a q Sarajevo, april—septembar. 1910. Capajero, smpEE- cenremOap. GLASNIK DIACHHK ZEMALJSKOG MUZEIA | BEMAJBCKOT MYBEIA BOSNI I HERCEGOVINI. BOCHH M XEPISETOBUHH. Sarajevske dZamije i druge javne zgrade turske dobe. Priopéto Sejh Sejfudin Kemura (Sarajevo). XXVIII. Jakubpasin mesdzid u Magudi. Na Gosku Magude i Megare ulico imade jedan mosdzid, koji se proavao Kao i mahala Jakub pasinim imenom, Mesdiid je od Gerpiéa sazidan a pokrit je Simlom i éeremitom. Dug je oko 8 m a Sirok 6 m. Na desno od strane kibleta i od vrata imade po 4 prozora a na Hijevom duyaru od sokaka samo dva progora. (Slika 49.) Slika 49. Jakub pasin mesdzid i mokteb u Magudi. Desni duvar moli Boga i Ijude za popravak, jer ako se ne popravi, nege prodi dugo vrijeme ion ée se oboriti. Pred mesdzidom imadu pomalesne sofe, izmegju kojih je papuéluk, koji vodi u mesdyid, . Vise vrata nalazi se danas ovaki natpis : 2B oo cyl lp ata Clyo sb sla SHY SY 5) See at Ash Syiey SIH AAV te 3— 210 — U prevodu: ,Neka bude ovo mjesto u savrgenom redu uvijek otvoreno. Tako vam onoga jedinoga, u koga vjernjote Gospodar dobrotinstva Jakub paga. God. 897. (= 1491,).4 Za mesdiidom nalazi se po8irok harem, koji je popunjen muslimanskim grobo- vima, megiu kojima se nalaze Zetiri groba braée Celja, koji su Zivili u X. vijeku po hedzri u mabali Celjugovidima, koja je prozvana njihovim imenom. Tradieije narodne vele, da jo bilo sedmero braée Gelja i da sa imali u Celjugo- vidima vlastitu tekiju i bavili se jedino bogosluzenjem. Najstariji njihov brat avao se Suleman deda i bio je Sch u ovoj tekiji Ovaj je ukopan nize svoje braée megju kucama kraj puta, Nisani spomenute Getvoriee braée su visoki oko 1-30 m, sa sarukom a na osam éoskova. Sva ova éetiri nigana izdubljena su na uyglaviju kao findZani i kad se ove izdu- bine napune vode od Kise, erpaju ovu vodu Zene kasikama i piju je radi lijetenja ramnih ,bolesti. Ako bi bila suSa, donose Zene od kude vodu i ditajuéi neke dove aljevaju je u eve izdubine pa je poslije opet uz Gitanje kasikom erpaju u narogite sudove i nose kuéama za lij Spomenuti Seh Sulejman efendija napisao je pred svoju smrt jedno pismo sultanu u Garigrad, u komu je prorokovao buduée dogagjaje: da ée se Rusija i Njematka spormzumiti i tursku earevinn oMtetiti i to najvise zhog toga, Sto ée joj biti memuri zaluméari, podmitlji yravedni. Radi zanimivog sadviaja iznio bi to pismo ovdje, ali posto u njemu ima dosta nepristojnih izraza, valja mi za sada od toga odustati, Spomenuta tekija u Celjugovidima dopala je kasnije nekoj Gjulbadzi, Zeni Schovskeog reda, koja je umrla iza Banjaluékog boja i ukopana je kraj Jusuf pase Cupriliéa. Od ove se tekije sada poznaje samo zemljiste. Merhum Jakub pasa, bosanski sandZak beg, sagradio je god. 897. (= 1491.) ovaj mesd#id sa munarom od drvene gragje. Nedaleko od Sarajeva a u neposrednoj Dlizini varosice Vare’a uredio je on gvozdene majdane i podigao tu duhaonico a deseti dio od prihoda ovih majdana ostavio je kao zavjot ovom mesdzidu. U 17. sidzilu, w jednom kupoprodajnom dokumentu govori se, kako je na nekoliko mjesta u Sarajevu bilo mukata ovoga pate. Jakub paga kao bosanski namjesnik &e&e je ratovao po Crnoj Gori i Ugarskoj i svugdje bio pobjeditelj a narotito se odlikovao godine 898. (— 1492.) u ratu, kada je bana Derendina razbio i ovega diva uhvatio i u Carigrad poslao. Poslije toga bio je xatosen u Karahisar sahibu zajedno sa karamanskim viadarom te je ovdje i svoj Zivot skonfao. Ovaj pasa bio je i pjesnik te je o vogjenim ratovima nekolike kite pjesama spjevao. Prema Jakub pasina mesividu sagradio je neki Had#i Mustafa, sin Bjubov, stanoynik Hadie zade Hadi Ahmedove mahale godine 1200. (= 1785.) jedan djetatki mekteb a za potrebe njegove uvakufio je u nize slijedeéoj vakiiji2) ozmatene nekretnine, Ova glasi: oN SLE Ge Y Gale Ny alaly GS JUL ut & a4 ole oF Va fe pdbeds 5 ally o UME Mir i goed wll Boye Vy o AV 4) U 25. sidiila a knjidniei kod Careve diamije,211 gee Aang SS eal 693 wes al eyo UUs Keillye By edt del UL eslael yd otey Glee teas Syl le phd Ce yey UT 4 wlgesy Sagas asl J GUIGT Gly gab Sth Sele gine GE oni eB BY she grt ole CT GU pall esl wail Je gb Val gue Jems El cali elye SH L Sablepad y aad Gots Tb y J ete Y GLIIGTSI par SIAN DE 5 sy SIL AGL oa pa Olle ey! cal gals! OAK godt 2! sulage GZ Gly rede Eb oyin ssh Gao Se uke cL ay GLE Dh 558 pyres BB She by og abl ple Gb oe GI bls ged gt! Se dbs GG Dae uleyd Bboy JG slat cl bby Gla es OBEN A Sard oeepes Cle oe oF ale Gb ls Giby GS Gh FI Ghee CS ory ye Gtey Lge O5b SE By gee dee Sine GL gy Gb Grabs 5 GE Caer Gps Gb s G59 4 LI Eby GE aed Sse osalds bl ee bye pes EA CF Bs BG by 2938 oN dye pS. iy aly) lye GoY 8 v9 Bly Globe Sah! AF UL yin SY GIL By sang dol own pity Gad LaBViouay dsl « wie ot a iy ca plat sl Ys! lve See eA Gall Lely Ce vas Gils ale 9 MLO Sys) BU gm Gall og ye hey dy! oad pat ogy) Dye SO Adee enol Gla A dae chee on th? shy cS be St ears ay oa a Shy KC 297 AS Vy) Gaia bel SVs! doles AE! dol ately ay! are west abl Dt i odes? AS ul sl BL Se ary etal etl! 2979 Al Grate sist Gl aL s wey OVO! ole bo hy 228s Gig Fay) ers) 58 deg asst ole bo oe wage CS XS spent: OE Ge sale ys (Le BBs bt yo dsl Spee ede GBs Cys! Gyaieies ap eraeean ana . ell leas pel pal eV oslst Gb de ye you rb gle eal de ay 7 Jy o Sai) OS Bs he ote joke Quill abeg) SLI ee Sy dilie 5 Ble) ce yl ea GS ot siete) Slsge dot oy)! geo! AISL ego oy nally ee eel ol a sal gaa aye Seg dy eS h> jaf gle IW Gaal eas Sab! el e253) ty PL ESL yo sons GV dhe Cis 2 Gilly oath Oh GF oS bls! dee age ne Ve! Bake We ae Be a oe 3, Sk a, aa she pails! pol play Je ie GAs U8 yb ov ab) gale PesCle Gab vd S t: & + glaake och El ealzi gh 3623 GAP AF bbe PU gem caso el Jel he kk ol A gee Gr Shop S tly! etlal cl ala he 6 greg A pall ne bs pe ge 1 Gad Bley gl ely deol -Velikomu Bogu hvala, gospodarn veligine i vje onome Bogu, u éijem carstvu nema preobrazbe, ni promjene, niti se moze zamisliti promjena i prolaznost. Neka je selati selam nagemu gospodinu Muhamedu, gospodaru Serijata, koji je Serijat neiavrgnut promjeni i prestanku, njegovoj kuénoj obitelji drugovima, koji su dosli do spoznaje i time postigli vrhunae slave. Uzrok pisanja ovog dokumenta jest slijededi: Od strane Had#i Mustale, sina Ejubova, stanovnika Had%e zade Hadzi Abmed mahale u Sarajeva ovlakéeni punomoénik Ali efendija, sin Ibrahimov, bojadzija, do’ao je litno pred ovaj Serijatski sud i kao ovlasteni punomodnik za izvréenjo oporuénih poslova i parnien oko toga, dosao je ligno pred ovaj Serijatski sud iu prisustvu Tbrahim efen- dije, sina Osmanova, stanovnika Hadie zade Hadzi Ahmed mahale, koga je on 2a iizenje nize navedenog vakufa postavio mutevelijom, dao je slijadeée izjave, odnosno svojevoljno ovitovanje: Moj viastodavae, prije regeni Hadzi Mustafa, odvojio je od svojih nekretnina jedan pekarski dudan u Jakub pasinoj mahali, koji graniti s jedne strane Abdullah baSinom kuéom, s druge, treée i Sotyrte putem i jedan duéan pokraj merhum Firoz begova hamama, koji graniti sa Hadzi Sabanovim duéanom, Kabodaje Abdullah baginim duéanom, duéanom drugoga Hadi Mustafe i putem i éijo zemljiste pripada Firoz begovu vakufu, na koji se plaéa izvjesna godignja mukata, nadalje jedan dudan u Varesu u sarajevskom kotaru, koji graniti s jedne strane Islam batinim duéanom, s druge hanom Mula Abdullaha Visotaka, s treée i tetvrte putem te je sve ove nekrotnine izriénom geljom stvarno uvakufio s tim uslovima, da on ostaje muteye- lijom i upravnikom zavjetovanih duéana, da moie s njima do svoje smrti raspolagati i po potrebi to raspolaganje mijenjati, a kad on umre, da postane motevelijom ovaj Ibrahim efendija, koji je mualim u mektebu Jakub patine mahalo, kojega je on sagradio te da kao mutevelija zayjetovanim duéanima raspolaze i upravija a da mu u tome budu nadzornici stanovnic, pomenute mahale. Oporutitelj je stavio ovake uslove: da pomenuti mutevelija zavjetovame duane povjerljivim osobama izdaje ua primjernu godisnju kiriju pod najam i od tih prihoda najprije da opravija i popravlja zayjetovani mekteb i duéanc a ostatak da se izdaje mualimu, koji bude u tom mektebu, kao njegova godifnja pla¢a a kad reteni Ibrahim efendija umre, da bude ma njegovo mjesto mutevelijom ona osoba, koja se tada desi kao muslim u prije regenom mektebu sa istim pravom i plaéom. Posto regeni mutevelija ove uslove izrete i ustvrdi ih te je ponomoénik Ali efendija sve te njegove navode lino i usmeno razumio i potvrdio, oprovrgnu on svoje navode glede toga uvakulljenja i reve, da su ovake vrsti uva- kufljenja po propisima i nazorima velikog imama Ebu Hanita dozvoljiva, ali se sma- traju kao privremena i nara’ena, s toga kao ovlasteni punomocnik odustaje od uva- kufljenja i zabtijeva, da se prisutnom muteveliji naredi, da uvakutljene predmete vratiz njegovom vlastodaveu, Na ovo mutevelija jasnim rijegima odgovori, da je po nazorima drugog imama Ebu Jusufa glede uvakuiljenja nekretnina doveljno, kad se siamo rekne juvakufljavam to i to“, pa s toga zavjetovnih nekretnina ne mogu vratiti, S th razloga raspravljajudi Serijatski sudac, Komu neka Bog dade, da mutine poslove lahko svriava, pomno prowéavajuéi raspravni predmet izvete osudu, da je ovo zayjetovanje po zakonu stvarno, istinito § na Sorijatu osnovano i time da je ovaj legat wakonjen, Pisano 28. diemazulavela 1200. Syjedoci ovoga: Fejzullah ba¥a, sin Ibrahimov, Hadzi Hasan bajraktar, Salih baSa Nezirovié tabak, Ahmed baSa, sin Sulejmanoy i dragi.# Godino 127. (= 1858.) Mula Ahmed ‘Terovié, sin Hadzi Mehmedov, stanovnik Jakub pasine mahale, zavjetovao je treci dio od svoga vasijeta i to 1600 groSa, da se potrosi na ogradu groblja kraj ovog mesdzida, i da se u ovom mesdzidu svake godine pali po jedna mukava i da se desma u ovoj mabali opravija i popravija © tome se Guva vakfija u contralnoj uprayi vaknfa. Iste godine ostavila je neka Zena imenom Nefisa kaduna jedan svoju baSéu u Gazi Mehmedbegovoj mahali 2a pokriée potreba ovog mesdiida, Tabak Haddi Abdija, sin Hadzi Ahmedoy, stanovnik pome- nute mahale, zavjetovao je ovom mesddidu jednu kuén sa Gotiri sobe u Cekrkéi Musli- hudinovoj mahali, Ovaj isti Hadzi Abdija i brat mu Had#i Pao uvakufili su u korist ovog mesdzida jedan duéan u Saraéima ulici Godine 1325. (= 1907.) uvakufila je Dervika, kéi Hadyi Thrahimova a supruga Osman age VareSanoviéa, stanovniea iste mahale, u korist ovog mesdzida jednu svoju kuéu i bostan, XXIX. Hadze zade Hadzi Ahmedova dZamija u Hrvatinu. Slika 50, Diamija Hadze zade Abmeda a Hrvatinn. Na Goku ulice Hrvatina i Turbe ulice imade jedna diamija, koja se uzvanitnim dokumentima zove Hadze zade Hadi Ahmedovom a narod ju zove dzamijom u Hrva- tinu, Dyamija jo dosta siroka i dugatka a sazidana je od Gerpiéa i drveta a pokrita je Simlom i ¢eremitom. U njoj imade kao obitno u svake minber, éurs i musandara.— 14 - U ovoj déamiji imade Sestnaest prozora a sofe su okolo Getiri metra duge i siroke. Deveni stupovi u nje deze strehu, (Slika 30.) U ove dzamije bila je minara kamenita a stoji iznimno s lijeve strane do ulaza Takih déamija sa minarom na lijevoj strani déamije bilo je samo tri uw Sarajeva Godine 1291. (= 1874.) bijase jednoga dana strahovit vjetar u Sarajeva, koji je ovn minaru syojom silom poragio te se ova minara ni do danas nije obnovila. U dgamije sa desne strane za legjima ima veliko dvoriste, puno grobova; megju njima nalazi so i jedan grob, u koga su niSani od USéupskog kamena « natpis mu glasi ovako (slike d1.): aay ee Slika 51. Natpis s nifana Musali-boga n dvoristn Hrvatinske déamije. »Umrli Musali beg sin Had#i Ahmedoy umrije u polovici mjeseca muharema god. 1025. (= 1616.).“ Sudeéi po mjestu, gdje je ovaj ukopan i po natpisu, mora se misliti, da je on bio sin sagraditelja ove diamije. Kako se razabire iz zvanitnih dokumenata, oyu je dZamiju sagradio Hadzi Ahmed Hod#ié godine 1106. (= 1597.) i za pokri¢a njenih potreba bio je uvakufio nekoliko hiljada aki a imamom postavio Islama, sina Nusuhova, mujezinom Nusullaha, sina Hadzi Déaferova. Godine 1011. (= 1602.) stanovnik ove mahale, Mevlana Hadzi Hurem, sin Balin, podigao je jedan djetatki mekteb u ovoj mahali i jo’ neke dobrotvorne zgrade, koje demo u njegovoj vakfiji spomenuti, a iste godine napisao je oporuku, u kojoj se spominjo ime sagraditelja ove déamije svjedokom. tide Gl LS ek poe Se Milaaly paslladl! ye vale pF oSleel syed! FV syed @ aH Sghally Last pg SY GUIs AYLI Lay, 2 QIN Le elie ONE op de Oa erly SES py VIGIL go E cdell ball a% ole ge GHagl ahs dled oye Gaal be Say BY A Fao A Sad! ale plbalts ial des @ldVly Shay clude pt ATL Lele (ILE YI gud de Vyeab 9 Vyeill ooh cd Med e d Globe shy Mal cad ye I sh 4.Ap lgh eal pn deat OY)! ce dl Ue Vial t bilge slab! 38 cle oaly oth! bs oli, oldlcel « 2 Cle 688 (6 GH pam Sly dlene Ge db pm cl Wor A oe Va gale Ba Vo pea Ae pase ot EO ge Vi dt de oe el ol ollsl jes 4 a &. 9! JE abloleel ge slab tee wie S Bhjely AS Loss gylll oad pt ent ie dl cash ody ov Gre Gaal ley 9g galled ley gall Gale oth ks glby tent ob pe Ce Ne Sal opal pela os cleyepans Sore Nye Lhe apy a Sth GB Voy Sole ppt Atta oly ed Doles Le ail Je ole Brey 4 LS flyas Vi A ape ghey ol alee Qaim oI e MJB py Gob elt Ress @ SOM cla A by pill dim gar po gyi eth él. dK we ab Ble d92 39 He BN OLS ods! ele hl wre JL res sade cites (8 as psn! SUE abl heal Ky SA gall cays asl Sl oY)! Ce lb Gob Sadeifs ely ths dhs Ky dente ay opts seth Kalo mm Gb as Soy Gb s AS ole Sb gilts yey ASL le sae ody Se ee Be hha ge Gly GPs! oF abl le GLb Gb yy abl eles pling Se Sytla dt AS gral od dye GOTH Shot ab AF Wye ply bl Et Gb Al TOV! Dee aye GBs! sie abe pal bt age oS St LA pt Chey ody ym Ne clistiny ade abl gael Uy bl be LT by wyi yey 053! EN tay de e253! le hs! peas z, Os! atys Gal al eb lB Wale oaks oN 9331 & Eb talady « Feo opts Game Seo ee 3 ev Jopny lon Od fled Nhe Sdaluty 357 Sely Was¥i od alg aly) csel Noel God, DVN le ples Oobsy crs Mle ya! alee aby! La ge Salitt aly] nary 2) ag > ale Myler GlsL gah) b pt abst Foy ch! Ul b ila re tee ei gS gah Gpate ttle GS yar Def by eth et age » Saintly Valet ge 35 Gale dy! call 6S y Mis sity Seats ol yy be ae Feb BUS yo gobl gs) deb gat died! 54550 de gl gL IT Hires dol Grate wets bl Sl ey ogy) Ghd Soe abt oe Ted PP hl bat Agty dl Gnas webs 2! esl ey eds! be Se me bl elsy GIS Sey ALT ay, chy calle dsl al be Meads! & 2a) call opeig byt 2s! goValy CVs! Va! 238 Also, de SEAL oo 145) G96 lad gory iy Sly pabl gost TE cl, « Kaiatulyl ye se216 Og Ned e A EE publ bt aby oy 485! Ah phy coh oe? ody BF entige BS cles cole Ayla ba al ah) SY4) Job oat, Lea egy syle wT ede Y 5! Ovals Vl oe: 3 EE oes Gyles 3y Ll esl res 4 dales Athy « fe aay Thaigia J Navy al B Arg pl bo sb af ladle ole 3 ayes Dpcle ay apt Se aly Vy pl blag pled fo ke “WS es! oVyly Ca¥)! oY. As pd hl bat abst Soy tbl ae F 0V ol Gees Je ot! weV5l oValareaVehalibang MNS, Iho Gb tip Wy) G pa’ Le My alow Vil ay Che Maal) pps be ya gaalls sb gh pl Gt i apser es yg duliily SY yly atin gy vlads « Bi yp Sk ol BV Worle «J Sai ails) G2 ae “yy pets abl az ress ne gb po Ayes Abb g ob bl yes ye Y 15354 cer Gal bo as by weil 21 SI oy! | he ot SG gob! Gs 2979 tah! & 92 SE y dy) BH 5 yeh er wks Elz ty 9 alos GDB 5 are Ss iwi Ass rd) a fdas dE ol oy clo ce lt bt dot Fos dol G ee lable Sb gy) ante OF Beebe YIM AL Alaa GH oooh Vals oY shelly sh Soe cE aye tag dgh dye Jal aT ch CdS dye aS Ge eon ALE Koy SS Al aren sp ye NDI MEY Ul Sone Zt Fi eo OVaIde 38h Foy aie Mir gyfla wb, Bry od AT lines CaS GY bid dane Ge oy plese! ae hopes LB ale Se pl bpd hse Fay ghd D98 CN AAI Slamet a g5 ye ang Val G pate CJ 97 dbl et gm a gb 9 AS ae ee Bb Alerts gt AS ones shy OST iy piven yp gh AES goanlysy WG te cel Os) de ue ody, Ze oye Bptiones OV She pains del g2lyd Fo GA gets dol b> go! A Hives pydeme cab) Lb pt ah ge Jb! 392 oid! Wy! Olyd oss xB tke ae! Dal eh The cab! cris Lt thy Foy Is) es F gels Gell Che ogee cee de be A lee Lay olyslleli) Qh fas bi gue Vis lye 6 ADs Oneg Que She LI 25 ory ye Gal eels, all ey coile Al fry cele “ CE AS I, ope By oral oH ee oF OS dy op llyerdade ele abl ss ah oy eis Tabs hy ogal eyes oats Td weal CLE Gye pe « Sars el gy gs i> Vl pBe¥l Ly dove gy GAs ab ges Noe 2 taal eye Sete Gslyl wily etyyeae 3 APF tlle orb y all I wd ell Sgt te oe oYs! & ghee dle eats cy, 2 toy t (pt lee WS sak! SS bg pt oktasy (ed Tat eel Syl lgeo Dilger CLES y As gi ow hy owned gple dW al glyos Chdee 48) Le) Wry le Estail Js’ o. y hazy Jy els ptieas Aly pte ey Re set ge aMNev or O31 3 os AB Se JLT 3 op. NEI Gy arlze ael EN oalpanlyd soaly G25 neal Sa 5) vel © O3H she GLE gy Bags Jeaah o she ob ody all dh ge oe esl gsi Ge cals) « dob\ ail at 6 935M AS oy Ue ws ol des LM cyte Mel Sadréaj oporuke: »Bogu hvala, onome, dije se ime nada sve uzosi, Gja su djela slavna i koji je svojom blagodati ofavao svoje robove od muka na stra’nom sudu i to preko svojih poslanika, onoga dana, kada éo sva Geljad osijediti od bozijog straha; onome Bogu, koji nam je zapoyjedao, da priugotovimo Stogod od dobra za vjetni svijet. I nek je selat onomu Muhamedu, koji ée se na stra’nom sudu moliti za svoje grijesne privrienike, kad budu angjeli grije’nike za noge i glayu hyatali iu pakno bacali. Neka jo selat i njegovoj uzvisenoj obitilj, Guvali Serijat od propasti i promjeno. Povod pisanju ovog testamenta je ovaj: »U ofuvanom Sarajevu, stanovnik Hadzi Ahmeda Hodiiéa mabale, ponos hod%a, Mevlana Had%e Hurem, sin Balin, gospodar zaduzbine Zeljan raja i njegovih odliénih anjesta, razumjovi i shvativli bo¥ju mapovijed, Kojom u kurinn vapovijeda ovako: onima Koji tro’e danju i noéu i javno na dobrotvorne svrhe, biée nagrada od Boga te neée bi i od stra&noga suda, Pojmivsi dalje pejgamberovn redenicu, koja glasi: Kada govjek umre, ojalove mu se svi poslovi osim troje i to: korisna znanja, dobrog djeteta, koje se za nj bogu moli i vrela milostinje, a to je uvakutljenje. Shvativsi ovo, da utini yjetito dobro i da mu svemoguéi hog podi- jeli vjetno dobro nakanio se je Gistim sreom i poboZnom voljom da od svog distog i pravog imetka za ljubav bodju zavjetuje nize slijedeée zaklade, i to: 86.400 srebrnih akti, koje su se toga doba trofile, jedan svjetli mushaf i u mahali Sagr Hadai Alinoj (Hid) kod mjesta ,Krstaca* zvanog jednu baéu s dvijo kuée, bunarom, i razmo plodno i neplodno drvese sa svim okolinama, koje granive s jednu stranu Tahi- rovom zemljom, s drugu zemljom Kara Déalerovom i Balije Mutap@ije, a s treée potokom, zemljom Hasana Skenderova i muslimanskim grobljem, a s detvrtu opéim putom; a za mutevelju postavljam mevlana Mehmed Halifu, sina Balina, i eijelo ovo njegovim odabranim drugovima, koji sada pomenuti_mutovelij gotovi novae izdaje na kamate za 10 do 11 dirhema, koliko je dozvoljeno i da preko Serijatskog suda od zajmoprimaca uzme jake garaneije ili zaloge ili ova oba sredstva ma i bogatim Ijudima taj moj zavjetovani imetak od propasti uva, te kamaine prihod legatima raspolazem i za sebe i svoje potrehe trosim, da je u mojoj ruei, da moga ovo zayjetovanje promijeniti, povedati, umanjiti i muteveliluls pridréati, a poslije moje smrti, da se prihod od ovih 86.400 akti tro$i na dobrotvorne svhe: i to, da se izdaje hatibu, koji bude u déamiji w selu Donji Neat, koju sam ja podigao, dnevno po dvije akée au djevatkom mektebu pod istom dZamijom, koji sam podigao, mualimu (uéitelju), koji tamo bude, po tri akée dnevne plage i da pomenuti hatib bude i mualim u mek- tebu pa da se te duénosti jedna od druge ne odvajaju, a diihet imamski i hatibski da se podjeljuje najsposobnijem sinu moga srodnika Alije Koldakd: kad bi ovi izumrli, dozvoljavam dotiénom Serijatskom suen, da on na koga hoe. Ako bi slutajno ovaj vakuf zadesila steta, da se u ime naknade te Stete ne smije ni hatibu, ni mualinu smanjiti dnevna plaéa. Dalje da se od kamata, koje Ge se pobirati, podigne jedan djetatki mekteb u Hadze Zade Hadi Ahmedovoj mahali i to na onom mjestu, gdje budu mahalski stanovniei naéli skladno mjesto a mualim i njegov zamjenik da ta imaja po tri akve dnevne