanja jer se tek tada mogu razumeti fenomeni koje savremeni autori
nazivaju kultura odlaganja, zamrznuta tranzicija ili produena mladost, a koje su oblikovali nestabilnost globalizovanog trita rada, zahtevi
za produenim kolovanjem, dekompozicija drave blagostanja i pad realnog
socijalizma.
Neoliberalna kretanja reflektuju se u bolonjskom prostoru kao
implikacije teorije ljudskog kapitala, a koju reprezentuju koncepti kao to su:
drutvo znanja, etos produktivizma, obrazovanje za kompetencije, obrazovanje kao privatno dobro, visokokolske ustanove kao preduzea, celoivotno uenje. Panju u posvetiti i ideolokim manipulacijama o potrebi profesionalne i teritorijalne mobilnosti studenata i radnika kao usaivanja
spremnosti za prekarni rad, a koja se zahteva usled ogromne nezaposlenosti.
Razumevanje optih principa moe dovesti do delovanja koje e
uzrokovati promene u oblasti praktinih politika. Ali te su promene najee
delimino ublaavanje posledica, jer je za reavanje krupnih drutvenih problema, kao to su oni koji se javljaju u vezi sa visokim obrazovanjem (nedostupnost, neprimenljivost, neosavremenjenost itd.) i tritem rada (nezaposlenost, nesigurnost zaposlenja, loi uslovi rada, odliv mozgova) potrebna
promena drutvenih odnosa koji ih generiu.
29
JURAJ JARMEK
student 2. godine diplomskog studija filozofije i povijesti
Usporedba filozofija seksualnosti Michela Foucaulta i Friedricha

Nietzschea
U izlaganju u predstaviti i usporediti pristupe seksu francuskog filozofa Michela Foucaulta (1926-1984) i njemakog filozofa Friedricha
Nietzschea (1844-1900). Pritom u se usredotoiti na slinosti meu njima.
Poblie, usredotoit u se na Foucaultove koncepte ars erotica i scientia
sexualis te na Nietzscheove interpretacije bogova Apolona i Dioniza. Dok
je u sluaju Foucaulta rije o eksplicitnoj filozofiji seksualnosti, kod
Nietzschea se stavovi prema seksualnosti mogu tek implicitno iitavati iz
njegovih interpretacija grke kulture i filozofije. Uz to, Foucault je
Nietzschea navodio kao jedan od izvora inspiracije za svoje bavljenje filozofijom seksualnosti.
Foucaultovi koncepti ars erotica i scientia sexualis kao dva dihotomna pojma predstavljaju dva pristupa pitanju seksualnosti. Scientia
sexualis nastala je u zapadnom svijetu i u novijoj povijesti, a oznaava seksualnost kao umijee izvoenja istine iz uitka, pri emu se uitak definira
kao praksa u koju su pojedinci postupno inicirani te kao biljeenje iskustva.
Ona se ne raspituje o uitku, nego o stjecanju formi moi kroz znanje, a
motivirana je voljom za znanjem koja je srodna Nietzscheovoj volji za mo.
Ars erotica je bila istona percepcija seksa kao umjetnike forme, a bavila
se ekonomijom tijela i uitka. Zagovara se decentralizacija i regionalizacija
svih uitaka te se istie potreba za stvaranje drugih formi uitaka, odnosa,
veza i ljubavi. Foucault je elio vidjeti kraj sive pustinje seksualnosti i kraj
monarhistike vladavine nad seksom, i to oslobaanjem uitka od sputavajuih diskursa.
Pokazat u i kako je Nietzscheova interpretacija Apolona i Dioniza
srodna konceptima ars erotica i scientia sexualis. Apolon, koji je okarakteriziran onime racionalnim, discipliniranim, skladnim i eljom za znanjem srodan je s scientia sexualis, dok je Dioniz, okarakteriziran onim
iracionalnim, divljim i kaotinim, srodan s ars erotica.
30
MARIJANA JOSIPOVI
studentica 2. godine preddiplomskog studija filozofije te hrvatskog jezika i
knjievnosti
Usporedba ideja univerziteta Karla Jaspersa i Martina

Heideggera
Prilikom sveanog preuzimanja poloaja rektora Univerziteta u
Freiburgu, 27. svibnja 1933. godine, njemaki filozof Martin Heidegger
(1889-1976) odrao je rektorski govor. Taj je govor zapoeo naglaavajui
da je rektorska dunost usmjerena na duhovni razvoj obrazovne institucije.
Nadalje, u svom rektorskom govoru Martin Heidegger ukazao je na ono to
je po njegovu miljenju bt ideje univerziteta. Desetljee ranije, 1923. godine, Karl Jaspers (1883-1969) prikazao je svoju viziju univerziteta u djelu Die
Idee der Universitt. Jaspers je u svojem djelu pisao o tome to je znanost i
kakva bi trebala biti, to bi univerziteti trebali postaviti kao svoj cilj, kao i o
nainima na koje ovjek i drutvo sudjeluju u ideji univerziteta te o drugim
povezanim temama.
Smatram da su Heideggerov prikaz univerziteta u rektorskom govoru i
Jaspersov prikaz univerziteta u djelu Die Idee der Universitt pogodni za
usporedbu s filozofskog stajalita. Naime, obojica filozofa pokuali su odrediti bit univerziteta. U nastojanju za odreenje biti univerziteta Jaspers i
Heidegger koristili su se nekim istim ili slinim pojmovima, kao to je primjerice pojam zajednitva te iz tog razloga mogu usporeivati teze ovih
filozofa s iste pozicije. Ipak, u nekim stajalitima ovih filozofa postoje razlike, kao primjerice u njihovim definicijama znanosti to mi doputa da analiziram kljune pojmove i teze koje se u Heideggerovom i Jaspersovom
shvaanju ideje univerziteta razlikuju.
U svom u izlaganju izdvojiti kljune pojmove i teze iz ova dva
filozofska doprinosa razmatranju ideje univerziteta. Zatim u usporediti i
analizirati kljune toke Jaspersova i Heideggerova rada, a na temelju usporedbe donijeti zakljuke o slinostima i razlikama u pogledu na ideju univerziteta Karla Jaspersa i Martina Heideggera.
31
ANTONIO JURAI
student 2. godine preddiplomskog studija filozofije i kulturne antropologije
Filozofski fakultet, Sveuilite u Zadru
Vanost kultivacije kritikog miljenja kod studenata i uenika

Filozofija se zasniva na imperativu kritikog promiljanja cjelokupnoga svijeta, to je zajednika paradigma svim povijesnim razdobljima i kolama miljenja. Vezano uz to, velik je problem hrvatskoga drutva danas manjak kritikog stava koji bi trebao pomoi pri orijentaciji i donoenju odluka
u svakodnevnom ivotu. Takoer, ponekad se ini da filozofija, barem na
ovim prostorima, nikada nije bila u teem poloaju. Stoga je naa je zadaa
istaknuti da bavljenje filozofskim promiljanjem pomae drutvu pri sazrijevanju i nadilaenju problema s kojima se suoava kao kolektiv racionalnih
pojedinaca.
U svojem izlaganju ponudit u jedno mogue razumijevanje drutvenih problema kroz kategorije egzistencije i ekonomije. Naime, ivimo u
drutvu u kojemu vlada opa oskudica, poevi od svakodnevnih potreptina
do nekih luksuza, duh vremena i drutveni odnosi su takvi da nam za pokretanje i zadovoljavanje potreba trita treba konkretan proizvod naeg rada
kojeg moemo plasirati pred kupce.
Takvi parametri nisu plodno tlo za humanistike znanosti ako kao
njihov zadatak razumijemo objanjavanje svijeta i doprinos razvoju kulture i
civilizacije. S obzirom na potrebe trita, sve vie mladih prisiljeno je zapostaviti vie obrazovanje radi stjecanja materijalnih uvjeta za preivljavanje,
prilagoavajui se upravo takvom tritu koje diktira potranju konkretiziranih dobara. Zbog navedenog nesklada dolazi do regresivnog procesa u kojemu sve vie radno sposobnog stanovnitva daje prednost radu, a ne obrazovanju. Na taj nain, iz generacije u generaciju drutvo gubi mlade, sposobne
i ambiciozne ljude spremne analizirati pukotine u sistemu i sanirati ih koritenjem gore navedenog kritikog stava u procesu obnove i samorevidiranja drutva. Po svemu sudei, u kapitalizmu smo zapeli ali nita nas ne
sprjeava da promislimo i osmislimo drugaiji, bolji te napredniji sistem.
32
MISLAV KUKO
Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Splitu
Filozofija u doba globalizacije

Globalizacija je jedan od najrairenijih recentnih kulturnih, drutvenih, ekonomskih, politikih fenomena koji obiljeava diskurs humanistikih
i drutvenih znanosti na poetku treeg tisuljea, nove epohe obiljeene
zavretkom staroga i nastajanja novoga jo-ne-definiranoga svijeta. Radi se
dakle o novoj, jo neustrojenoj epohi koja prua izazove i u kojoj se otvara
prostor za nove teorijske paradigme to pokuavaju definirati novi svijet u
nastajanju. Recentna popularnost pojma globalizacije rezultirala je njegovim
brojnim protuslovnim definicijama. Dok u normativnom smislu neki globalizaciju povezuju s napretkom, prosperitetom i mirom, drugi je pak doivljuju kao nazadovanje, katastrofu i propast. Glede odreenja globalizacije nitko nije indiferentan, a mnogi su zbunjeni. Ono to je zajedniko i nesporno
u svim njenim definicijama jest stav da je globalizacija proces gospodarskog,
socijalnog, kulturnog i politikog djelovanja koje nadmauje granice nacionalnih drava, te se odnosi na svijet kao jedinstvenu cjelinu. U tome se kontekstu istie multidimenzionalnost globalizacijskih procesa: istodobno djelovanje ekonomskih, politikih, ekolokih, kulturnih i komunikacijskih imbenika na razini svjetskoga sustava. Neosporna viedimenzionalnost pojma i
fenomena globalizacije upuuje na potrebu njezina interdisciplinarnog razmatranja, ali prije svega, kao conditio sine qua non, i njezina filozofskog
promiljanja. Globalizacijski procesi viestruko su ve ovladali svijetom,
presudno odredivi ustroj nove epohe, stoga Minervina sova nema vie to
ekati Filozofija u globalizacijskom kontekstu, prije svega ima zadau da
konceptualizira i diferencira razliite dimenzije zamrenih i sloenih globalizacijskih procesa i problema, da izvri odgovarajuu pojmovnu ralambu,
izdiferencira pristupe globalizaciji, kao i njezine dimenzije te dade odgovarajuu prosudbu njezinih normativnih aspekata. Globalizaciju liberalne ekonomije treba pratiti jasna konceptualna analiza i normativni zahtjev za globalizacijom odgovornosti u nakani da se zatiti globalna budunost ovjeanstva i globalna javna dobra (od pitke vode, do istog okolia i ozonskog
omotaa, od bogatstva prirodnih vrsta do raznovrsnih kultura) kao i da se
33
prokau socijalne zamke to proizlaze iz ideologije aktualna neo-liberalnog

globalizma koju promiu korporacije i diktat neograniena trita.
Upravo u tome smislu prua se mogunost filozofiji i njezinim temeljnim granama i disciplinama, kao to su socijalna i politika filozofija, te
poglavito etika, dakako i bioetika, da zajedno s empirijskim drutvenim znanostima, ali i prirodnim i tehnikom znanostima, dakle interdisciplinarno i
transdisciplinarno porade na izgradnji navlastite individualne i drutvene svijesti i savjesti, ne samo glede etikih implikacija globalizacije nego i odgovarajuih spoznajnih i metodologijskih pitanja.
Drugi dio izlaganja fokusira se na pravce razvoja filozofije u globaliziranom svijetu to se elaborira na primjeru recentnih aktivnosti krovne
svjetske filozofske asocijacije: Meunarodne federacije filozofskih drutava
(FISP). U kontekstu prezentacije djelovanja FISP-a, raspravit e se i druge
relevantne teme, poput trinih ugroza filozofije i neoliberalistikih
obrazovnih politika, s posebnim osvrtom na prilike u Hrvatskoj.
34
EMANUELA KULI
studentica 2. godine diplomskog studija filozofije i pedagogije
Kant i pedagogija
U svojem izlaganju dat u prikaz osnov Kantovog miljenja o pedagogiji, dakle njegovu teoriju odgoja koju je nuno promatrati iz cjeline njegovog opusa. Kant je odgoj definirao kao njegovanje i nastavu s obrazovanjem koje je svojstveno jedino ovjeku. Naime, Kant je bio duboko uvjeren
da ovjek jedino odgojem moe postati ovjekom. Upravo odgojem se
omoguuje realizacija svih naina pojavljivanja praktikoga uma i to discipliniranjem pripitomiti divljinu u sebi, kultiviranjem vanost pouke i nastave, postajanjem mudrim biti civiliziran i ugodan u drutvu, te moraliziranjem biti vjet za ostvarenje razliitih ciljeva. Zalagao se za promjene
u pedagogiji i za odgoj djece prema onom buduem, a ne sadanjem. Naglasio je da bi nit vodilja u odgoju trebala biti njegova bt: pouavati ljubav
prema istini, a ne istinu samu. Dakle, odgajatelji i roditelji bi trebali u javnom i privatnom odgoju biti jednako usmjereni prema istini i dunosti. U
skladu s tim vienjem, Kant je naveo podruja odgajateljevih zadaa: njega,
skolastiko, pragmatino i moralno obrazovanje. Do problema u odgoju
moe doi prije svega ako je odgajatelj lo. Uz to, Kant je u teoriji morala
nastojao ukazati na relacije sloboda-zakonitost i samoodreenje-odreenje
od strane drugoga, pri tome naglaavajui da djetetu treba dati slobodu od
samog poetka i paziti da mu se ne slomi volja. Ako se slomi volja djeteta
uslijedit e ropski nain miljenja, zbog ega e dijete, jer nije voeno odgajateljem koji je racionalan, ostati u ne-umnosti.
35
EMIL KUAN
Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Splitu
Obrazovne paradigme i njihove politike posljedice

