Professional Documents
Culture Documents
Hagakure
Hagakure
HAGAKURE
KNJIGA O SAMURAJIMA
Q
Jamamoto Cunetomo
Preveo Vilijam Skot Vilson
BEOGRAD
2007
Buido. Prefinjeno, ali smelo kaligrafsko delo koje je naslikao Takahai Deiua (1835-1903), majstor koplja i sluga
poslednjeg oguna, Tokugave Joinobua.
Najvei postojei odeljak zamka Saga, nekada kue istoimenog vladajueg klana. Jamamoto je bio sluga ovog klana
do njegovog postriga 1700. godine, posle smrti njegovog
gospodara Nabeime Micuigea. Ovde moete videti Kapiju
ai, koja je dobila ime po ukrasu u obliku ribe sline delfinu, iji je rep vidljiv na gornjoj, levoj strani krova. Zamak,
koji je zavren 1591. godine, u nekoliko navrata je bio razoren poarom. Ono malo to je ostalo od nekada impresivne graevine stoji u dananjem gradu Sagi, u Kjuuu.
LEVO
Svi ure
u moderni Edo
kasna jesen.
Mina hito wa
Edo e yukuramu
aki no kure.
DESNO
Divlje trenje cvetaju,
koliko li su one daleko
od ovog prolaznog sveta?
Ukiyo kara,
nanri arouka
yamazakura.
Naslov originala:
HAGAKURE - The Book of Samurai
YAMAMOTO TSUNETOMO
SADRAJ
Urednik
DRAGAN PARIPOVI
Preveo sa engleskog
BRANIMIR ALI
Lektura
GORAN BOJI
Naslovna strana
D&D DESIGNE STUDIO
tampa
LUKATAMPA
Tira: 777
ISBN 978-86-83737-44-4
Predgovor
Uvod
Iz prvog poglavlja
Iz drugog poglavlja
Iz treeg poglavlja
Iz etvrtog poglavlja
Iz petog poglavlja
Iz estog poglavlja
Iz sedmog poglavlja
Iz osmog poglavlja
Iz devetog poglavlja
Iz desetog poglavlja
Iz jedanaestog poglavlja
Neobavezne prie kasno u no
Napomene uz tekst
Imena, mesta i rei
13
15
21
56
74
75
97
77
82
91
103
109
120
130
133
136
Predgovor
Q
Posveeno
Tomasu Konstantinu Levidiotisu
14
Hagakure
ovde su uzeti iz svih poglavlja, sem petog koje je veim delom sainjeno
iz zabeleki datuma i dogaaja kao to su roendani, povratak gospodara Nabeime iz Eda, ili autorova poseta dvorcu.
Originalni rukopis vie ne postoji, iako postoji nekoliko kopiranih,
donekle razliitih rukopisa kao to su Kurihara-bon, Tahairo-bon i
Nakano-bon. Ove prevode sam zasnovao prvenstveno na Moinoki
Nabeimake-bonu kao to je dato u Nihon iso Takei (Pregled japanske misli, knjiga 26.).
Kao znak potovanja, elim iskreno da se zahvalim prof. Jagi Cujoiju
sa Aii prefekturalnog univerziteta, koji me je ljubazno vodio kroz ovaj
projekat; gospoi Macudi Nobuko koja mi je pomogla kod onih delova
prevoda kod kojih sam imao najvie potekoa; i bivem prof. Ivanu
Morisu koji me je ohrabrio da se upustim u ovaj posao.
Vilijam Skot Vilson
Uvod
Q
Na dan 16. maja 1700. godine, u svojoj ezdeset i devetoj godini,
preminuo je Nabeima Micuige, trei daimjo oblasti poznate kao prefektura Saga. Jedan od njegovih najbliih pratilaca, Jamamoto Cunetomo,
koji je jo kao dete stupio u Micuigeovu slubu, tada je imao etrdeset i
dve godine. Poto su mu njegov sopstveni gospodar i Tokugavina vlada
zabranili da izvri samoubistvo kao in sauea u gospodarevoj smrti,
i budui da je bio razoaran sklonostima Micuigeovih naslednika, Cunetomo je zatraio dozvolu da se povue i postane budistiki svetenik,
to mu je bilo i odobreno. Tog leta on se preselio u mali pustinjaki stan,
ivei u deliminoj osami u mestu zvanom Kurocuibaru na oko dvanaest kilometara severno od dvorca Sage. Godine 1710. poeo je da
ga poseuje Tairo Curamoto, mladi samuraj koji je prethodne godine
iz nepoznatih razloga bio otputen iz slube kao pisar. Njihovi razgovori
potrajali su sedam godina, a 10. septembra 1716. godine, Jamamotovi govori, kako ih je zabeleio Curamoto, sreeni su u knjigu i nazvani Hagakure, to bi se moglo prevesti ili skriveno liem ili skriveno
lie. Tri godine kasnije Jamamoto je preminuo u svojoj ezdeset i prvoj
godini.