place, a ove dtihete da imaju vrviti moja djeca i njihovi potomei dok neizumru i kada njih nestane, da se ti duiheti imadu dati Sahman Halifi, sinu Timurhanovu, i to pravo da prelazi njegovoj djeci s koljena na koljeno; a kada sluéajno i ovi izumru, da dotitni kadija na to mijesto postavi spo- sobna lies, »Dalje stavljam uslov, da mi se svaki dan prouéi za duiu po jedan déuz (20 strana iz kurana) a to da obavlja imam Gazi Husrev begove dzamije, Mevlana Husa- mun, zvani Seih-ul-kura, za dnevau plaéu od 5 akii, a poslijo njega da to pravo naslijedi moja unuéad i njihova djeca s koljena na koljeno, dok ih bude teklo. Pri syretku kurana svaki put ima Gitalac u dovi spomenuti sve pejgambere i poslanike, mene, moga oea, majku i moje ostalo potomstyo. Ako bi ovi moji potomei izumeli, ima se od ovih dnevnih pot akéi, odregjonih za uéenje, dati po jedna akéa dnevno imamu, koji ée klanjati teraviju uz ramazanski mjesee u mojoj d%amiji, a mujezinu ove diamije po jedna akta, hodzi u mom mektebu po dvije akée a njegovom zamije- niku po jedna akéa dneyno, Jo§ stavljam usloy, kogod bude Seil-ul-kura u Sarajeva neka glasno prouéi fatihu meni za duiu a za to da ima jednu ak@u dnevne place. Za muteveliluk moga vakuia odregjujem Mehmedu Halifi, sinu Balinu, po tri akée dneyno a iza njega neka bude mutevelijom Sahman Halifa, sin Timurhanov, a poslije njih njihova djeca, a ne daj oze, ako bi ovi izumrli, neka stanovniei pomenute mahale w sporazumu sa Kerijatskim sudeem ofaberu za to mjesto sposobno lice. Od prihoda baste imade so ova haiéa zagragjivati, mesdzid, koga sam ja napravio, popravljati a tako i mekteb pokraj mesdzida i drugi mekteb, koji ¢e se napraviti u Hadia zade Haddi Almedovoj mahali da se od tih prihoda popravljaju i svake godine da se u mojoj ‘asti po desetero plodnih vocaka usadi a od ostatka njihova prihoda, da se u moje mektebe kupe po tri musafi Seria i svaki da bude u tri sveska uvezan, a ako bi se ovi poderali, da se od ovog vikka poprave te da se moj uvakulljeni i gore spomenuti musai dade u Hadye zade Hadzi Ahmedovu dzamiju, da se u ovoj déamiji u petak pred podne prouéava, Kako slusbenici _moga vakuia, tako i svi stanovnici Hadie zade Hadi Abmedove mahale imadu besplatno nadziravati moj vakul dok sigurnosti te da u sporazumu sa trgov dalje, dok sam ja Ziv, da ja ufiv i da sa219 Bi dodade jo, da je od svoga imetka odvujenc predmete i uvakuiljene nekretnine predao u ruke pomenutom muteveliji Melmeda Halifi kao stvarni i na zakonu utvrgjeni vakuf a pomenuti mutevelija primiv ovaj vakul na upravu, tek da otpotne syoje mutevelijeke duinosti wriiti, vakif se osvrau i reve: Trazim da mi se pomenuto uvakulljenje povrat sinu Sabitova, koga neka bozja milost obaspe, uvakulljivanje gotovog novea nije pri- mato stalnim. Na So regeni mutevelija odrjesitim rijevima odgovori, da je to uvakut jenje priznato stalnim i istinitim od dvojice imama, iéni Serijatski sudae yadubi te nakon dugog promiiljanja o raznovrsnim ustanovama teée svijeta i vijeka. To sve iz jer po imami Azamu Numanu, zamisli iu pretres: i propisima velikih imama (neka jo na njih sviju bozja milost!) obazre se na imami Znfarove ustanove i nazore, koji su se doznali od imami Insarije, te izre’e pravu isti- nitu Serijatsku osudn, da je nvakutljenje gotovine, musaia i baste stvarno i istinito, Ovo se dogodi i napisa potetkom rebijulevela god. 1011. (= 1602.). Svjedoci ovoga Haliz Ahmed efendija Jaridzié, Hadzi Ahmed Hodyié, Hadzi Ahmed, sin Skenderov, Had#i Alija, sin Balin, Hadi Déafer, sin Turalin, Nurulah, sin Hadzi Diatoroy mujezin, Omer, sin Skenderoy mujezin, Mehmed Halife, hatib balibegove diamije, Ibrahim Halifo Tastié, Islam, sin Nesuhov imam, Be8ir, sin Huso- inov i Velija, sin Uvejisov.¢ Godine 1109. (= 1697.) prigodom velikog pozara i ova je @amija izgorjela a Cose Halil pa’a u svome izkazt, poslatom na Porta 1112. god. (= 1700.) veli 0 ovoj déamiji ovo: ,DZamija Hadze zade Hadzi Ahmedova u istoimenoj mabali izgorjela jo prigodom navale inovjeraca to ju stanovnik ove mahale Husein baa svojim sredstvima obnovio i sarajevski gragjani pisali su porti pismo godine 1118. (= 1706), u kom javige, da je ova déamija izgorjela, ali da je pomoéu bodjom obnovljena, na da nema sredstava, da se njezini posluzitelji isplaéuju, jer su prihodi od gotovih novaea uginuli i stoga mole dréavu, da se imamn i hatibu Sch Ahmedu odredi po 15 ak@i a mojezinu Abdulabu po 6 akéi dneyne plage. U 17. broju sidaila od g, 1189. (—1775.) naSao sam jedan berat, koga nize donosim: be Seal be SP ele pl aed geld eotey cle tae Lebsy ghd dl ab, Zl ble oro yys pl dab Bi gle gl eu dos 4) deny Ugle etd craby Sh sy cishog’ cee ofl db ey os! 1) SHE olellads gig Gly p21 gait! Gbyl euy ry ws gale e 7 Sb ye onhsl Gotan JA GY SAS APL ANU 9 sod cnhtlalad Gail by dlrs «i pala tgtan Sarge 9 pos Gaile oglbals gt] pal doe eye ce Set ds) doy cabs ell abe A ok ols! 3 ole Atin Wb, ab, di ble osley br + GUS ooh Br pee GY yO MEI o's) ayy? whe dhyt Fe S usar A U Hadie zade Hadi Ahmedovoj dzamiji u Sarajevu, koju je ovaj dobrotvor podigao, smréu Jusufa Halife, sina Hasanova, koji je u ovo] déamiji bio imam sa Sest 2 Os alee oF ple eres: lily ody) Gps By ales es ml Ado ot SELLA Jad oe dt carteakée dnevno is nom plagom ie, pa poSto su ta mijesta ostala prazna i nepopunjena, to je od. strane veleutenog Ferijatskog kadije Mev miesta predlozen Ibrahim ta sluzbena mjesta sposoban i podesan, te se moli, da ga imenujem ina to mu moj c a Sejid Almed ctendije na ova sluzbena jeu svakom pogledn i berat izdam, » sam se pobugjenim, imenovati pomenntog Ibrahim Uvaziv podneseni predlog, 1 Halifa imamom i hatibom sa deset zdravih akéi dneyne plage i mutevelijom pomenute déamije sa izvjesnom pladom, te mu u to ime izdajem besplatno ovaj moj carski borat i naregjujem mu, da od danas ta sluzbena mjesta nastupi i plaén prima i da te sluzbe hea pogrieske vrsi i da ze moli za du’u ovog vakita i da se za mene i moje carstvo Neka se po ovom carskom visokom beratu postupa. Pisano potetkom safera 177. god.) © prihodima i rashodima gore spomenntog vakufa merhum Hadii Hurem ef, ima- demo i jedan ragun, koji je progledan i dovrsen god. 1191. (= 1777.) od potetka mjeseoa muharema, do svrSetka mjeseca zilhid%eta god. 1191. (= 1777.) Prema tom raguna bilo je prihoda od baste ovoga vakula: 3600 od Getiri duéana 9360 akei, ukupno 12.960 akéi a troskovi izosili s 0d toga plagalo se hod#i Mustafa efendiji u mektebu Had#e zade Hadzi Ahmedovn po 14 zdravih ak¢i dnevno (= 5040 akéi), Mustafa efendiji muteveliji tri zdrave akée dnevno (=2160 akéi), pisaru ovog vakula po dvijo akée dnevno (= 1440), imamu i hatibu Nesat, sarajovski kotar po dvije zdrave akée dnevno (= 1440 ak¢i), za Getiri dutana godiinje mukate 80 akti, za pristojbu pisarije za pomenutu vakufsku basi. 150 akéi, za drva u mektebu 2400 akéi. U svemu je dakle bilo rashoda 10.550 akéi. Jodan earski ferman, kojim se imenuje mekieb-hodZa u mektebu merhum Hadie Hurem efendinu, nalazi so u sidziln broj 36, a sadviaj mu je ovaj: slit Gt oly, (BDL GN cam CNUs Gilg onde vel CL esl elyd eat g cle bee Ghar OYs) ole = al Vee a blob age cise teg AaB ay ILL # gOS cay Jb cy isle dst ibs Blonder ool be S Pe ole oy AF GUE Ola GI by gl galt al Jel he ete! Glo ligy Cha dup aby tb Pare cles GYM GeV ot poked slead gail oe My y clea G ely on Syd her F Me Ny ge 2! yl Gad sry oo aoe ge cel rt BU 5 an. 2 al ool OS lg M3 a Me AF oye Goals caller Sassasiteads 2 MGR ts ey pats ge jy Cs ae oad Sa glee O94! lacy F plas alt Grate bib Plov oghry «Sie Hed SU yt oe pte elle NGL A Bd Lele pt cade Gabe yt»Carski visoki erat. 7U mahali Hadze zule Hadgi Ahmedovoj a ogni postoji jedan djevatki mekteb, koga je dobrotvor Mevlana Had#i Hurem aga, sin Balin, podigao, u komu je mektebu bio hodzom Mustala Halifa, koji je za tu duznost dobivao po Getrnaest akvi dneyne plage te je bez poroda umro a njegovo mjesto ostalo je prazno i nepopunjeno, a veleuteni Seriatski sudac Mevlana Seih zade Usejid Mehmed Sejid ef. predlozio je za to mjesto Mehmeda, sina Osman Halifina, rogjenoga -unuka umrloga, koji je za tu sluzbu u svakom pogledu sposoban i podesan, te je molio, da se avi na to mjesto sa ved odregjenom plaéom imenuje i da mu se o tome izdade visoki carski berat, S toga sam se naSao pobugjenim imenovati istog Mehmeda na to mjesto sa odvegjenom pla¢om i besplatno izdati mu ovaj moj visoki carski berat te mu naregjujem, da to mjesto od danas zauzme i da ta duznost bez pogrjeske vr8i i odregjenu plaéu da prima te da se va mene i moja dr¥avu bogu moli. Neka se pu ovome postupa. Pisano 19. Sevala g. 1210. (= 1799.) Stanovnica pomenute mahale, neka Dudija, uvakutila je prihode od svoje base na Hridu i odredila, da se od ovih prihoda daje plaéa mujezinu ove dzamije, sto tvrdi nize navedeni carski berat, koji sam iz siddila broj 52 izvadio: 2d cole lial cil ealjel ys comey alps le pp elb5. My aS Cpe es cnt & oA oti ind Sy WAL obi y oa ok Salle! Bye Soe d Ag eM alge SG gk Oph el Bob Ove oY! Gye Yar t ptlhe is, bag ie yell J deh us, 2S 4s Spe ly Gotan SA e al bal Ae Olle Sie ole! i bs abe ov tl asl afd as ane 2F all ood Bt UV ge tel Ugh Mahe atl eab lly o ot wprldacr yy Sey SESE Siorgny ozs ds boils LF ol, Sat SN Op cab st oe OU! S3 grlal el ale We a9 cals catlan cee DEP oyste Gey ee eee eee Zu act ;Dobrotvorka Dudija Kaduna uvakutila je prihod od svoje baste na Hridn u Dlizini déamije Hadze zade Hud%i Ahmedove u Sarajevu i te prihode namijenila kao plagu mujezinn ove déamije Sulejman Halifi, sinu Thrahimovom, koji je za tu sluzbu u syakom pogledu podesan i sposoban te je ova slazba sa izvjesnom placom dosada bez carskog visokog berata vrsio, pa zato je nadlezni visokouéeni Serijatski sudac Mevlana Seih zade Bsejidi Mehmed Sejid efendija podnio mome earskom prijestolu prijedlog, da se ovi mujezin na to mjesto sa istom plaéom potvrdi te da mu se o tome izdade novi earski visoki berat. S toga sam se ua’ao ponukanim imenovati istoga w tom svojstvu i potvrditi i izdati mu ovaj visoki carski berat bezplatno te mu nalazem, da to sluzbeno. mjesto sa izvjesnom plaéom od danas potne bez pogrjeske vrSiti,oan oje zdravije i opstanak plagu od prihoda uvakufljene baste primati i Bogu se molit moje dréave. Neka tako zna i po tome da se upravija i mojim naredbama pokorava. Pisano 12. diemazulabira g. 1227. (= 1812.) u Carigradu.* XXX. Mesdzid Hadzi Mehmeda Viakovalije u Vilakovcima. Pri vrhu Bakareviéa ulice, a na éo8ku Hrvatina ulice, nalazi se mesdiid, koji se avanitno zove Hadzi Mchmeda Vlakovalije’. Mesdzid je od Gerpida sazidan, pokrit Simlom i deremitom a po Sest metara je dug i Sirok, Od vrata s desno strane ima Getiri prozora, na lijevom davaru tri a od kibleta dva prozora. (Slika 52.) Slika 52. Mosdiid Viakovalije Hadi Mehmeda u Vlakoveima. Do prije nekoliko godina nije u ovom mesd#idu bilo minare, a sadanju napra- vila je vakufska uprava od drvene gragie. Na lijevoj strani mesd/ida ima ne&to groblja, ali u njemu nije nitko od zname- nitih. judi ukopan. Merhum Hadai Mehmtd, osniva’ ovog mesdiida, rodom je iz sela Vlakova u kotarn Visotkom, odakle se u Sarajevo naselio. Godine 962. (= 1564.) otifao je na Cabu i vratiy se, sagradio je ovaj mesd#id god. 966. (— 1558.) a za odréavanje zayjetova je nekolike hiljada akei gotova novea. Za muteveliju yakuka postavio je svoga najstarijeg rogjenog sina Had?i Behrama, za imama Sefer Hodzu, sina Hizi- rova, a za mujezina nekakva Ibrahima. © njegovoj zakladnoj imovini goyore ove jos do danas satuvane zadwinice: 1, ,0d zakladne imovino Hadsi Mehmeda Viakovalije preko mutevelije Hadzi Behraina, sina vakifova, uzeo jo duimik Nusuh, sin Abdullahoy, iz istog sela 500 akéi ugotovn zajma, Jamae Nusuh Gelebija, muderis Kemal begove medrese. Dana 1, muha- rema 973. (= 1565. god.). Vada godina dana.éz 2. ,Od zakladne imovine Hadyi la e preko mutevelije Hadzi Behrama, sina zakladnikova, uzeo je Hasan Balija, sin Hadi Mehmeda Viakovalije, 6000 akéi gotova novea u zajam a ovi novei naplaeni su od dugnika Nusuha, sina Abdullahova i Tbrahima, sina Abasova, Dug se raéuna od 1.muharema 974. (= 16 za godinu dana vade. Kamate wu stvarima ratunaju se na 635 akéi. Jamac: brat priméey Hadzi Behram, sin Had#i Mehmedoy. Syjedoei uh Celebija, muderis Kemal hegove medreso i Sefer Hoda, sin Hizirov, imam.“ 3. 0d zakladne gotovine Hadai Mehmeda Vlakovalije, posredovanjem mutevelije Had#i Behrama, sina vakifova, uzeo je u zajam Déafer, sin Mahmudovy, iz iste mahale potetkom mjesecn muharema god. 974. (= 1566.) 1700 akdi sa 150 akti kamata u stvarima za godinu dana vade.¢ 4. ,0d zakladne gotovine Hadzi Mehmeda Viakovalije, preko mutevelije Hadii Bebrema, sina vakifova, uzeo je u zajam kasap Jahja, sin Uvejisoy, stanovnik isto mahale, povetkom mjeseea muharema godine 974. (= 1566.), za godinu dana vade syotu od 1000 akéi a da u ime kamata plati akéi kudne kirij Ovi dugnik kasap Jahja, sin Uvejisov, dao je ovitovanje pred ferijatskim sudom u prisustvu mut velije Had#i Behrema, da on ovomu prodaje svoju knéu, ba%éu i bostan u pomenutoj mahali, koja megjasi s jedne strane uz Kurda Aliju, s drage uz Ibrahima hodiu muje- zina, 8 treée wz Had#i Forhada a s detvrie uz put i dok ovaj dug isplati, da mute velija prima od ove knée 130 akéi kirije. Pokto je na ovo mutevelija pristao, to se isto u sid¥il zavelo potetkom muharema godine 974. ( ‘Tur-Alija, sin Timuroy, Sefer, sin Hasanov i Sefer hodia, sin Hizirov, imam.“ Od ove zaklade izdao je potetkom 974. godine pomenuti mutevelija Hadai Bebram na kamate Hasanu, sinu Junuzovu iz isto mahale 1500 akéi, Kurdu, sinu Kasi- movu iz Terzibasine mahale 1000 akéi i Aliji, sinu Mehmedovu, 1000 ak Jedan sin HadZi Mehmeda Vlakovalije, po imenu Hasan, spominje se u jednom Kupoprodajnom ugovoru, Koji je s toga prilitno zanimiv, jer iz njega doznajemo, koje su bile cijene nekretninama u ono doba. Sadrzaj ovem ugovoru je ovaj: Hasan, sin Hadzi Mchmedov iz mahale Vlakovalije, dao je pred ovim Serijatskim. sudom slijedete otitovanje: Ja sam ovdje prisutnomu hadi Aliji, sinu Hizirovu, prije dvije godine prodao moje nekretnine u blizini Isabegove banje u Sarajeva, koje graniée sa tri strane putem a s Uetvrte imanjem Hadi Alije kupea i vakufskom baséom Mehmeda Kujundzije i to tri tabatka duéana, jodna stolarsku radionien i jedan tabatki stup sa sobom kraj rijeke Miljacke, sve to za 23.000 akai i ove nove sam od kupea primio i nekretnine mu u viasnistvo predao. Posto ova kupoprodaju kupac Hadzi Alija lino i usmeno potvrdi, to se ovo kao istiniti cin presudilo iu sidzil zavelo u mjesecu zilhidéetu 973. Svjedoci: Had#i Ferhad, sin Had?i Mehmedoy, Mustafa Gelebija, sin Musin, Hadzi Hurem, sin Hizirov i Hadzi Mehmed, sin Ishakov.* Godine 1109. (= 1697.) i ovaj je mesdiid prigodom velikog po%ara izgorio a godine 1112. (=1700.) veli Cose Halil paa o njemu u syom iskazu ovo: »Mesdzid Vinkovalin u istoimenoj mahali i je za navale inovjeraea te je i danas urugevnom stanju, Iza toga poslije nekoliko godina ovaj su mesdzid mahalski stanoyniei obnovili a za posluzitelje ove bogomolje i njihove plaée poslali sa molbu na dréavnu vlast slijedeceg sadréaja: U mesdzidu Had%i Mehmeda Vlahovalije imao je imom Abdusclam sest akei dnevne place a mujezin Thrahim Getiri akée dnevne plaée, Koju su od kamata na zajam izdavane gotovine primali, a poito toga sada nemaju, molimo dréavu, da im ove plage odredi.me: jvnik iste mahale, Zid opet obarae, obnovio ga je Mula Mustafa, sin Ahmedov, B01.) a za odrzavanje hogomelje seo tome nalazi u sidzilu br. 40., zayjetovao je nekoliko hiljada str. 165. ima ovaj sadriaj: eX jhas oYs! estes GAS belo! aa, WF Slaye ge Uy SMALE Sax Sigal yl ty ona oj 2 sl FEI ads! a gaol cols gg lope glal arial Gb ches bo Shes wal) LB ol yeas Obie Ole Uydo Sassy Sah ale a APS. olla Jalsiy o& G pllei ool te bye al yell eyy53) ch pam ley dle dt) yo gall oF etal 9h eet alge thal ser oll rials Jy! 'F Sj rslbly Taz y coh tly gleobaceljeclebly ob SLE Bal wel pele dls Ai gly) 22 2283 UIT adage ra ere Syl) IMs ANG pas go le jing UG ls Los Sho aibby ghe otal oi Sly aby yas all obs els y Syl SVs) HY « wee Seen pie oyl Gylill S panes Goa pt alge walb y Goa Uso cyills Wek SV de ye Ua Gg tl eb oly! § oo g8y 55 35 cll LCI ALN Eb at) tle Glne 7 Celysy GL F eclloley yt ab ol% Jl al Wy te Che oa pte 59) Me LIS Shy oral Gye oaeb ail Gale SS y ead ey cael Slee daly! Gyles Gb 4) Gyey Ble “sty aigal SeAl Ula Jy. Lely lade y dal og pry geilsls pid 298 e939! OVATE ede oF ct eV yl G22 Ne «. le Seb oat o Ghat oslgale ody oBadiicihy ots ol dloe'e st (EVs de miley wy Ble aoa de Sls GES Seb at SSM GV ay oat oo Mie, gael Gi CF Gietls SA Ce NS ot 2 oF Gl Gx SE Je Sb c Sete pth OVs! Joely wpa gain alyny Ge a par S19 Osa! te Il IF OF eels hae cele oak! SOTA! oil Soe On Jy J CUS Ged yl Ub faged ae Ge ale ga old py SW lye dle SEB Ange De SI GE ade bly Ub at Syl Gre GLEN ole EF bres EF CL Bs Goth Na SN yel Fey HB cal 22d 3! l= GE sh Syl oot bl Lge or de Gly Gab 2 dt pee a) cpl al tls CLA Dey de ce b B ph dmns Sill lal y peed serge Ue o.2 poems oe STEW gl eV Gl> byt yo ghost ye te 2b Gl ators kids Core thes ral g a Ase ily Goatloe Sask oat hese 5 gh MN gins Kab! G pat alld 22S de Gig gpalyl o gids SOU AY ace 2B aly Jy) le alee le jalby Ca SV sl Grate aysel olor aye se caer! bead ayer ale gah! gory swty rade Cr Fae ale ee =) des er 0333) Sl 90 oye By O23 pl spa SOI ay anit ae ote - alee Fe . Hoy By 2058) cI el Be a> SNe ge pial gal Gil Seby G32 SG Hil g) glebl ja 05 y gi olga ost tS pro SS 6A CF op Se SV ssa) AF asl ow sy Deal G ae phat SE AS eM pd BM LUS Giger GTI > 9) pall gly chee clit Mile Wager Il glee TE LS 92 pron! clk Gone le the OT pao p99 oxy GHEY Ue Syl phe gatdyl 3d laws Jhb ay OE Serge TE oa fialy! (Se Fo esd HS iy GUM rid chle Ce U Lely SOLE OBA cepts Gad Se SME CEB y Gab ae oo GANG OH 9 Bs Sak Ve dae Gelli de 4c) EG den lean da ge lal Wet et a Alet 2d eb ce gS dal fe Gilg aly ya gat ok tena oe nc Le pe lhe El US GaSe bl Ghee sl yyb giole ol. bye apr slaake Lidl GLI oaly gl at dL ghs slate az! ou bl af dL 935. GE bal oka oe fe tle bye sale crcl Oke ee AEN Cle oF re gg} olde y- Dae cI Atl fe -2F ls tle pat sbdele ole »Potinjemo pomodn velikoga boga, onoga boga, koji cio svijet hrani i koji ée mu pravo suditi, jer je on najveci i najpravedniji. Svijet u njemu nalazi Iné prosvjete a pred njegovim imenom valja da strepimo od straha i pobo%nosti. Zahvaljujemo onom Dogu, Koji poznaje sve dogagjaje, sto se zbivaju danju i noéu i salatu selam dopri- naSamo i onome pejgamberu, koji je vjeran, te njegovoj obitelji, koja nas upuduje na prayovjernost. U povetku svakog starog i novog spisa upotrijebiti je rijedi zahval- 2— 226 nice hogu, a za to i pri ovoj mojoj lijepoj namjeri, koja potinje dobrim djelima, u prvom redu ide zahvalnost Bogu a na drugom neprostani silat odabranim pejgambe- rima, ja imena ovo pisanje najljepSe ukrasuju. Raspozmay uzbugjenim sreem, da je sve na oyom svijetu prolazno i nestalno a sto je kod Boga, da je vjedito, a ovom svijetu posije, da de se na onom yjetnom pofeti: imajuéi ovo na umu, dobro- tvori, Ijudi i Zene, tinedi dobra djela, nadaju se, da ée ih na onom vjeditom svijeta upo- rediti sa Ijudima svjetla lien i tonuti u rajska miomirisna naselja. Uzrok je ovoga pisanja nize slijedeéa oporuka: Stanovnik sarajevske mabale Vlakovali Hadzi Meh- medove, Mulla Mustafa Mudzelitovié, sin Ahmedov, sklon dobrotinstvima i raznim milostinjama, do8ao je litno pred ovi syjetli Serijatski sud iu prisutnosti Ali Sakir clendije, sina Mehmedova, dade stijedeée istinito i svojevolino otitovanje: Sjecajuéi se. da éx poslije svoje smrti na onom strainom sudu i svijetu u hladovini svojih dobrotin- stava udivati nebesko naselje, odvojio sam od svoga Gistog i vlastitog imetka 72.000 guruk ak@i?) te sam ovu svotu u dobrotvorne syrhe istinito i stvarno zavjetovao sa ovi uslovima: da ovu zayjeinu syotu ovlasteni mutovelija izdaje svijetu na zajam i to sa 10 ili najviée 11°/, godi8njih kamata, uz jako jamstvo i dobre zaloge te da