Izlaganje ima za cilj istraiti kakav uinak ima specijalizacija kao naelo u obrazovanju i u kojoj se mjeri spomenuto naelo moe koristiti kao
alat u razlikovanju obrazovnih paradigmi, u pogledu njihove otvorenosti i
ostvarivanja uvjeta za primjenu ireg spektra pozitivnih sloboda. Ukoliko
pronaemo temelje za tvrdnju da su uinci primjene naela specijalizacije u
obrazovnom procesu pogodni za drugospomenutu liniju istraivanja moi
emo, naposljetku, procijeniti kakve bi (dugorone) politike posljedice mogla imati primjena obrazovnih paradigmi temeljenih na tom naelu, mislei
prvenstveno na pasivnost odnosno aktivnost politikih (i obrazovnih) subjekata.
Radna pretpostavka cjelokupnog istraivanja jest da su obrazovne paradigme (pa po ekstenziji i sustavi koji ih utjelovljuju) nerazdruivo povezane s politikim i pogotovo ekonomskim sustavom neke zemlje, i to na
nain da ekonomija kroji politiku koja je onda reflektirana u obrazovnom
sustavu. Takoer, poneto vremena posvetit emo konceptu kampusa i ulozi
takvog pristupa izgradnji sveuilita u gorespomenutim mijenama (to bismo
uvjetno mogli nazvati specijalizacijom u geografskom smislu), koja svakako
nije zanemariva. Odatle se nadamo proiriti spektar pitanja koja se dadu postaviti o tome gdje se hrvatski obrazovni sustav trenutno nalazi i u kojem
smjeru ide te kome je to zaista u interesu. No, ova pitanja ne smiju biti samo
analitike naravi. Promjene se, dakako, mogu dogoditi tek jednom kada je
neki problem shvaen i kritiki prevladan. Ukoliko se ispostavi da postojei
obrazovni sustav, zajedno s naelima koja ga utemeljuju, zaista ograniava
nau sposobnost za politiku aktivnost (i aktivizam) onda se pitanje promjene sustava pretvara u moralnu dunost a sama promjena u praktinu realizaciju prethodno zanemarenih sloboda.
36
SLAVEN LENDI
apsolvent diplomskog studija filozofije te engleskog jezika i knjievnosti
Pojam slobode u prirodnom odgoju i filozofiji Jean-Jacquesa

Rousseaua
Filozof Jean Jacques Rousseau (17121778) svakako je jedan od najutjecajnijih mislilaca i drutvenih figura prosvjetiteljstva i romantizma. Njegova razmiljanja o slobodi, toleranciji i odgoju pokazala su se kao vrlo
izdrljiva i utjecajna, od osamnaestog stoljea pa sve do danas. Rousseau je
u meunarodnoj akademskoj zajednici nedvojbeno priznat kao jedan od najutjecajnijih teoretiara obrazovanja i pedagogije. Pojam prirodnog odgoja
i njegove kritike izopaenog graanskog drutva i institucija esto su
citirane kao glavne odlike njegove pedagoke i obrazovne filozofije.
Rousseauova djela O porijeklu nejednakosti ljudi (1754), Emile ili o odgoju
(1762), i Drutveni ugovor (1762) mnogo govore o institucijama koje kvare
ovjeka i nunosti prirodnog odgoja ovjeka. Meutim, nedovoljno su
istraene pedagoke, a i drutveno-politike implikacije njegova koncepta
prirodnog odgoja. Te su implikacije povremeno proturjene i paradoksalne. U djelu Emile ili o odgoju, Rousseau se postavlja ne samo kao da tono
zna to su pojmovi priroda i sloboda ve i da poznaje istinsku i pravu
prirodu ovjeka te zbog toga zna i kakvo tono to obrazovanje za istinskog ovjeka treba biti. Za Rousseaua prava i istinska sloboda lei jedino u
onome to on naziva prirodom. Takoer, unutar drutvenog i revolucionarnog konteksta osamnaestog stoljea Rousseauove teorije pronale su plodno
tlo meu revolucionarno nastrojenim idealistima, radikalima, a i jakobinskim
voama poput Maximiliena Robespierra i Louisa Antoinea de Saint-Justa.
Prijemivost Rousseauovih odgojnih teorija uz revolucionarna zbivanja ne
moe se zanemariti.
Cilj je ovoga izlaganja ukazati na injenicu da Rousseauovo definiranje i postovjeivanje pojmova prirode i slobode nipoto nije jednoznano
te da takvo poistovjeivanje prirode i slobode vodi u paradoks i proturjeje,
kako u obrazovnom, tako i drutveno-politikom kontekstu.
37
LUKA MATI
student 2. godine diplomskog studija filozofije i pedagogije
Sveuilite, filozofija, obrazovne politike: gdje je mjesto

studentima?
Istraujui nastanak koncepta koji je uvrijeeno nazivati ideja sveuilita ili ideja univerziteta, filozofski pisac iz Nia Zoran Dimi u svojoj je
knjizi Raanje ideje univerziteta (2013) ponudio nekoliko uvida o ulozi
uenik/studenata u razliitim historijskim manifestacijama obrazovnih procesa, od kojih u istaknuti dva koja su za temu mojega izlaganja posebice
vana. Prvi od tih uvida tie se statusa koji su imali uenici u Platonovoj
Akademiji. Naime od Dimia doznajemo da se s Platonom i njegovom Akademijom uvruje prosvetiteljski karakter grke filozofije i znanosti, to
je postepeno dovelo i do toga da je, kao to takoer doznajemo od Dimia,
rasla svest o tome da je mthodos, tj. istraivanje, jedna zajednika, opta
stvar, preko koje, pre svega, lanovi Akademije stiu svoj identitet. Da bi
istraivanje bilo mogue, uenici su morali biti aphetoi, dakle moralo im je
biti omogueno da samostalno pronau svoj put do znanja. Drugi Dimiev
uvid koji mi je ovdje vaan, tie se statusa studenata na srednjovjekovnim
sveuilitima. Piui o osnivanju sveuilita koje se smatra prvim osnovanim
u Europi, dakle onog u Bolonji, Dimi je izvijestio da su to sveuilite kao
svoju korporaciju osnovali studenti kojima je cilj bio izboriti povoljnije
materijalne uvjete studiranja, dakle izboriti se za niu cijenu najma prostorij
za odravanje nastave i za spavanje te za niu cijenu hrane. Ali, od Dimia
moemo doznati i to da su studenti srednjovjekovnih sveuilita bili podvrgnuti strogom reimu uenja i ivota, zbog ega, za razliku od svojih antikih prethodnika, nisu imali priliku za pronalaenje vlastita puta do znanja.
Osim tih dvaju uvida koji, ponavljam, poivaju na Dimievu djelu Raanje
ideje univerziteta, u izlaganju u istaknuti i uvid koji je ve postao opim
mjestom meu istraivaima ideje sveuilita. Rije je o konceptu akademskih sloboda, koji se sastojao od slobode uenja (Lernfreiheit), zajamene
studentima, i od slobode nauavanja (Lehrfreiheit), zajamene nastavnicima.
Inae, o akademskim slobodama oitovali su se i, primjerice, poljski filozofski pisac Marek Kwiek u svojem lanku The Classical German Idea of the
University Revisited, or on the Nationalization of the Modern Institution iz
38
2006. godine te ve spomenuti Zoran Dimi u svojem djelu Raanje ideje

univerziteta iz 2013. godine. Kwiek ih je prepoznao kao jedan od triju temeljnih principa (three main principles) modernog sveuilita, dok ih je
Dimi okarakterizirao jednim od triju elemenata onoga to je nazvao
kimeni stub moderne ideje sveuilita.
Budui da je visoko kolstvo u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, podvrgnuto brojnim reformskim zahvatima koji su poznati pod zajednikom
sintagmom bolonjski proces, ti zahvati nuno su doveli do promjena u konceptualizaciji akademskih sloboda i uloge studenata. O tim promjenama
pisao je, primjerice, austrijski filozofski pisac Konrad Paul Liessmann, koji
je u svojoj knjizi Theorie der Unbildung. Die Irrtmer der Wissensgesellschaft (2006) bolonjski proces ocijenio elitistikim i protuprosvjetiteljskim, budui da, izmeu ostaloga, studente svodi na raunovodstvenu vrijednost ljudskog kapitala.
U izlaganju u istraiti poloaj i ulogu studenata u dananjem, dakle
bolonjskom visokokolskom sustavu, pri emu u se usredotoiti na tri pitanja:
1. Kakve akademske slobode danas studenti uivaju i u kojoj mjeri?;
2. Moe li se govoriti o klasnom poloaju studenata u okvirima visokokolskog sustava i, ako se moe, koji je to poloaj?;
3. to to ograniava poloaj studenata i njihove akademske slobode u
okviru visokokolskog sustava?
Da bih odgovorio na ta pitanja, ukazat u na zakonske i podzakonske
propise koji u hrvatskom visokokolskom sustavu ureuju proces visokog
obrazovanja, zatim na prava i obaveze studenata i, naposljetku, na organiziranje studenata te zastupanje studentskih interesa, bilo prema tijelima sustava visokog obrazovanja bilo prema tijelima drave.
Lektura: Davor Bali
39
ANELKO MIHANOVI
student 3. godine preddiplomskog studija povijesti umjetnosti te engleskog
jezika i knjievnosti
Neodvojivost filozofije i umjetnosti

U svojem izlaganju ukazat u na blisku povezanost filozofije i
umjetnosti te na njihov meusobni utjecaj. Da bih to postigao analizirat u
djela filozof poevi od zaetnik estetike, dakle Platona i Aristotela, pa sve
do suvremenih filozof, primjerice Slavoja ieka. Tom u analizom potvrditi inicijalnu tezu svojega izlaganja: umjetnost je od filozofije nerijetko nemogue odijeliti.
Prouavanjem djel eminentnih mislioca i teoretiara uvia se da
leksis, terminologija i zakljuci vezani uz umjetnosti gotovo bez iznimke
pronalaze mjesto meu koricama najvanijih filozofskih knjiga. Stoga u u
izlaganju kronoloki obraditi filozofske tekstove koji se referiraju na umjetnost kako bi dokazao i prezentirao vrste spone izmeu spomenute znanosti i
njenog kreativnog parnjaka. Poevi od analize Platonove metafizike lijepog,
koju su kasnije nastavili Schelling i Hegel, prikazat u da je umjetnost valorizirana ve u antropolokom razdoblju grke filozofije. Nadalje, istraivanjem Kantovih, a potom i Nietzscheovih, teoretskih postavki o umjetnosti
potvrdit u kontinuitet filozofskog zanimanja za likovnost, estetiku, glazbu i
druge oblike umjetnikog izraavanja. Pored toga, u dvadesetom stoljeu dolo je do svojevrsne radikalizacije umjetnikih ostvarenja na koje ni filozofi
nisu ostali nijemi: Sartre je kritizirao larpurlartizam, Roland Barthes zahtjevao je kritinost umjetnosti, Arthur Danto proglasio je smrt povijesti umjetnosti, Umberto Eco razvio je koncept otvorenog djela, Jacques Rancire
govorio je o estetici kao reimu identifikacije umjetnosti itd. Naposljetku,
velikim brojem razliitih povijesnih primjera isprepletenosti filozofije i umjetnosti u izlaganju u pokazati spoj i mjeavinu znanosti i kreacije, neodvojivost, bliskost te meusobni utjecaj filozofskih i umjetnikih dostignua.
40
NIKOLINA MIJATOVI
studentica 3. godine preddiplomskog studija filozofije te hrvatskog jezika i
knjievnosti
Emancipatorno obrazovanje: feministika kritika common sense

diskriminacije u nastavi
Kao to je poznato iz marksistiih i kritikih teorija, za kapitalistiko
drutvo karakteristini su odnosi moi koji se oituju u dominaciji onih koji
su rasno, rodno ili klasno superiorni. Takoer, iz kritike pedagogije je
poznato i to da se nain funkcioniranja kapitalistikog sistema preslikava i
na odgojno-obrazovne ustanove, pa se neravnopravnost oituje i u nastavi.
Upravo stoga to je neravnopravnost duboko ukorijenjena u drutvu teko ju
je prepoznati. Jedna od teoretiarki koje govore o tome je feministika teoretiarka Roxana Ng. Ng je uvela pojmove common sense seksizma i rasizma
da bi imenovala diskriminacijske prakse koje nesvjesno izvodimo. Takve
prakse su, primjerice, koritenje mukog roda kao opeg roda ili shvaanje
mukog kao racionalnog nasuprot iracionalnog enskog.
Nadalje, brojni kritiari suvremenog obrazovanja navode da su ideologemi poput izvrsnosti i konkurentnosti izvori legitimacije navodno
meritokratskih praksi u odgojno-obrazovnom sustavu. Uz to, Roxana Ng
navodi da postojei sustav nagrauje one koji posjeduju mo u rasnom, rodnom ili klasnom smislu u odnosu na ostale studente. Nagraivanje se vri
materijalnim sredstvima, dakle stipendijama, to rezultira time da sustav nagrada favorizira one studente ija je poetna pozicija bila bolja.
U ovom u izlaganju, a na osnovu feministike i kritike pedagogije,
analizirati neke od diskriminacijskih praksi s kojima se studenti/ce susreu u
svom iskustvu obrazovanja te ponuditi mogue metode otpora i transformacije diskriminatornog nastavnog okruja u demokratsko nastavno okruje.
Takoer, kritikom u metodologijom pokazati da standardna, dakle aktualna, pedagoka paradigma potvruje diskriminaciju reproducirajui uzorke
drutvene neravnopravnosti te stoga nema kapacitet za emancipacijsko djelovanje.
41
DUAN MILENKOVI
student 4. godine osnovnih studija filozofije
Filozofski fakultet, Univerzitet u Niu
Specifino-muziki aspekti antikog pojma muzike i njihov udeo u