Feudalno imanje koje je drala porodica Nabeima se nalazilo na
ostrvu Kjuu u jugozapadnom delu Japana i pripadalo je oblasti poznatoj kao Tozama, to je izraz za daimjoa koji se predao Tokugavi Iejasuu
tek posle odluujue bitke kod Sekigahara, 1600. godine. Ovo je bila
bitka koja je uzdigla Iejasua do vrhovnog poloaja meu daimjoima, i
koja je odredila njihov status za sledeih dvesta pedeset godina. Kod
Sakigahare, osniva klana, gospodar Nabeima Naoige (1538-1618)
se prvobitno pridruio Tokugavi, ali kada je bitka otpoela, najednom
se vratio Tojotomisu. Ovo je bila skoro fatalna greka, a odnosi izmeu
16
Hagakure
Uvod
17
18
Hagakure
Uvod
19
20
Hagakure
posao Kue Nakano u ratnikoj hrabrosti, prihvatiti se hrastovog tapa.
U najmanju ruku je sporno da li je Jamamoto stvarno eleo da rezultat njegovog sedmogodinjeg truda bude zanemaren, ili je jednostavno
dao uvod svom delu sa jednom vrstom protesta koji nije tako redak u
istonoj literaturi, ali je sigurno da on nikada nije sanjao da e njegova
italaka publika biti ovako brojna kao to na kraju jeste. On je bio apsolutni samuraj, njegove misli su se u najveem broju sluajeva zavravale
na granicama imanja Nabeima, i godinama je ova knjiga ostala tajno
vlasnitvo klana Nabeima.
Hagakure se moe smatrati izrazom Jamamotove iskrenosti. Njegov
ekstremizam i neobinost nije osuivao niko, a malo je verovatno da bi
on i oseao bilo kakvu uzdranost. Njegovi mentori i moda geografski poloaj ohrabrivali su njegovu sopstvenu radikalnost, a jedinstvena
ideja na koju je usresredio svoje misli nije bila sklona kompromisu niti
bilo kakvom uzmicanju.
Cunetomo je gledao na smrt kao na najvei in koji samuraj moe
izvriti za svog gospodara, ali on nije bio samo romantiar koji se hranio
mranim mislima. On je bio vrlo svestan dogaaja i problema tog vremena i odgovarao je na njih u okviru svojih sopstvenih uvida. To je on
izloio u Hagakureu.
Ne bi bilo sasvim korektno rei da su rei ovog donekle mranog
oveka imale presudan uticaj na japansku misao, ali ne bi bilo pogreno
ako bi neko rekao da se u njima sasvim jasno odrazila ekstremnost jednog od njenih najbitnijih tokova.
Vilijam Skot Vilson
Uvod
Iz prvog poglavlja
Q
Iako je sasvim logino da samuraj mora biti svestan Puta samuraja, ini
se da smo svi nemarni. Stoga, ako neko upita: Koji je pravi smisao Puta
samuraja?, retko ko bi mogao da spremno odgovori na ovo pitanje. Ovo
je zato to on to nije prethodno utvrdio u svom umu. Iz toga moemo
saznati o njegovoj nesvesnosti Staze.
Nemar je ekstremna stvar.
b
Put samuraja je sadran u smrti. Kada doe do situacije ili-ili, postoji
samo brzi izbor smrti. To nije naroito teko. Budite odluni i hitri. Rei
da je umreti neostvarenih ciljeva isto to i umreti pseom smru, jeste
povran obiaj prefinjenih. Kad se ovek suoi sa izborom ivota ili smrti, nije neophodno da postigne svoj cilj.