kamatne prihode upotrebljuje na dobrotvorne svrhe a narodito da od ovog dohodka indaje imama mesdZida, koga sam ja obnovio i popravio po Sest zdravih akéi dneyne plage a mojezinu u istom mesdyidu detiri zdrave akée Anevne plade; dalje da seu ovom mesdzidu o@redi jedan valjan i sposoban vajiz (propovjednik), koji ée pravo- yjernim muslimanima u zimne noéi pouéne vjerske propovjedi davati i da mu se za tu duimost daje po tri zdrave akée dnevne plage, a za dneynu mutevelijsku pladu odregiujem, da mu se daje po jedna zdrava akta dueyne plaée; s tim uslovom, da taj tevlijet, odnosno muteveliluk ostaje na mome imenn dok sam ja Ziv, a poslije moje smrti, da na to mjesto izabere dotiéni Serijatski sudac podesna i vjernu liénost. To izgovorivai dodade, da je ovu zayjetovanu svotu predao prisutnom muteveliji u gotovu a ovaj je potvrdio, da ju je zaista primio i obeda, da ée svoju mutevelijsku, duinost, kno i ostale yakulske mutevelije, vrsiti. Kad su se ove Ginjeniee veé potvrdile spomenuti vakif, oprovrgnu svoje zayjetovanje i rede, da ovaj zavjet nije zakonom osnovan, jer se gotov novae, ako prelazi treinu imetka doti¢nog zavjetnika, ne moze zayjetovati, nego mu se mora vratiti. Na ovo prisutni mutevelija odrje8ito odvrati, da se ovo zavjetovanje po propisima i nazorima velikog imama Ensurije smatra istinitim i stvarnim, jer se i gotoy novac, tim se preda iz ruke u roku, smatra zayjetnom zakladom i zhog toga ne moze ga zavjestaiu vratiti, nego trazi od raspravljajuéeg sudea, da tu zakladu sudskim rijetenjem potvrdi, Sndac Serijatski, komu neka da Bog, da svaku muénu stvar lahko rijesi, uzevSi u razmi8ljanje i pretres ovo sporno zavje~ tovanje, obzirom na propise i pazore velikog imama Ebu Hanifa i brigan, da vakufsko dobro. uzme n zastitu, rijetio je, da se savjetovana zaklada smatra stvarnim i istinitim zavjetom i legatom i kao takova se od strane suda potvrgjuje. Ko bi ovo rijeenje oprovrgnuo, neka ga Bog na strasnom sudu za to kazni. Pisano podetkom mjeseea muharema god. 1216. (= 1801.). Svjedoci ovoga: Mustafa aga turnad#ija, Bekta’ aga serdengestija, Mustafa Hali- zovié seratik, Hadii Ahmed bajraktar, Mula Mehmed abakovié, Hadi Zullikar bajraktar i drugi. ose na 8) 8 Goruk akée erijedilo su jedau 2dravu paru.z 227 Poslije avjetovao je Hadzi Suleiman, sin Hadzi Mchmeda Sokolije, stanovnik i godine 129 380.) pot stotina grog, da seu njemu mukava pali, a godine 1302. (= 1885.) zavjetovao je stanovnik iste mahale Hadyi Ismajil, sin Ismajilov tabak, od svojih Sest Ikirajdziskih soba u Gornjim Tabacima, da se imamu ovog mesdzida daje 150 grofa godiinje a mujezinu 50 grofa godiinje a za Avije mukave 7 groka, iste mahale XXXI. Daamija Hadzi Sinana Kecedzije. Na potetku Bakareviéa i Hulusine ulice na éosku nalazi se prama istoku d%amija Sinana Kevedsije a i mahala se po njoj zove istim imenom. Narod priéa, da je taj Sinan bio Gobanin, koji je Zuvajuéi koze po Jaréedolima sa svojim bratom Mehmedom Slika 53. Déamija Kebedai Had%i Sinana na éodku Bakarevideve i Hulusino ulice. jednoga dana nabasao u jednoj pedini na novee, koje podijelise megiu se. Sinanoy brat Mehmed sugradi éupriju na istotmom kraju Sarajeva, Koja se i danas naziva »Kozja éuprija“, a Sinan ode na Cabu i kad se otada vratio, sagradi ova dzamiju- Diamija, premda je od éerpiéa sazidana, ipak je lijepa i pokrita ximlom i éeremidom #a ima kamenu minaru. Déamija je oko 8m duga i Siroka a sa sviju strana ima po Setiri prozora, (Slika 53.) Dvoritte je dosta prostrano, popunjeno grobni ogragjen tesanim kamenjem a nigani su na osam éokkova bes saruke. Narod govori, da je to grobniea hajirsabibije, ali na Zalost na uzglaviju nema nikakva natpisa. Ispred diamije ima vrlo zaéudno izragjenih spomenika a ta su veéinom Soko- lovigi ukopani. Na jednome spomeniku ima ovaj natpis (slike 04): Za mihrabom ima jedan grob Slika 54, Natpis » nifana Sokollije u Ketedinoj diamiji. pUmrli i od boga pomilovani hosanski miralaj Zejnulabidin Sokolovic. 1226. (= 1811.)* Na dosku obih spomenutih ulica vide se i ostanci turbeta. Turbe je bilo kamenito, kao Gupriliéevo svedeno, na kamenitim stupeima. Po starim spisima veli se, da je ovo turbe vrlo poznato, ali nisam mogao sazmati, tko je tu ukopan. Narod prita, da je tu ukopana Zena nekog sarajevskog kadije sa djetetom. I doista se tu vigiaju dvije grob- nice, jedna velika i jedna mala, ali nigani im fale. Nezna se, kada je turbe sruSeno, ali se njegovo kamenje i sada nalazi na istom mjestu sabrano u hrpu. Hadai Sinan Kevedzija sagradio je ovu dZamiju godine 951. (= 1544.) i uz nju kamenu minarm, ali za odréavanje njono nije nista savjetovao. Kad je Sofi Mehmed paga u Bosni bio valijom podigao je kraj ove diamije jedan mekteb a vak- fija o tome, pisana godine 962. (= 1554), postoji i danas. Za potrebe ove déamije i mekteba zavjetovana je jedna Zenska banja u Scjh Ferah mahali (Abdesthana) i nekoliko kuéa na at mejdanu t. j. u Bakr baba Hadzi Ali mahali, a sve ove zgrade sagradio je pomennti bosanski valija Soli Mehmed paga. Da to utvrdim iznosim zaduinicu, iz koje se ovo razabire: pHajdar, sin Abdullahov, poreznik (d%abija) Mehmed pakina vakufa, doiao je sa kri¢ankom Margaritom, kéeri Markovom, pred ovaj Serijatski sud te izjavio, da je prisutna Margarita duzna ovo zakladi 1000 akvi pa te novee od nje trayi, Na pitanje retena Margarita odgovori, da je zbilja vakufu Mebmed pagina duéna 1000 akéi te bi osugjena da taj dug plati. Pisano 25. rebijulevela god. 973.1) (= 1566.). 2, od 29 Gi 4) Po fednom hudicta n sid Atmejdanu bilo kuéa, megin inim i Ji mubarema god. 937. (= 1565.) razabiremo, da je po ida, Koji su plaéali_ mukain Sofi Mchmedpaainn vakafn.Ovaj vakuf bio je tuko opsezan, da je kao i Gazihusretbegov i Tsabegov imao posebnog nadzornika (meramatéiju), koji je imao nadgledavati s skih. To syjedoai hudiet, koji eto iznosimo: or eb ee ery Wb eo Sey HEE Glo gael ails! Uae Gedy Le wy ore) CEL a ylS! dae ded gal dot ey Ole gery CF Je LL JON. EAs ays ode lasccsis OF a on oy wsk ape th te Gh ;Posto je Pirija, sin Kasimov, dobrovoljno odstupio sa sluzbe gragjevnog nad- glednika, za koju je imao od Mehmedpatina vakula u Sarajevu dvadeset akei dnevne plage, ostalo je ovo mjesto upraznjeno te se na ovo mjesto kao sposoban i zasludi sin Paia Jigitov i moli se visoka dréava, da ovaj predlog uvaii ‘0 podijeli to mjesto retenom izabraniku. Svjedoci ovoga: Pirija, sin Tnhanov i Nusuh, sin Abdullahov.¢ O mektebu Sofi Mehmedpatinu saznajemo iz ove tuzbe : uy Mallac CY)! be 2H ISS M5) geo Ft slarl se 2 ie tS eb dine Obl by oa 2am OVI Gle Veo 4383) thot oy ye ole T cob eed otillcds et Fl ay oes weer SE by oa yl Moai GVotle le Ml esha Ghee Bio os) Be pk by , Oe spy AEs Cen) ib YE asl Gb athe Mihos op ga) SE UBS la Ge dads - a3) Ob .o5i) = Halal psi Glee Sai KH! ab ns Gytyl GE g aye Se Veo wn ay cals dee os Geet JU olen &, eb Fe Ble at oe Ge pLYl ale pAbdulgatur, sin Sinan hodzin, uditelj u mektebu Mehmed pasinn u Sara- jevu, tuzio je kod ovog Serijatskog suda diabiju Mehmed pasina vakula Hajdara, sina Abdullahova, da mu je ostalo nenaplaéeno 190 akéi od mjeseca azilkadeta i zil- hidzeta godine 971. (= 1563.), a od mjeseca rebijulahira, demazulevela i dzema- gulahira godine 972. (= 1664.) 170 aki i od mjeseca redieba i Sabana godine 973. (= 1565.) 110 akéi, u svemu dakle 570 akéi od mijesetnih plaéa, koje mu je vakuf duzan, te trazim naplatu ovog duga od tuzenog déabije Hajdara. Na stayljeno pitanje Hojdar odgovori, da tuzitelj nema prava Sta traditi, jer jo te ostatke plaée ved naplatio, ali posto tuditelj Abdulgafur Halifa nije imao za to syjedoke, to mu se ponudi za dokaz zakletva i posto je on prikvati i poloti, to se izre’e osuda, da se utuzena svota imade tutitelju platiti. Ova se osuda potvrgjuje i u sidail zavodi— 280 1565.). Svjedoci ovoga: Alija Haliia imam, sin Ramadanov, imam‘, . rebijulevela godine 973 Mehmed Spahin i &: Poslije toga zayjetovala j stanovniea ove mahale, ovoj dzamiji nekoliko hiljada aki, sto se razabire iz ove zaduinice : »Duinik Halil, sin Mehmedoy iz Ketedzine mahale uzeo je na zajam iz fonda Fatme hanume 3600 akti od 1. muharema godine 973. (= 1565.) za godinu dana vade, za koje se 860 ak@i ratuna za vrijednost tohe. Jamae za ovaj zajam Abdija, sin Mchmedov, iz Keéed%i Hadyi Sinanove mahale. Ovaj zajam udinjen je preko Sinan Hodze imama*. Neki Harad#i Hadi Husein aga, koji je godine 968. (= 1560.) umr'o, ostavio je, odnosno zayjetovao je prije smrti nekoliko hiljada akti u korist ove déamije, da se u istoj bogomolji za njegovu duu uve dZuzovi i time fond osnovao. To se raz bire iz nekih zadwiniea, sto ih ovdje iznosim: 1. Duénik, imam Sinan Halifa, sin Nusuhov, uzeo je iz fonda Haradzi Hada Huseinova, odnosno iz zaklade Ketedsi HadZi Sinanove déamije preko Had%i Ibra- hima mutevelije zajam u svoti od 6000 akéi potetkom mjeseea muharema godine 973. (= 1565.) 2 godinu dana vade. Kao kamata raguna se u stvarima 720 akéi Jamac Hadii Ibrahim Karagjoz, drugi imam ove déamije*. 2. Duinik Déaler, sin Abdullahov, stanovnik Sarat Ismail mahale, uzeo je iz fonda Haraddi Hadii Huscinova preko Duraka mutevelije zajam u iaosu od 3600 aki podetkom muharoma godine 974. (= 1566.) za godina dana vade. Kao kamata raguna se u stvarima 360 akti. Jamac hadzi Mahmud, sin Ahmedov iz iste mahale. 3, Duimik Déafer, sin Abdullahov, ix Saraé Ismail mahale uzvo je iz fonda Harada HadZi Huseinova, odnosno iz zaklade Keéedzine déamije zajam u iznosn od 3600 akéi potetkom muharema godine 974. (= 1566.) za jednu godinu dana vade. Kao kamata ratuna se u stvarima 860 ak@i. Jamae Hasan, sin Alin, iz Hasan vojvodine mahale. 4, Nusuh, sin PaXa Jigitov, iz Bakr baba mahale do¥ao je ligno pred ovaj Seri- jatski sud iu prisustyu Hajdara sina Abdulluhova, déabije Mehmed pasina vakuia i njegova brata Gazije, sina Pasa Jigitova, dade slijedeéu izjavu: moj prisutni brat Gazija: ostao je pomenutom vakufu duzan svotu od 1925 akéi i zadriao jo% kod sebe, te ja s toga nisam u stanju da ovu trazbinu naplatim; a posto je on za tu svomm kao jamae bio u zatyoru, ima ovu svotu sam Gazija naplatiti, Ovu izjavu potvrdise pri- sutni déabija Hajdar i Gazija i na to pristanu. $ toga se ovo po zahtjevu Hasana Muhzura u sidzil zavede. Pisano 29. muharema,g. 973. (= 1565,). Ova je déamija godine 1109. (= 1697.) prigodom velikog poiara izgorjela, ali je minara ostala @itava, a u iskazu, napisanom godine 1112. (= 1700.) po * naredbi Gose Halil pate, veli so za ovn dZamiju ovako: ,Déamija Kotedzi Hadai Sinanova prigodom velikog pozara izgorjela je te je i sada u ruevnom stanju, premda je minara nepovrijegjena ostala“. Poslije Fest godina iza ovoga dogagiaja poslali su sarajevski gragjani na drzavnu vlast molbu, u kojoj su naveli, da je déamija Keéed?i Hadzi Sinanova prigodom velikog po¥ara do temelja izgorjela te mole dréavu, da je obnovi i odredi plaéu hatibu i imamu Huseinefendiji po 15 akéi dnevno, prvom mujezinn Mehmedu i dragom mujezinu Mustafi po 6 akti dneyne plade, koliko su i do sada od kamatnih prihoda ove diamije i fondova njenih, koji su unisteni, primali. imenom Fa— 31 — Ova je nija do god. 1177. 1763.) hila priliéno rugevna, ali ju je suveni beg i zapovjednike Hadgi Abdullah aga obnovio te se o tome i sada vige vrata nalazi natpis (sli Slika 55, Natpis vite vrata KeSedii Hadi Sinanove Gamije Za boiju Ijubay obnovi ova déamiju Sreéom ovom svrietku nevigjenik izgovori ovaj datum: Dobrotvor ovoga, gradski zapovjednik Hadzi Abdullah, Napravi ovo mjesto bozjim darom. God. 1177. (= 1763.)4, Drugi obnovitelj ove dzamije, merhum Hadi Abdullah aga, poteo je ova déamiju godine 1176. (= 1762, po Is.) graditi a iza toga je u korist ove déamije neki Ahmed, sin Huseinov, stanovnik Bakée Isabeg mahale u Sarajevu zavjetovao nekoliko hiljada akéi gotova novea u dobrotvorne svrhe a osim toga odredio je 24¢0 dirhema, da se a njoj uz uo ajluke (redzep, Saban i ramazan) poboknom muslimanskom narodu ponéne propovijedi drée. O tome izdao je oporuéno pismo, koje je u 10. broju sidéila zayedeno. Sadréaj oporuei je ovaj: Pee bial Fate adh Geri as polo Hal GA py AT fer Gleall ae fe LV ghel cx fe pL Bally Glas BM gE TABI shy (oe GI Lalo ad Sls Coal Pe Je ab wn Ll pall giles elely sects Mag Lggloeel ob gd SAI le belo B als db plies alae le ghar S5 See ill goa cob 32b3 oe IH eer aah dey lbs A ab ye dl yealy (la Ball Jails BILLS Aly Shoei otttol ee da Vy Ssellichs Webs ie Sie 3 Fees ‘Shee Whels Gels bebo! co) oF ee earl opal) SN LEI LG ail Jal seal SI FV) ql ah gle dill Bile ade AUS ail oye Sb Es top NVA epee thogie ants We 48 fo Ma ay ope) abl g til le Gla A J plledage Gib 3ly Gels 3 die ISG Sle DEG aL SILL dyed Gale gs Bas dite te cp Gaed db Hl Sil pav> slyly GVT3 te 2) 258) Eh pave Al) daw ls GE ly J ol co?Oba gH Gertis oil gid |, lee 4 tI Gs ' ) ST be Lally di ales a go VR Bip oye Gorall Sell ELE L535 9 SM Ge mr yest Bb gt aly WY XE ay 2 oO eorh ge pails (ede SEI dal SI be fall ly BIEL oS! bt pF BU ge ease (le ball Bly Quad Gat EMI ow PSF AGES Spat cil esa pl by od i heb (li lb Sols Byte GV elo by pub Ade SET) BL Cle tly Lid 2 il ol ai SF fb x8 nt LI gL Gay Stk sl gs CVE EV alk «fF 28 156 5b Ue Ue loli) bos Gal ye lly 2b tak AG plo abs DL petcls perils JEM oes ITs DULY Gro dela itl of cao) shal Be IG ead FW oy gh Gall lal G pw Eps abil LU A S5 ob eA OSS yls Ce plo le opt Gadl et ell Gap pee dass ol Gt Cap AE bed Gols dy Ep IIS petits GUI iy ol by by Ue asd 9d Ul Sah gral Gis boty cay Cle DE ge Bo yetll Galle Oke ga cela fu Ghd) ME GIB Ed eV aye Geb EV Slekey Bb bly oe dp wy Gp dl des aad Oy bots ge sode xy Vt! AUVs, Gels deel ll SUES ST ey ah le GL hee ge lay Cre Bey cata pg Mae celal leat) Cos! celal syllb Lots pF Maat d Gli cir gl L4L0H Glows Spor bUsly 28 of LE fe oye By ry! U el lal 2 al; Gal Ln UT 33) UB ond Olen G73 HB Cle Ct UGS! wy GE CET Moe! LB Ug! pl Cadade po My tea Oa! lea poly GEN olay eexolall (lela de dard Gee ater cll Qell Q2db abl Alar BS) og! ol & ob, leet ddl 8 Po al hot al ges Blitll we oe dill Bile A Mel FI LANL) god lS leer ocayaell Udi |g WEI all aL oly eagk 384 GUY A355 tp Ks Se, cabal, Ll Glee Gey Go? Bi) heb Jot, FL bait ab say GIS Mle cublcneledl JF Ue 2B 55 de Lele dy 2 fe Cb und) co? Oe dle allaely Yl plat Gi AV dds Lt hy) dhoy sl dass) Ge snel sWeylh dove ye ae Ye ASNS by 3) by Ae stia — 233 — GAY! atilicg IF pew leas pote GSS Mle pels ISIS ce Sy ab lee WSIS eed ple Ge AN) day Coal fol UG Gall Je el lr gael Jy wie SEAE Jail fe Slo J Cae Se AW Shae BNE td 22 y abe alg’, 3h di LN Ws, be oe’ 2 ” Vail des LV Gade eed Ge aes ody aby os ils thes Jib lo 5 s ATG FSS Gael CASI IST Gn ghaw pases slab oe peat) obL ae dell ae ae ol ghee desl Zl 48 botijom pomogi podinjemo i od njega pomoéi trazimo. Hvala onome Boga, koji je utvrdio stupce dobrovinstaya i zakone legata i stvori- tela noba i zemlje. Neka jo selat i solam botjim odabranicima a osobito njegovom, odabranom milosniku Mustali, njegovoj kuénoj obitelji i njegovim drugovima, koji su Dili zvijezde putokaznice. Iza toga veli se, da ne moze biti niko ni mndar ni pametan, ako ne promisli i ne uvidi, da je ovaj prolazi svijet nevjedit i da je stanje njegovo kratkovremeno, sye Zivotne udobnosti i raze plemiéke odlike da su samo jedno ljudsko ponizenje a njihova razna piéa da se prikazuju tek kao varava slika, dodim pravi Zivot jest i ostaje na onom svijetu nebesni raj i to samo za one, koji su so na prolaznom svijet pripravili, vrSeéi dobra djela, da na onom vjeditom svijetu slava. waivaju. »Svaki je oni Govjek dobar, koji danomice sam proraéuna svoje duevne poslove, i koji se marjivo trudi, da svaki dan Sto vise postigne napretka a vjerskim dogmama, te se zadoyolji sa malo jela a da uvijek ima na uma, da je sve ono istinito, Sto ima kod Boga i da shvati, da sva dobra djela i dobrotinstva brigu grijehove; a najbolji su poslovi darefljivost, koja se smatra vjeditom. Bog, samotvorae, kazao je u kuranu, da ée svako nadi na stranom sudu prigo- tovljeno slavlje, Sto ga pojedini postizava dobrovinstvom. Kad je dobri zavjestaé Ahmed, sin Huscinoy, stanovnik Had¥i Isatove mahale w vojoj pameti xazmislio ove reéenice, dogie svojevoljno pred ovaj Serijutski sud i dade slijedeéu igjavu: Ja uvakuiljujem od svoga Gistog imetka, koji sam u Gistoj savjesti i potpunom zdravlju i Zivotn zaradio, 48.000 drama novea, Koji se u prometu sada nalazi, i to: 14.400 drama u gotovini i 38.600 drama vrijednosti jednoga mushafa, te ove zavje- tovane stvari predajem u ruke hafizi-kjutubu Mula Jahja efendiji, koji ih primi uz navedene uyjete. Iza toga regeni Mula Jahja prodade pomenuti mushaf regenom vakifu, od koga za isti primi Gistih 200 gro%a i vakif stavi uslov, da on ovome vakulu ima biti mutevelijom sve dotle, dok mu se duis sa tijelom drufi te da sa ovim upravlja po syojoj volji, a iza njega da bude mutevelijom Mula Jahja efendija hafizi-kjutub, sve dotle, dok je u Zivoj haljini odjeven, a poslije njega, da to pravo naslijede njegovi potomei, koji budu za to najsposobniji a nadzornistvo toga pripusti bivsom sarajevskom muftiji Hadéi Mehmed ofendiji Fojnitanina dozivotno a poslije njega to pravo prelazi na njegova najsposobnijeg potomka. Za tim stavio je jos234 — slijedeéi usloy, da svaki mutevelija, dok je u tom polozaju, ima ovaj gotovi novac iadavati na Kamate po Serijatskim propisima, da ih od svake propasti dobro uva i da_nastoji sa vedim prihedima priplodi a kamate da trosi u doli navedene svrhe, i to: da svake godine podetkom redzcha izda 2400 dirhema pomenutom Hady Mehmed cfendiji muttiji, dok je ovaj u Zivotu, a poslije njega da ih daje onome, koji ée drgati narodu u déamiji Ketedzi Sinanovoj propovijed svake sedmice po jedan put i to kraj poznatog tutbeta. Stavlja dalje usloy, da ovu propovijed odrzava redeni muitija, dok je on Ziv, a poslije njegove smrti da to vr8e njegovi sposobni_potomei, akada ovi izumru, preporuéuje Serijatskom sudeu onoga vremena, da on po svojoj uvigjavnosti postavi sposobna propoyjednika i da se ta sluzba ne napusta bez Seri- jatskih zaprjeka, Nadalje stavlja uslov, da poslije njegove smrti odregjeni mutevelija prima od vakuiskih prihoda po dva drama dnovne plaée a nadzornik po jedan dram dnevne place, a Sto bude preko ovih plaéa preostalo, neka cio ostatak daje imamn, koji bude u reenoj dZamiji kao sluzitelj a gotove novee imaée mutevelija uw spora- zumu sa reéenim imamom na kamate izdavati. »Kad je sva ova oditovanja pomenuti dobri vakit dovrsio, naumi da opozove ovaj svoj zavjet i da zavjetovanu zakladu vrati u svoj posjed, jer da ovaj ein po pro- pisima Imami Azama Ebu Hanife, na koga neka je bozija milost, nije stvarno izveden; ali imenovani mutevelija, Mula Jabja, usprotivi se tome na osnovu propisa drugoga imama Muhameda, sina Hasanova (nek je na njega bodija milost!) i rete, da je taj zayjet stvarno izvréen din. »Raspravijajuéi kadija pretresavsi navedene raznolike nazore, o kojima raspravija ulema, pronagje shodnim, da ovaj spor u korist vakufa rije’i te izreve osudu, da je ovaj vakuf stvarno svr’en i na pravim erijatskim propisima osnovan. Svaki onaj, koji vjeruje u Boga iu stra’ni sud ne smije ovo zavjetovanje oprovrdi i uniStiti ili njegove bitne uslove preokrenuti, osobito kada pomno proudi nize navedene bozije rijeti, koje glase: A zar nije bovije prokletstvo na nasilnike? A grijeh je i onima, koji oprovrgavaju zayjete, jer Bog sve éuje i zna, a ko bude uvao ovaka zayjeto- vanja, Bog ée ga nagraditi. »Neka bo#ji blagoslov bude najveéem njegovom izabraniku Muhamedu i njegovo] cijeloj kuénoj obitelji. »Napisa so u potetku ramazana god. 1176. (= 1762). »Svjedoci ovoga: Mustafa etendija, Mehmed efendija, Mula Mahmud, Ahmed efendija i Omer efendija, pisari, Mustafa Algié, sin Mehmedov, Muhzur Ismajil, Muhzur Suleman, Osmanbeg iz Zenice i drugi. Godine 1275. (= 1868, uvakufila je stanovniea Kesedzino mahale, Merjem hanuma, kéi Ali bega Diehetiéa, jednu kuén nad Kovatima pod mukatom Sejh Fera- hoyom i jednu magazu u Berberskoj Gar8iji pod mukatom Isa begovom u razne dobro- tvorne