obrazovanju i vaspitanju oveka
Kao i svi vaniji pojmovi antike filozofije, pojmovi i
veoma su bogati znaenjem. U njima ono see od specifino-muzikih aspekata grkog muziciranja, dakle sviranja na nekom muzikom instrumentu i odnos izmeu zvukova koje taj instrument proizvodi, pa do samog filozofskog utemeljenja umetnikog izraavanja u antikoj Grkoj, a
koje se sastoji od ukazivanja na njegovu svrhu u obrazovanju i uspostavljanju sklada u dui. Specifino-muziki aspekti ovih pojmova, koji su najblii
dananjem shvatanju muzike umetnosti, obino nisu u sreditu interesovanja savremenih tumaa antike filozofije. Ti se aspekti ostavljaju po strani
kao irelevantni tehniki okviri u kojima se krije samostalni smisao muzike
umetnosti antike. Razlog za takvo postupanje obino se trai u izvesnoj nesamostalnosti muzike u odnosu na poetsku umetnost Grka, pri emu je
muzika samo jedan aspekt epskog, lirskog ili dramskog izraza.
U svojemu izlaganju ukazat u na to da veza izmeu specifino-muzikih i filozofskih znaenja ovih pojmova nije sluajna, ve da se i specifino-muziki aspekti, na sebi svojstven nain, samostalno podvrgavaju pomenutom filozofskom utemeljenju muzike umetnosti. Razliitu povezanost
ovih znaenja moemo uoiti u uenjima pitagorejaca, Platona i Aristotela.
Dok se u uenju pitagorejaca obrazovna svrha specifino-muzikih aspekata
nalazi u meusobno zajednikom ustrojstvu kosmosa, muzike i ovekove
due, ona se u filozofiji Platona i Aristotela ogleda u uticaju koje ovi aspekti
imaju na oveka unutar odreenog drutvenog ustrojstva. Ilustrovanje razliitog razumevanja izraajnih, a time i vaspitno-obrazovnih, mogunosti specifino-muzikih sredstava u uenjima ovih filozofa pokuae da razbije iluziju jednoznanog shvatanja ovih sredstava u antici.
42
IVONA NOVAK
studentica poslijediplomskog doktorskog studija Filozofija i suvremenost
Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci
Razmatranje analitiko-kontinentalne podjele filozofije i njezina

utjecaja na obrazovanje u Hrvatskoj
Suvremena filozofija Zapada obuhvaa dvije suprotstavljene tradicije
filozofske misli: analitiku i kontinentalnu. Analitika filozofija oznaava
stil filozofiranja koji je bio zajedniki logikim pozitivistima poetkom 20.
stoljea te se, s ponekim izmjenama, zadrao i do danas, a u kojemu stilu
filozofi trebaju pristupati pojedinanim filozofskim problemima s jasnoom i
preciznou egzaktnih znanosti, pomou alata logike i jezika. S druge strane,
kontinentalna filozofija ukljuuje niz filozofskih pravaca kojima je zajedniko to da filozofiji pristupaju iz perspektive prvog lica te odbijaju metodu
prirodnih znanosti. Uz to, dok analitiki filozofi smatraju da se pojedini problemi u filozofiji trebaju analizirati odvojeno od njihova povijesnog porijekla, kontinentalni autori ih sagledavaju unutar konteksta njihova nastajanja
te stoga stavljaju znatan naglasak na povijest filozofije.
Premda ovaj opis ugrubo zahvaa razlike izmeu analitike i kontinentalne tradicije filozofiranja, brojni autori, poput primjerice Srena
Overgaarda, Paula Gilberta i Stephena Burwooda upozoravaju na potekoe
s kojima se suoavamo ukoliko pokuamo odrediti nune i dovoljne uvjete
za svrstavanje nekog filozofa u jednu ili drugu tradiciju. tovie, nekolicina
autora ak dovodi u pitanje vjerodostojnost analitiko-kontinentalne podjele.
Ipak, budui da sam najprije studirala na odsjeku na kojemu je zastupljena
kontinentalna, a zatim na odsjeku analitike filozofske tradicije, podupirem
stajalite da je jaz izmeu dvije tradicije itekako stvaran te da se manifestira
u svim aspektima suvremenog filozofiranja, a ponajprije u pouavanju filozofije, kako na zapadnim tako i na hrvatskim sveuilitima. Prije razmatranja
posljedica koje analitiko-kontinentalni rascjep ostavlja na akademsko pouavanje filozofije, ukratko u prikazati povijest rascjepa te odrediti podruja filozofskog istraivanja u kojima je on najevidentniji. Izlaganje u zavriti iznoenjem nekoliko zakljuaka koji se tiu budunosti obje tradicije, a
koje u utemeljiti na ideji suradnje koja bi osjetno doprinijela poveanju
kvalitete nastave filozofije na sveuilitima.
43
DEMIAN PAPO
student 2. godine diplomskog studija filozofije te engleskog jezika i
knjievnosti
Franjo Markovi: osniva hrvatske akademske menze i hrvatskog

akademskog doma
Franjo Markovi (1845-1914), hrvatski filozof, pedagog, pjesnik, knjievni i kulturni teoretiar i kritiar te jedan od prvih lanova Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti, bio je osniva katedre za filozofiju i njezin
prvi profesor na Mudroslovnom fakultetu Sveuilita Franje Josipa I. u
Zagrebu. tovie, obnaao je i dunost dekana, a potom i rektora, pa stoga i
ne udi prosudba koju je 1974. godine izrekao Vladimir Filipovi u Uvodnoj napomeni djela Filozofijski portret Franje Markovia Alberta Bazale,
iz koje doznajemo da je Markovi predstavljao jednu od najznaajnijih kulturnih linosti nae ue domovine Hrvatske u razdoblju njenog stvaralakog
knjievnog i kulturnog uspona druge polovice XIX. i poetka XX. stoljea.
No, Markovi je, to pak doznajemo iz doktorskog rada Drutvena i
politika djelatnost Franje Markovia, koji je napisao, i 2013. godine obranio povjesniar Ivan Pekli, u dosadanjoj hrvatskoj kulturnoj javnosti percipiran kao knjievnik ili filozof, dok se o njegovoj politikoj, drutvenoj i
prosvjetnoj djelatnosti pisalo vrlo malo, i to prigodom nekih obljetnica.
O tonosti Peklieve prosudbe Markovieve vanosti u podruju drutvenih
djelatnosti svjedoi injenica da je bio osnivaem i suradnikom brojnih drutava, kao to je, primjerice, Hrvatsko skupno knjievniko drutvo, Hrvatsko ope prosvjetno blagotvorno drutvo, Hrvatsko planinarsko drutvo te
drutva Didaktika, potpornog drutva za strune vjebe kandidata srednjokolskog uilita. Osim toga, to doznajemo iz, primjerice, desetog sveska
Grae za povijest kolstva Kraljevin Hrvatske i Slavonije Antuna Cuvaja iz
1913. godine, Markovi je u listopadu 1896. godine predloio osnivanje humanitarnog i graanskog drutva na Sveuilitu, koje je nazvano Hrvatska
mensa academica. Markovievu zainteresiranost za osnivanje takva drutva
potvruje i njegova Promemoria, posveena sabiranju za hrv.[atsku]
menzu akademinu i hrv.[atski] akademini dom u Zagrebu, koja se nalazi
u sklopu Markovieve rukopisne ostavtine. Iz nje doznajemo i, primjerice,
to da se Markovi mudro dosjetio naina prikupljanja sredstava za pokreta44
nje djelovanja menze i doma, predloivi da se u svrhu kulturne uspomene

na 50godinje vladanje cara Franje Josipa I menza i dom nazovu Mensa
accademica Francesco-Josephina u Zagrebu (Franje-Josipovo), a tako se
neka i zove dom: Croatica domus accademica Francesco Josephina (FranjeJosipovo). Premda je Drutvo, prema spoznajama anonimna autora zapisanima 1937. godine u dnevnim novinama Veer, zapoelo sa svojim djelovanjem 1898., a prema Cuvajevim spoznajama, 1908. godine, Markovi je bio
ne samo njegovim inicijatorom i osnivaem, nego i osnivaem sveuiline
menze u kojoj su se hranili brojni studenti zagrebakog sveuilita.
U izlaganju u istraiti okolnosti osnivanja drutva Hrvatska mensa
academica, a onda i okolnosti pokretanja djelovanja akademske menze i
akademskog doma, pri emu u, to sugerira i naslov, posebnu pozornost posvetiti Markovievoj ulozi i doprinosu u tom poduhvatu s kraja 19. stoljea.
Lektura: Davor Bali
45
VALENTINA PERII
studentica 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijesti umjetnosti
Ideja i autonomija sveuilita

Jedna od kljunih toaka u idejama sveuilita njemakih filozofa i
mislioca je misao da je sveuilite uena zajednica javnih uitelja, profesora,
uenjaka i drugih koja je autonomna. Naime, kao to moemo doznati iz
knjige Raanje ideje univerziteta Zorana Dimia, moderna ideja sveuilita
svoje temelje ima u filozofiji prosvjetiteljstva i romantiarskoj ideji
Bildunga. Jedan od filozofa koji su snano utjecali na oblikovanje moderne
ideje sveuilita bio je i Immanuel Kant, koji je u spisu Spor fakulteta (Der
Streit der Facultten) uspostavio regulativnu ideju sveuilita kao uvjet mogunosti ozbiljenja sveuilita. Pritom je za Kanta sveuilite bilo ustanova
iji je cilj napredovanje prema savrenijem pristupanju svijetu uenosti i njegovu cjelovitijem razvoju. Poljski filozof Marek Kwiek prepoznao je Kantovo znaenje za formiranje ideje modernog sveuilita: Prvi je princip
jedinstvo istraivanja i poduavanja, drugi je zatita akademske slobode: slobode poduavanja i slobode uenja; trei je sredinja vanost filozofskog
fakulteta.
U ideji sveuilita, kako ju je Kant zamislio, ono to danas zovemo
humanistikim i drutvenim znanostima ima kontrolnu funkciju u odnosu
prema drugim znanostima. Temelj za takvo razumijevanje lei u uvjerenju
da samo obrazovana i slobodna osoba moe biti dobar graanin i doprinijeti
napretku ovjeanstva. A preduvjet za obavljanje kontrolne uloge jest autonomija.
No, usprkos Kantovim i zamislima drugih filozofa, povijesni razvoj
doveo je do podreenosti sveuilita tritu. U izlaganju u pokazati da ta
podreenost tritu onemoguava kritike perspektive drutvenih i humanistikih znanosti, a potom i da industrijalizacijom sveuilita nastaje njegova
heteronomija te da nastupa njegova dehumanizacija koja za rezultat ima
dehumanizaciju drutva.
46
HRVOJE POTLIMBRZOVI
student 1. godine diplomskog studija filozofije i pedagogije
O poloaju humanistikih znanosti u Strategiji obrazovanja,

znanosti i tehnologije (2013)
Vlada Republike Hrvatske 2013. godine objavila je nacrt Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije kojom se planira dugorona vizija
obrazovanja, znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj. Odmah potom
otvorena je javna rasprava o strategiji tijekom koje je zainteresirana javnost
imala priliku dati svoje miljenje, primjedbe i prijedloge na predloeni tekst.
Izmeu ostalih lanova akademske zajednice, oitovali su se i filozofi akademik Mislav Jei te prof. dr. sc. Ante ovi, dok je raspravi svojim komentarom pridonio i sindikat Akademska solidarnost. Njihove reakcije, kao i
one veine znanstvenika iz drutvenih i humanistikih znanosti, bile su najprije usmjerene na strategijom predvienu drutvenu ulogu znanosti i visokog obrazovanja koja se svodi tek na ekonomski i gospodarski napredak
drave. Osim toga, istaknuli su i problem marginaliziranja drutvenih i humanistikih podruja znanosti u odnosu prema prirodnim i tehnikim podrujima. Zatim, naglasili su i problem naruavanja autonomije sveuilita putem uplitanja politike te su upozorili na besadrajnost neoliberalnih ideologema zastupljenih u obrazovnom diskursu koji prevladavaju i u ovoj strategiji (cjeloivotno obrazovanje, izvrsnost, konkurentnost, vrednovanje).
U ovome izlaganju najprije u se usmjeriti na analizu poloaja humanistikih znanosti predvienog u strategiji koji se svodi na slubu ouvanja
kulturnog i nacionalnog identiteta Republike Hrvatske. Nakon toga u ga
dovesti u odnos sa spomenutom ekonomizacijom drutvene uloge znanosti i
obrazovanja, to dovodi u pitanje smisao i isplativost studiranja drutvenih i
humanistikih znanosti te provoenja istraivanja na tome podruju.
47
MILICA RAI
apsolventica osnovnih studija filozofije
Filozofski fakultet, Univerzitet u Niu
Nasilje znaka: Delezova dekonstrukcija uenja, istine i

obrazovanja
U filozofiji ila Deleza (Gilles Deleuze, 1925-1995) koncept uenja
poiva na teoriji znakova. Prema Delezu, prvi podsticaj za uenje je susret za
znakom koji ukazuje na neto strano to poziva na odgonetanje, a svaki dalji
korak u uenju jeste tumaenje znakova. Delez se suprotstavljao stanovitima po kojima je podsticaj za uenje neto unutranje, a shodno tome, da je
ono spoljanje tek saznajni materijal koji stoji na raspolaganju prirodnom
razumskom pogonu. On je obezvredio ideju prirodne volje ili ljubavi za mudrou kao neophodni uslov za uenje. Utoliko je Delez izneo i kritiku shvatanja filozofije kao ljubavi prema mudrosti, ili kao prijateljice mudrosti.
Teite procesa uenja Delez postavio je u momenat heterogenosti znakova:
susret sa znakom je susret sa neim stranim, znaci iskljuuju homogenost,
slinost sa onim to se ve zna. Taj momenat otkriva nasilje znaka. Ono je u
tome to znak oduzima ueniku mir svojstven shvatanju uenja kao akta prirodne dobre volje. Dakle, istina do koje se dolazi iznuena je nasiljem znaka,
ona nije gotov korpus znanja koji eka da se do njega doe dobrom voljom.
Delez je, takoe, dekonstruisao odnos uitelja i uenika. Njegova postavka je
da se uvek ui sa nekim, a ne od nekoga. Dakle, Delez potpuno izmeta pozicije uitelja i uenika, to otvara novo polje za razmatranje koncepta obrazovanja, uloge uitelja i obrazovnih institucija. Jo jedan bitan momenat je u
pojmu nunosti: po Delezu, istina koja se otkriva kroz znak jeste nuna,
uenje u dodiru sa znakom jeste nuno, ali se ta nunost postavlja nasuprot
nunosti institucionalnog obrazovanja u nekoj dravi po ijim je zakonima
odreeni stepen obrazovanja obavezan.
U svom izlaganju predstaviu Delezov koncept uenja pri emu e
usredotoiti na dekonstrukciju odnosa uiteljuenik, i on e se razviti u
razmatranje posledica ove dekonstrukcije, sa naglaskom na paradoksu odnosa nunosti institucionalnog obrazovanja i nunosti uenja kao tumaenja
znakova.
48
DRAEN RASTOVAC
student 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijesti
Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci
Moemo li imati bolju demokraciju?