Mi svi elimo da ivimo i velikim delom gradimo nau logiku prema
onome to nam se svia. Ali, ako ne ostvarimo na cilj i nastavimo da
ivimo, to je kukaviluk. Ovo je opasna tanka linija. Umreti ne ostvarivi
svoj cilj jeste psea smrt i fanatizam, ali u tome nema sramote. Ovo je
sutina Puta samuraja. Ako svakog jutra i veeri ovek usmeri svoje
srce na dobar put, sposoban je da ivi kao da mu je telo ve mrtvo, i tako
zadobija slobodu na Stazi. Ceo njegov ivot proi e bez krivice, i on e
uspeti u svom pozivu.
b
ovek je dobar sluga u onoj meri u kojoj ozbiljno potuje svog gospodara. Ovo je najvia vrsta sluge. Ako je pojedinac roen u istaknutoj
porodici koja postoji generacijama unazad, nepotrebno je duboko razmatrati pitanje obaveze prema precima da bi se umom i telom ozbiljno
21
22
Hagakure
Iz prvog poglavlja
b
U skladu sa njihovom prirodom, postoje ljudi koji brzo shvataju stvari
i oni koji moraju da se povuku kako bi razmislili. Sagledavajui ovo u
potpunosti, ako ovek razmilja nesebino i dosledno ispunjava etiri
zaveta Nabeima samuraja, iznenaujua mudrost e se pojaviti bez
obzira na nisku ili visoku prirodu tog oveka.1
Ljudi misle da mogu razjasniti temeljne stvari samo ako ih razmatraju
dovoljno duboko, ali je njihovo razmiljanje zapravo izvitopereno i ne
dolaze ni do ega dobrog zato to su obuzeti sebinim interesima.
Teko je promeniti navike jedne budale u nesebinost. Ako u susretu
sa nekom stvari, tu stvar isprva ostavite po strani, uvrstite etiri zaveta
u vaem srcu, iskljuite sopstveni interes i potrudite se, neete puno
pogreiti.
b
Upravo zato to radimo stvari oslanjajui se na sopstvenu pamet mi
postajemo okupirani sobom, okreemo naa lea razumu i stvari ne
izau na dobro. Ovo je po vienju drugih ljudi podlo, slabo, uskogrudo i
nekorisno. Kada neko nije sposoban za istinsko razumevanje, dobro je
da potrai savet nekoga sa zdravim razumom. Savetnik e ostvariti Put
kada bude doneo odluku pomou nesebinog i iskrenog razumevanja,
zato to nije lino umean. Ovakav nain suoavanja sa stvarima e
drugi sigurno videti kao vrsto ukorenjen. To je, na primer, kao veliko
drvo sa mnogo korenova. ovekovo razumevanje je kao drvo koje je
ukorenjeno u zemlji.
b
Mi uimo o izrekama i delima ljudi iz davnina kako bismo poverili sebe
njihovoj mudrosti i spreili sebinost. Kada odbacimo sopstvene pred-
b
Sagara Kjuma je bio u potpunosti jedno sa svojim gospodarom i sluio
mu je kao da je njegovo sopstveno telo ve mrtvo. On je bio jedan od
hiljadu.
Jednom je odran vaan sastanak u vili gospodara Sakjoa Mizugae,
i Kjumi je bilo zapoveeno da poini sepuku. U to vreme je u predgrau
Osake postojala kua aja na treem spratu prebivalita gospodara
Takua Nuia. Kjuma iznajmi ovaj prostor i okupivi sve besposliare i
propalice u Sagi priredi lutkarsku predstavu, sam upravljajui jednom
od lutaka, lumpujui i opijajui se ceo dan i no. I tako, ne obazirui se
na vilu gospodara Sakjoa, on je nastavio da radi tako i izazvao veliku
uznemirenost. Podstiui dalje ovu nevolju on je mislio jedino na svog
gospodara i bio je reen da izvri samoubistvo.2
b
Biti sluga ne znai nita drugo do podravati svog gospodara,
poveravajui mu pitanje dobra i zla, odriui se sopstvenog interesa.
Ako postoje bar dva ili tri oveka ovog tipa, imanje e biti sigurno.
Ako ovek pogleda na svet kada se stvari odvijaju glatko, videe
mnoge ljude koji se trude da budu vieni, pokazujui svoju mudrost, razboritost i umee. Meutim, ako se gospodar povue ili se osami, mnogi
e mu brzo okrenuti lea, dodvoravajui se glavnom oveku tog dana.
Na takve stvari je neprijatno ak i pomisliti. Ljudi na visokim ili niskim
poloajima, ljudi od velike mudrosti i umea, svi oni oseaju da su oni
ti koji postupaju pravedno, ali kada se doe do trenutka kada treba dati
ivot za svog gospodara, svima klecaju kolena. Ovo je prilino sramot-
23