svrhe, koje je odjelila na osamnaest dijelova, te jo namijenila dva dijela za je mukave u KeéedZinoj dzamiji, jedan dio za mukavu u Hadi Kemaladinovoj Aamiji a jedan da se Zenskinju u tri mjeseea u KeBedainoj déamiji obdréava pro- povied. Kasnije je uvakufio komiija ove mahale Had?i Osmanbeg Dienetié u korist ove éamije tri svoja duéana u Kazazskoj GarSiji u Sarajevu, a sadriaj njegove opo- ruke, prepisane u sidzilu br. 82., str. 105., glasi od prilike:235 Sosy ees oe Bilas Lays et eel PSA gle 3 ee ale lady gad beh, de ofl gad! Ake ¢ WL! 6315 ab SE pl gyell ya e Clyes woladels gyn ay Wily 2B gad GT 343 Bt Et IE ott Cre A oth Gal Les Je Ba ode ge rth! 5 AS! ede ok FE Sahl ots cot Ug sly ASB oi p8E UT pals! gE glean oy TAF old git UTI) get! SL oa ST By See ge ily IV Byaliy By Og Vay Sy cattgle cle ye San celerbs 3's ob Lil Bey die Ue ocltly 23 pgs Lie We Sa) GH OIF debs Ole ULF ckey GUI pps UE ate obo bs ole il ol tle g rhe AF yo SWIG erg ye Rete QW y oad pat CF yp) Galle! SLs Aoul de Gd! 2 S542 GE GB es) glee ok Goby y GES gadl Ue orl Ske ee 22 GE oF GE S59) Bb y y date oy Ge dhity oyae Al ple Gb GE te BE als Shs BS 25 obs Dba s Jat ote 95 BI Le slang EL eal AM oles gis UMal pyle ge glee Aablis oe ie gle 2yae abl Ere de eH Gy Sled links Slo Ble JIE Boe gl b GI LE 4s Bae onlay GAY Glo lA yt) Sal bt yt Goal oes as a! a5: Uy Aeaiel 44 gk gE 4 Gilley, Epictne HB y ay ol Sy SAW bp ake Hoy Ast gusty Cai Ugh Gey, SVs) Dob Gylol lL alte Buel eT gel dd By Rok EA My iV em GALS abl OV side yy Bs Val ga yede! 2 Soe Atl adsl ll Se ok ole rte Oke et SPA tel ash 35+ Se rg A cbs dsl Grae enty Sit ele Ssll cai obs) Coe ode Hl Ge Bl Se se 9 Us! Gye wei 2) 999 IEG, dy erally! Siting glee gy Ce seg Cal olbly Cope PALS eaay 2 yt cole 2 oats Aly! Yo El wry cak oyil dicly or Os) coais Hes aly LOBy Ley Oyfl Comsiy Hey tubes Sele SPs DADS G3) Co ge Eide 8% OTK Ayh G pete by $42 MI al vfs)236 As) Gye tenis ad ul bide Sad G2y89 bape go Hy Grae Ba) Jb p abs Sue By Sag) phd ell oye Uo Leys ge EW Ger She 098 of 5 5 oH AW SL yo GAN Gye SEO) Gp ais Wye FE Gaal by ad BF Talat y Grid Tales extents LS et el re ISG ge dy pleds abl eye, Cae AL Er ole Gast los fe all rye WS, Se eAVghe SS Vg) Cle OV gh r5 1 badge hays Ody! Gyle wslael Gye Ul ee e SS Gahs! Hy SE Gay Net yey IyBey Oss! 228 SS DOF all eye Ute Ue ole ols pe Al segs dats Sao sede WL dal VE! OE SL ek ote QUE al SS adsl WG I Gals 5h capte dais Ce YB Gal) Glue Goss SND ll Ley otis Cole spe Se Sst evdsl rye ae Gye esol Sgt IN eF GBs Al oN LD le yee wel Sltlg lat \ gam agi al BF cral4l ood Uilbs ES) A gl Gy aN Sl Spey nel Oa'y ae) Gee ol Glo Be plaly so Atha! Cals eeilyey Cad leYhss es ST se gza Noel dilyl (SVs CH iy as Calg 92 ily ew Abd ly Sel (Leyl ve dy Te Sal Cs Sopebs gli Daag oy go ry UE) oslo ely Je 9 oglene 0448 Ol ss Sap or bh GTioe iy oi Pag) GUUS dane Jacky Obi Fe oa ype CI! par lgall Jae JWT ay GUST IL Gy Gaal she galls) po Ul JS lel ced ue oll all le TE by Et CE Se CD ords) CAR oll Ly op Slo de Val eld 9 ai 9 Ne SE ABs el IN V9 CF esi Gis tm gt oadl Es Ere Gee Mat Sas Cell fo AE EB dene Le ay day gt Galgl JURY! cue GI aba GS DeWalt ge rte tb ol oe a olgbl al ge a sels ele tthe eg ot Dlbstis Ki nene tyect ala or seiebande hae alle 1 Milan aia dy lag Olle cL) EN he wal FB gee aly tl ghee CL) ie ble ge o2l3 Wyte ble Meath El ease Ae poly) de a pes ett Gilyane tle dh Ag al Hvala onome Bogu, koji je utinio vjeditu daredljivost uzrokom spasenja od pakla i uzrokom ulaza u oni raj, kroz koji vrola toku, te nek je selatu selam najodabra- nijem stvoru Mubamedu Mustaii i njegovoj kuénoj éeljadi i dobrim dragovima. ~Povod pisanja ove dobrotvorne oporuke jest shijededi: Stanovnik Hadzi Sulojman Cokadzine mahale u Saraj-Bosni, Hadzi Osmanbeg Déenetié, sin Alibegov, opunomotio— 237 — je sa Xerijatskom punomodi Ali Riza efendiju, sina Mehmed Hasib efendina, stanoynika Hadai Isatove mahale, da ovaj ispred njega kao ovlaiteni zastupnik izvrsi nize ozna- Geno uvakufljenje io tome da yodi proces i daje prigovore. Na osnovu toga regeni puno- motnik pristupi ligno pred ovaj Serijatski sud i u prisustva Mehmed age Bakare- vida, sina Mustafina a unuka Ibrahimova, stanovnika Keted%i Hadzi Sinan mahale, kao imenovanog mutevelije injavi nize slijedede ofitovanje: Moj pomenuti vlasto Hadzi Osmanbeg Dienotié, pojmajuéi, da Ge mu doéi vrijeme. da sa ovog prelaznog svijeta na onaj vjediti svijet preseli, gdje de se sva zemaljska dobroginstva na stra’nom sudu priznati, odvojio je od svoga tistog imetka nize slijedeée nekrotnine, namije~ nivéi ih na dobrotvorne svrhe i to: tri duéana u Kazazskoj Uarsiji u Sarajevu, koja graniée s jedne strane duéanom Ahmed Munib efendije, sa druge dudéanom i magazom Nazifage, sina Hadzi Mustafina i opéim putem te su sva tri duéana jedan do drugoga a sa dragih strana graniée duéanom Hadyi Mehmeda Uzitanina, magazom Zene Salih age Zige, duéanom Stojana hris¢anina i opéim putem, na dija se zemljista plaéa izvjesna godignja mukata Isfendijarovu vakulu, te je iste dadane za navijek na dobrotyorne svrhe zayjetovao i styarno ih sa odobrenjem prisutnog mutovelije u yakut dao i za upray- Ijanje istih stavio uvjete, da imenovani mutevelija Mehmed aga bude dodivotni mute- velija ovoga vakuia a kad on umre, da na njegovo mjesto odobrenjem xerijatskog suda stanovnici Keéedzi Sinanove mabale izaberu i imenuju sposobnu i podesnu osobu za muteveliju. Dalje, da ova uvakufjjena tri duéana dotiéni mutevelija svake godine izdaje potraziocima pod primjerna godi’nju najamninu i od ove najamnine na prvom mjestu da plaéa godignju mukatu nadleinom vakufu a od ostatka kirije da izdaje po stotinu i dvadeset gro’a godisnje place imamu, koji bude u Keteddi Sinanovoj dzamiji sluzio, a po Sezdeset grofa godiinje plaée mujezinu iste Zamije. Dalje, da od priboda istih duéana kupuje svake godine po dvije mukave, koje de se u pomenutoj dzamiji paliti i svake godine u vrijeme mjesetnog posta da kupuje po stotinu i dvadeset grosa zejtina, koji ée se u kandiljima ove diamije paliti, Osim toga da izdaje po pedeset grofa godiinje sposobnom i uéenom vajizu, koji ée pravovjernom nuslimanskom narodu uz, tromjeseéne mubareé dane propovjed davati te da svake godine od svakog duéanskog prihoda zadrzava po deset grofa, Sto Gini godignje trideset grofa i ove novee da trosi na opravke i popravke ovih duéana kad bude potrebovalo i da se izdaje po dvadeset grofa godisnje plaée dotignom muteveliji. Sve ovo pomenuti punomoénik: ogitovavéi, dodade jos i reée, da je uvakufljene duéane éiste i bez tereta prisutnom muteveliji na raspolaganje i upravljanje predao, sto i mutevelija priznade i obeéa, da ée svoju mutevelijsku duiuost kao i ostale vakufske mutevelije wrSiti. Iza toga jo pomenuti punomoénik Ali Riza efendija svoja ofitoyanja na drugu stranu okrenuo, rekavgi, da ovo uvakulljenje po propisima Serijatskih knjiga u cijelosti nije izvedeno ia to se ne moze smatrati kao istinito, s toga a ime svoga vlastodavea tradi i zahtjeva, da mu se uvakuiljene nekretine u posjed povrate i da se to prisutnom muteveliji naredi, Ali prisutni mutevelija na to odrjesito odgovori i rete, da je po pro- pisima tredega imama Muhameda, sina Hasana Sibanije, uvakuiljenje ovakih nekret= nina istinito kao svrSen Gin, Gim se uvakulljeni predmeti dotiénom muteveliji na raspo- laganje i upravljanje predadu a propisi drugog imama Ebu Jusufa vele, da je uvakuiljenje gotov Gin, tim vakif rekne: ,to i to uvakuiljujem*, s toga dakle ne postoje nikakve moguénosti, da se uvakufljene nekretnine vakifu u posjed vrate te ih i on povratiti nege. »Raspravljajuéi Serijatski sndac uzevsi w pretres ovaj vakutski spor i izbjegava- juéi protivnosti narotnih propisa izre’e presudu, da je ovo uvakufljenje po zakonskim— 288 no te ga kao svrien din potvrgjuje s time, da se ono io, Bog propisima stvarno i istinito iev , promijeniti i unistiti, Ko bi ovu presudu oprovrgao ili un ne moze oproy: ée na strainom sudu ove grijehe na njegov vrat natovariti, jer Bog sve m vakila darovade vjevitim rajskim naseljem, Ovo se dogodi i napisa 15. dan mjeseea d pSvjedoci ovoga: Ha tala Sinbel, Husein aga 0 Sulejman Kapotanovié, Mula Ibrahim Gosié, Abdaga Indjagié, Mula Salih Steta, Hadzi Salih kazandzija i Salih aga Sokolija.é XXXIL Gazi Mehmedbegova dzamija na Bistriku. Na Bistriku, na éo%ku ulicd ,Bistrik dzamija“ i ,Bistrik medresa®, imade jedna diamija Gazi Mehmedbogova, koju narod xove Bistritkom damijom. (Slika 56.) Slika 56. Déamija Gazi Mehmedbega na Bistrike. Diamija je u getvrt, po devet metara duga i siroka a na sva detiri ida ima po éetiri prozora. Sazidana je od Zerpi¢a, pokrita simlom i éeremitom a ima kamenitu minaru, Imegjn dvije sole pred déamijom je papudluk oko dva metra sirok; sofe su ogragjene od dvorista debelim parmacima a izmegju parmaka drée drveni stupei strohu. UT dzamiji nista osobita nema, nego kao in ostalih, éurs, minber i musandera. Harem je dosta Sirok i prostran, ali nema grobnica, nego je zasagjen vocom, a zbog toga i zbog hanikaba Scjh Ibrahim efendije Bistrigije vise dZamije prema kibletu, déamija je dosta mraéna.— 239 — Harem ogragien je sa U starim spisima vel dvije strane prema gori spomenutii ulicama éerpidem. bosanski sandéakbeg Gazi Isabeg, sin Ishakbegov, posto je napravio sadaSnja Careva A%amiju, banju i druge zgrade, napravio na ovom mijestu jedan mesdzid s drvenom munarom na ime svoga sina Mehmed bega, komu je poklonio zemlji8ta kraj svoga hana, sada 2vanog ,Kolobara i to na istotnoj strani; gdje su sada pazarbule. Ovo razabiremo iz Isabegove vakfije, koja se nalazi u sidgilu broj 7. na , pisane 866. (=1461, ¢.) Poslije je spomenuti Mehmedbeg imenovan hercegovatkim sandZakbegom i tu je odkupio zemljista kao diftluke, koji se zova ,Gnojnica* i uvakulio ih za ovaj mesdiid. Godine 908. (= 1502.) digao je kao elbasanski namjesnik, yojsku i osvojio tvr- giava Drat te dobio zato naslov ,Gazije“, kako tvrdi Catib Celebija u ,Takvim tevarihué na 113. strani. Iza toga bude imenovan bosanskim sandéagbegom i tom prigodom na svome zemljista u Sarajevu napravi bezistan u sadainjoj Earsiji_,Pazar- bule* zvanoj, a od istotne strane hana ,Kolobare“, u éarviji Bazargjanskoj podigne jednu zgradu od dva boja, nazvanu ,Kjarban Sarajé t. j. veliki han, Na dénjem boju napravi dudane a na gornjem sobe za goste i ove sgrade uvakuli svome mesdiidu. ‘Toga istoga vremena obori on onaj mesdzid i sagradi ga iz nova sa kamenom minarom, prosiri i poljepSa ga i pretvori carskim fermanom u déamiju a na Ristrigkoj ulici napravi djetinji mekteb, koji je doskora postojao. Vise vrata diamije isklesao je na kamenito} ploti o tome natpis, koji doduSe danas ne postoji, ali ga u svojo} Sejahat- nami spominje Evlijaj Celebija. On glasi ovako: Fee elas a. bh ese 96) Ae pal ad ge ea tiig Got Lidl ste gle VI ae = AYN A-- = ySin Isabegoy Mehmedbeg sazida diamiju za klanjage i bogobojazne. Isti bijase velo pravedan i milosrdan za sirotinju. »Bijase na ovom svijetu zaititnik sirotinje. Reve so datum ovoj damiji: Bogomolja narodna, kuéa znajudih.¢ Godine 926. (= 1019.).4 Godine 963. (= 1545.) bio je u ovoj déamiji imam Omer Halifa, sin Ferhadov, a hatib Muslihndin, sin Ahmedov. Godine 973. (= 1565.) bio je ovaj vakui u velo dobrom stanju a imao je velike prihode, Sto nam tvrde Serijatski hudzeti, koji se nalaze u sidzilu br. 2. u kjutubhani Careve dzamije a glase ovako: 1. ,Imam i hatib u ovoj déamiji bio je Muslihudin Halifa, a matevelija Ahmed Gelebija, sin Had%i Mahmudoy, Koji je ujedno bio i mutevelija Gazi Isabegova vakufa,— 240 — oe Gazi Mehmedbegova, ali posto je stanovao u USéupy, bio mu je zastupnik njegov brat Osman Celebija, sin Hadzi Mahmudoy, koji dolazi na Serijetski sud i daje slije- dete o€itovanje: ,U duéanu Gazi Mehmed hegovih duéana u Bazrdjanskoj éar8iji sjedio je pod kirijom Hasan, sin Abdullahov, za trinacst akéi mjeseéne kirjje, a posto je ovaj umr'o, to ovi dusan jadajem pod kiriju Timurbanu, sina Jusuforu, opet po trinaest akti mjesetne kirije, Sto se upisa u sidzil 11, rebijulevela god. 97 6 2. ,Posetkom redeba revene godine uastupnik mutevelin izdaje jedan drogi duéan Ahmedu, sinu Hamzinom, za trinaest akti mjesetne kirije. Pomenutog vakuta bio je iste godine pisar Murad aga, koji je 14. dan redZeba retene godine u pri- sustva Hasana, sina Alina, u Serijatskom sudu dao slijedeée oditovanje: Posto ovoga vakula mntevelij2 Ahmed Celebija ivi u U: pismom zove, da tamo dogjem, s toga, dok ja odem i otuda se povratim, ostavijam na svoje mjesto za pisara ovoga Hasana, sina Alina, sa Getiri akée dnevne plage i on se te duznosti prima.“ Slijedeéi nam hudzet u sidzila br. 2., pisan god. 973. (= 1560.) tvrdi, da je hilo mnogo duéana Gazi Mehmedbegovih u Sarajevu. yMutevelija Gazi Isabegova i sina mu Mehmedbega vakufa u Sarajevu, Ahmed Gelebija, sin Had%i Mahmudov, daje na Serijatskom sudu ovako oditovanje, i to u pri- sustvu déabije istog vakufa Mahmuda, sina Kurt Alina, te veli: ,Primio sam od ovoga Mahmuda diabije i to 2a godinu 972. (= 1664.) u imo duéanskih kirjja 12.9584), akéo, a od zemaljskih mukata 2078%/, akdi, #to ia%a 15.032 akée, koje sam od istog na nekoliko obroka potpuno primio“, Ako se usporedi, koliki su nekoé bili prihodi ove déamije sa danaSnjim stanjem Aiamije, koji jedva dozvoljava, da se isplaéuju imam i mojezin, dolazi se do uvjerenja, da su mutevelije ovaj vakuf gotovo upropastili i unistili, U istom sidzilu nalazimo i ovaj dokumenat o uvakuiljenju gotovog novea za ova damiju: lt GeT (lb dae oy a J els soe e SU 5 ele Sl deere gel da Saye eae gb Ge | ya Le waa) pes BGS he we Ol TD Sir & Sl gat A x 146 pt vil os egies Se spy Bis Spake oahj gob! 5,8) YL Sl gah at gd Gm bear TE! 5S) AL Fl gle ey Ae Gs Salle Gal DEN Ay ob ag Ciba oe ayy Goal ial galls Dee ac: Sey 239 A 27 Br 3 Sb 5,8) ae ae Ripe am Bye an 55> Sl puns ne aid 97. ey cab Val GAIL pS yo chlo Jol porte 23 Gate de x 2 alld 2) 87 G9 abd ov S Gal Seba! we pt S73 5x ON SB a So garg Hse ork sys lb yo culaey 3 cay Amy Ly ay) LY gly rssh lel pa 5 ere ptly ayl oud 2 Hale beer b oyuesNene aan — 241 — Tee pg bp eS cP Te Se gaily) 2 oul 2s Ay bo Jal an AS easly! Dye Qo 8 ayy? Sas sal oe Sy Sho Vo abl By Gyo! by anal grles AAS Or site igre Gather se ales) Cate 9 UG ey a033) cept tee Be er Mae ayy Soe JOT Sel weal sept cals «Say! C2! Se ylat che ody She has US galls! SS AdBs sly Sy aly gar Be ossladiye dle BI yySl ek cw ie Gels) Bade Epil Grellce => dots at bbs apy Clb on le A ES inetetshor be Gg ah! elie! gerd pre eles Al lel Ev on ge Gdb Ub Oy Suaiy bo! ees lel yore eee, Le 2s! S Kags cy ces e gle a bs wie eles gral Ob aye ce ale + catyl S113 oy : Vp ak ok Sraly ck ere Basclbr ork -Fo os pete ch Gy OB ot oy alt Neki Husein, sin Peridov, dosao je peed ovaj serijatski sud i u prisustva Ferida, sina Abdullahova, tabaka i stanovnika Mehmotbogove mahale, dao élijedoge obitovanje: Godine 972. (=1664.) umro je sin ovoga Ferida Abdullahoviéa Hadii Mustafa na putu za hadi a prije toga zavjetovao je od treéine svoga imetka 7.200 akéi, da se u Mehmedbegovoj diamiji ue neki’ dijelovi iz kurana, ali od te tredine zavjetnog imetka jedva se moze sabrati 2.200 akeiz a posto je prisutni Ferid Hadi Mustafin imateke nedlijédio, t6 trasim da 60 od nselijegjénog imetka oduzme S000 makers 0d treéine zavjetovanog imetka 2200 akei, u svemu 7.220 akti, koji mu je novae prisuini Ferid Abdullahovié i predao i on ga kao ovlaiteni matevelija primio s usloyima, da ove novee daje na Kamate po 10 i 119% i da od tih kamatnih prihoda izdaje po jednu akéu dnevne pla¢e Had#i Ferhadu, sinu Alinu, koji ¢e za spas vakifove dude po dva dijela iz kurana svako jutro u Mehmedbegovoj déamiji uéiti, uz uvjet, ako bi bez opravdanog uaroke propustio tri dana da te djelove u déamiji uti, da se od te duynosti ukloni i ta duénost da so drugom ustupi, a kad bi ovaj Hadi Ferhad umro, da ta.dudnoct’pregje na njegove pametne i odrasle’sinovo is koljena, na. koljeno na ostalo potomke kao, natljedna duénost; a ako bi i njegovo potometvo izumrlo, tada moze dotiGni Serijatski sudac za to mjesto izabrati koga on hode. I sa tim uslovima ovo je zayjetovanje utyrgjeno. Na ova otitovanja odgovori prisutni Ferid, sin Abdullahoy, da to sve nije istinito i temeljito, te ih poreée, ali prisutni i pravedni muslimani Hadze Detter; sin Abdolfahoy i:Hade our ‘Sah, nin A jinebogoy oevjedeuue- ee o navodimal ponte natog: mutevelije ii rekoge, da’ su vidili, kako jo prisutni Rechad pomenutom/muteveli te novee urutio i ovaj ih primio. S toga se ovo svjedotenje priznade istinitim i osuda fo rierae, dae’ ovaj earieth ua Sabai oalovan imitated kab, ttvatan't potsengae opravden, potvigjujest 1 protokel zavodi. Pisano u rebijulabira 973, (= 1565. godine). Svjedoci ovoga: Musa, sin Sulej- mianoy, Thyahin, sit: Timurkanoy i drag” 8— 242 — ik ove mabale Mahmud Celebija, sin Kemal- ju u svojoj mahali, k Ove iste godine umro je stanov begov, a Kemalheg je bio osoba, koji je nadinio dia ajegovo nosi, a narod je zove Kotey: ime Prigodom velikog pokara 110: 1697. godine) izgorjela je i ova dzamija, a u izvjeseu Hh tskog sud 1112 0. godine) veli se: ,Dzamija Gazi Mehmedbegova izgorjela je pri navali i velikom po%aru, ali posto joj je vakuf imuéan, kirija se naplatila i ona je od toga na novo podignuta pa se u njoj sada pet puta dnevno klanja* ¢ ose, pisanom putem ‘Toga vremena se je u istoj dzamiji dréalo predavanje softama svaki dan i muderis je bio Had%i Hasan efendija sa dnevnom plaéom od deset akvi a subotom drZao je narodu predavanje Seh Hasan efendija sa dnevnom plaéom od deset akti, Mo nam tyrdi molba narodna, poslata u Carigrad 1118. (=1706. godine). Koliko se razumije iz starih zapisnika, izgorio jo prigodom navale prineipa Eugena i pomenuti bezistan i kjarban saraj a mutevelije ovoga vakufa davali su kasnije ova zemljista pod mukatu raznim |judima. Ali prem je ova mukata i danas u grun- tovnici ubiljezena, naplacuje se slabo. Da su u ovoj déamiji dugo vremena postojali neki dziheti, to nam tvrdi carski visoki berat, Koji se nalazi u sidailu broj 18. na strani 69. a koji ovdje sa prijevodom donosimo, On glasi ovako: DAB cole pb that Wastes pyr OLS SIF Gly GLE ote GLe eens ENE 7 oy 02521 Gi oa8Bl TG Adley Gil we ob S Bi GE or oy be Saabs Li pe gol ry Gate fh ots! By oorttnge OsY cuads Se 61 Gpsl og EE ger At OV! cells Hely A abs ObELD ptt Qalebe ce Mes! gle esr Cbg 21 Qadlimc-l bol oy of Shaws 9 Ed GY dara oe HOT abt esther dey Slagle cI GEE gli ads aby AGL ge pe gad gde lb ge ebb adaede gee thy Seco bts Gees Bs ery Cae AR! betel eee ayy ole Gat oly Ca Gsalee gS ONIN UG Dat by Gor EP Od) by pl Oay Epes eee De Fe artery le Yo abl HE Ge glae cL eye y OY) pb et Oe we othe o Se saleall Gb fe Qaida, Gey Gaal Giles! Ee le tee 098 VY ge REL LI 5525 OY tle + dhl pas dle 92> UM Gos hal opel 9 UY ge OVI lV sey (dll dale (DY! et Se) OG pale ale 45 sll CAE he 19s Slee bee daly! all tla GaeVsl JS dl gle SHY yA AEI SAME yo vogr er ahs pJhide dba dey Gleglae ee Sasrgey cory Ga dele Ogle ols stl GaalSre slay oS sb 6 651) Aol oss 2 eae Us SST GE dle deere lslae dloeue gals gall an 7 bbs ps bb a o SSA Soh Er syste GAY Sad saleby Lely « j—<$<$<<<<——_—_—_—_——_-_----’’'" ooo _— — 143 — Abs b Fo BF O20 ey em Me the dh ge 0h Seu ghae oes Opt Algo 9 LF ¢lse ae Josh ae yy ae G2 27 ls LA Jad kel & Bg Shey eed AV er ot Bll S hd Posto je umro Sejh Hasan Halife, bivsi propovjednik i pougnik u déamiji mer- hum Mehmed bega u Saraj-Bosni, koja je zaduZbina ovog velikog dobrotyora, a za tu sluzbu je dobivao tri zdrave akée dnovne plaée od prihoda ovih vakula i jednu i pScakée od vinogradskog prihoda u Mostara, u svemu dakle detiri i p> akée ane > plage, ostalo je ovo mijesto prazno i nepopunjeno, pa su rogjeni sinovi pokoj- nika, Hadi Abdulvebab i Mula Mustafa, koji su reda ulemskog, podnijeli molbu, da im %e to mjesto, za koje su zbilja sposobni, podesni i spremni, podijeli i da se carskim beratom imenuju. Da su pomenuti nailjednici pravi i istiniti rogjeni sinovi merhum Sejh Hasana, sina Mehmedova, i to Hadi Abdulvehab Halifa, Koji je kod Serijatskog suda u svjetloj Mcki bio i Mula Mustafa, koji se u Sarajevu nalazi, osyjedodili su na pomenutom sndu neki bosanski gragjani, te je to syjedotenje proko rumelijskog ferijatlije Mevlana Mahmuda predano velikom nautenjalu, stupn yjerskih dogma ¥eih ul islamu Mchmed Eminn, komu neka Bog znanje pomnoyi, da ga potvrdi i ovjerovi: Na osnovu éega imenujemo po molbi ovog najvetog vjerskog dostojanstvenika na upra%njeno mjesto propovjednika i pouéitelja sa éetiri i po akée dnevne plaée Had” Abdulvehaba i Mula Mustafu kao zajednigke slubenike gori revene dzamije, zaduzbine merhum Mehmed bega i dajemo im ovi carski visoki berat u ime toga besplatno i naregjujemo im, da to mjesto od danas zauzmu i sluzbu bez pogrjedke vr8e i mole se Bogu za mene i moje carstvo i duiu ovog vakifa, Neka tako madu i po mojim zapovijedima postupaju. Pisano u polovini mjescoa rebijulahira 1190. (= 1776, g.) u Carigradu.