Usporeujui demokratska naela donoenja odluka kao i demokratsko drutveno ureenje sa drugim drutvenim ureenjima moemo uvidjeti
prednosti koje nam ono donosi. Primjerice mogunost participacije graana
u vlasti unutar predstavnike demokracije. Nadalje, prilikom raspravljanja o
demokraciji moramo imati na umu da pojam demokracija oznaava velik
broj meusobno razliitih upravljakih praksi. Nisu sve demokracije identine, no ono to je zajedniko svim oblicima demokracije, uloga je itavog
dutva u procesu donoenja odluka. Takoer, smatram da treba imati na umu
da se ideja demokracije kao vladavine naroda pretvara u sustave demokratskog upravljanja kao jedan od tri osnovna institucionalna oblika: izravna
demokracija, predstavnika demokracija i asocijativna demokracija.
Budui da i sami ivimo u sustavu predstavnike demokraciji poblie
u se baviti upravo tim institucionalnim oblikom demokratskog ureenja.
Poblie u predstaviti pokuaj redizajna izbornog sustava koji je ameriki
sociolog Erik Olin Wright predstavio u svojoj knjizi Envisioning Real
Utopias, dakle redizajna koji se bazira na istraivanju Jamesa S. Fiskhina
predstavljenog u djelu Deliberative Polling: Toward a Better-Informed
Democracy.
Ukratko u ocrtati prijedlog na koji se pozivam te u ukazati na probleme koji su specifini za predstavniku demokraciju. Potom u kao mogue rjeenje tih problema predstaviti model nasuminog izbora lanova predstavnikih tijela. Naime, smatram da nasumini izbor predstavnikih tijela
moe biti odgovor na potencijalnu opasnost degradiranja demokracije u svoju sutinsku suprotnost, dakle u oligarhiju. Upravo bi se nasuminim
izborom, koji svima prua jednaku ansu za obnaanje javnih dunosti moglo odgovoriti na taj izazov. Ukazujui na argumente koji se koriste u zagovaranju ideje nasuminog izbora prezentirat u ideju demokracije koja postoji jo od Platonova djela Drava, ali koja se ne shvaa dovoljno ozbiljno.
49
DAMIR SEKULI
student 3. godine preddiplomskog studija filozofije te engleskog jezika i
knjievnosti
Filozofija iskustva u spisu Experience and Education Johna

Deweya
Ameriki pragmatiar John Dewey (1859-1952) je, to doznajemo od
Pave Bariia u uvodniku prvoga sveska asopisa Filozofska istraivanja
objavljenog 2011. godine, koji je naslovio Demokracija na prekretnici
sloboda, jednakost, pravednost. Uz 150. obljetnicu roenja Johna Deweya.
Uz temu, jedan od najveih suvremenih filozofa i teoretiara demokracije. Dok demokracija predstavlja glavnu ideju u opusu ovoga mislioca,
velik dio ivota posvetio je i prouavanju znaaja iskustva u obrazovanju,
to Barii potvruje u navedenome uvodniku: Dokazivao je demokraciju
kao najbolji oblik drutva i svoj je demokratski optimizam nastojao povezati
s osebujnom filozofijom odgoja. Posljednji u nizu njegovih spisa posveenih obrazovnim teorijama je Experience and Education iz 1938. godine. U
uvodniku navedenoga Deweyeva spisa, Alfred Lawrence Hall-Quest nazvao
ga je lucidnom analizom tradicionalnog i progresivnog obrazovanja, a
smatrao ga je i najboljim iskazom o obrazovanju kojega je Dewey objavio.
U spisu Experience and Education Dewey je poao od kritike tradicionalnog i progresivnog pristupa obrazovanju, jer je smatrao da ti pristupi
nisu primjenjivali paljivo razvijenu filozofiju iskustva koja bi, prema njegovu miljenju, trebala podrazumijevati suradnju uenika i uitelja pri razvitku
iskustva kao istinskog obrazovnog sredstva. Uz to, istaknuo je vanost stvaranja idealnog okruenja za uenje koje bi trebalo nastati kroz kontinuiranu
interakciju uenika s predmetom izuavanja.
U ovome u izlaganju prikazati Deweyeva kritika polazita i njegovu
zamisao ispravnog pristupa obrazovanju, koji se temelji na iskustvu. Pri
tome u se posebno posvetiti odnosu uitelja i uenika, kojega smatram kljunim ne samo za Deweyev pristup obrazovanju nego i za obrazovanje openito.
50
ANTONIO SHALA
student 2. godine diplomskog studija filozofije te engleskog jezika i
knjievnosti
Platon: uloga znanja u zajednici

Znameniti grki filozof Platon (oko 428. p. n. e.-oko 348. p. n. e.)
svoju je filozofsku misao prikazao u brojnim dijalozima koje je ostavio u
nasljee zapadnoj civilizaciji. S obzirom na to da su u Platonovim dijalozima
isprepletene razliite tematike, njegove dijaloge ne moemo prouavati unutar okvira pojedinanih filozofema. Stoga, i kada govorimo o pojmu znanja,
nuno se moramo dotaknuti Platonove sveobuhvatne ontoloke slike svijeta,
kao i politike zbilje zajednice u koju je smjestio znanje. Odredbu znanja
kao vrline Platon je naslijedio od Sokrata, a dodatno ju je produbio u nekoliko dijaloga, ukljuujui Teetet i Menon.
Ipak, tek u Dravi Platon je pisao o znaaju znanja za utemeljenje
idealne ljudske zajednice. Prema Platonu, ne moemo govoriti o loem znanju jer je ono uvijek dobro. Znanje je najvaniji konstituent i spona drave
koja za krajnji cilj ima sreu graana. Dosegnuti sreu i blaenstvo
() mogue je samo unutar zajednice koja je odgojem dobro ureena te djelovanjem po vlastitoj naravi due, koja voena znanjem samu
sebe otkriva i ostvaruje. Uloga znanja u Platonovoj Dravi od jednake je
vanosti kako na individualnoj tako i na globalnoj razini pa se moe rei da
je drava u velikom ono to je ovjek u malom.
Oslanjajui se na tri navedena dijaloga, dakle na Menon, Teetet i
Dravu, u izlaganju u se usmjeriti na eksplikaciju Platonove odredbe znanja kao vrline koja unutar dobro ureene odgojne prakse ima kljunu ulogu u
izgradnji idealne drave. Prikazat u na koji nain Platon pomou znanja
smjeta pojedinca u zajednicu, odnosno nain na koji je znanje kao ono individualno povezano sa znanjem kao socijalno-politikim fenomenom zajednice.
51
VLADIMIR SIMOVI
apsolvent sociologije
Visoko obrazovanje u transformaciji: od koncepta javnog dobra

ka koneptu ljudskog kapitala
O obrazovanju ne moemo priati kao o izolovanoj drutvenoj sferi.
Ali dominantni oblik integrisanosti univerziteta u drutvo zavisi od dominantnog drutveno-ekonomskog poretka. Vreme drave blagostanja (welfare
state), u kojem je integrisanost univerziteta shvatana kao integrisanost javnog dobra, je prolo. Na snazi je ofanziva ije je polazite ideja o ljudskom
kapitalu, konceptu koji sve strukturne uslovljenosti cinino prebacuje na
polje line uspenosti ili neuspenosti. Ova svojevrsna zamena koncepata
odigrala se pod uticajem promena koje su se dogodile krajem 1970-ih
godina, kada se u kapitalistikoj ekonomiji poelo usidravati ono to je
danas poznato kao neoliberalizam. Od tad se klasni sukob zaotrava na svim
nivoima drutva, pa samim tim i u sferi visokog obrazovanja koje danas, u
kontekstu drastino pojaane konkurencije na tritu rada, postaje osnovni
preduslov zaposlenja, dok je, sa druge strane, ogroman deo populacije efektivno onemoguen da se koluje postepenim ukidanjem javnog finansiranja i
uvoenjem privatnog finansiranja studija. Visoko obrazovanje postalo je
nunije nego ikada ranije i istovremeno ono sada mora da se plati. Ovo bismo mogli nazvati paradoksom sve manje dostupnosti i sve vee nunosti
visokog obrazovanja.
U izlaganju u skicirati prelaz od drave blagostanja ka neoliberalizmu, a potom ukazati na to kako je ova drutveno-ekonomska transformacija
uticala na uruavanje obrazovanja zasnovanog na konceptu javnog dobra.
Ako su obrazovne institucije i ostale u sferi javnog, one sve vie slue izvlaenju kapitala ka privatnom sektoru, izmeu ostalog i kroz razliite oblike
privatno-javnog partnerstva.
52
GORAN STANI
student 2. godine preddiplomskog studija filozofije i religijske kulture
Filozofski fakultet Drube Isusove, Sveuilite u Zagrebu
Ideja univerziteta u filozofiji Branka Despota

U ovom u izlaganju ponuditi jedno mogue filozofsko razumijevanje
ideje univerziteta i njezinoga znaenja. To smatram potrebnim budui da su,
u posljednje vrijeme, este rasprave o visokom obrazovanju te da neki autori
ideju univerziteta proglaavaju mrtvom. Polazite za moje izlaganje bit e
radovi u kojima se o ideji univerziteta oitovao poznati suvremeni hrvatski
filozofski pisac, akademik Branko Despot (1942).
Izlaganje u poeti tako da u dati pregled Despotovih doprinosa
filozofskom razmatranju ideje univerziteta. Potom u izloiti problem iz
oblasti filozofske terminologije, naime problematinost prevoenja latinske
rijei universitas hrvatskom rijeju sveuilite. Zatim u izloiti doprinos klasinog njemakog filozofa Immanuela Kanta (1724-1804), napose
onaj dio Kantovih razmatranja ideje sveuilita koji se odnosi na podjelu
fakulteta unutar sveuilita i Kantovu odredbu uloge filozofskog fakulteta
unutar sveuilita. S tim u u vezu dovesti i odnos znanosti i sveuiline
ustanove s posebnim naglaskom na vanost znanstvene istine, a u kontekstu
sve snanije interdisciplinarne pomame.
Naposljetku, otvorit u, pozivajui se na Platona, i pitanje o zajednitvu onih misleih, odnosno zajednici znanstvenog miljenja koje bi na svoj
nain trebalo zaokruiti i dati smisao sveuilitu. Pritom, smatram da je
vano naglasiti da govor o sveuilitu nije govor o neemu izvanjskom koje
nas se ne tie ve je to govor o nama samima koji se legitimno nazivamo
sveuilitem. Stoga u zakljuiti izlaganje ukazivanjem na vanost osobne
refleksije o istinskom znaenju i ideji univerziteta.
53
JELENA STANKOVI
studentica 3. godine osnovnih studija filozofije
Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Znanje radi ESPB bodova - savremeno znanje radi znanja

U ovom u izlaganju predstaviti sofisticiranu konstrukciju institucionalizovanog obrazovanja kroz povest, kao i modernu problematiku te nekonzisentnosti bolonjskog sistema obrazovanja. U pokuaju da interpeliram odgovor na pitanje (ne)mogunosti studiranja filozofije, najpre u akcentovati negativan aspekt i (ne)mogunosti individualizacije pojedinca u
maineriji prisilnog proizvoenja akademskih graana u kapitalistikom aparatu intelektualne eksploatacije na radno trite.
Ukoliko retrospektivno pogledamo poloaj filozofije kroz njenu istoriju, kao i naine na koji su mislioci sticali svoje filozofsko obrazovanje, dolazimo do jedne aporije koja nas tera da postavimo sebi pitanje: da li se
filozofija kao takva okrenula u nekom drugom pravcu ili su se moderni mislioci nali u jednom misaonom orsokaku, gde su se mudrost i znanje radi
znanja sveli na politiko-ekonomske odnose? Nekadanje znanje radi znanja zamenjeno je novom mantrom - znanje radi ESPB bodova i uputanja u
trite rada. Studenti se samim inom upisivanja na univerzitet apstraktno
posmatraju kao kupci, konzumenti onih usluga koje prua univerzitet. Ovim
dolazimo do jednog od kljunih problema, naime, studenti stiu odreeno
znanje i vetine koje e po zavretku studija biti pogodne za prodaju na
tritu. Znanje koji studenti stiu vrednuje se bodovima i ocenama, to je ve
samo po sebi upitno i problematino. Taman kad smo pomislili da smo ontoloku zaleinu stvari po sebi ostavili u metafizikom mraku i da je praktiki ivot, najzad, postao transparentan i izvestan, doli smo do trine transendirajue realnosti, koja ima mo da pravi selekciju i eliminie one koje
smatra nepodobnim za knjiko reprodukovanje znanja steenih na uneverzitetu. ESPB bodovi nam krajnje eksplicitno stavljaju do znanja koliko nae
steeno znanje vredi. Stavljajui knjiko znanje na intelektualnu vagu, budue akademce etiketiraju kao podobne ili nepodobne za stupanje u procese
moderne eksploatacije.
54
MARINA OKI
apsolventica diplomskog studija filozofije i pedagogije
to, kako i zato studija filozofije od osnutka Sveuilita do

danas
U lanku koji je naslovio Filozofija u Hrvatskoj od osnutka Sveuilita i objavio ga u asopisu Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske
batine 1996. godine, akademik Branko Despot razmatrao je historijske
okolnosti osnivanja Sveuilita u Zagrebu u kontekstu promiljanja povijesnih zadaa i povijesnotvornosti filozofije kao jednog meu sveuilinim
studijima. Razmatrajui historijske okolnosti, Despot je prepoznao utemeljenje Sveuilita, pa onda unutar Sveuilita i Filozofskog fakulteta, a na
njemu studija filozofije, kao odgovor nagovoru slobode.
Uz to, prema Despotovu miljenju, osnivanje Sveuilita je bilo
povijesni in kojim je narod stekao mogunost za samoosvjetenje i
samoodreenje. Uloga je filozofije u procesima samoosvjetenja i samoodreenja, prema Despotu, bila odrediti mjerodavno shvaanje slobode.
U svojem izlaganju postavit u ona pitanja koja smatram vanima za
orijentaciju nama koji smo u filozofsku djelatnost ukljueni bilo kao studenti
bilo kao profesori. Poblie, ta se pitanja odnose na mjesto studija filozofije
unutar sustava visokog obrazovanja, potom na korisnost studija filozofije u
smislu stjecanja strune spreme koja omoguava zaposlenje, pa onda i na
mogunost postojanja neega to bi se zvalo bt studija filozofije. Naposljetku, oitovat u se o ovim pitanjima u kontekstu suvremenih napada na
filozofiju i druge humanistike znanosti koje tvorci javnih politika proglaavaju beskorisnima. Osnova za moje oitovanje o tim napadima bit e
Despotov stav da je studij filozofije po svojoj bti beskoristan, dakle da ne
moe proizvesti konkretnu korist.
55
JELENA VELJI
apsolventica antropologije
O univerzitetu i/na tritu: sluaj Srbije

U fokusu mog izlaganja bie analiza reforme obrazovanja koja je u
Srbiji zapoela potpisivanjem Bolonjske deklaracije 2003. godine te kritika
aktuelnih tendencija stvaranja preduzetnikog univerziteta i dodatnog
potinjavanja univerziteta potrebama trita.
Primena bolonjskog Zakona o visokom obrazovanju (2005) nije bila
nimalo lak zadatak i na probleme implementacije novih reenja najbolje su
ukazivali studentski protesti koji su se odigravali svake jeseni. Iako su se
studentski zahtevi esto naizgled sastojali od traenja veoma malih, specifinih, i to je najvanije, ad hoc, pogodnosti, obrazloenja studentskih zahteva su otkrivala moda najslabiju taku sistema visokog obrazovanja.
Naime, u pitanju je viegodinje dravno nedovoljno izdvajanje sredstava za
osnovne trokove visokog obrazovanjae. Situacija je utoliko problematinija
jer je podzakonskim aktima visokokolskim ustanovama bilo omogueno da
manjak sredstava nadoknauju iz sopstvenih sredstava iji najvei deo
predstavljaju kolarine.
Paralelno sa ovim procesom, u javnosti se sve vie zagovara ideja
okretanja univerziteta tritu, koja je svoj formalni oblik dobila kroz Strategiju razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine. Uz to, javni diskurs o
visokom obrazovanju se menjao u smeru redukcije obrazovanja na individualnu investiciju u sopstvenu bolju budunost, posredovanu boljom buduom
pozicijom na tritu rada. Okretanje tritu podrazumeva nekoliko razliitih
oblika. Primerice, fakulteti se ohrabruju da se na ove ili one naine takmie
za studente. Ili se podstie partnerska saradnja sa privrednim subjektima
kako bi zajednikim snagama pomogli razvoju privrede, to obukom kadrova neophodnih preduzeima, to sprovoenjem razliitih istraivanja za
potrebe privrede. Ovako shvaen preduzetniki univerzitet, ija funkcija
nije doprinos drutvu ve nekoj nedefinisanoj privredi koju pokreu privatne
inicijative, takoe bi trebalo i da promovie kulturu preduzetnitva i negovanja preduzetnikog duha studenata.
Na taj nain polje delovanja univerziteta, dakle njegova misija, drastino se suava u smislu ukidanja humanistike dimenzije univerziteta i ideje
da je univerzitet mesto za kritiko razmatranje pitanj od javnog znaaja.
56
MARIJA ZAVRKI
studentica 1. godine diplomskog studija kulturologije
Odjel za kulturologiju, Sveuilite u Osijeku
Sveuilite kao korporacija - student kao dionik intelektualnog

kapitala
Mehanizmi upravljanja kvalitetom visokog obrazovanja korespondiraju sa trinom funkcijom kulturnog i socijalnog kapitala, dok se prazni
oznaitelji poput cjeloivotnog obrazovanja i drutva znanja performativno
reprezentiraju u medijskom diskursu kao detektori prakse liene sinkronijskog genealokog narativa pod utjecajem distorzivne implementacije bolonjske reforme. Naruena temporalnost primordijalnog identitetskog studentskog koda manifestira se inovativnom trinom tranzicijom studenta u aktivnog dionika. Nadalje, iz socioekonomskog rakursa analizirat u perpetuiranje dislociranog imaginarija humboldtovskog sveuilita kao alokatora
prosvjetiteljsko-humanistikog narativa u kontekstu suvremenih obrazovnih
tendencija podvrgnutih arbitrarnim trinim mehanizmima opstruiranja moi
kroz generiranje ekonomije znanja. Reinvencija sveuiline transparentnosti
kroz standardiziranu merkantilizaciju visokog obrazovanja valorizacijom
kreditnih/ECTS bodova proizvodi reintepretaciju organizacijske hijerarhije
sveuilita. Brisanjem granica izmeu djelatnosti sveuilita/korporacija analogno se istrauju relacije organizacijskog ustroja korporativnog menadmenta i menadmenta sveuilinog subjekta. Tako preddiplomski studij
konvergira u operativnu funkciju menadmenta, diplomski studij pak kodira
organizacijsku strukutru taktike razine dok poslijediplomsko obrazovanje
nivelira k najvioj menaderskoj poziciji u gospodarskoj logici produktivnosti. Ukratko, diverzifikacijom sociokulturnog kapitala u intelektualni normativ partikularni klasteri tradicionalne sveuiline anatomije retransformiraju se afirmacijom akademskog kapitala, pritom apsorbirajui suvremene
globalizacijske obrazovne politike reprezentirane hibrdnom tvorbom korporativnog sveuilita. Dakle, u ovom izlaganju u kao temeljni predmet istraivanja objasniti komodifikaciju sveuilita kao prostornog neksusa akumulacije akademskog kapitala u kontekstu obrazovnih reformnih politika.
57
LUKA ZUCI
student 2. godine preddiplomskog studija filozofije te engleskog jezika i
knjievnosti
Intelektualac i univerzitet
Djelo objavljeno 1981. godine u Zagrebu, pod naslovom Filozofske i
politike rasprave, skup je filozofsko-politikih tekstova francuskog knjievnika i filozofa Jean-Paula Sartrea (1905-1980) koje je odabrao Vjekoslav
Mikecin. U desetoj raspravi, Pledoaje za intelektualce, Sartre razmatra
intelektualca kao pojedinca od kojeg drutvo nema nikakvu materijalnu te
trinu korist. Takav pojedinac proizlazi iz univerziteta, ustanove koja je pod
pritiskom industrije jer, prema Sartreu, industrija eli dobiti u ruke sveuilite kako bi ga prisilila da napusti zastarjeli humanizam. Industrija zahtijeva da univerzitet prilagodi svoje programe tritu rada. U skladu s tim, univerzitet bi trebao poeti proizvoditi specijalizirane radnike, ime bi se raznim poduzeima omoguila potpunija kontrola nad ljudskim resursima, takozvani human-engineering. Pri definiranju pojma univerzitet koristit u se
predavanjima njemakih filozofa Friedricha Schellinga (1775-1854), koji je
smatrao tonom tvrdnju da su akademije instrumenti drave, koji moraju
biti ono, za to ih ova odreuje., i Friedricha Nietzschea (1844-1900) koji je
mogunost da se sveuilite slubeniki podredi drugoj ivotnoj formi,
naime formi drave smatrao tetnom.
Neisplativost humanistikih znanosti oduvijek je sluila kao izgovor
za napade na univerzitet. Iza svih tih napada zapravo stoji strah od humanistikih znanosti. Te znanosti nisu u skladu sa sustavom vrijednosti dananje
tehnokracije, koji ih sustavno zanemaruje. Iako humanistike znanosti prije
svega promatraju ovjeka i produkte njegova rada, one zasigurno ne zasluuju niu drutvenu poziciju tek zbog toga to su neisplative.
U svojem izlaganju prikazat u intelektualca i univerzitet kao korisne
entitete koji, ni u kojem sluaju, nisu zastarjeli te imaju vlastitu svrhu u drutvu. Takoer u objasniti nain na koji su ova dva pojma povezana. Kod
deiniranja termina intelektualac posebno u istaknuti Sartreovu egzistencialistiko-marksistiku perspektivu koju smatram iznimno aktualnom, dok u
se kod definiranja termina univerzitet uglavnom oslanjati na predavanja
Schellinga i Nietzschea.
58

POLITIKE
Prikaz dosadanjih triju

studentskih filozofskih simpozija
59
60
Studentski filozofski simpozij Etike teme*

Studentski filozofski simpozij pod nazivom Etike teme odran je
5. svibnja 2011. godine. Raspon izlaganja obuhvatio je velike etike mislitelje poput Aristotela i Kanta, no takoer nisu izostala niti izlaganja o suvremenim primjenama etike na najrazliitija pitanja ljudskog djelovanja. Simpozij je bio razdijeljen na pet sesija, a nakon svake sesije je pod vodstvom
moderatora uslijedila i rasprava. Izlagai su najveim brojem bili studenti, i
to sa osjekog, zagrebakog, akovakog i splitskog sveuilita. Treba napomenuti kako je simpozij bio otvoren i za studente koji nisu samo studenti
filozofije, s tim da je tema izlaganja uvijek bila u domeni etike. Uspjeh po
svim podrujima nije izostao.
Simpozij je zapoeo predavanjem Bruna urka. On je nastupio s
temom Etika kao nastavni predmet. Izlaganje je bilo usmjereno na izvoenje nastave etike u hrvatskim kolama, ali i drugim zemljama Europe.
Pozitivne i najuspjelije primjere raznovrsne nastave etike pronalazimo u
skandinavskim zemljama i sjeveru Europe Finska, vedska, Latvija,
Estonija, itd. Emanuela Kuli (studentica filozofije, Osijek) se nadovezala na
zapoetu tematiku izlaganjem Etika i(li) vjeronauk u koli?. Najvie panje bilo je posveeno kvantitativnom stanju i usporedbi etika vs. vjeronauk u
Hrvatskoj, unazad 10 godina. Posljednji izlaga u sesiji bio je Marijan
Krivak, koji je nastupio s temom Kritika moralne svijesti. Glavni dio izlaganja bio je posveen poimanju etikog i moralnog u klasinom njemakom
idealizmu (ponajvie u sustavima Kanta i Hegela), ali takoer i jo uvijek
prisutnom praxis poimanju etike danas. Izlaganje se dotaklo i ope kritike
popularnog moralizma koji nam se svakodnevno nudi u medijima. Uslijedila je rasprava u kojoj je najvie pitanja bilo vezano uz prosjeno razumijevanje etike i vjeronauka iz svakodnevne perspektive, te kako takva opredjeljenja utjeu na mlade. Takoer je bilo rasprave o problemu izvoenja etike
kao nastavnog predmeta u kolama, te injenici kako etiku esto predaju
neadekvatno osposobljeni nastavnici.
*
Ovaj prikaz preuzet je iz asopisa Filozofska istraivanja, u kojem je otisnut 2011. godine:
Slaven Lendi, Studentski filozofski simpozij Etike teme, Filozofska istraivanja 31/2
(2011), str. 475-477. Isto vidi i u: Davor Bali (ur.), Hrvatska filozofska batina: 3. studentski
filozofski simpozij Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Knjiica saetaka simpozija, Osijek, 17. svibnja 2013. (Osijek:
Filozofski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013), str. 47-50.
61
Potom je uslijedila druga sesija, gdje su kao prvi izlagai nastupili