* Tea toga do malo yremena posta ove diamije mnoge neke dzihete (duinosti), 2a koje dotiémi mutevelija nije ni zmao, a kada su mu oni travili naplata dziheta, dosadi to njemu te ode pred Serijatski sud i kaze tamo, da je vaklija ove Azamije izgorjela i zamoli da mu se propis ove vakfije dobavi iz Carigrada. Posto so niu Carigradu nije mogla ova vaklija pronaéi, to mu se propis nije mogao poslati, veé mu je mjesto toga poslat shijededi visoki carski ferman, koji govori o ispravkama dyiheta, a koji se nalazi u sidzilu broj 20 na strani 108. te ga ovdje donosimo: dlige 4 Sls apilyt rt} ot \ ae HEN Lead Gane Gram gh 35 Dy) rehtl oil ay Shee OV ps cole ue 2 F Oube Ms ala Vie gecaal y cng, Gl pe Sow § dbs! gale Gods! dels oslo ho Se etey ble tee Oa So \o# osl5 b lel Abs pte dey y ebaiy gh! Lote pl eb ese ok Se yl Gb at bot Glad 245 crcl ad sae bY gs ted Sa Gale Sa gadis 245 ¢ ols SA hsso 2 ok ily 297 Mode Dry eis alae pt yFote aby! gles OVI ay babs lp gered By Gla “ale A lye oUt uals. wee WEL Fa pab GC AaY 3,84 ee ee GA Saab! bs iby 4 Ngo Slog Sylled y Salad eats! ate AY ge 8a Sgr yl Ad opal blees Abslay er edt gad oh Igaee Lady Cbgi > Cally gels ou gs deh adsl OF Jad ler CV)! Sat doe glass Sys Je « Ns ch ” te gad so byt oder S& joy Ooo CYL de glia ils! Le hale ss 22 Gh ge Cyl GhoF aoe City ob tel cle eae! eles asl ay adadjlcurly i eee pB ss SCs Iyet ye sathyl ee dt old ale ot L332 OL a Cir Igoe gey BI Ce Sig 3 da daih 3 oS dy ae So OS oes! Sr O98) 7 worlds GE cers, Lesoreed eS 2 ope cull ems gil Rea We bi dpe wee 1S 5581 tLe DAG 5 ple gard $4 sell sl a Se Gt AES Ges Je ae cero gs! we osh ae b Jgctlye te ody ens S&S edge Sileyd sabyiaecl eked Sed 4 Et Cer &: Cab Seng 7 Fadel F cule ye Gbo Ge Fs Coe ps yy IE Ny och pe Rite dolly Oa Se Seal Say Seed) e Cad Clee Ses) sey 233! GU Gadget Gllie bt ale Perle (lob oF od orl Dro alse art og fige vein ada. ab Eo ores lige —b Tb aby os! dog So ee & sey eryyr he declan! Gale ¢ Sas Sy lege eta be Jal bh 2 T8 see dak, Bi ays yey Gee Jae abl sh, Sp Oxy 5S gile se > 2 eXa~ 53% oe 2 EY wy ete Syth tall by he qa aF Jol Cole Gass Glad ae 22d athbs AS ab) Ge SV ory th pt IG All eg ys Gly by thy oF gale Ble ote Cb 55. ek al 2 a4. dret pte Glos GENIAL eo Be getie i Rigel mal les) GHA jase eo gee ds MGs BI Ele Sl ey cy BV gia ge dgih te 5 eb OS by de dle Lhe Ges) le Sul le Jew GF Ge S gfe gtn. ver gly ae ae go Baye AV ENG gaps Dede URIs oyi woe OA Bs i nt oe All gig ery eas Bi gah 3 See Silke bl tbs 2! ty oy 9 see Oo de we hig gha 4 ME pe als le Gade oF ig Mer Ole ls Ole thes OLE wo GV oa, Ab nt ee Bel orgs ae goat abl cd gee Gl ole 2. sy mek a Bb Os By coslege Sta bl 2 Gr oe Vere dea ke Joe ch! 6 Mes! ale ood s4 om E+ Gtr ies a) 2 GF Sos Yoo ay NPV an eth Ole Bb by he Me Gt QML A FLV Ye sles tase eee OZ Pel Gh Als\ dena 550 EM gad ot last GAs ade Hs 50 sia ais og Jr ot 629. errs oF Sep rag gcgs) che yS2) pyle! 2a plo aes ch Sy. oe) ore bil pe Vig ae LY 3 Vert ode olka cYsl ee alge glee Li coe ells oe ge Soe eg ol pe Ave US gue odledr! oe Yah ee wo As ods) Oe SBE We oy Gr oes EL) A abe eae kal She! Jab, aay Bab By Godby os 3tey Je eal sl 2 2 a Fslys sirelads Bs eo dee AF 55 Ney Cals b ty Gio tlt 5 GEE A848 Os! S32 OV sl eve BIE 7 By lb! JEL, Uy) aw aii meee ce és wal we gb toe Past lal'y eae onde Jabs gllsl S'acl FSM F Sigie y adel g8ss Gs gale Jabs ole) be elas alle <8 \ pel ale 45 8 Sel VMs oYs' ot else! ageless ce as eles GEE Zi. sus JU Ail Shes DSR Lent eae Bt eas edd Gals! o. a elim elas 9+ ge! jel Gorge cicde ple SD MeAL Hey gill Mead! Nail Gy aed alll OSE) cst) les Gls a pal le OL Foal a9SY 5 FC on, Fe, # ae Soe tee 9 be Gdad Glas oye OY) ont jas pillage ly Ke a de Gly We Sdeoke gle glad ay aby 28 darby day 43 s ode, At nN Dele ae Al Ogee Oper edgy Gre de dille et Sl ELLE ged Kel ab ails bbs aes 9 cpeady gi aie ch »Visoki carski ferman Ti moj nadkadijo muslimanski, vrijedni prvenve megju uvenjacima, stupu uzviSenog Serijata, neka ti Bog uzdr¥i i pomnodi tvoje znanje, ti saraj-bosanski nadkadijo! Kada primi’ ovaj moj visoki carski ferman, noka ti je ovo na znanje: »Ti saraj-bosanski nadkadijo, Mehmed Emine Smajilpakiéu, poslao si mome pre- jasnom prijestolu pismo, u kome javija3: da je Ibrahim Halifa, priznati mutevelija vakufa umrlog Mehmedbega, sina Gazi Isabegova, u Saraj-Bosni, doSao pred svjetli Serijatski sud i izjavio, da je prigodom velikog pozara vakfija, po kojoj se je uva- kufljenim imanjem pomenutog dobrotvora i vakifa Mehmedhega, sina Gazi Tsabegova, upravljalo, izgorjela te je izgubljena pa sada zbog toga slutaja posluzitelji dzamije ovog vakula zabtijevaju i traze veéu plaéu i hoée da ustanove neke nepotrebne sluzbene duznosti i time da vakufske trokove povedaju, a osim toga i inate godiSnji prihodi ovoga vakufa ne mogu da pokriju place imama, hatiba i drugih poslusitelja te ne ostaje i nedostaje troskova za osvjetlenje i popravak pomenute dzamije, koja je veé povela da se rusi, S toga ste trazili sa pismom ovamo u Carigrad upuéenom, da se prepis ove vakfije iz carske defterhane izvadi i poSalje, i o tome sluéaju i ti si, moj nadkadijo, svojé mnijenje i istinitost toga potvrdio. Prema tome i po iskasima, koji su u pohrani u mom carskom arhivu, tyrdi se, da je mesdzid Mehmedbega, sina Gazi Tsabegova u Sarajevu, sa mojim carskim fermanom pretvoren u dZamiju, da su prihodi od duéana u Sarajeva iznaSali godisnje 11.528 akti a prihodi od @iftluka u Mostaru u Hercegovini 900 aki godisnje i da se je po starim ragunima na ova bogomolju godi8nje trosilo 12.928 akvi. Za plaéu hatiba davalo se po tri akée dnevno, za plaéu imama po Getiri akée dnevno, za plaéu mualima po éetiri akée dnevno, za placu mujezina po tri akée dneyno, za pladu GiS¢enja i metenja dZamije po jednu akéu dneyno, za osvjetlenje i prostirku déamije po stotinu akti godiSnje, za plaéu knjiénigara po dvije akée daevno a u plaéu dotitnog mutevelije da se ra¢una od g. 1183. (= 1769.) deseti dio od svih prihoda a kao plaéa za ddiheti tarif:) da se daje jedna akta, dovim placu za diabiju (onaj koji pobira vakutske kirije) odregjnje mutevelija po syojoj uvigjavnosti. I izdavanje ovih sviju plaéa zabiljeeno je u starim i novim tefterima i izkazima. Sto se tide joX starijih dziheta (duznosti) i novo ustanovljenih, to smo trazili opSirno izvjedtaje iz dnevnika, vogjenih kod vojnih vlasti, koji dadose slijedeéa objainjenja: Od prihoda vakufa Mehmedbegove diamije u Saraj-Bosni, koja je dobrotvorno djelo, postojali su ovi dziheti i place: tri ake za dziheti tarif nisu prije postojale, dotim se je plaéalo po tri akée dnevno povjereniku vakuia Abmedu, koji je umro, te je ta duénost 4) Diiheti tarif je noko udenje koje mujezin wii u petak, ked hoée imam da. uéi hutba.— 47 — presla na drugog Ahmeda, sina Alina, ratunajuéi od pod dgemazulahira 115 743. g.) Déabiji ovog vakufa plaéalo se je po Anevno; i ta dugnost poslije smrti bivseg déabije Abdulkerima pregla je na Ahmeda, sina Alina, ragunajudi od podetka ramazana 1 1743. g.); dalje po Getiri akte dnevne phée mujezinu pomenute dzamije, koje se potelo tek u mjesecu rebiulahira 116 (= 1746. g.) pladati, (a to mjesto ostalo je smréu mujezina Abdullaha upra%njeno); dalje plagala se po jedna akta dnevno diamijskom povjereniku, a ovo je, posto je dignut poyjerenik Abdulvehab, odregieno Mehmed Halifi prijainjem povjereniku i to ragunajuéi od smjeseca rebiulahira 1169. (= 1755. g.); dalje pladalo se mektebskom hod#i po dvije i po akée dnevno i jednu ak@u za devrihanski dzihet, koja su se mjesta smréu Abdullaba ustupila Mehmedu, i to ragunajuéi od mjeseea safera 1170. 1756. g.), a dotiénom muteveliji odregjen je deseti dio od prihoda pomenutog fa, koji mu se u ime godifnje plage daje sa pravom nasljedstva. A posto je bivSi mutevelija Salih umr'o, postao je njegov rogjoni sin Ibrahim mutevelijom podetlom mmjeseea safera 1171. (= 1757. g.). Dalje bilo je odregjeno po tetiri akée dnevne plaée mujezinn Muli a jedna akta dnevne plaée davala se pripaljivatu kandilja Mehmed Aliji, koji je umr'o, a tu duinost naslijedio je njegov brat Abdulkerim, ragunajudi od mjeseea dzemazulahira 1170. (= 1756. g.); dalje su odregjene avije zdrave akée dnevne plage knjiZnigaru ovog vakufa, Omeru, sinu Alinu, koji je umr’o, a tu duimost naslijedio je njegov rogjeni sin Salih Halifa, ra¢unajuéi od mieseea muharema 1180. (= 1766. godine); dalje odregjeno je od prihoda dzamijskih dobara po sedam akéi dnovne plage za imama ove dzamije a po pet akéi dnevne plate za hatiba ove déamije, nadalje po tri akte dnevne plaée za nadmujezina i titatelja poje- dinih kuranskih dijelova, koje je smréu Mehmeda preslo na Hafiz Mustalu, sina Hada Mebmedova, i to ragunajudi od mjeseca zilhiddeta 1186. (= 1772. godine); dalje odregiena jo jedna i po akéa od prihoda sarajevskih dobara i tri akée dnevne plage od prihoda od vinograda u Mostar, u svemu skupa ‘etiri i po akée dnevne place va dzihetvaiza (propovjedata), koje su smréu propovjedata Hasana presle na njegove rogjene punoljetne sinove Hadzi Abdulvehaba i Mula Mustafa na zajednizko wiivanje. S toga se ove slazhe po predlogu Sejh ul islama povetkom mjeseea rebijulabira 1190. (= 1776. godine) potvrgiuju © svi su ovi zapisi naposebno zavedeni i beratima utvegieni i svi se zapisi nalaze u dnevnicima vojnitkih vlasti zavedeni, Sto potyrgjuje Hadi Omer, reis ul kutab (t.j. minister inostranih djela) i o tome svoje rijeSenje izdaje te se na osnovn toga rijeSenja utvrdilo, da su vakuli déamije dobrotvora Mehmedbega sina Gazi Tsabegova, odnosno prihodi od ovog vakula yrlo umanjeni i neznatni, da je vakfiia, t, j. zavjetno pismo pomenutog dobrotvora izgorjela i zagubljena pa da se zbog toga ne ispunjavaju svi uslovi zavjetnikovi i posluiitelji iste dzamije kao neza- hvalnici izmigljaju i stvaraju ncke nove sluzbe i dnevne plaée te Sak ni prikodi ove @amije ne mogn pokriti troskove popravka i opravka ove dZamije i njoj pripadajuéih nekretnina pa se dzamija, u Kojoj se ni kandilji ne pripaljuju, nalazi skoro w ru’evnom stanju, Sto je Stetno po ta bogomolju. ‘Tu okolnost potvrdili su, kako ti to ovamo javljas po prijavi dotiGnog mutevelije Ibrahim Halife, vjerodostojnim iskazima, napisanim kod tamo%njeg Serijatskog suda, otmjeni gragjani. Prihodi ovoga vakula ne dolaze od ziramih zemalja, nego od tistih nekretnina u zgradama, Sto se iu proto kolima arhiva tvrdi, a poto se neki poslusitelji naprotiv uslovima zayjetnikovim uspostavljaju nove sluzbe i plage, koje su oprjeéne Serijatskim propisima, treba ove sya~ kako ukinuti i treba po iskazima arhiva i po raéunima dotignog mutevelije, kod Koga248 se isti nalaze posluditeljima ove déamije odrediti plage po starim propisima, koji se i u poslije toga uslovima zayjetnikovim, a one ustanove, kc iti vakul u staro imovno stunje te utvrditi, a ne, valja konagno ukinuti i vr © svemu tome da se pomenutom muteveliji izda moj carski ferman grbom_ ukraseni. wZahtjev ovakog sadréaja podnio je rumelijski kazasker i derijatski sudac Mevlana Ebu Bekir, na osnovu Gega je moj najpreei doglavnik, veliki Serijatski nadsudija, mudri a oneka Bog i visokoumni velikodostojnik Scih ul islam Mevlana Mehmed Serif, ke umnofi znanje, zatrazio, da izdam moj carski visoki ferman i da naredim, da se nove ustanove u ovoj dzamiji ukinu i da se postupa po starim propisima i uslovima zayjet- nika. $ toga sam se naSao ponukanim izdati ovaj moj visoki carski ferman, kojim 1g sudije postupa i da novo ustanoy- naregjujem, da se po predlogu pomenutog najve jene sluzbe, koje u dnevnicima vojniékih vlasti ne postoje, ferman stigne u ruke, ukinete i da pazite, da se takvi sluéajevi nedogagjaju i da se po starim spisima raynate te da se dotitnom muteveliji u njegovim duinostima nikakve smetnje i zapreke ne dine, nego da se tatno po ovoj mojoj carskoj mpovjesti postupa. Neka tako znai i mojim nalozima da se pokorava’. »Pisano n pogetku mjeseea Sabana 1192, (= 1778. godine) a Carigradu* Da je kasnije muteveliluk oduzet od njegova potomstva i prenesen u Sarajevo, to nam tyrdi slijededi mutevelijski berat, koji se nalazi u sidzilu broj na strani 57, Berat glasi ovako: im vam ovaj moj carski Sled Gt oly, Vel Adobe Uh at CE pee OWS SP Bly ety Gl be OB Cle Ala! OVsi coulis eds abs ptey CVs! dl a by Oy Sab Meal Sele Oeste eligi 7 lS any Sale 6g AV ody DB cs Oe)! aypog om eo ele d cl They Obl OlSN Ab, Gd y ObIy gut! gailiet| bo} day Cat se Aegie byte dedi By TS. CIs & ML) Goes J29 GY eal at VV ge AS Stebel Fa ya Ls clk a oly ea yl Ope oly, pt! opt die epee cin ys OI Se Uli O45 ae oF al sl $3 Asha sob they chk ape Sails gallate Gorse s p29 Gay 9 oF plas os) GASg ha pte ogy MG egy ey deg cb gabiegtid LF s Gel ab pt Cae She dh gd oR Tea gle oko Qy4l loo My Oley opts eo td Me oe ore »Visoki carski berat! “Posto je“dosadanji mutevelija merhum Gazi Mehmed begova vakufa u Sarajevu, Ibrahim, sin Salihoy, umr’o, i to njegovo mjesto skopéano sa izvjesnom plaéom i usloyljeno pravom naéljedstva ostalo upragnjeno i nepopunjeno te je s toga tamoknji Serijatski sudae Mevlana Esejidi Mchmedi Sajid Schovié — komu neka Bog znanje pomnozi —- predlozio umrloga. mutevelije punoljetne rogjone sinove Sulejmana i— 249 koji su za in sluzbu podesni i sposobni i da na to imaju pravo, molio, da se isti na jjeno mjesto. mutevelije + m imenuju i postave i o tome. da im se moj carski visoki berat izda: izdajem na osnovu ovog predloga njima ovaj tuo] visoki carski ferman besplatno i naregiujem, da od danas ova braéa Sulejman i Salih uw ovom mutevelije sa izyj odregjenom ph svoje duznosti bez pos: cbevijaiy i-maale. we. Uoguiza: mens ‘adja: erste, Naka, foi amadn 3 adie ap) onyim naredbama_pokoravaju »Pisano dana 21. rebijulevela 1297. upra anovljer 1812.) u Carigradu.¢ Iza toga je ovaj vakuf ne malo sav upropaiéen i danas dobiva nesto priboda od Giffluka iz Mostara, imade jedan mali dudan it Saradima u Sarajevu i nesio se od mukate naplaéuje: jednom rijeti: da ove bogomolju ne potpomaze novéanim sred- stvima g, Muhamed Enveri ef, Kadié stanoynik iste mahale, ona bi se veé davno zatvorila i srusila, Prije nekoliko godina g. Kadié je ispostovao neku malu potporu od bivse: vakufske uprave za popravak minare, koja se bje’e nagela da srusi, te je on pomoéu svojom popravi a gori reveni mekteb, koga nije bilo moguée obnoviti, preuze g. Muhamed Enveri ef, Kadié na se, da na mjestu mekteba podigne o svom trosku dudan od solidnog materijala u korist ove diamije i tu je gradnju ved otpodeo, Us oyu diamiju od kiblota ima jedna tekija, koja se zove ,Bistrigin hanikah*, © kojoj sam pisao, kad sam opisivao carevu d%amiju, a za dokaz, da i dan danas Schovi ove tekije uzimaju desetinu od nekih sela, donosimo slijedeéi carski herat, koji glasi: dle at ol sole 25 dle ply! yey GUE OLN ds GIF Alagcl gailine! bil odble ey oa! Jlnols aisle olyo ode re hi Si th Gasseas ved at oF Bly eal bee Ml oor te 05a) UI Sty See Ajo gil 595 Bo IG BI pet bycys ches 2Vee ob th gy GALE Sybag2 13h wie i oe ere! oy age Bo Gpate Ghats aloe yb selec dye vate nh NEL Gast Fehr sly g eee leeds has Con SAMS F222 08 ALY Sle ot 7 Sarge spony doe a da§ pin ob ee slg Mors ile eels oxy 5 Sa SKaylonad glo! fy) G2 Ce ee slo¥s, wh vee pase 5 ssaSoasdserles lige 2 Al Gb FV glage &ridiegd be i, 2 Maa lelay y le dale aby a8 w. ees shy WA\ t= olet ye vy d Sadr sTbrahim efendija Halifa, Bo&njak, podnio je mome carskom prijestolu molbu, u kojoj navagja, da je njegov brat Jakub, Koji je bio Sch u tekiji u blizini Mehmed begove diamije u Sarajevu, umro i to njegovo sluzbeno mjesto xehovsko ostalo prazno i nepopunjeno te moli, da on na mjesto umrlog mu brata u toj tekiji bude za seha izabran i imenovan i da se 0 tome imenovanju izda’ moj visoki carski borat, jer da mu to mjesto po pravu i pripada. Za izdvzavanjo ove tekije odregjono je, da se kupi desetina od nize navedenih sela_u Visotkoj nabiji u Bosanskom Sandéaku, i to: 3104 akti od sela Bjelemi 1460 akéi od sela Jave, 1812 akéi od sela Vrbnjak, 1300 ak@i od sela Domarine. Na osnovu njegove molbe udostojao sam ga svojo oarske milosti te ga ime- novao za Seha pomenute tekije i ovi moj carski berat mu dne 14, dzemazulevela 1180. izdao to re’enom Ibrahim Holifi Bo8njaku zapovijedam, da tu upraznjenu sluzbu tokijskog Scha zauzme i vr8i i kako se do sada desetina od navedenih sela 2a izdr- Zavanje te tekije primala, neka se na taj natin i odsele prima i napladuje. Nare- gjujem dalje, da se ovome mome carskome berata niko ne protivi niti mu ilkakve smetnje stavlja a priniite na znanje i prema tome postupajte. Pisano 20. dan diemazul shia 1180. (= 1766. god.) u Carigradu. XXXII. Mekteb Hadzi Osman-bega Dzeneti¢a na Bistriku. Na kraju Bistrik mahale stoji na lijevoj strani uz Bistrik Dienotiéa Hadi Osmanbegn mekteb. Hadai Osmanbeg napravio je ovaj mekteb pred svoju smrt i naredio da se ukopa u dvorittu njegovom, gdje je i ukopan s nekoliko @lanova svoje porodice. (Slika 57.) j visokog earskog berata: Slika 57. Déonetiéa mekted na Bistrika Mekteb je bio joi prije éetiri godine od éerpiéa, stara zgrada, ali ga je vakufska uprava srudila i iz temelja sazidala novi muski mekteb, kome nema para wu nasem lijepom Sarajevu. Ovdje donosimo merhum HadZi Osmanbogovu vakfiju s kratkim sadrZajem.