Igor Loinjak i Ines Skelac (studenti filozofije, Zagreb) s temom Moralnost
u okvirima liberalizma. Vei dio izlaganja bio je usmjeren na etike koncepcije idejnih stvoritelja liberalizma, poput Johna Lockea, Jeremyja
Benthama i Johna Stuarta Milla, te na naine oitovanja razvojnog puta
liberalizma i moralnosti unutar njega (u koju spadaju imbenici opeg dobra
i pursuit of happiness) do dananjeg poimanja demokracije. Potom je izlagao
Luka Mati (student filozofije, Osijek) s temom Univerzitet Revolucija?
u kojoj je obuhvatio etiku problematiku revolucije te njezin nuan odnos s
prosvjetnom institucijom univerziteta, popraeno terminologijom i idejnim
konceptima klasinog njemakog idealizma i F. W. J. Schellinga. Govorniko mjesto je potom preuzeo Hrvoje Potlimbrzovi (student filozofije,
Osijek) s temom Utjecaj drutvenih mrea na drutvo i pojedinca, koji se
uz aktualnu problematiku drutvenih mrea poput Facebooka pozabavio pitanjem ine li nas drutvene mree boljima ili ne, te kako utjeu na etiku
svijest i perspektivu u prosjenog graanina. Zakljuak se vrtio oko teze
kako drutvene mree ipak vie pridonose stvaranju lane stvarnosti, te ih
prosjeni graanin (uglavnom!) prihvaa nekritiki i apriori kao dio svakodnevne egzistencije. Drugu sesiju zakljuila je Anita Luni (studentica filozofije, Split) s temom Dobar ovjek i dobar graanin moe li tko nadii
Antigoninu raspetost?. Unutar izlaganja je, koristei etiki, knjievni i povijesni motiv lika Antigone, iznijela usporedbu dunosti i moralnosti (uslijed
kojih ponekad nastaje razapetost pojedinca) u antikom poimanju i danas.
U raspravi se najvie tematizirala suvremena moralnost u okvirima liberalizma i neo-liberalizma te komentiralo filozofsko i etiko poimanje drutvenih mrea.
Treu sesiju otvorilo je izlaganje Lidije Toth (studentica filozofije,
Osijek) na temu Samoubojstvo kao filozofski problem. Teite izlaganja
stavljeno je na etika gledita Davida Humea i Immanuela Kanta, te njihova
dijametralno suprotna stajalita o ovjekovu samoubojstvu i kako ono korespondira s pojmom slobode. Naglasak je stavljen na otru suprotnost opravdanja i poimanja samoubojstva kao minimalnog zla, te Kantovo poimanje
samoubojstva percipiranog kao krenje kategorikog imperativa i povreda
pojma dunosti prema vlastitoj ovjenosti. Potom je nastupila Dajana
Papri (studentica filozofije, Osijek) s temom Pojam lai kod Kanta. Izlaganje je rezimiralo i dalo pregled generalnih reakcija u filozofskim krugovima po pitanju Kantova popularnog spisa O tobonjem pravu da se lae iz
ljubavi prema ljudima. Istaknuto je da ni ovaj Kantov spis ne smijemo pro-
62
matrati izvan samog konteksta itavog Kantova filozofskog opusa, te kako

interpretator mora uzeti u obzir injenicu kako je navedeni Kantov spis nastao prije kao replika u otvorenoj filozofskoj raspravi, nego kao konkretan
postulat. Sesija se nastavila izlaganjem Mirte Gojevi (studentica filozofije i
kroatistike, Osijek) na temu Rasprave o pobaaju, koja je obuhvatila kako
filozofsku tako i medicinsku terminologiju, navodei najznaajnije argumente pro-life i pro-choice pozicije, kao i trenutne statistike pobaaja u RH.
Treu sesiju zakljuila je Barbara Krui (studentica anglistike, Osijek) izlaganjem Intelektualno vlasnitvo i plagijat koliko zapravo znamo?. Svoje
izlaganje bazirala je na injenicama kako smo zapravo nesvjesni etikih i
pravnih implikacija, osobito u akademskom ivotu, te takoer upozorila na
mogunost nenamjernog krenja autorskih prava, to je est, ali akademskoj
zajednici nedovoljno poznat sluaj. Takoer je objasnila kako etike i pravne
norme korespondiraju kod problema plagijata. Uslijedila je rasprava o izlaganjima, najvie usmjerena na Kantovo poimanje lai i samoubojstva.
etvrtu sesiju zapoela je Suzana Masla (studentica teologije, akovo) s referatom Etika vrline kod MacIntyrea. U svom izlaganju prikazala
je MacIntyreovu etiku vrline koju sam MacIntyre poima kao vrsto ukorijenjenu u povijesno utemeljene drutvene obiaje (iz tog sadraja drutvenog
obiaja sam moralni sadraj biva evaluiran), te blisku aristotelizmu i teleologiji. Takoer naglaava autorovo glavno djelo After Virtue kao sjajan i
iscrpan pogled u etiku vrlina. Sesiju je nastavio Vedran Rutnik (student filozofije, Osijek) s temom Aristotelov pojam prijateljstva. Izlaganje je tematiziralo Aristotelov nauk o prijateljstvu sadran poglavito u Nikomahovoj
etici, te najbolji mogui razlog zbog kojeg dvoje ljudi stupa u prijateljstvo
krepost. Takoer, izlaganje je tematiziralo prijateljstvo kao slinost i zajedniku tenju prema kreposti, jer tada prijateljstvo postaje dobro radi njega samoga. Ana Toti (studentica teologije, akovo) izlagala je na temu Dva
pristupa pojmu slobode u filozofskoj tradiciji, pri emu se najvie oslanjala
na pristup problematici slobode kod Hanne Arendt. Izlaganje je bilo usmjereno na poimanje istinske slobode kao sjedinjenja misli, rijei i djelovanja
po principu slobode grkog polisa. Sesiju je zakljuilo izlaganje Ane
Mihaljevi (studentica filozofije, Osijek) Nietzscheova kritika kranskog
morala koje je obuhvatilo Nietzscheovo kontroverzno poimanje kranskog
morala kao morala slabih, tj. morala koji je izvana nametnut, s tradicijom
koja dolazi jo od grke filozofije.
Prvo izlaganje u narednoj sesiji, pod naslovom Sablast Marxa jo
uvijek krui, odrala je Tamara Raki (studentica filozofije, Osijek). Izlaga-
63
nje se referiralo na suvremeno poimanje marksizma te izraenu proturjenost

neoliberalizma i diktature kapitala s osnovnim naelima socijalne demokracije. Izlagaica se osobito osvrnula na Slavoja ieka i njegovu kritiku
neoliberalizma. Bilo je rijei i o protu-zavjeri nadahnutoj Marxom koju spominje Jacques Derrida. Potom je nastupio Slaven Lendi (student filozofije,
Osijek) s temom Etika problematika suenja zloincu Eichmannu kod
Hanne Arendt, u kojoj je istaknuo filozofski i pravni fenomen suenja nacistikom zloincu Adolfu Eichmannu. Osobito mnogo panje bilo je posveeno izvjetaju Hanne Arendt pod nazivom Eichmann u Jeruzalemu, te njezinom terminu banalnost zla, koji opisuje i pravnu problematiku suenja
totalitarnom reimu kao i samu Eichmannovu linost. Ovu, posljednju, sesiju
zatvorila je Eleonora Kramari (studentica filozofije, Osijek) s temom
Nekoliko teza o prostituciji. Posebno je bila spomenuta pozicija s koje
marksizam gleda na prostituciju kao na proizvod klasne borbe, a prostitutka
(ona ili on) jest shvaena kao najamni radnik koji svom poslodavcu ini
uslugu rada, tj. seksualnog odnoaja. Takoer su bili izreeni feministiki i
anti-feministiki stavovi o samom fenomenu prostitucije. U raspravi su se
sudionici koncentrirali na temu nametanja neo-liberalizma u Hrvatskoj, kao i
problematiku osobne odgovornosti Adolfa Eichmanna, uz opservacije o prostituciji. Potom je dr. sc. Marko Toki zaokruio simpozijsko druenje kratkim govorom o onome to ovaj simpozij kao takav predstavlja za akademsku zajednicu, ali i za ovjeka kao drutveno, spoznajue i povijesno bie.
Slaven Lendi
64
II. studentski filozofski simpozij Filmozofija*

Drugi studentski filozofski simpozij pod nazivom Filmozofija odran je 3. svibnja 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Idejni
inicijator simpozija je izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak. Takoer, dan prije (2.
svibnja) na Filozofskom fakultetu u Osijeku odrala se i projekcija
povijesno-filozofskog filma Agora, zamiljena kao svojevrsni uvod u simpozij. Simpozij je poeo u devet sati ujutro u sveanoj dvorani Filozofskog fakulteta, a uvodnu rije imali su izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak i izv. prof.
dr. sc. eljko Senkovi, voditelj Odsjeka za filozofiju. Krivak je jezgrovitom
krilaticom naznaio bit i smisao samog simpozija ove vrste koji se moe
smatrati poprilino novim u hrvatskoj filozofskoj tradiciji a ona glasi:
Misli to gleda. To je nagovijestilo i problematiziranje smisla neeg to
se zove filmozofija, te ima li smisla danas govoriti o neemu takvom. Nadovezao se profesor eljko Senkovi, koji je istaknuo ulogu filma kao svojevrsne magije dananjice i bitnog elementa ponesenosti publike filmskim
medijem, koji je otvoren za najrazliitija i najraznovrsnija tumaenja. Mnoga
izlaganja na simpoziju bila su adekvatno popraena i audio-vizualnim sadrajem, koji je prije svega ukljuivao najzanimljivije i misaono najprovokativnije isjeke iz tematiziranih filmova.
Simpozij se odvijao u etiri sesije, a prvu sesiju otvorio je Marijan
Krivak temom Filmozofska Agora. Izlaga je Agoru protumaio kao film
koji ima povijesnu podlogu, ali i filozofski sadraj. Krivak smatra kako treba
naglasiti da ovaj film vrlo odvano i neapologetski preispituje kranstvo,
njegove frakcije i povijesne utjecaje od kojih su neki u filmu prikazani u
prilino mranom i atipinom tonu. Naglasak je takoer i na glavnoj protagonistkinji filma filozofkinji i matematiarki Hipatiji, te na evoluciji same
filozofije u povijesnom kontekstu. Nadovezao se Slaven Lendi (student
filozofije, Osijek) s temom Akira: o mogunosti ozbiljnog (filozofskog?)
animiranog filma. Unutar izlaganja ukratko je tematizirana povijest japanskog animiranog filma, kao i ozbiljni drutveni i misaoni sadraji prisutni u
navedenom kultnom animiranom filmu npr. militarizam, revolucija, onto*
Slaven Lendi, II. studentski filozofski simpozij Filmozofija, Filozofska istraivanja 32/2
(2012), str. 384-386. Isto vidi i u: Davor Bali (ur.), Hrvatska filozofska batina: 3. studentski
filozofski simpozij Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku. Knjiica saetaka simpozija, Osijek, 17. svibnja 2013. (Osijek:
Filozofski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013), str. 51-54.
65
loka priroda moi, ali i prijateljstvo i osobna odgovornost. Nastavio je

Mario Radovanovi (student filozofije, Osijek) s temom Waking Life
Richarda Linklatera: forma i kljune ideje. Izlaga je takoer tematizirao
mogunost ozbiljnog animiranog filma kojemu su primarna ciljna publika
odrasli, njegove eksplicitne filozofske teme koji se preispituju i istrauju u
filmu (npr. evolucija, svijest, determinizam, intersubjektivnost, itd.), a bilo je
rijei i o revolucionarnoj tehnici rotoskopije kojom je film snimljen. Uslijedila je rasprava pod vodstvom moderatora eljka Senkovia. Potom je zapoela druga sesija, pod vodstvom moderatorice dr. sc. Martine eelj. Sesiju
je zapoeo Juraj Jarmek (student filozofije, Osijek) s temom Bela Tarr i
Torinski konj: istinska umjetnost. Najvei dio izlaganja bio je posveen samoj elementalnoj i filozofskoj strukturi filma kako kroz film postupno nestaju elementi vatre, vode, zemlje i zraka, te kako je percipirana ljudska krivnja zbog bogoubojstva. Izlaganje je sumirano u jezgrovitoj izjavi U
ovom filmu boga nema. Treba spomenuti da film svoj naziv duguje konju
kojega je filozof Friedrich Nietzsche zagrlio u gradu Torinu, netom prije
nego to je poludio. Nadovezao se Hrvoje Potlimbrzovi (student filozofije,
Osijek) s temom Drutvo mrtvih pjesnika: in pobune i in apsolutne slobode. Kao filozofski i moralni problem tematizirano je samoubojstvo koje
je prijelomna toka filma kao in pobune ali i in slobode. Tematizirana je
i pedagoka tematika samog filma. Sesiju je nastavila Suzana Masla (studentica teologije, akovo) s temom Filozofijska analiza filma The Truman
Show tematizirana je determinirana sloboda i svojevrsna simulacija ivota koje su prikazane u filmu, kao i religijski kontekst samog filma. Izlagaica se fokusirala na to da su manipulacija i svojevrsno izigravanje
boga, prikazani u filmu, protivni kategorikom imperativu. Posljednje izlaganje u sesiji imao je Marko Doen (magistar filozofije, Osijek/Zadar) s temom Heideggerovo miljenje tehnike. Fokus izlaganja bio je na razlikovanju biti tehnike i same tehnike, tehnika u svojem ljudskom i antropolokom
kontekstu u Heideggerovoj filozofiji, te mogunosti tehne kao stvaralatva i
kao poiesisa. Uslijedila je rasprava pod vodstvom moderatorice Martine
eelj.
Potom je napravljena pauza u trajanju od dva sata, a u meuvremenu
je na red dolo predstavljanje filozofskog bloka objavljenog u asopisu Cris,
Povijesnog drutva Krievci. U izlaganju su sudjelovali Ivan Pekli, prof.,
glavni urednik Crisa, zatim doc. dr. sc. Davor Bali, urednik filozofskog
bloka, te izv. prof. dr. sc. eljko Senkovi, voditelj osjekog Odsjeka za filozofiju. Tematizirana je povijest asopisa, od poetka izdavanja 1999. godine,
66
te veliki napredak od skromnih 90 stranica prema dananjih 500 stranica.

Treba istaknuti i otvorenost asopisa i urednitva za sve drutveno-humanistike znanosti. Takoer, u ovom broju pojedine su tekstove u koautorstvu
objavljivali profesori zajedno sa zainteresiranim i motiviranim studentima.
Nakon predstavljanja asopisa, nastupila je trea sesija pod vodstvom
moderatora Marijana Krivaka. Prvo izlaganje imao je Davorin uti (magistar
filozofije, Osijek/Zagreb) s temom District 9, ili kako nam Apartheid jo
uvijek visi nad glavama. Unutar izlaganja tematizirana je socijalna i politika tematika SF filma, kao i aluzije na Apartheid i rasizam, te kako su
izvanzemaljci u ovome filmu zapravo neto vrlo blisko filozofskom pojmu
homo sacera ovjeka koji je u suvremenom svijetu gotovo potpuno obespravljen. U sesiji je s izlaganjem nastavio Vilim Pluari (magistar dizajna,
Osijek/Zagreb) s temom Avatar Jamesa Camerona: povratak filma u
Hollywoodsku blockbuster produkciju, naglaavajui vanost Camerona i
njegovih epskih projekata. Unutar izlaganja Cameron je tematiziran kao vrlo
zanimljiv aspekt u vizualnoj kulturi filma (zbog svojevrsne namjerne vizualne reciklae starijih filmskih projekata, kao i transparentnosti i tehnike
ispoliranosti svojih filmskih uradaka), ali i percepcije tehnologije uope
Cameron prikazuje tehnologiju kako isprva napada ovjeka, a potom se iskupljuje i spaava ga. U slinom tonu nadovezao se Zoran Koji (magistar
filozofije, Osijek/Zadar) s temom Mogunost filozofiranja s drevnim izvanzemaljcima. U izlaganju je tematizirao znanstvene mogunosti (neke sadanje, neke futuristike) u vidu raunalne i interplanetarne komunikacije, te
kako bi se navedene mogunosti utjecale na etiku, teologiju i antropologiju.
Posljednje izlaganje u sesiji imao je Davor Bali s temom Vlak u snijegu:
film koji potvruje Aristotelovo stajalite da je ovjek drutveno bie. Izlaganje je bilo popraeno audiovizualnim sadrajem, te je tematiziralo srodnost s Aristotelovom politikom i socijalnom filozofijom npr. injenica
da ljudi (pa ni djeca prikazana u spomenutom filmu) ne mogu izbjei ivot u
zajednici, ak i ako ne ele biti unutar zajednice. Tematizirana je i scenografija, te glazbena sredstva u filmu razlikovanje glazbe u zajednici i autoritarnog modela antagonistike manjine djece iz filma. Uslijedila je rasprava
pod vodstvom moderatora Marijana Krivaka.
Potom je uslijedila zavrna, etvrta sesija, koju je moderirao Davor
Bali. Sesiju je otvorio Luka Mati (student filozofije, Osijek) s temom
Hackers: od trash filma prema ontologiji interneta u svijetu filma. Uz sam
film, izlaganje je bitno tematiziralo internet kao novo podruje ovjekove
autonomije i slobode, a razmatrano je i poimanje samog hakera u suvreme-
67
nom svijetu prije svega kao rezultata nedovoljno usmjerenog kolskog sustava prema pojedincu u suvremenom informacijskom dobu. Unutar izlaganja tematiziran je i Hackerski manifest, te je naglaavana vanost interneta
kao prostora slobode. Izlaganje je nastavio Vedran Rutnik (magistar filozofije, Osijek/Zadar) s temom Pretpostavke vanfilozofijskog skoka u filozofiju. Izlaganje je tematiziralo film kao (ne)autentino sredstvo umjetnosti te
u kojem odnosu film stoji s tehnikom. Glavna teza izlaganja bila je da film
posuuje svoj sadraj, te je uvjetovan tehnikom, a izlaganje je problematiziralo i pitanje stvara li film neto autentino svoje, te na koje naine doprinosi razumijevanju i tumaenju. Nadovezala se Anita Luni (studentica
filozofije, Split) s temom Film kao mogunost filozofije ili znak njenog
stanja u vremenu. Tematizirana je didaktika priroda filma, te ponekad neizbjena popularizacija sadraja kroz film, osobito u mainstream percepciji.
Posljednji izlaga bio je Josip Mudri (student teologije, akovo) s temom
Biblijski motivi u filmu, koje je tematiziralo povijest odnosa filma i crkve
(u suradnikim i antagonistikim aspektima), te mnoge pojave koje su proizale iz tog dugog odnosa. Izlaganje je tematiziralo i redatelje ije ideje
doista imaju bitne teoloke koncepte, kao i opsesiju prepoznavanja figura
nalik Kristu u brojnim filmovima koja sa sobom ponekad nosi vie tete
nego koristi. Spomenuti su i temeljni filmski kranske kinematografije kao
npr. Evanelje svetog Marka, a izlaganje je zakljueno opservacijom kako
je film ipak mjesto na kojem ponekad moemo susresti boga. Uslijedila je
rasprava pod vodstvom moderatora Davora Balia, a potom je simpozijsko
druenje zaokrueno i zakljueno zahvalom organizatora, sa zajednikom
nadom kako film ima svoju legitimnu budunost u svijetu kritike misli i
filozofije.
Slaven Lendi
68
3. studentski filozofski simpozij Hrvatska filozofska batina*

Nakon simpozij posveenih etikim temama (2011) i filozofskim
aspektima filmske umjetnosti (2012), na Filozofskom fakultetu Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je 17. svibnja 2013. godine odran i
trei studentski filozofski simpozij. Budui da je bio posveen hrvatskim
filozofima, ovogodinji studentski filozofski simpozij naslovljen je Hrvatska filozofska batina. Organizator simpozija ponovno je bio osjeki
Odsjek za filozofiju. Povodom odravanja simpozija osjeki Filozofski fakultet objavio je i knjiicu saetaka, koju je uredio Davor Bali, docent na
osjekom Odsjeku za filozofiju. Osim programa (str. 1719) i dvadeset saetaka (str. 2344), ta knjiica sadri i Baliev uvod pod naslovom Zato
Hrvatska filozofska batina? (str. 713), zatim pretiske prikaza o prethodnim dvama studentskim simpozijima, koje je, objavivi ih u Filozofskim
istraivanjima, napisao student Slaven Lendi (str. 4754), kao i prikaz povijesti osjekog studija filozofije te Odsjeka za filozofiju, koji je napisao
student Luka Mati, naslovivi ga Ususret desetoj generaciji studenata
filozofije u Osijeku: prilog povijesti osjekog Odsjeka za filozofiju (str.
5767).
Kao to doznajemo iz Balieva uvoda, doprinos studentskog simpozija posveenog istraivanju hrvatske filozofske batine bit e ostvaren
time to e dananja generacija osjekih studenata filozofije doznati, a
onda u dijalogu sa svojim splitskim, rijekim i akovakim kolegicama i
kolegama, rasvijetliti podatke o petnaestak hrvatskih filozofa (str. 12).
Tome dodajemo da se vrijednost simpozija sastoji i od toga to su na njemu
studenti svojim izlaganjima obuhvatili filozofe svih razdoblja povijesti
hrvatske filozofije. Naime, svoju pozornost usmjerili su na Hermana
Dalmatina, dakle na filozofa koji je djelovao u 12. stoljeu, zatim na filozofe koji su djelovali u razdoblju renesanse (15. i 16. stoljee), kao to su,
primjerice, Ivan Stojkovi, Nikola Modruki i Frane Petri, ali i na suvremene hrvatske filozofe (20. i 21. stoljee), kao to su, primjerice, Vanja
Sutli, Milan Kangrga i Nikola Skledar. U ovom prikazu usmjerit emo se
na sadraj odranih izlaganja i popratnih dogaanja na simpoziju.
Simpozij je zapoeo govorom eljka Senkovia, voditelja osjekog
*
Demian Papo, Hrvoje Potlimbrzovi, 3. studentski filozofski simpozij Hrvatska filozofska
batina, Filozofska istraivanja 33/2 (2013), str. 380a-382a.
69
Odsjeka za filozofiju, koji je pozdravio organizatore i izlagae na simpoziju.

Odmah potom prisutne je pozdravila i Ana Pintari, dekanica osjekog
Filozofskog fakulteta, koja je ukazala na vanost odravanja studentskih
simpozija, a zatim otvorila trei osjeki studentski filozofski simpozij.
Uvodna izlaganja na simpoziju odrali su Davor Bali i Vladimir
Jelki, profesori na osjekom Odsjeku za filozofiju. Naslov Balieva izlaganja glasio je Kratak prikaz stanja istraenosti hrvatske filozofske batine. U svojem izlaganju Bali je istaknuo da su brojna djela hrvatskih filozofa jo uvijek neistraena, nakon ega je zakljuio da je nuno poduhvatiti se sustavnog istraivanja hrvatske filozofske batine, jer emo samo
tako moi doznati o doprinosu hrvatskih filozofa razvoju europske filozofske misli. Vladimir Jelki je, pak, odrao izlaganje pod naslovom Matoeva recepcija Nietzschea. U njemu se usmjerio na Matoeve feljtone,
polemike, pamflete i korespondenciju, pri emu je zakljuio da su na
Matoevu misao uvelike utjecali Nietzscheovi stavovi o moralu, kulturi,
kranstvu, ali i nauk o natovjeku, to je, tvrdi Jelki, bilo u skladu s ondanjom europskom recepcijom Nietzschea.
Prvu sekciju studentskog filozofskog simpozija o hrvatskoj filozofskoj batini otvorio je Demian Papo (Osijek) izlaganjem pod naslovom
Filozofski oslonac pri pokuaju osnivanja dubrovakog uilita u Stojkovievu govoru Erit tibi gloria (1424). U izlaganju je izvijestio da je Stojkovi predloio osnivanje visokog uilita u Dubrovniku, zatim je izdvojio
filozofe koje je Stojkovi imenovao u govoru, a izloio je i nastavne metode koje je Stojkovi smatrao kljunima za pouavanje na visokom uilitu.
Sljedee izlaganje odrao je Damir Sekuli (Osijek) pod naslovom Dijalog
o srei smrtnika Nikole Modrukog. Prema Sekulievim spoznajama,
Modruki se u tom dijalogu usmjerio na pitanje moe li ovjek bez Objave
spoznati svoju vrhunaravnu svrhu ili sreu te zakljuio da dijalog sadri
gnoseoloku i etiku sastavnicu, kao i to da je zastupao stajalite da ovjek
vlastitim snagama moe spoznati svoj cilj. Sekciju je zakljuila Dajana
Papri (Osijek) izlaganjem pod naslovom Guetieva filozofija odgoja i
obrazovanja iz perspektive kritike pedagogije, u kojem je Guetieva stajalita o odgoju i obrazovanju usporedila sa stajalitima Rachel Dowty,
amerike sociologinje i istraivaice kritike pedagogije.
Druga sekcija bila je posveena izlaganjima koja su se odnosila na
filozofsku teologiju. Prvo od njih odrala je Emanuela Kuli (Osijek) pod naslovom Stjepan Zimmermann: Filozofijska ideologija Tome Akvinskog.
Iz tog izlaganja doznali smo da je Zimmermann zastupao sljedee stajalite:
70
Toma Akvinski nastojao je ujediniti um i vjeru, znanje i Objavu, filozofiju i