— 21 oh ole gt ol GS Segoe iba ls blac SG Ede pa Mg) PIKE Bye he fe DLs slylally SSVI atlas OSU J 4B A Lg Ld UST cole dl pal alets dT es dlabl yale fata Shay Gob fad plge Wg 9d ieee DA! oe E74 (Del elrly dee O19 (KE! Glel oserg ye Gem WOKS) rat 3 ¢ EB m7 is 293 pets aly OW ge aly opie As el gat ee y Capeh abl ree Does gyro IG Soy hy Al gL a. a) par SSN at oh oles pl Sybd A pede git Gay wade Sle ge pBige daly! OY 22 SS ee Fo ollie Gigs ee ge lis Shee ss Seal ge od 5s) bl eye Gym CS Saal Gary Or tA ge Shs ral deal SLL VE Gl oye 0589 SC OF eld SI poe sa! gis GUlsl 3 Je 1 Stl GT alge Blame Sib Ody) FEB 1S G32 OF Bo 5a) Slay Blutllg--al SNe eH ay asd cay oe Bly wy 13 gl: EH par Gad! lene yd Gb GALE Ks patgllar GING C59, DEVE ge sth) Godt Ue wate soll 2b Mee y clade obs b sly SHI ALYY susll doy Gl “oJ oF = rakes 5 25 daly! pol. AS de hy vial lds Spe a8 Mag By aed SV yl gel ge GM CL AV gat leys I BLL egllatge Gly Cailge A Se b PLey ce yy) cH ne Bs GE By bre lei Et Oe Got pee sal de Gas SEY cH B ge GF Nely ple gee Bol aya J aebl 6d yt gt bled os es Be Sl olybt wate SE asks Gail on ye alal Pete re obs vs ra Jee LG dae by aoe dang? aly) OS bey ycey SH eee aeeee eer ere ei, Pd Daye a yeealy he cl poke Agecht Bess ra Sh Njcudar Fle ae ens! et salad BL lagi kl wal Balokeskuele art et sede bles esr blec th) gailach ale be de 5 PN eabale Gt NGS oli gl so ees. »Vakfije Hadzi Osmanbega Dyenetida, sina Alibegova, koji se odnosi na djetatlsi mekteb. Hvala bogu, poznayaceu svakog yremena, nedoseZnom od propasti i prolaznosti; neka je selat i selam Muhamedu, koji je obdaren najijepSom éndi i nagelima, i nje- govoj kuénoj cbitelji i onim dragovima, koji su bili postigli vrhunae znanja i sreé Osmanheg Déenetié, sin umrlog Alix Uzrokom je pisanju ove oporuke slijededi: Ha bega i stanovnik Cokad#i Sulejman mahale u Sarajevu, opunomotio je ispred sebe za ovitovanje i uknjizenje nize slijedeceg oporutnog zayjeta Dervis Ali efendiju, sina Alina. stanovnika Peltek Husamudin mahale u Sarajevu, koji doxavi ligno pred ovaj Seri jatski svjetli sud otitova, da je njogoy viastodavac za nize slijedese uvakufljenje postavio mutevelijom svoga sina, konji¢kog majora a prituvi, Alibega Dzenetiéa, te u prisustva ovoga kao punomoénik vakiloy o@itova slijede¢e: Moj vlastodavae Hadzi Osman beg Dienoti¢, shvatiy biée ovoga svijeta i nadajuéi se vjetnom ufivanjn na onom drugom syijetu, odvazio se, da uéini i izvr8i dobrotvorno djelo te je u svrhu toga zavjetovao jedno zemljiste, na kome su napravijene dvije sobe u Mehmedbegovoj mahali, u granicama s jedne strano zgrada Babiéa nadljednika, s druge i treée zgrada i basa nailjednika Abdulkadirbega a s Getvrte put, zatim dva duéana sa miljéevima uulici staroj iSektiskoj, koji granite s jedne strane zidom magaze njegova vlastodavea, sa druge Dervis Ibrahimovom magazom, sa treée praznim zemljistem naSljednika Abdullaba AXek¢ije asa Getvrte putem, na koje se nekretnine plaéa Isubegovu vakulu 392 akée godisnje stare mukato, a osim toga jedam duéan i za legiima ovoga jednu magazu u staroj tarak- Giskoj Garsiji+) u Sarajevu, Koji granidi s jedne strane duéanom merhum Hadzi Salih ef. ‘Trebe, s druge duvarom magaze Kasubia a s trede is tetvrte putem, na koje se nekretaine plaéa godinje 156 akti stare mukate Tsabegovu vakulu a odvojivsi ove nokretnine od svoga cjelokupnog nepokretnog imanja, ustupa ih na dobrotvorne svrhe i za navijek ih u to ime stvarno i istinito zayjetuje uz slijedece uyjete: da se od navedenih zayjetovanih 1) Sada. Kundordilukevemiljista sa strane miljéa i zemljista Abdulkaderovih nailjednika ostavi u duljinu dva- deset i sest arkina a od strane puta tri arsina zemijista, u svemu dakle 338 kva- dratnih a groblin on, kad na, te da se na ovom odvojenom zemljistu napravi groblje i da se u tom 1 dogje sugjeni gas da umre, ukopa a poslije njega da se i nje- gova porodica u ovom istom groblju sabranjuje. Da se od one dvije gore spomenute uvakufljene sobe sagradi djetacki mekteb a na preostalom zemljiStu da moze mualim koji bude u ovom mektebu, za svoje potrebe sijati zclen i druge usjeve. Dalje, da je dotiéni mualim, koji bude u ovom mektebu, duzan svaki dan za spas duse vakifove pronéiti po jedan put ,jasin xerif* a po tri puta ,iblas‘, da pomenute duéane ovlasteni mute- velija svake godine izdaje za primjernu kirjju u najam i da od one najamnine najprije plati propisane godignje pristojbe mukata nadlegnom vakulu, da od toga ove duéane po potrebi opravlja i popravlja a od ostatka ovih prihoda, ma koliko toga bilo, da od 6 akti Getiri akée dnevne plaée dajo mualinu, koji u ovom mektebu bude nanku predavao, jednu akéu da zadréava dnevno mutevelija za opravak mekteba a jedna akéa dneyno da se izdaje kao pla¢a muteveliji, koji bude u ovom vakufu, Dalje stavio je uslov, da njegoy sin, pomenuti Alibeg, bude mutevelijom ovoga vakufa do svoje smrti, a kad on umre, da to pravo pregje na njegovu musku djecn s koljena na koljeno, a kad bi ovi izumrli, da mutevelijom izabere i imennje dotiéni Serijatki sudac, koga on 2a sposobna i podesna po svojim bistrim nazorima pronagje. Izgovoriv ovlaSteni puno moénik revene uslove, dodade jo’, da ove uvakufljeno nekrotnine predaje bes ikakvih tereta i nameta na raspolaganje i upravijanje pomenutom muteveliji, a ovaj potvrdi, da ih je kao mutevelija na raspolaganje primio, obeéavsi, da ée sa njima upravljati kao i ostale vakufske mutevelije, Kad se gore napisano sve dovrsilo i htjelo da se privede u zako- nitu valjanost, pomenuti dervi8 Ali efendija, kao ovlasteni zastupnik vakifoy, oprovrgnu svoja oBitovanja na drugu stranu i rete: Ja odustajem od uvakuvljenja ovih nekretnina, istvar smatram spornom, jer po propisima i nazorima velikog imama Ebu Hanife Numana ovo uvakufljenje nije istinito, premda se zma, da se nekretnine ove vrsti mogu uvakuliti; ali posto se ovo uyakuflenje smatra kao naruteno, to ja od njega odustajem iu ime vlastodavaea trazim, da mi se u posjed i vlasnistvo povrati. Na ovo prisutni muteve- lija odrjesito odgovori ovo: I ako stvar tako stoji, ipak po propisima i nazorima velikog imama Muhameda, sina Hasanova, ovo se uvakufljenje smatra kao stvarno i istinito a po nazorima drugog imama Hbu Jusufa uvakufljenje smatra se kao svrSen tim se rekne, da dotiéni yakif to i to uvakulljava: s tih osnovanih razloga ne mogu dozvoliti, da se uvakufljene nekretnine oporusitelju vrate, nego zahtjevam, da se © tome izrete osuda. Raspravljajudi Serijatski sudac, komu neka da Bog moé, da teke stvari Iahko rijeSava, uzev8i u pretres sve gornje navode, izrete osudu, da je ovo uva- kufljenje istinito, potrebno i ublovi da su stvarni, te da nema moguénosti, da se oporu- ‘itelja povrate, nego se ovo uvakuiljenje zakonom osnazuje i ovom osudom potvrgjuje. Ko bi ovo oprovrgnuo, neka ga Bog na strainom sudu kazni. Pit dan zilhidzeta 1263, (= 1846. god.). pSvjedoci ovoga : Mula Ahmed Buljugija, Fejzulahbeg, Hadzi Muharembeg i ostali. XXXIV. Careva, Latinska Cuprija i Gumurija. Careva éuprija, Jok prije nego li Osmanlije osvojise itavu Bosnu sagradio je tuveni dréaynik Gazi Isa beg u Sarajevu jednu drvenu d%amiju na istom mjestu, gdje i sada stoji Careva déamija a prema ovoj sagradio je drvenu éupriju na rijeci Miljacki.Kad je Sultan Fatih Mehmed han 1. u Bosnn lino dofao i osvojio cijelu zemlju, do8ao je pred njega reveni Ga ju je sagradio. Od toga se vremena déamija i éupr i Isa beg, da mu se pokloni i predao mu dzamiju, sto prozvake ea vena éuprija obarala dok je nije bujica rijeke sasvim unistila te je w mjesto ove, godine 916. 0,), Gaai Husrevbeg, sin Abdulgafur begov. naginio od lijepo tesanog kamena nov kamenitn éupriju, (Slika 38.) om. Po vremenu ova se je Slike 58. Cazeva apr. Prigodom velike poplave godine 1038. (— 1628.) i ova se éuprija pornsila, a poslije toga do godinu dana popravio ju je i opravio o svom trosku sarajevski posjednik Hadzi Husein aga Harad#lija. Isti udes zadesio je i opet ova kamenitu éupriju godine 1206. (= 1791.), te je poplavom pornkena, ali godinu dana kasnije popravio ju je o svom trotku sarajevski trgovac i dobrotvor Hadzimustafaga Beilija a onda je éuveni uéenjak i ulema kadij- skog reda, Mehmed Déudi efendija Cohadzié, stanovnik Hadi Tsatove mahale u Sarajovu, u Gijoj je porodici bilo mnogo uvenjaka i kadija, spjevao u slavu opravka ove éuprije jednu pjesnitku kiticu, koja je uklesana bila s istotne strane u korkaluku '), Ovaj natpis glasi (slika 59.): Slika 59. Natpis Careve éuprije. ‘To jest: ;Gosopodar dobroginstva i prvak darezljivih ljndi, a to je Hadzi Beslaga, vrijedan lijepa_spomenika. 4) Na sredini Goprije bijaie mala ibocua terasa sa kamenim klopams, an Kojima bi 20 prolazniet odmarali. To jo takozvani korkaluk.236 Jgleday kako je nenadana bujica ovu éupriju porusila, za bozZiju jubay ju obnovi Kad mu bi sugjeno, da je s pomodu bozijom dovrai, Dandi itice dva datuma. Beslina éuprija zaista je stalna kao Aleksandrov zid; éupriju lijepa napravi BeSlija Hadi Mustafa‘ god. 1206, (= 1791 Isti Hadzi Beélija napravio je i tri duéana Ieraj ove éuprije = istone strane Miljacke i uvakulio ih za popravak podova ispod éuprije a na to odnosi se serijatski hudiet. nUzok je pisanju slijededi: Posto je prije dvije godine botijom prividnosti usljed poplave i velike bujice rijeke Miljacke u Sarajevu stara Careva éuprija na ovoj rijeci vie o@ polovine porusena i time narodu prolaz i promet sprijeven te je zbog toga narod u velikim poteko¢ama, obnovio sam godine 1207. (= 1792.) od svoga Gistoga imetka poplavom poruSene dijelove ove éuprije i éupriju iz temelja uw staro stanje priveo, pa posto su i podovi ispod ove éuprije Gesto puta izlozeni trulezi, to eam i njih opravio i popravio. Osim toga sam sa desne strane ove éuprije na praznom gemljisin naginio tri duéana ito: jednu ckmekéinicn i jednu astinicu a na lijevoj strani iste jednu bakalnicu te sam zavjetovao, da se od kirija ovih duéana odvaja koliko treba i da se za opravak i popravak ovih podova potrosi, I zavjetujuéi ove duane za navijek, pridréayam sebi pravo, da ja budem dok sam god u Zivotu mutevelijom ovoga yakula, a poslije moje smrti da bude mutevelijom ovoga vakufa moj stari iskusni i vjerni sluga Fejzullah Bajraktar, koga ovim dokumentom imenujem mutevelijom. Kad se svi gornji opravei i popravei obave, Sto preteée od prihoda ovih duéana, to ostavljam mwuteveliji pome- nutom na raspolaganje i u Xo god ih on potroi, to. ma priznajem, te se zbog toga ovi zvanitni dokamenat napisa i pomenutom muteveliji predade, da ga gdje treba moze pokazati. Pisano 15. Sabana godine 1208. (= 1793.). Svjedoci ovoga: Hadi Mehmed Ablagija, Hadzi Abdaga Boiga, Taubeg. trgovne, Mehmed baia Turbe, duéanski Kom- Sija, Osman aga Hasanovié, Muharem baa, ekmeséija, Mustafa, sin njegov, i dragi.“ Ova éuprija poragena je prije nekoliko godina a gradska opéina navinila je modernu od betona, pomaknuy je nekoliko kora’aja blize u os Konak ulice, Uslijed poplave porusene su godine 1206. (= 1791.) sve sarajevske ¢uprije, a da se namaknu prometna sredstva sagradio je tadaSnji dobrotvor i zakupnik tihmisa, Had#i Nuhan Bitaktié, prema svome tahinisu, a izmegju Careve i Latinske éuprije jednu drvenu éupriju, koja je do prije etrdeset godina na istom mjestu postojala, ali je sada davno nema. reve u dyije Latinska éuprija. U sidzilu broj 2., godine 973. (= 1565.), piSe, da je malo prije ove godine sarajevski ajan, po imenu Ali Ajni beg, sagradio ova cupriju od kamena. Godine 1206. (= 1791.) porusila je nagla bujiea rijeke Miljacke ova éuprija te je ostala nokoliko godina rugevna. Kasnije je sarajevski trgovac i veliki bogaia’, stanovnik Nedyar Hadii Ibrahi- move mahale (Mjedenica), Hadzi Abdullah aga Brign, sin Ibrahimoy, pred svoju smrt odredio tredinu od svog imanja, da se potrosi u dobrotvorne svrhe.27 — Kada je god. 1212. (= 1797.) umro, doSli su sarajevski ajani, ulema i ostali ni pred Zorjjatski sud i zamolite dotiénog kadiju, da se od gori vasijeta Brigina ponovi ova éuprija i od kamena sazida. Molba sarajevskih gragjana ima ovaj sadvéaj: avedenog Soa Hy E> San Vege as cnesaay (Slat GIA! Seetey ule ae Ole bate pAb Ce gi Gaal rallye bay pr 2 wk ee pt Je aoe’ lf Ge ie ak @ Bg odttee Nps CEH cou Osa! Oleh phe ale Ob ©, sip Dl x 3 etl Wy Gil oad SE EE LE SG ae Snr darler! oY! pars, Agee ol alas cb Gis do ty oul HEE oye y, Qld Enns creg eda) GR! Soe a hie gy SIL Ll ege sy LS ee jae g pls clale Jl> Hye gery. NE yey Goll gle orl Fa dee, dLasty sth CYa! ble Sule an A oda S yey oly BY, Gabe Lae i 3 slams Gate oat a3) gb) GF 5 ab wate ee shane LAR GNF yoy 238 ye od Gols! : : ox 3 ol Sead phd solrye Hid cles dls eae oe Seu a. oe YL ald gly Ss) bel abe Spe pled Ug) way! pel ee sbll Mes Stl Sage pal lal Sh kat 21S) sale wey »Preuzvigenom Gospodinu ! ~Sarajevski odligni gragjani, kadije i muderisi dogjose osobno pred ovaj xerijatski sud i izjavise slijedede: »Prije nekolike godine nabujala je veoma rijeka Miljacka, koja teve kroz Sarajevo, te je potopom mnoge Stete uéinila i tom prigodom do temelja srusila kamenitu éupriju na njoj u Carevoj mahali u neposrednoj blizini begluka (danainje Franje Josipa Kasarne) te je naa Zelja, da se ova poruéena éuprija obnovi S toga smo naali za shodno, da se ova éuprija podigne dobrotvornim legatima nedavno umrlog Haddi Abdullaha Brige, tuyenog dobrotyora, koji je treéi dio od svog cjelokupnog imetka ostavio u dobrotvorne svrhe i za izvréioca ovih dobrotvornih djela postavio Ahmed Bajraktara Diirana a nadzornistvo njegovih dobrotvornih gragja povjerio je nama: 8 toga smo mi jednoglasno zakljuéili, da se za gradnju ove éuprije dobave najyjest majstori, a ti su neimar Risto i njegovih Avadeset drugova zidara, koji stanuja u varosi Ljubinju, to je nuino da se ovi za gradnju ovo éuprije So prije dobave i da im nadnice po Garvijskoj vrijednosti plada odregjeni izvréioe oporuke dobrotvorea i da se 4u tome smishu Ijubinjskom kadiji poSalje visoka naredba. Po zahtjovn g odlignih gragjana podastirem Van pismenu Zelju i Pisano 23. dzemazul ahara godine 1212. jevski m. p.4. olbu. 1797.). Hasan Esad, kadij: ri navedenih Na ovu prestavku izdao je tadasnji bosanski guverncr Mustafa pata. slijedeéu Dojruldiju: Ye Wag ly eb gees stl no eat 2 6 esi ond SaBl Gad gl ML or 0 She LS Sil ale y Gra ly! early Ip! oaemtel oy 0 woo: Sdeclad lol o © sal Bly a Sopat) Staly dls ala Line pail Ty ors) lbzy 52346 WVe oS tliag l4i Gy pe peed! cakes tt ieee ot ed ,Gospodinu Ijubinjskom kadiji i upravitelju Kotara. 372 BI 9 clon s lel Kao Mo je u Serijatskom ilamu napisano, naregjujem Vam, da Sto prije spremite Avadeset zidara sa pomenutim neimarom u Sarajevo a njihove nadnice plagati ée se od strane izvrsioea legatova i da u tom poslu neoklij pPisano potetkom redieba god. 1212. (—1797.).¢ Kad su ovi zidari u Sarajevo oli, sustavio je reteni izvrSioe Jogata u prisustva sarajevskih gragjana i majstora provaéun za gradnju éuprije i nokolicine duéana i soba nz nju, od kojih ée prihodi sluziti za buduéi popravak ove éuprije, ‘aj proragun glasi ovako: Za UiSdenje bastartije . . . yo a}. s ” 86 greta — para, za trokak izvagjenog materijala asesne coon in vole As natalie? ah Ong » fidarske nadnice, kojih je bilo 2419 use Stuer « go, UNE RB SE eh BU age Eitieani fase es Sh eke ew Os - Stee oie aarimases mnadaicanporOOsard 1. « tra ooes = 12 komora pob grofs . 6. wee ee knjigonosi 2. put plaéeno . ees deBry all za nadniee zidarima za 1081 a ienah SPSS ie EG RRL RAN Zep eat a » 1460 nadnica izdato . . SURG Geka aden 4 seh GOS te MPRpT ee fil ridarskom Gebaji 2a 99 dana Biganie!tinuesernwladeg, opbay galas 2 za kre’, irgato i drogi materijal =. 2. 2. 2...) 68 oy » erni barut izdato. . ee 1 REED sei Hosihiirs sidavikom’cn Avifo"duge Weljineiiadats 001 0 Ne MMMM RON |) cul ridarima i nadniarima dato peskefa. . . 2. 2... . 20, — y za ridarski teferié dato i onialiaheateaabey ReirapGo soles Wirirenodifte’ sidare ‘dato! rok ey Slo ee enna Ch vale! opet a prenoéista dato . J ques eames ea nig ST, quttalsrAn Jovanu neimara 2a 76 nadnica indato. . =... . . . . 1d, 20, Maksimu kovatu dato... . oh camel se seta eae za 12 testera zidarskih 3 oO ERTS eng » 421), oke grove) oe, 1 pal2004 velika kolea izdato + 324 komada velikih hrastoyih kolaca dato > 141), tovara hrastova drveta po 21 p. na tovar > 140 velikih smréevih drveta dato dato 250 srednjih smréevi deve’ fa dato 06 komada hrastovih d > baskija mera. 312 velikih podnica . » 800 komada treniea > somlju i pijorak u 1769 tovara dato Abmedu ‘Taséiji i njegovim drugovima dato Grgi 'Tastiji pla¢eno ‘Trifku Tastiji_plaéeno 2047 komada sedre plaéeno » 263 oke olova dato 489 tovara kreta . a 390 tovare kamena 2a kaldrmu i duvarove . kre’ opet dato gvoigje i Klince 83 tezgere 6 pletenih kola nieta : irae fuckin) ardkepe @audima i radnicima. bal za 2179 komada Sindre » tavanske daske » 196 oka éetena Hiasonagi usdzornihu lobia dato Z dato pisarn, ito je na éupriji napisao natpis . plageno klesaru za natpis : za zemljiste s desne strane plaéeno > vemijiste s » troiak avanitnog izvida . 2 2... dato Hasanu bajraktaru za 130 dana nadzora . za vanredni troak dovréonje dvija kuéa i zu doremid . jeve strane 280 B54 435 130 300 562 ,Svega skupa potrokeno 2a sidanje ove nove duprije i okolnth zgrada 13.43 groa, koje je potrosio Ahmed Bajraktar izvrSioe legatov. sume od ;Napisa ovi raéun sa znanjem Serijatskim i sarajevskih prvaka sarajevski kadija Esejid Mehmedi Sadullah Numanpaaié‘. Ovaj raéun zaveden je u sidzilu broj 38. na strani 144. Po svr8etku ove éuprije spjevao je Mehmed Emin efendija Isevi¢, tada glasoviti pjesnik, ovaj tarih (slike 60.): aeSlika 60. Natpis Latinske cupric. »Dobrotvor zapovjednik mrtve strage Abdullah Briga napravi ov porusenu éupriju za botiji hator. Promisli na bogata’e, pa ih memoj spominjati sa zlima, jer se oni iza smrti spominju po dobroginstvima. ,Ovaku jednu porusenu éupriju, koju nebi mapravilo stotinu siromaha, napravio je on jedaom oporvkom svojim imetkom, ;Hodi Emine, ne sakrivaj znanja, izgovori joj datum: pKada god pregjeX preko éuprije, prouti Hadai Abdullaha blagosloy iz svega srea, God. 1213. (= 1798.). God. 1803. (= 1886.), kad jo uz Miljuckn nadinjen kej, prosirilo je ovu éuprijn gradsko poglavarstvo a plova sa tarihom tada je dignuta. Ova se éuprija zove ,Latinskom* zato, jer je s desne strane Miljacke od day- nine bio takozvani Latinluk, u kome stanovase katolitko Jiteljstvo Sarajeva. »Cumurija.“ Nize Latinske éuprije, gdje se nalazi dana’nja Zeljezna éuprija, koja narod zove Cumurijom, bijase mala drvena éuprija, koju je sagradio sarajovski ajan Hadi Hasan. Nju spominje ovaj serijatski hudzet, koji se nalazi u sidzilu broj 2. od god. 973. (= 1565). : bee Gl pe LF Ae MSS atl pe kA 2S ol cu) dy aFl OY gle As yet yg Asly> Apenny Lely aly ghlers Eogiss oly! vl slid! as nt ke wade SAG a! ehsts of SMB oye SNE NSS 1S or oe Sor) o Be! Me gs geil iy ave Sy 2! AKT Ue 2 Aa sl gy UNE bel Gat aS Ey ail gs Hy dl WE eats LS ot aye «oe Ie red Tok ees lies— %1 — Sadréaj: gAses baa!) u gradu Sarajevu, Ahmed, sin Orutov, dovodi pred ovaj fe sud Ivana, Kudraga, Mihajla Dragiés, Petra Dragi¢a i Simuna, sina Martinova i drage te veli slijedeée: Pranei (Latini) franaéke mahale prije su obedali, da ée obno¢ Suvati éupriju Hadzi Hasanovu te sada trazim, da im se strogo naredi, da pomenuta njihova mahal po noéi Zuvaju. »Kako stari Ijudi vele, ova se duprija prozvala zato ,Cumurijom®, sto su u stare vrijeme donosili bakali garu o@ éumura i bacali je pod ova éuprijut. XXXV. Bakrbabina déamija na At mejdanu. Po’ay od At mojdana — danas Franje Josipa I. trga — zapadn, bijase jedna koja se zvala Bakrbahe Hadzi Alije dzamija a narod je zvao yna At mejdanu’. je bila od éerpiéa ozidana i pokrita Simlom i deremitom a svojom velitinom i prostorom spadala je megju najveée. U nje bila je kamenita minara a minber, éurs i musandera od drveta bili su krasno izragjeni, Na desnom i lijevom duyaru bilo je po Sest prozora a od kibleta i sola po éetiri prozora. Sofe su bile veoma prostrane i ogragjene finim parmacima, nad njima su stupei aréali krov. (Slika 61.) Slika 61. a Dismija Bakrbabo Hadi Alije, 6 medresa Mi jo Hadi Smail efendije. Pri ulin u dZamiju, na desnu stranu, bile su Avije Esme a u dvoristu dilo jo Sest Sesama, koje je po kronici Mula Mustafe Baxeskije bio napravio neki Hadzi Ibrahim 'Tulié a kasnije ih popravio Hadi Arif aga Bitaktié. Hadzi Abia Bakrbaba podigao je ovu déamiju godine 951, (= 1644.). Minara je bila velo majstorski i yjestaéki napravijena, tako, da joj u Sarajevu nije bilo ravne. Kraj dvamije, do samoga dzamijskog harema na sapadnom kraju, sagradio je isti dobrotvor i jedan djevacki mekteb, Da li je’ kakve gotovine za odréavanje @amije i mekteba, ostavio, to nisam mogao pronaéi, samo sam naSuo u sidjilu od godine 4) Nodni suvar eitavog grade262 .), da je neka Fatm \jade akéi gotovog novea a tadagnj Ove godine bili su imam i hatib J hanuma za reteni mekteh zayjetovalu nekolike mutevebija Rizvan halifa davao ga je na kamate. ustaia hodga a mujezin Memi Halife, sin Hadzi Sulejmanoy, Taa toga je ova diamija neko vrijome bila rusevna, te ju je obnovio Hadéi Mehmed Medbesarovié (medbesar znati dalekovidac), stanovnik pomenute mahale. Ovu okolnost tvrdi merhnm Gose Halil pa’a u svome iskazu predlozenom porti godine 1112. (=1700.), gdje izmegju ostaloga veli, da je nova déamija ua Bakrbaba mahali navalom inovjeraea iagorjela, ali su iza kratkog vremena ovu diamiju obuovili stanovniei mahalski, Za njezine potrebe zayjetovao je isti nokolike hiljade akée gotovog novea, koji se spominje u mutevelijskim raéunima, koje éemo nige navesti. Ovoga vremena bio je u ovoj dZamiji imam nekakav Mehmed Halifa, hatib Ismajil, prvi mojezin Mehmed, a drugi mujezin Ismail Jedan hudiet, koji se odnosi na oyu déamiju glasi ovako: Godel LaSalle o By asl oy eT Galil Be dle Saal vos pS CE IS Sate MG eal ae Us coils By 28 CL ol pee ole ie olny dz GLE onl te Os cto ye lA eA GY apes Ge Tb at cL oa tigL 3 Pap oS ome Ch Ms el CI Ae cla acallel gle od al Boeny dle 9 BSE Uy Jes tle & dlrs Fo rst db ota oF 3 else, Ay, 1 789 Igeo eda! Dkets gem oy cides er or GYa ves Gee ty Jel: GIIl+9 o9F & ome Oke oe 5 the ask él sable Che OWA Gal ato, Dee OV doe BL oo y ye By yal hee tel LeW oye 37S de By Sle CT Hb LF eal hole GA ATL Beal foe? NUT gb Isis vl C27 foe Sl aby LS ee wlac_el ot wet SN oo Ath! La Cc Alla SG « Kel os Yb abl ac 2 \yeo 2B gn wo oa Es eines SGN) is gaggle gly Jl EY sghae ow a Il, byez Kl i F Ub Qty, otal) Clb ace alle hag Pals Van 2 G28 Ale AE IG gore 6 Ul IF Aa OY! DNs ols) gotten Gd dbz oe 2 Gb ols Sebl Gree Al eV WL cg Fabs! PINGS age or cL apy gar 455481 Gals Slay shel Byvyge GET EL, eatT FAs alle dle dhe ys Saal | Veh Ae SOM Mgt ice dr tills ebhS vue cals! OS Olle ;Mutevelija poznatog sarajevskog dobrotvora Had#i Mehmeda Medbesaroviéa, Hadsi Mahmud, dosao je ligno pred ovaj Serijaiski snd i optuiio stanovnike opéine Kijeva, kotara sarajevskog, i to: Hodiu Abdulkerima, imama, Holila Hasanoviéa, fly Bb gaa268 Abdulmumina Baliéa, RedZeba Mehmedoviés, Mustafa Hus , Omera Sulejm: Derviga Huseinovida, Sulejmana Hasanovié Sabana Osmanoviea, Derviga Ibrahimoviéa, Mehmeda Mustafiéa, Huseina Osmanovi Hasana Mahmudoviéa i ostale iu prisustvu istih rekao je, da je bivai mutevelija pome- nutog vakula Mehmed cffendija Gjumitié od imetka vakutskog pozajmio u gotovom noven Omer begu Sinanbegoviéu iz okrugja hereegovatkog, sumu od 60.000 akée, pa posta je pomennti duknik Omer beg Sinanbegovié umro a ovaj dug nije isplatio, a za osiguranje ovog duga jamtili su gori pomenuti stanovnici opéine Kijeva, trazim, da se taj dug od njih naplati, pOvaj navod tuditeljev tuZeni sasvim porekoSe i zato se zatrazise od tu%itelja svjedoci; ali posto on izjavi, da za dokax toga duga nema sviedoka, to se ponudise tuzeni, da poloze prisegu, da nisu bili jamei i platei toga duga. Ali oni uskratiSe polaganje prisege i zatraziSe, da tuzitelj mutevelija Hadzi Mahmud polo¥i prisegu, kako ovaj dug od umrlog duénika Omer hega niti putem Serijata, niti kojim deugim naginom nije naplatio, Sto tuzitelj i udini iu tom smislu prisegu polodi, na osnovu éega tuzeni budu osugjeni, da plate utuzenu svotu od 60.000 akée, sto im bude saopéeno, pPisano 21. Sevala godine 1095, (= 1684.)*. Slijedeéi hudzet svjedoéi nam, da je Hadzi Mehmed Medbeserovié uvalufio za ovu déamiju gotovine. oad ae SUN Sot » SVs) ee dS ob FH 39 de SFI Ot 5 ds! ols By oF qlblecld pate dlp ale tu Bed bt HE Gall oe oy Gail kL ISL ily Acedgnlge 2d U ghee aly gore amlal pede ev sl By lyeo to o5 sh 455 GAT Ae, gal Os! JeVi ye doeye Sia GL goes he pall oy Gaal OT 2tide By ke be es Ae ey _- ily by 2 oS ck Gh JeYl ge dealt G wl Eo lal adsl hers lye oye phe GET jy 53h he Gol Seay Set MEL os! CF ot gil dt slit oS as gagglee Lgl oyilg! Sip oa! let ool] ah! Clb jayoes A les Ajel Jyse oat Bint Wl Salpll eV J 39992 iy Sle goes 5 we pail &. 192 Slat hgh: Y! Uae MEMES. 5 oie samme aamecyee C9 alr Sem ot liam sy BS FAL YA Sil alae Sp orale woe dt Spt sys glad GET Ae gatos) Se gle Vi ge Bale bates Galea pall site ay foay tegeh ye i nthsl oe chart an ob Kab! ce pb Sole tule cy Se Mos o Sas on gle onlen Fe ys soa) Fe Sus GIR ea aye 0 Sah Gash Gls yb Sd oteje ale Ly oe OH be ish Wey coe Mutevelija vakufa Hadzi Mehmeda Medbescroviéa u Sarajevu, Sulejman cfen- dija Tsevié muderis, dosao je ligno pred ovaj svjetli Mihajloviga, stanovnika Latinske mahale u Sarajevu, i ovoga tio, da mu je prije izyjesnog vremena od vakulskog imetka posndio u gotovom noveu svotu od 13.000 akéi, da mu na ovn svotu daje 1800 akéi godiSnjih kamata, kako sui ugovorili i kako te kamate odgovaraju Serijatskim propisima; a posto su za tri prosle godine kamato narasle na 3900 akéi, trazim da se iove kamate sa glavnicom od tuzenog Miée Mihaj- loviéa u korist vakufa naplate. Na pitanje tuzeni Mico Mihajlovié zanijece ovaj dug sa kamatama sasvim a sa dokaz toga duga zatrazise se od tuditelja svjedoei i on pred ovaj sud dovedo Mehmed Hilmiju, sina Mustafe Gelebije i Osmana Celebiju, sina Rizvanova, otmjene muslimane, Koji na stavijena im pitanja dadose slijedeée ofitovanje: Prije nekog vremena wzajmio je u prisntnosti na¥oj tuzeni Migo Mihajlovié od pomenutog vakuiskog imetka svotu od 13,000 akéi i pred nama se obyezao na pozajmljenu svotu plaéati 1300 ake godiinje kamate, s toga dakle duguje on doista sa kamatom od tri godine pomenutom vakufa 13,000 akéi glavnice i 3900 akti kamata. Mi to znamo i tako svjedotimo. Po’to se ovo njihovo svjedotenje kao istinito potvrdilo, to se osndi tuzeni Miéo Mihaj- lovig, da plati pomenutom vakuiu svotn od 16.900 ak@i i ova se osuda izdade. »Pisano Koncem safera 1107, 695). Godine 1262. (= 1845.) zavjetovao je nekakay Hadyi Mehmed Bitaktié, sin Fazlulahov, iz Bakrbabine mahale ovoj d%amiji jedan svoju magazu i sobu u Halatima ulici, Njegova se vakfija nalazi u 80. sidailu u kutubhani Careve déamije a datirana je 27. Sabana 1252. (= 1845.) Mutevelijom svoga vakufa imenoyao je Hafiza Mustafa ef. Furdu, sina Abdulahova, a objekt vakufa bija’e magaza ius nju kirajdaijska soba u Halagima, koja je graniéila magazama Mula Hasana Pomaje, Mula Hasana Tokiéa, Hafiz Hasan ef. Had#i-Jabjactendiéa, vakufom hrvatinske Sesme i javnim putem, a plagalo se je za nj mukata Tur-Alibegovu vakufu, Od prihoda vakufa imala se placati najprije mukata, dalje imamu Bakrbabine dZamije godifnje po 50 groSa, dvojici muje- zina po 10 grosa a osim toga imalo se kupovati i paliti svake godine po jedna mukava od 4oke. Sto bi preostalo prikoda, imao je mutevelija davati na kamate od 10—11%/p a time popravljati zavjetovane nekretnine, 4 Nekoliko godina kasnije zavjetovala je Najila, kéi Ahmedagina iz Ajaspatine mahale neke nekretnine u*Sarajevu i okolici a jedan dio namijenila je i ovo] dzamiji Iz vakuiname u 85. sidiilu, str. 76, pisane 5. Sevala 1266. (= 1848.) sazmajemo, da je objekt vakula desot dijelova od njenih 32 dijela duéana i magaze u Sarajevu kraj Careve éuprije i mlina u Kobiljdolu, dZematu butmirskom a osim toga 3000 groSa gotovine. Mutevelijom imenovan je Had#i Mehmed Semiz iz Hadie Kemaludin mahale aod prihoda imao je davati vajizu, koji ée propovijedati u Bakrbabinoj daamiji, po 100 grofa godiinje, potrositi po 50 gro’a za mukavu, koja ge se paliti uw istoj dzamiji, a za spas njene duge i njenih roditelja imao je kupiti 0 svakom kurban bajramu po B oyna od sto gro’a. 150 groSa opredijeljeno je za popravak uvakuiljenih predmeta a ostatak dopao je muteveliji kao plaéa. Ova je déamija bila vrlo siroka i vidna. Godine 1295. (= 1878), u vrijeme okupacije, uzeta je za vojnitko slagaliste te je kroz nekoliko godina ostavsi bez rijatski sud iw prisustva Miée265 — opravke i popravke dosla susvim u pornkeno stanje i najposlije god. 1312 oborena sa munarom, Gore spomenuti mekteb je vakufska uprava oborila i na zemijistu istog podigla je golemu vakufsku zgradu. Ux harem spomenute d/amije, na istotnoj strani, napravio je g. 1154 Tsmajil efendija Mi 1741.) ja jednu medresu od deset soba, koja i dan danas postoji iu njoj se uti. Za uzdr¥avanje njeno uvakulio je nekoliko hiljada ak¢i gotoveg novea i jedan han u Matkoveu, So razabiremo iz ove molbe: Gopae cal pail day lS ple Le Va Say LB Mee gele y> am ee shde pet le Ved y Ri Els PE Be Sooy SS ph Mes Oy ls! fle Wl Dols cals UUs o> $93 Be sy oh Vos O98 yobl SY gl c Aatte YE cole lb Sek. ct = Va! etl CFI aly dete GBy vy 9 cod gh Gil gale bE AE nub 2b lye ser obs wT GM par jad We Shey ae 03h) eT yaa Shh cb 5s re aslelilys a Myo ts y wopSeode Edy US y ley NS Goma chs Se teoz3y wa) orl) ctl ge 7 F tle SN yo dbs Glige Olea! Glee oly tas eg pam gale past gale glys clots we ya ee Se bo Nop gm Ge SA ode SU ag SL ga Jel s sto ¢3! G5 sll oo lane »Preuzvikeni gospodara, milosnite uboge sirotinje, neka te Bog sa driavom u zdraylju i sreéi pozivi. Ovn ponizon molbu podnosim Vam i javijam Vam, da je moj otae prije uslijed umorstva umro a dok je bio Ziv, uéivao je izvjesna sumu mute~ velijske plade kao mutevelija uvakufljenog jednog hana, po dobrotvoru Hadi Ismajil efendiji Misti, koga je isti dobrotvor u selu Matkoveu, rogatitkog kotara podiguo i uvakufio. Guo sam od Jjudi, da je moj otac joS za Zivota ovaj muteveliluk sa plagom pred Serijatskim sudom dragovoljno ustupio Abdulbakiragi Kantariji, sinu Mustalaginu i da je dotitni Serijatski sudae poslao o tome izvjeSée u Carigrad; ali posto sam vrlo siromaSnog stanja, to ponizno. molim VaSu preuzvitenost, da meni milostivo povratite i podijelite tu mutevelijsku sluzbu i da mio tome visoki carski erat isposlujete, Sto zuvisi od vase milosti i dobrote. Pisano 22, Sevala god. 1169. (= 1755.) Abdullah, Godine 1188. (= 1774.) napravio je Abdullah efendija Kantamirija, stanoynik Jakub pasine mahale (Magude), prema reéenoj medresi velo ‘ijepuknjiznien, na Bet Goska od Klesanog kamena, u koju je bio uvakufio sve svoje dite a kasnijo i svoju kuéu u Magndi u korist Misrine medrese i svoje kjutubhane, so tvrdi Serijatski hudzet od 9, Sabana 1212. (= 1797.) u 37. sid#ilu na strani 204.:| aby pal gap & erp dle ly Atle . el ee og cas) eat getee LD UT Sze Gad b Ose SIA, ype ehh gb Ute pt hye Serer ah Mole AILS Seb oat Me gl Bau se 5k eal ae babe gett 25S te o te Mes gab LA edo te cl NIV eS Se 418 O52 Gls! ISG elyeas Ub gatan BUN Te 9 . Badboane Ss 7) baal ae 6322 G2 K edt Geert eal del yd OYol gg Se By 25s Oa Sey dale tbls ue 1s oes UT glace ghe 29 ORE pdt ogh Ge oN! oy ee ’ Be geal Se cb) Slee Gall WS nee ne a8! chat Be yoy Bl gis oo.8 sNESY ahh GS IE co, oh et she GEE Gad b Ghee he ayy ALI eV aot re See IG Eth ee at lb laa oop Sap 2259 AEGb S27 Bed pat CAdleF & che he ele ow ATL Sik gar el lg te + gake ss are Blyeaiae Gh ogi, SU IL O35! OAL SF Bas Gotar Of Oa dee TW Ge Bad dageye Sb gto) elle He Eleaf oul Sey cel ese, S42 gly e jes | - C2Sde Shay Salle Ghee he yyy Soe Me Ae i od Kas so jtghe «6g 5 3) tb 5 He \ haar y Vyas 5 doa. woth Mba te oyu pb: ods! Be 2* ee OF oh gad alee cx es ala Sie ole Me oie ITs J 5 Ce ‘ a lbs op Se ie leo! ayy je § jasdl bag Fs Ny ods oe By fe Gay eadlarl ayy We GE opie NO CF oe cade ell ey ily Val GLE ASG. cotlyts Dae Bay cqoats glen any Clg Oday 6 ecg] ay! Sb y ayy ages Me op ue ade TV Sy aby te cone poly seals che tha 3 Val Fo 5s ead gh ev ge Cal orl oy 2 ge Gael ally ae ral ots dy ghee Ses cig bt gle ay Urs OF on t 3 se sV ol Yelp o95 ee Pigg a op ho PLEM Ay Gash aby pte at cly cle! es 8 V9) Fo FeOYa! ee oa OY gl cll owe: eh Spee ONE NEI ore 9 os ey OV OS Lie obey Gls Sh oes Ss ae paey BI ore Ag Gye oi by 4 os) ey ods woe S 22 wari ho Se ae OG ah ey ash wen 4 ONS! es Supe woe SA ete te Se Bb Oa getty GBs OWS! Ooty dea Me sar J5e o 253) Gail bp dane Gal GV! Glel deadl vel yy Lyte de LI x 2 G18 be oa.) Bs IAA) Ded gens JS 2 erty Gila deat bo OID dal ae coy sLal gas ada Gk te yt goo Dale he aye Gl gator! gi lege out ae CA CS ee lgd eseryye Hae ey Je eae tele de aby OVATE gue Ue rye adi de SUS) opal alps ae pt ple lye! Thal sau diy Gta Othe Sy wae Gis onedle LP SAM Me acts Oost gia ee cH a! Hast byt hg Fost oy ly Cals! out! By gal zl eolley: ds She Se 8 Ya! Yl By aay © Gh he ig edb ols S81 b a by hla be iy go aly! € my Clipe le GY s! Wy dle dds go al Gya's ais 6g aad gat dle | ead) ae es GLELV Ce ys ite rgs , octahyncllye 3r\ gl gsi Wace cr! OF by Al eighe H GE Site iste wegeye adr lela Gly Vol os Ag Sha ios ox Le pleas Uy gyi De aye Ae Sly cysl aby pte cratly bely sorly cll SG Boa Mire i.) edge ots dey Se Al See oof oe dy nie sor E23) rl og Us we Ly eal by ae Uy of ay ta V9! Vals 0545 Val og US Ay ty ts) gies BYlae Gosh res ails giel tle 238d de pus eu OF: ree oe ay cep by be! gtd gt del sper o pb! a. os) ge oY Nea eg OVI Bi gy) pt Kenyan Soe2 BIN 45 By gs Als! ob (SS Meaty CO AS Ss Gad at Hs ee gee Soe ly Ce pe oe Uae Ye ps dose ys Sadly oily d So ce Molet cy ae dla 28s Lor a8 bey OSG 3 BH! 2259! GL yl cD GINS LN Sp gate dy, dos pe eps gee slay alle SVs 52 \\y ce pee! o et JEL. dow ib mm ebcyiad Gad aye oF gli eb (ai) glee at! bib eal} ood Oadl f sli Gl p11 C1 (LY cad aL gle Li ae Ee Je girl 4S orl Gee. igh Seep elael He Bei BY ace gee lhl Ho Syl Gh eF Ms Ghe Jes! ee oF deal otha ae Cb ealcdye cold tye sla aA ee he pel ee cr GN gp slate ella ble ch gel byt wor Me ost Sadriaj hudzeta: »Bivéa stanovniea Jakub pagine mahale u Saraj-Bosni, Hatidéa, kéi umrlog Hadzi Mustafe, umrla jo prije izvjesnog yremena a njen imetak naslijedile su njezine rogjene sestre Rejhana i Arifa i oporukom pokojnice imenovani skrbnik i iavrsi oporuke Mula Mustafa, sin Ahmed efendin, koji ¢e tredinu od njena imetka odv iu dobrotvorne svrhe upotrebiti. »Pomenuta Rejhana, da utuZi i dobije pripadajuéi joj dio na’ljedstva, opunomo- Gila je u ime svoje po svjedotenja njenog muza Hafiza Mula Saliha, sina Salihova, stanovnika Pehtek Husamudin mahalo i Mula Abdulaha Matkovida, sina Mola Ahme- dova, stanovnika Kebkebir mahalo, Kojima je njena identiénost poznate, Mula Saliha Hirn, sina Ibrahimova, stanovnika Hadi Isine mahale, a ova je punomoé od Serijat- skog suda potvrgjena prayovaljanom. Isto tako je i pomenuta masijedniea Arifa u ime syoje u tom smisiu opunomocila HadZi Mustafa Gora, sina Had%i Omerova, stanovnika Halaé Dad mahale, a to opunomoéenje posvjedodili su Saleiman baka, sin Jakubov terzija i stanovnik Hadze zade Hadii Mustafine mahale i gore spomenuti Hafiz Mula Salih, Kojima je identignost pomenute viastodavke poznata, te je i ova punomoé od strane oveg suda potvrgjena, Zatim je pomenuti Hadzi Mustala Goro po odobrenju njegove vlastodavke Arife u ime njeno opunomogio Abdullah ba’u Kara, sina Hasa-— 269 nova, stanovnika Gazgani Hadzi Aline mahale, te su ovi punomoénici pred ovim Serijatskim sudom u prisustva Mula Osmana Hamamije, sina Mehmed efendina, sta novnika Cekréi Muslihudinove mahale, ka> ovlastenog punomoénika pomen:tog Mula Mustafe, tutoraimuza pokojnice, svaki ebno, stavili slijede¢i tuzbovni zahtjev, rekavsi, da je umrla Hatidga kaduna od svoga davno umrlog mua Ahmed efendije Mostarca, naslijedila jednu kuéu, koja je iu uradbenoj ispravi na njeno ime zavedena, te su poslije njene smrti ova kuéu nee viastodavke Rejhana i Arifa kao nasljednice nasiijedile, i zbog toga htjeli smo i tradili smo, da njima pripadajuée dijelove odvojimo iu posjed dobijemo; ali nas u tome smeta regeni Mula Mustafa, vlastodavac prisutnog punomoé- nika Mula Osmana, koji svojevoljno prisvaja ovu po nadim vlastodavkama naslijegjenu kkuéu te njom upravlja. S toga zahtijevamo kao punomodnici, da nam se dijelovi te kuée w ime nagih ylastodavki u posjed i waivanje ustupe. Na ovo prisutni punomoénik Mula Osman rege, da prijeporna kuéa spada u vakul prije umrloga Abdullah efendije Kantamirije, sina Ahmedova a unuka Hadzi Mehme- dova, i da je otae njegova viastodavea Mula Mustafe, pomenuti Ahmed efendija, mutevelija toga vakula, stavio ovaki usloy, da ovom vakufu budu mutevelija stanovnici uvakniljene kuée: i to najprije njegov unuk Mula Mustafa, sin umele Arife, i da to pravo njegovi nabljedniei s koljena na koljeno nasljegjuju, a ako bi sluéajno ovaj Mula Mustafa bez poroda umr’o, da muteveliluk pregje na revenog Ahmed efen- diju i da on u tome svojstvn ostane dofivotno, a kad on wmre, da to pravo pregie na njegove nasijednike s koljena na koljeno, a kad bi sluéajno i ovi izumrli, da mnteveliluk pregjo na rogjenu braéu Ahmed efendinu ili na njihove naaljednike i potomke; a ako i ovih nestane, da se ova zavjetna kuéa putem Serijatskog suda javnom, Arazbom proda i od dobivenog utraka da se kamate upotrebe u dobrotvorne svrhe i to: da se na prvom mjestu izdaje dotiénom muteveliji ovoga vakufa po desot akéi dnevne place, zatim po deset akéi dnevne plage da se plaéa imama, koji bude u ovom mahalskom mesddidu, a mujezinu iste po Getiri akée dnevne pla¢e; dalje, da se izdaje knjigniéaru (hafi- zikjutubu) u kutubhani, koja je u blizini medrese Hadzi Smajila Misrije, koju je ovaj u Sara- jevu podigao po 14 akéi dneyne plaée a muderisu, koji u ovoj medresi bude predavao nauke, da se daje dneyno po 10 akti plase; dalje, da se zaratunava svaki dan po 6 akéi dnevno za opravak i popravak ove medrese a tako isto po 6 akéi dnevno za opravak i popravak pomenutog mesdiida; a ako bi Stogod preko ovih izdataka preostalo, da se taj ostatak razdijeli na siromaino giake pomonuto medrese. Posto je dakle njegov vlastodavae, reteni Mula Mustafa, sin Ahmed cfendin, sve uslove vakifove ispunjavao, zato on na osnovu istih smatra ovu kuéu yakuiskim legatom i njom upravlja, a u potvrdu toga reveni punomoénik Mula Osman pokaza sudu o tome vakufu napisanu yakui- namu, koja je bivéi sarajevski kadija, veleuéeni Mchmod efendija, svojom rukom pot= pisao i viastitim petatom potvrdio. Sadviaj ove vakufname potpuno potvrgjuje navode zastupnika Mula Mustafina, Mula Osmana, i sasvim je na Serijatskim propisima osnovan} ali zastupniei tuditeljica ipak me pristaju na ta dokazala, zbog tega se radi yjerodostojnih dokaza zatraziie od Mula Osmana svjedoci, koji ¢e njegove navode potvrditi, te on pred sud dovede pravdoljubive muslomane, i to: veleusenog muftija ‘Ahmed efendiju Cesriju, sina Ali efendina, stanovnika Hadée Kemaludin mahale i Ali hod%u Bojadaiju, sina Ibrahimova, stanoynika Gokadai Sulejmanove mahale, Koji na stavljena im pitanja svjedotise slijedeée: Mi u istinn znamo, da je prijepornu kuéu u Jakub paiinoj mahali Abdullah efendija Kantamirija, sin Ahmed efendijin, a wuk Had#i Mebmedoy na dobrotvorne svrhe uvakulio i stavio uslov, da na ovom— 270 — vakuta bade mutevelijom dugo umeli Abm Mustafe, vlastodavea Mula Osmano stanovniei pomenute uvakuiljene ned efendija Mostarac, otac pomenutog Mula akit je stavio uslov, da na prvom miestu e, odnosno pomenuti Mula Mustafa, a iza njega njegovi po redu nasljedniei s koljena na koljeno budu mutevelije, a ako bi ovaj M Mustafa bez poroda umr’o, pomennti Ahmed clendija, ako bi tada joS u Zivotw bi poslije njega njegovi nailjednici s koljena na koljeno i stanovniei_pomenute kuée a kad bi i oni izumrli, da budu mutevelije ovome vakuiu Ahmed efendina braéa ili neki od njihove djece; a ako bi i ovih nestalo, da so ima uvakufljena knéa putem Serijatskog suda javnom drazbom prodati a utrzak ovog na priplod izdati i od pri- plodnih kamata da se doti’nom vakulskom muteveliji izdaje po deset akéi dnevne place, imamu mahalskog mesdzida takogjor deset akti dnevne plaée a mujezina u istoj bogomolji po Getiri akée dnevne plaée; dalje, da se izdaje po Getmnacst akéi dneyne plage knjianitarn kod dobrotvorne medrese Hadéi Smajila Misrije a muderisu, Koji bude u ove] medresi nauke predavao, da se daje po deset ak@i dnevne place; da se raéuna po est akéi dnevno na opravak i popravak pomenute medrese i mahal- skog mes@vida a Sto bi proko ovih izdataka preostalo, da se taj ostatak razdijeli na siromaine gjake pomennte medrese. Mi positivno znamo, da se ova kuéa sa nave denim uslovima uvakniila, %o inage tvrdi i vakuimama sarajevskog kadije Mehmed efendije. Mi to znamo i tako svjedotimo i s toga bi trebalo, da so ovaj vakuf po Zerijatskim propisima pravovaljanim potvrdi i uprava povjeri pomenutom Mula Mustati Ovo jednoglasno syjedotenje navedenih svjedoka uvazi se kao vjerodostojno i ovo se uvaknfljenje primade kao stvarno izvr¥en Gin te se kao takovo i potyrgjuje a tuZitelji se sa syojim neosnovanim parbsnim zabtjevom na osnovn Serijatskih propisa odbijaju. Pisano 9. dan Sabana 1212. (= 1797. g.) »Sviedoci ovoga: Mehmed Sojid ef. Hajrié, kadija, muteselim sarajevski Hadzi Ahmed beg, Hafiz Ibrahim el., imam careve diamije, Hafiz Mustata ef Hatib, Hadzi Ahmed aga Trebinjae, trgovac, Ahmed baSa, Mula Memis Matkoyié, Hadzi Mustafa Makovié, Hadzi Salih Jabnéar, Mula Abdullah kankéija, Mula Husein tizmedzija, imam, Mehmed bajraktar Gukié, Had2i Abdullah Soiti¢, Muharem bajraktar Kalfabasié 4 U istoj medresi bio je muderis a u kjutubhani hafizi kjutub (knjiznigar) Osman Haliia, Koji je imenovan ovim beratom: Carski visoki berat. U medresi, koju je podigno u Saraj-Bosni dobrotvor Hadzi Tsmajil Misrija, bio je muderis i hafizi kjutub Ahmed Halifa, koji je imao za tu du%nost sedam zdravih akéi dnevne plage. Posto je on umr'o, to ga je u toj duénosti naslijedio njegov sin Mehmed Halife, koji je ovu sluzbu bez berata obavljao a za tim i on umr’o, Ovo je mijesto ostalo upraznjeno pa je javijeno s molbom, da je za to mjesto sposoban i vri- jedan predavaé ove medrese Osman Halifla ida je za to mjesto na svaki nadin podesan i spreman pa se za to moli, da se imenuje sa odregjenom plaéom i da mu se 0 tome imenovanju izda moj carski berat. SasluavSi mnijenje i predlog moga doglay- nika i visokoutenog nadmuftije, Scih ul islama Mustafe A&ir efendije, koga neka Bog na tom zvanju or) “iy njegove navore, imenujem od danas pomenutog Osman efendiju Halifa muderisom ove medrese i hafizikjutubom pomenute kjutubane sa sedam zdravih akéi dnevne plaée io tome mu izdajem ovaj moj carski visoki berat— 2 — visokom naredbom, da ta slubena mjesta zanzme i da da%nosti svoje bez pogrieske dase moli bogu za moje zdravije i opstanak moje velike dréave, Neka to znad i neka se mojim naredbama poke va. >Pisano 17. 