teologiju. Sljedee izlaganje odrao je eljko Filajdi (akovo) pod naslovom Josip Stadler: novoskolastiki filozof s margine udbenika. Osim
to je ukazao na nedovoljnu istraenost Stadlerova opusa, Filajdi je obradio
i Stadlerovu etiku, kozmologiju te logiku. Sekciju je zakljuila Suzana
Masla (Bizovac/Wien) izlaganjem iji je naslov glasio Odnos filozofije
prema religiji i znanosti u miljenju Nikole Skledara. U izlaganju se
usredotoila na Skledarovo smjetanje filozofije izmeu religije i znanosti,
pri emu je izdvojila metode kojima sociologija, filozofija i teologija nastoje
objasniti religiju, a koje, prema njezinu miljenju, ne mogu dati konkretne,
pa ni pouzdane odgovore na pitanja transcendentnoga objekta i na pitanja o
mistinom sadraju religije.
Nakon zavretka druge sekcije, na simpoziju je uslijedilo predstavljanje lanaka o hrvatskoj filozofskoj batini, koji su 2012. godine objavljeni u
Crisu, asopisu Povijesnog drutva Krievci. Predstavljena su etiri lanka:
Dajana Papri prikazala je lanak koji je, naslovivi ga Filozofi i filozofski
izvori u Kotruljevievu spisu o umijeu trgovanja, napisao Davor Bali i
lanak koji je, naslovivi ga Izvori devete knjige Dragiieva djela De
natura angelica, napisao Bruno urko, dok je Slaven Lendi prikazao lanak Renesansne protuaristotelovske diskusije i nastanak moderne znanosti
Luke Boria i lanak koji je, pod naslovom Vrednote i stvaralatvo u filozofiji Pavla Vuk-Pavlovia, napisala Ivana Zagorac. Odmah potom, studenti
filozofije odrali su osnivaku skuptinu Udruge studenata filozofije u
Osijeku, koju su nazvali logOS.
U treoj sekciji osjekog studentskog filozofskog simpozija tematizirana je politika filozofija. Tu sekciju otvorio je Antonio Shala (Osijek)
izlaganjem pod naslovom Uloga zakonodavca u Petrievu spisu Sretan
grad (La citta felice). Shala je izvijestio da je Petri u spisu naveo uvjete
koji omoguavaju savreno funkcioniranje grada i ukazao na kljunu ulogu
zakonodavca (upuuje graane na vrlinu), to su preduvjeti za ostvarenje
blaenstva graana. Sljedee izlaganje odrao je Marin Stolica (Split) pod
naslovom Politika filozofija Jurja Kriania u djelu Politika ili Razgovori
o vladalatvu. Osim to je istaknuo da je Kriani jedan od najsvestranijih hrvatskih mislioca 17. stoljea, Stolica je naglasio da su Krianievi
Razgovori o vladalatvu proeti politiko-filozofskim promiljanjima, pri
emu je izdvojio ideje sveslavenstva i ekumenizma. Treu sekciju zakljuio je Slaven Lendi (Osijek) izlaganjem pod naslovom Pojam politikog
u pravnoj filozofiji Ante Starevia, u kojem se usredotoio na Stare71
vieva stajalita o svrsi politikog djelovanja, kao i na Stareviev filozofski i politiki nazor, koji je poivao na legitimnosti, legalnosti i politikom
realizmu, a ne, kako ih je Lendi nazvao, ratohukakim namjerama.
etvrtu sekciju, koja je bila posveena temama iz filozofije prirode,
zapoela je Ana Grgi (Osijek) izlaganjem pod naslovom Prisutnost astronomije u djelu De essentiis Hermana Dalmatina. Nakon to je istaknula da
je Herman u svojem djelu nastojao sintetizirati zapadnu i istonu filozofiju, Grgi je izvijestila da je Hermanova slika svemira uvelike bila nadahnuta naukom arapskog filozofa Abu Maara te naucima koje su zastupali
Aristotel i Platon. Drugo izlaganje u sekciji posveenoj filozofiji prirode
imao je Branimir Kurmai (Osijek). Naslov njegova izlaganja glasio je
Bokovieva stajalita o prostoru i vremenu u epu Benedikta Staya.
Naime, Stay je opjevao Newtonovu i Bokovievu filozofiju prirode, a
Bokovi je uz njegov ep priloio dopune o prostoru i vremenu. Bokoviev
nauk o prostoru i vremenu Kurmai je zakljuio tvrdnjom da je dubrovaki
mislilac razumijevanje prostora i vremena utkao u svoju teoriju sila i time
oblikovao vlastiti prirodnofilozofski sistem.
U petoj i estoj sekciji studenti su se bavili temama iz suvremene
hrvatske filozofije. Prvo izlaganje u petoj sekciji imao je Luka Mati
(Osijek) pod naslovom O dvije recepcije Heideggerova rektorskog govora
u Hrvatskoj. Mati je recepciju Heideggerova rektorskog govora sagledao
iz perspektive Dunje Meli i Vanje Sutlia, nakon ega je njihova stajalita
usporedio s onima Karla Lwitha i Otta Pggelera i, naposljetku, naveo da
je svakoj od tih etiriju recepcija zajedniko to to su Heideggerov rektorski govor smatrali podudarnim s ondanjim politikim prilikama u Njemakoj. Uslijedilo je izlaganje Marine oki (Osijek) pod naslovom Sutliev
dijalog s Heideggerom u djelu Bit i suvremenost. Studentica je u izlaganju
ukazala na razloge zbog kojih je smatrala da se Sutli upustio u dijalog s
Heideggerom, od kojih izdvajamo da je Sutli Heideggerova stajalita poimao moguima za sagledavanje iz suvremene perspektive. Petu sekciju
zakljuio je Hrvoje Potlimbrzovi (Osijek), koji je odrao izlaganje pod naslovom Sutlievo razumijevanje pjesnitva u djelu Bit i suvremenost. U
njemu je ukazao na osebujnost Sutlieva shvaanja pjesnitva kao bti
umjetnosti, a onda i na, takoer osebujan, odnos pjesnitva i filozofije, koji
je Sutli smatrao presudnim za ivot ovjeka.
Posljednju, estu sekciju simpozija, otvorila je Nikolina Mijatovi
(Osijek) izlaganjem pod naslovom Odnos ovjeka i tehnike u djelu
Humanitet tehnikog drutva Blaenke Despot. Nakon to je istaknula da je
72
Despot razlikovala praksu od rada, Mijatovi se usredotoila i na stajalita

koja je Despot u svojem djelu zabiljeila o kapitalizmu i komunizmu, posebice o tome da kapitalizam reducira tehniku i ovjekove djelatne mogunosti na instrument tue svrhe, dok komunizam omoguava ostvarenje samosvrne djelatnosti (prakse). Uslijedio je Draen Rastovac (Rijeka), koji je
odrao izlaganje pod naslovom Kangrgina stajalita o radu. Rastovac je
najprije podsjetio na Kangrgin stav da samo radom i borbom ovjek izlazi
iz ivotinjskog carstva, a zatim obrazloio Kangrginu odredbu rada: djelatnost u kojoj se zbiva prisvajanje prirode po ovjeku i za ovjeka. Poslijednje izlaganje u estoj sekciji i na simpoziju uope, odrao je Mario
Radovanovi (Osijek). U izlaganju pod naslovom Sreko Horvat: politika
korektnost i terorizam, Radovanovi je ponudio tumaenje dvaju Horvatovih djela: Protiv politike korektnosti (2007) i Diskurs terorizma (2008).
Prema Radovanovievim spoznajama, Horvat je u tim djelima poruio da se
tragini povijesni dogaaji mogu upotrijebiti kao orue vladajueg sistema u
svrhu vlastita odranja.
Trei osjeki studentski filozofski simpozij Hrvatska filozofska
batina zavren je raspravom u kojoj je zakljueno da su studenti svojim izlaganjima nedvojbeno pridonijeli popularizaciji istraivanja hrvatske filozofske batine. Za nadati se da e i etvrti osjeki studentski filozofski simpozij
takoer obiljeiti brojna izlaganja te da e na njemu sudjelovati studenti iz
to veeg broja hrvatskih sveuilinih gradova.
Demian Papo i Hrvoje Potlimbrzovi
73
74

POLITIKE
Adresar izlagaa
75
76

POLITIKE
Moira P. Baker
Radford University
801 E Main St
Radford,VA 24141
Sveuilite u Osijeku
Filozofski fakultet Osijek
Lorenza Jgera 9
HR31000 Osijek
e-mail: mpbaker@radford.edu
Dunja Bonai
Ulica sv. Josipa Radnika 14
HR31000 Osijek
e-mail: omg.dunja@gmail.com
Josip Gu
Gospe u siti 95
HR21312 Podstrana
e-mail: jos.guc@gmail.com
Marija Jakovljevi
Univerzitet u Beogradu,
Filozofski fakultet
ika Ljubina 18-20
RS-11000 Beograd
e-mail: marija.jakovljevic.ks@gmail.com
Juraj Jarmek
Vijenac Petrove gore 5
HR31000 Osijek
e-mail: badjjj@live.com
Marijana Josipovi
Vujak 45
HR-34000 Poega
e-mail: marijana.josp@gmail.com
77
Antonio Jurai
V. Nazora 29
HR-20340 Ploe
e-mail: ajuracic@hotmail.com
Mislav Kuko
Filozofski fakultet
Sveuilite u Splitu
Ivana pl. Zajca bb
HR-21000 Split
e-mail: mkukoc@ffst.hr
Emanuela Kuli
Put Majdana 14
HR21210 Solin
e-mail: emanuela.kulis@gmail.com
Emil Kuan
Filozofski fakultet
Sveuilite u Splitu
Ivana pl. Zajca bb
HR-21000 Split
e-mail: emikus@ffst.hr
Slaven Lendi
Filozofski fakultet
Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku,
Lorenza Jgera 9
HR-31000 Osijek
e-mail: slendic@gmail.com
Luka Mati
Gornjodravska obala 93
HR31000 Osijek
e-mail: matic.luka.os@gmail.com
Anelko Mihanovi
Hrvatskih velikana 10
HR-21251 rnovica
e-mail: andelkomihanovic@gmail.com
Nikolina Mijatovi
Anela Rafaela 14
HR32100 Vinkovci
e-mail: mijat48@gmail.com
Duan Milenkovi
Univerzitet u Niu
Filozofski fakultet
irila i Metodija 2
RS- 18000 Ni
e-mail: milenkovicdusan91@gmail.com
Ivona Novak
Sveuilite u Rijeci
Filozofski fakultet
Sveuilina avenija 4
HR- 51000 Rijeka
e-mail: ivona.novak88@gmail.com
Demian Papo
Ledine 2c
HR31000 Osijek
e-mail: demian.papo21@gmail.com
Valentina Perii
Domovinskog rata 189
HR21204 Dugopolje
e-mail: valentina.perisic@hotmail.com
Hrvoje Potlimbrzovi
F. Kuhaa 25
HR31000 Osijek
e-mail: hrvoje.p.os@gmail.com
Milica Rai
Vojvode Miia 58/30
RS-18000 Ni
e-mail: milicarasic89@gmail.com
78
Draen Rastovac
Oravac 1/a
HR-53230 Korenica
e-mail: drazenrastovac@gmail.com
Damir Sekuli
Ksavera andora Gjalskog 34
HR- 35000 Slavonski Brod
e-mail: damir.piko@yahoo.com
Antonio Shala
Naselje Trnica 6
HR-31540 Donji Miholjac
e-mail: antonio.shala91@gmail.com
Vladimir Simovi
Univerzitet u Beogradu
Filozofski fakultet
ika Ljubina 18-20
RS- 11000 Beograd
e-mail: vladimir@pe.org.rs
Goran Stani
Sveuilite u Zagrebu
Filozofski fakultet Drube Isusove
Jordanovac 110
HR-10000 Zagreb
e-mail: goran_stanic@ffdi.hr
Jelena Stankovi
Univerzitet u Novom Sadu
Filozofski fakultet
Dr Zorana inia 2
RS-21000 Novi Sad
e-mail: filosofesa@gmail.com
Marina oki
Luke Botia 38
HR- 35000 Slavonski Brod
e-mail: sokicmarina@gmail.com
Jelena Velji
Univerzitet u Beogradu
Filozofski fakultet
ika Ljubina 18-20
RS- 11000 Beograd
e-mail: jelena.veljic@gmail.com
Marija Zavrki
A.Waldingera 4
HR-31000 Osijek
e-mail: zavrskim@gmail.com
Luka Zuci
Eugena Kumiia 2
HR- 31221 Josipovac
e-mail: lzzucic@gmail.com
79
80

Sveučilište, Filozofija, Obrazovne Politike: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sveučilište, Filozofija, Obrazovne Politike: Filozofski Fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera U Osijeku

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Filozofski fakultet Sveuilita Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku

Osijek, 8. i 9. svibnja 2014.

ODRAVANJE SIMPOZIJA POTPOMOGLI SU

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

Organizacijski i Programski odbor simpozija ............................................

Program simpozija .......................................................................................

Saeci izlaganja .............................................................................................

Prikaz dosadanjih triju studentskih filozofskih simpozija ......................

Adresar izlagaa ............................................................................................

ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

PROGRAMSKI ODBOR SIMPOZIJA

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

Uz temu: Sveuilite, filozofija, obrazovne politike

simpozija.3 S obzirom na popunjavanje tih dvaju odbora studentima, oni su

filozofski relevantan razlog za odabir ove teme navodimo izvjesnu obavezu

Nadamo se da e se o tim temama u budunosti oitovati i svoje

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

10.30 10.45 Duan Milenkovi (Ni): Specifino-muziki aspekti antikog pojma

PETAK, 9. svibnja 2014.

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

Unfulfilled Dreams: Student Activism in 1960s America

challenged America to its core, urging it to live up to its promise of liberty,

Neispunjeni snovi: studentski aktivizam u Americi 1960-tih

drutvo, natjeravi ga da prepozna nain kojim mora rijeiti problem rasnih i

Utjecaj Mary Wollstonecraft na suvremenu filozofiju odgoja

Pojava sveuilit u Europi i vanost sveuilita uope

Tranzicija mladih iz visokog obrazovanja na trite rada: od

Usporedba filozofija seksualnosti Michela Foucaulta i Friedricha

Usporedba ideja univerziteta Karla Jaspersa i Martina

Vanost kultivacije kritikog miljenja kod studenata i uenika

Filozofija u doba globalizacije

prokau socijalne zamke to proizlaze iz ideologije aktualna neo-liberalnog

Obrazovne paradigme i njihove politike posljedice

Pojam slobode u prirodnom odgoju i filozofiji Jean-Jacquesa

Sveuilite, filozofija, obrazovne politike: gdje je mjesto

2006. godine te ve spomenuti Zoran Dimi u svojem djelu Raanje ideje

Neodvojivost filozofije i umjetnosti

Emancipatorno obrazovanje: feministika kritika common sense

Specifino-muziki aspekti antikog pojma muzike i njihov udeo u

Razmatranje analitiko-kontinentalne podjele filozofije i njezina

Franjo Markovi: osniva hrvatske akademske menze i hrvatskog

nje djelovanja menze i doma, predloivi da se u svrhu kulturne uspomene

Ideja i autonomija sveuilita

O poloaju humanistikih znanosti u Strategiji obrazovanja,

Nasilje znaka: Delezova dekonstrukcija uenja, istine i

Moemo li imati bolju demokraciju?

Filozofija iskustva u spisu Experience and Education Johna

Platon: uloga znanja u zajednici

Visoko obrazovanje u transformaciji: od koncepta javnog dobra

Ideja univerziteta u filozofiji Branka Despota

Znanje radi ESPB bodova - savremeno znanje radi znanja

to, kako i zato studija filozofije od osnutka Sveuilita do

O univerzitetu i/na tritu: sluaj Srbije

Sveuilite kao korporacija - student kao dionik intelektualnog

SVEUILITE, FILOZOFIJA, OBRAZOVNE

Prikaz dosadanjih triju

Studentski filozofski simpozij Etike teme*

Potom je uslijedila druga sesija, gdje su kao prvi izlagai nastupili

matrati izvan samog konteksta itavog Kantova filozofskog opusa, te kako

nje se referiralo na suvremeno poimanje marksizma te izraenu proturjenost

II. studentski filozofski simpozij Filmozofija*