8 (= 1800. rigrad®, God. 1260, (= 1844. g.) zavjetovao je u korist ove medrese Hadzi Mehmed Hilmi efendija Goro sumu od 10,000 groka, Sto tvrdi u ilu broj 79 za vaktija, koja na javnost iznosimo : EBD de pelely NDI gls! BI pallad Gre woke else vel call & abi Gh oles all ges Ages fe eels S gladly Lally onal Al yall ea ba ay Stell \i~ ads dane Lal oBuuall oF abe J AV ete ea Ae ¢. bl Bibs, eb! gSILI eoekall cE te dies OLY eile ee i sige oF Chl Gl tle V ht y= ll of! elbes ol Sere te Sah! cess cai Dydd. n BE CE Na 08 pat G28 ole cals! eye Mel Gad ats Dae gastbe os HYG gly ab galls Célyy Sle Col Gal GY pe Ghia! ost ell oghh eWay ale A Ub y Gls BAe Gyal ste bt Sel OE, 31d Oe bt bt tl gare hy det po ts Ab oe lel AN de GET bs ead gry Dea bles de Gad de os) SEs A+ Cat etc s Wallyd at 4 pokey let SF yay) gle CMs pha’y oe ically, é Male lanl sae by ot dloe Le GT iy lees Gad te 3 sds! Obed socks Dhils ot oo besery ye Les glee: FHF De 9) SY! dele Syl) chi ode hoje oye Ge pee Cy el A pe OW Ie Gly ot dle ae gil abl pyle 2d) '¢ Sal esd al lea by Syl cy Foal 293) al sate yak X25) abe ge Me) ogy eae oo Mage 4. als) pate obs 2 eb LS Sy eo Oats \ eget Mops waar de tab) fo yas oy wb sae 5& tae gat ithe Dis mem op OP l all Spite Ml Osby be hat opin aby Beene etl > Sk aba bss Oeflees tale ty Dall SIF CH Syed Ge eels ht ee d= a) Dae CLL ig 2259) Shad oval ashy > i hy ope By so) pal cal oS M4) O8 Ky ob) eee 9k bg tet oa) age Go) Nb cabs! Oya! je dds olay ly, IMs drs We os oS, aly soph ohos Var othyl $3 Sly asl ve we tiby sab b ots, do Ae Fe GS Ges Ant ps Gy Mad alls OYy! ot oa pl Gullb Shee4 BYs) ye ss! gebs ob By Ul BAU y Dye allay obs dal ealoal LB by 93 gt CBI, cabal on Serta! ie dels ahs 6 shy MS he iy Baglole GW WY ai BEV Vs! Vale tr 85 Rede lb Vise y Coelel ot 5 Gls eds org Ha) (lB) Ggdgh by iy 3 sVol gh an Uy Salaiby » Yo! Vals al PLB Van y dokely styl y S153 5S Angas Stle! Fal Gree Ol S35 oy BY USL serpy a abl honey oly dhe weap Hibs ods! Joe eT gee Settee toes Bly Opa Berge Gis wee 9, Ga ae hal Gly GY CNS eyed yest ahh Cire digas 28) M8 Nope Bas Mal ayrley ote pill ell Bae PU go DS Bob y aly) one ose Soe bash le ees ee a NS edhe $5 sil evs! sloBYLalb ch, gia oyls 24529 B adh esoryye eae eUieaas dy! G pet CPs gig Silk teed Q's! cays Shel bl elyel res tel ye hoe deg ge EW td os oe é okie gM pee G23 Mey ily SSM ba. aan FAyl = shel ge Bly glass abl de yr Coe st Ly Pee Boy lel! Bhedebs ol gt oe oi He ee io ga Bog Bs garl gia Capads one OAs y 29 po s2 588 ees BHF ee yd agh clas pe ye TE Sas ste glee edb Gell GS SB pthealy ba Gy S Sell cae by 2 Blige Corl ted 2D GH pee 4b Nye Si, Go silat J oe obs GA ENyy ge 9) Codd gids 51yt Syl N32 lees gy ay $3 Obed neh JI Nim fe lA ge E Jali— 23 — ws Epa celle Ge oy ge GAGE be 41, 435 dg cole Gal dy BH) Grd Le yet de galls! 4b hay JB) lade CLS b eee ye ga: aly a Dey By GA MEV gg los fee Code On a ein 2 OF ASEAN oye Bly So! ey ee Le EAE & Oe whl te NTR SE gay C8 Me Seah TV ral byes Shake bay ey 3 pel (lel SS peo! espe dee se Seer By Goh pl oad alle! s cha cBicegey welsh NN glee plea SL ght coat alge Fo ale ye gt deal sb pl alyes gehey yl dele Gell SCI yaks kan 9) 22 075g) yt igh dle gle CP ok Ad Cede Gly no rlo® SHEN ell 5 ZENPLY poly! a ils LG ys sa jlia op tellegye Sot I le Te De aN oN ed A Sl ey Eve thas BA coe > Fy Wats SE Bak cell all Vo PIE Ge Gilets ele gine dil ol Sglae cel ge acl Sy opile g Oxte Rab A he tee He atble gl Lead Sal ails bl a. ef sue Ba alah Fe Hays Beate an da of sls EY Ef oy i jee se 6X Oya glasi ovako: pHivala onome bogu, Koji odlikuje darezljive svoje robove, koji troke svoj imetak u dobrotvorne svrhe, i kojima je pomogao da steku na yjeditom svijetu visoka egovom poslanikn i proroku, koji je bio ponos i drugovima do stra’nog suda! mjesta; nek je sclatn selam i stvorenju i njegovoj kuénjoj obite »Povod pisanja jest shijedesi: »Stanovnik Vekilharé mahale u Saraj-Bosni, dobrotvor i uenjak Hadzi Mehmed Hilmi efendija, sin pokojnog Had#i Tbrahima a unuk pokojnog Had#i Mehmeda Gore, dosao je liéno pred ovaj syjetli i pravedni Serijatski sud i u prisustva po. njemu izabranog i imenovanog mutevelije Abdullah Retid efendije, sina Ibrahim Hilmi efendina, poznatog uéenjaka i prvaka, dao je slijedede istinito otitovanje: Ja sam od svoga imetka odyojio 10.000 grasa u gotovom noven i ovu sam svotn za }jubay boriju iskrena srea iu Gistoj namjeri na dobrotvorne svrhe zayjetovao i kao stvarni i istiniti zayjet na yjedito odredio uz nige slijedeée uyjete: da pomenuti mutevelija ove zavjetovane novee od 10.000 gro’a, po 10 ili 11% kamata, koliko je po zakonu dozvoljeno, trazio- cima sa dobrim jamstvom ili dovoljnim zalogom daje u zajam te da taj posao bez prestanka nastavija i radi ida od étvrtine tih kamatnih prihodah daje mjeseéne plage po petnaest, godisnje stotina i osamdeset grofa, onome muderisu, koji bude predavao nauku talebi, koja ui u medresi u Bakrbabinoj mahali, koju je kao dobrotvor podigao Hadyi Ismajil Misrija; dalje da talebi, koja u osam soba ove medrese udi, na svaku soba daje po sedam i po groka mjeseéno, sto iznosi goditnje 720 grofa, i to da mute- velija izdaje talibima, koji tu budu stanovali; a ako bi tijekom godine koji talib otigao kuda na stranu pa bi se do mjesee dana u medresu vratio, da mu ipak muto-iy te bi drugi ; ako It se ne bi do mjesce dana vr clio se, neka se ovoma ta plaéa ratuna; a ako Di talibskih soba ostalo proznih i neplagenih, da se te aje de pomenuti mute- velija tu odregjenu pladu iz talib u tu njegovu sobu de sluajno bila jedna soba ili v izostale i neispla¢ivane plaée ragunaju kao vakufsko dobro, k oin velija, kao iostale novee, na zajmove upotrebiti i od tog prihoda opravljati i popravljati revene sobe u medresi; a od hiljade gro’a prihoda ostavsih stotina gro%a, ima se ratunati kao godifnja plaéa dotitnom muteveliji za vrSenje tih duinostih, Nedaj bozo, ako bi kakvim sluéajem ovaj vakitoy imetak zadesila kakva elementarna ili draga kojoj nebi mutevelija kriv bio, mamiriti ée Stetu vakilovo imanje. Nadalje vakif ovitova, da ée on biti mutevelija ovoga svoga valuta sve dotle, dok on bude Zivio, a kad on umre, da to pravo prelazi na njegova musku djecu i na njihove potomke s koljena na koljeno; a kad ovi slutajno izumru, da to pravo pregje na njihove bligje srodnike; a da i ovi slugajno nestanu, tada imade muderis, koji bude u pomenutoj Hadzi Misrinoj medresi, u sporazumu 2 muitijom prayo izabrati i ime- novati podesna iu vakulskim poslovima vjeSta Govjeka za mutoveliju sa ved odre- gienom plaéom, a oni da ma budu kao besplatni nadzornici, koji ée paziti da se ovaj vakuf sa svim njegovim bitnim uslovima odrzava. Promjena, poveéanje, umanjenje ovoga vakula zavisi od moje volje sve dotle, dok ja budem div, a poslije mene da budu mutevelije moja muska djeca po starini i pameti, a poslije njih muderisi iste medrese, a nadzornikom onaj, koji bude sarajovski muftija. »Posto je sve naprijed reveni vakif izgovorio, rege, da je uvakulljenih 10.000 groga pomenntom muteveliji bez tereta, Gistog, gotoyog novea dao i on tu suma primio i primitsk iste potvrdio, Tada se istate vakit i svoje gornje navode o uvakuiljenju oporete i oprovrgnu, nadodavéi, da se po navorima i propisima velikih imama Ebu Hanifa i Kbu Jusufa gotov novae ne moze uvakuliti, s toga on od tog uvakufljenja odustaje i tra%i, da mu se predati novae vrati. Na ovo prisutni mutevelija odxjeSito rete, da mu je poznato, da se po tim propisima gotov novac ne moze uvakufiti, ali po navorima i propisima treéeg imama Muhameda, sina Hasanova Sejbanije, i imami Zulera po privanju Ensarinu veli se, da je uvakulljenje gotovoga novea na zakonu osnovano i na temeljn toga ne mogu na nikakay natin te uvakufljene novee natrag povratiti, nego trazim i zahtjevam, da se to uvakuiljenje osudom potvrdi. Serijauski pravedni sudae, saslufay8i njihove prepirke, obrati se na fikihske ¢itabe, gdje nagje u ,Damadu (— komentar na Multeku —), da se moze gotoy novae i svaka pokretna stvar uvakuliti te se veli, da je imami Ensarija tuo od imami Zufera, da je takovo uvakuiljenje dozvoljeno i da je ovaj o tome izdao i fetvu, Na to Serijatski sudac, lijepo promislivSi, iavede osudu na osnovu yjerskih propisa imami Muhameda i imami Zulera u korist vakufa, naSto iza toga vakit opet nastavi ovako: 1 ako je izretena osuda va uvakufljenje toga novea, ipak ima mjesta utoku po propisima velikog nateg imama, Halifina ova, nek je na njega bodija milost, te ja na osrovu toga opet trazim, da mi se novei povrate, Tza ovog govora nastavi mutevelija i rege: I ako je kod imama Azama uvakuiljenje gotovog novea nedozvoljeno i nezakonito, ipak je kod drugog imama Jakuba, sina Ibrahimova i treéeg imama Muhameda, sina Hasani Sejbanina, —neka im je od boga milost — doveljno to, kad yakit rekne: ,Ja uvakuih to i to“ ida uvakuiljenu pokretninu preda u ruke, te ovi imami nikako ne dozveljavaju, da se te pokretnine vracaju: ja dakle po dragi put nmoljavam Serijatskog sudea, da o tome u korist vakula ponovau osudu izrete. S time se slo¥i i Xerijatski sudac i pristane us retenog muteveliju te presudu isrete, da je ovo uvakutljenje po Serijatu istinito istvarno i da se ne moi 3 a tu presudu pri konew potvrdi sa -gao nakon &t éuje i sazna, neka bog om sudu oprovrgne, jer bog sve zna i tuje. Neka bog dobrotyoru i vakifu dadne placa. Ovo se dogodi i napisa 16. safera 1260. (= 1844.) U ove diamijo je dvoriste dosta Siroko i sa tri strane popunjeno grobovima imanskih alima, aga i begova. Na lijevoj strani do medrese nalazi se ukopan dobrotvor revene kjutubhane, Abdullah efendija Kantamirija. ‘Tarih mu glasi oval (sia 62.): kuranskom retenicom, koja gh njegovo ime na stra musi Slika 62, Naipis s nifana Kantamirije Abdullah ofondijo w diamiji Hadzi Alije Bakrbabe. ,Ovaj Guveni i pomnati alim Kantamirija, so na veliku Stetu napusti ovaj svijet a ode u vjegitu kuén, bjete obdaren raznovrsnim znanjem, to jest fikhom, telsirom, hadisom, risanjem i vjextim govorom. Svoj vijek je proveo predavajué nauke i znanosti. Kako ga neée bog na strasnom sudu pomiloyati? »Bog neka se smiluje njegovoj starosti. »Neka mu bog dadne na stragnom sudu, da podiva u hladu pod najvecim svodom nebesni 8 jednim potezom pera izrete mu Mejlija smrtni datum: Abdullah cfendija nagje sebi mjesto u velikom gizdavom raju’. 1188. (= 1774 g). Do njegova groba ukopan je njegov unuk Hafiz Mustafa efendija.je Bakrbabe. aLijep li bijaxe ruzivasti pupak u ovoj prolaznoj baxti, >Kantamirin unuk t, j. Mula Mustafa, ,Znajudi, da je ovaj svijet prolazan, w najljopSoj svojaj mladosti i * Aspusti svoju duu dragovoljno za vjecitim evjetnjakom yNeka mu bog prosvijetli grob sa kuranskim syjetlilom 7A neka ga veliki bodji poslanik blagoslovi. »Piknjastim slovima Mejlija ma izreve smrtni datun =U ovi Gas odleée dusa Hafiz Mustafina u raj. 1188. (= 1774.) Za ovoga Hafiz Mustafu pike Bateskija, da je nekoliko dana iza djedove smrti umr’o, i to od vrudice u dobi od 14 godina, te da je vrlo mnogo svijeta u po- vorci bilo U blizini ovih grqbova nalazi se grob Hadzi Hasan efendije Misirije, koji je kao Sto smo u proslom broju pisali, pred svoju smrt odredio treéinu svoga imetka w ‘ dobrotvorne syrbe, te se od toga vakufa napravio Sejh Bagdadin mesdzid, Hadii Tsatoy mesdzid i joS neke drugo stvari. Natpis njegov ovako glasi (slika 64.): { Hasan efendija Misrija bijaxe krasnopisae i lijepe naravi. | >Velika Steta! Ode u vjetnost. Neka mu da Bog mijesto u raja. pls pera mi ispadoge dva broja, te mu rekoh smeini datum: {} Hadi Hasan efendija prijegje u vjeénost. 1184.4 (= 1770). Osim ovih grobova, ima jo3 suviée grobova i da ne bi sa pisanjem oduljili, nalazimo, da je ovo napisano dosta. Jo§ nalazimo jedan vrlo zanimiv natpis, koga je spjevao merhum Mejlija (slike 65.):Slika 64, Natpia s nifana Misri Hasan of Slika 65, Natpis ¢ nigana Hafis Zulfikara u Bakrbabinoj dzamiji. a Rakrbabinoj déamiji lz tielesnih Koriea izitavSi duSa Mula Zullikareva, sredi si u rajskoj basti potivaliste. On kao talib (gjak) otiSavsi s ovoga svijeta na vjetni, nadam se, da ée ga Bog uvrstiti u ebitske redove na stranome sudu. ;Mejlija mu reve tarih piknjastim slovima: pSieta Sto Zullikareva duia nakani da so proseli u vjetnost. 1176, (=1762)¢. XXXVL Ojanddi zade Hadzi Ibrahima mesdzid na Zelenom mejdanu. Niz Mjedeniew uliou, na lijevoj strani, nedomak prema sadaknjoj vatrogasnoj kasarni, na zelenom mejdanu u Tereziji ulici imade jedan mesddid koji se zove ,Ojand#i zade Hadai Ibrahimoy mesdéid*'). I mahala se ovako zvala ali je narod zove ,Na zelenom mejdanu‘, (Slika 66.) " Mesdzid je dug i Sirok po sedam metara, a s desna is lijeva kao i od kiblota ima po @etiri prozora a sa sofa samo po dva. Mesdzid ima drvenu munara, pokrit je Aindom i éevemitom a ima, kako se Guje, priliéno vakufa, Usprkos tome je dosta pornSen, Ispred mesdyida i sa desne steane ima dosta prostran harem, popunjen grobovima, ali ovi nemaju osobite vaznosti. 4) ,Ojand2i zade* enaéi sin budilnika, U staro vrijeme, kad nije bilo topora ni prangija narod jo imao w svakom predjelu grada u Sarajevu po jednog Gorjeka Koji fe uz ramazan budio narod na ruéak, da no bi px ovaj hadilnike imao je za to plaén, koju je uzimao u nokom dijoln od dréavuih poresa.— 278 Ojanddi zade Hadzi Tbrahim podigao je ovaj mesdzid cd prilike 1000 (= a Sta je odredio za odrZavanje istoga nisam mogao pronadi Poslije toga, prigodom velikog po%ara dogodivies se 1109. (= 1697. g.) i ovaj je mesdZid izgorio te u iskazu Cose Halil page o ovom mesdzidu pie ovo: ,U molbi, Sto sa je sarajevski muslimani 1118, (= 1706. g.) dréavnoj upravi poslali, veli Slike 66." Mosdaid Hadi Tbrahima Ojand#i zoo na Zelenom mojdann. se, da je prigodom velikog pozara i mesdzid Ojandzi zade Hadzi Thrahimov izgorio, ali da je pomoéu bozjom isti obnovijen, te da su posluziteljima ove bogomolje davane plaée od kamatnih prihoda, koji su propali i uginuli, is toga mole dravu, da iz syojih sredstaya odredi imamu Abasu po 6 akéi, a mujezinu Mchmedu po 4 akte dnevne plage. Godine 1176. 762. g.) uvakufila je Sabiha, k6i Durakova, stanoy nute mahale u korist ovog mesdZida jedan svoj viastiti duéan a Abadia te je o tome u sidailu broj 10 zavedena ova vakufija: Alston MT Jey GeVig de Gels JY sad Elo Je Gt, ai PIgbl pe ake y WAG el SD PME yp past Sol gee glee sey My toga gll bt Cole Ish to gr 3) ili oso Ly tan) abl ab ar YoI ele He gpl Ish SVS Abs sales Js! Jon Shara, 43 Fe gblge sa. Olja 2B yl sl laa eye ay SU pt bags toy tol Ashen yea caly lad am ae 2 gl Olely oValy dbs yl le) BLE ST Go : ll cll WO) ogy Ge gedt eo gate Lado y Gogh) ey.gh y eek Ally y 2 hp Eee Sosy bb i crete HILT gel o9lp Fb! Gale Pi dade og a Saas NEV BEV POE sie oa, Gree gl AE Sly> eT 693) Sel3 oy 4 tba oye Co LT in line Sb Ae My hn ots ak Sh Bley ab Gel Goal oath ely HeLeYl ge wildly Nl Gialle shll ow pa¥ aoa! veil pina dle was or Ye a lel 2 oe edb oe aA pe Oleas Gs) Qa slic Sale Gb ly Gpby By slur Dubs o +392 8 ps!) Ghyll ole Gilly ah a ge SEE Is lel GA dey Sle dls le Seat) Lt ak g2y cae! aes ee a! Gs Soa ily Ek Sas syle epee Galler ole lel OSS ee Sb sy SB ay G- kas 2 wt pe Aes y cll Be easel y te ies Ae 2 pe sek adsl olé Git jas wear) 3 Bae Abs lly choy bate a Oe tig ods Gly SG Uy CNR Be Sb aes olsy C92 Seg dsl Gye dps eG s MBs a eel of au ool dy eds pals) itl yt! abl ol eal aby ams dy) Grate ee soo) SOME MSIE Van ytiri glee el 2s Sy aly pte a) ca 3) ame ale go Wee Sto gs EAas eed LB gs ob ble ules & iets oN pain weg Bs Pe Os) adsl cll Som ontle’ pling a, Ole 2p Khte lene al Sar oy 4 ne Ail of oe HF GIES 9 OO peel pled J oles S chyte Opal dbl ola eel Ge gaye clits dle aegey Vea Jule cade the Bpar alt Vy dle aves Np Olle coil lt N yam oy oF lal ei) te cll Vai Sy 72 Gs Eartss oe 2) brs O96 Ds Osh be Go ydy by 2 OV beatae» hb ay ats HY ste Sa yard. Gas! WEI of ELL 6 Olds! 3 al) me cabs) Gi akS bb dlSEN Me ial 03 me Slo gll alee dase s lye oF ily 053! eae ol Gay Gl pla GON eLY Mee eB SI ca Bag) QUIb taney Qed gs vl el gyn y Sadly pal oal ud di gle gail yl sll gly Bi glu By OL oo pa wall > ee Le dad Srl S et oF GS les Ale edt pag Mads OH oy! Biol Spas gd Go MING oe an da gi le eo Ua be he 203 Se SN ol dtl ge Mely el f : or diets lalla» Se a 3 gee Sx SY oes I ig pt Ole oy Ghee Gjs2 ta at sole Sl af aa yke Medes Bey {le Fda Gey le gy Nb ari te Gis 4 Je F bees »Potinjemo pomoéu velikoga boga pisati, onoga boga, koji hrani cio svijet i koji ée pravedno mu suditi a djela su mu najyiga, jer je on najenatniji i najpravedniji. Svijet uw njemu nalazi lugu prosvjetlosti. Zahvaljujemo onom bogu, koji pomnaje sve dogagjaje, Sto se zbivaja danju i no¢u, Sa velikom pobo%nosti i potasti neka je hiljade hiljada salata i selama od nas bo¥ijem poslaniku, koga je bog poslao svijet Jo’ neka jo ast i slava njegovim pravovjernim dragovima, obitelji i porodici. U ime pobonosti i postovanja prema tvoren svijeta i njegovim poslanicima potinjemo pisati slijedeée: U Saraj-Bosni, koji grad neka bog saguva od svakih elementarnih nesreéa i sluvajeva, u mahali Ojandzi zade stanujuéa Sabiha, k¢i Durekova, promi- slivsi rijeti boZijeg poslanilka, da je vas uditak ovoga svijeta lazljiv a smrt da rastavlja skupine, braéu od sostara i sinove i kéeri od roditelja, da pustoSi kuée i éoSkove a popravlja i podize grobnice i spomenike. Dalje sjetivai se revenice: da je bolje za Boyjeka, ako za Zivota podijeli jedan dram srme, nego poslije smrti dvije stotine drama i jo8 znajuéi, da ée se hladovati na stra’nom sudu pod hladom svoga dobrodinstva, pripravi se ista na ovom prelaznom svijetu, da zasije sjeme za onaj svijet, poSto nam je bog kazao u kuranu: ,Sto je kod vas to je prolazno, a Sto ostavite kod boga to je Vjetito.* Na osnovu ovih stavaka, pomenuta Zena Sabiha dosla je ligno pred ovaj Serijatski sud, da izvrsi dglje oznageno oporuéno djelo te je u prisustva Hadyi Ibra- hima, sina Ahmedova, komu neka bog grijehe oprosti, koga je ona za svog pred- bjeZnog muteveliju imenovala, te svojevoljno izrckla slijedeée o¥itovanje: ja sam vla- sniea i posjedniea jednog duéana u Abadzijskoj ulici u Sarajevu, koji granidi s jedne strane vakuiskim duéanom Sojh Jusufa, s druge duéanom Husein base, s treée bezi~ stenskijem duvarom as etvrte putem, koji du¢an stoji na vakufskom zemljistu zaklade umrlog Firoz bega, te se za nj ovom vakufa izvjesna godisnja mukata plaéa, pa sam ovi duéan od ostalog moga nepokretnog imetka odvojila i u dobrotvornu syrhu ga zayjetovala i za uvijek ga ustupila istinitim j stvarnim zayjetnim &inom, sa tim uslovom, a isti legat ostaje pod mojom upravom i nadzorom, sve dotle dok ja Zivim, a kad dogje vrijeme da ovaj svijet smréu promijenim i da moja duSa kao slavulj iz kafaza ia mene izleti, da prisutni Hadzi Ibrahim mome vakulu bude mutevelija ida od kirije