1247 PDF

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE
OKOLINSKE DOZVOLE
ZA IZGRADNJU VJETROELEKTRANE VLAI
PODNOSILAC ZAHTJEVA:
TLG D.O.O. TRAVNIK
FATMI 1, 72270 TRAVNIK
Januar, 2015.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik
KONTROLNI LIST
Podnosilac
Zahtjeva:
TLG d.o.o. Travnik

Fatmi 1
72270 Travnik,
Srednjobosanski kanton
BiH
Kontakt detalji
predstavnika:
g. Zoran Vujinovi, direktor

email: zoranvujinovic69@gmail.com
skype : zoran.vujinovic96
GSM : 00387 65 390-970
GSM : 00387 64 416-24-18
Naziv projekta:
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Vlai
Konsultant:
Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta

u Sarajevu d.d.
Stjepana Tomia br. 1
71000 Sarajevo
Tel/fax: + 387 33 212 466/7
E-mail: heis@heis.ba
Web: http://www.heis.ba
Obraivai:
Doc. dr Irem Silajdi, dipl.okol.in.

Mr Vukain Balta, dipl.in.geol.
Mr Amila Mumi, dipl.ing.gra.
Vildana Gokovi, dipl.biol.
Adnan Topalovi, dipl.ing.gra
Nijaz Zerem, sam.teh.sar.
ifra:
D-1180
Ime i prezime
DATUM
Odgovorni obraiva:
Interna kontrola:
Odobrio:
Doc. dr. Irem Silajdi

dipl.okol.in.
Doc.dr Sanda Midi

Kurtagi, dipl.in.gra.
Prof. dr. Tarik Kupusovi,

dipl.in.gra
Vodei istraiva
Izvrni direktor
Direktor
POTPIS
POTPIS
POTPIS
09. 01.2015.
ii
iii
SADRAJ
1
UVOD .............................................................................................................................................................. 1
IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA ....................................................................................... 3
3 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA SA UCRTANOM LEGENDOM O

NAMJENI POVRINA IREG PODRUJA I NAMJENAMA POVRINE PREDMETNE LOKACIJE 4
4
LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA .................................................................................................. 5
OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI ................................................................................. 7

5.1 POGON I POSTROJENJA ZA KOJE SE IZDAJE DOZVOLA ................................................................................. 7
5.2 OPIS POGONA I POSTROJENJA ..................................................................................................................... 8
5.3 OPIS AKTIVNOSTI ...................................................................................................................................... 9
5.3.1 Uvod.................................................................................................................................................. 9
5.3.2 Izgradnja pristupnih i gradilinih cesti ............................................................................................. 9
5.3.3 Izgradnja temelja dizalica i temelja vjetroturbina ......................................................................... 10
5.3.4 Sklapanje i postavljenja vjetroturbina ............................................................................................ 11
5.3.5 Polaganje kablova, izgradnja transformatorske stanice i povezivanje na elektroenergetsku mreu
12
6 OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJA KOJE SE

KORISTE ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE .................................................................. 15
6.1
6.2
OSNOVNE I POMONE SIROVINE .............................................................................................................. 15

LISTA HEMIJSKIH SUPSTANCI, GORIVA I ENERGIJE ................................................................................... 15
OPIS IZVORA I EMISIJA ......................................................................................................................... 16
OPIS STANJA LOKACIJE ........................................................................................................................ 17

8.1 KLIMATOLOKE KARAKTERISTIKE PODRUJA ......................................................................................... 17
8.2 KAKVOA ZRAKA .................................................................................................................................... 18
8.3 GEOLOKE I HIDROGEOLOKE KARAKTERISTIKE PODRUJA .................................................................... 18
8.3.1 Litostratigrafske karakteristike stijenskih masa .............................................................................. 18
8.3.2 Strukturno-tektonske karakteristike terena ..................................................................................... 19
8.3.3 Hidrogeoloke karakteristike i funkcija sedimenata u prostoru vjetroelektrane ............................ 21
8.4 HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA.......................................................................................... 23
8.5 ZEMLJITE ............................................................................................................................................... 24
8.6 FLORA I FAUNA........................................................................................................................................ 25
8.7 PEJZA .................................................................................................................................................... 28
8.8 KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEE ........................................................................................................ 28
8.9 NASELJENOST I INFRASTRUKTURA .......................................................................................................... 28
8.10 OSTALI PODACI KOJI SU POTREBNI ZA IDENTIFICIRANJE I PROCJENU OSNOVNIH UTJECAJA NA OKOLI .. 28
8.10.1 Procjena nivoa buke ..................................................................................................................... 30
8.10.2 Modeliranje zasjenjivanja i treperenja sjene ................................................................................ 35
8.10.3 Modeliranje vizualnih utjecaja ..................................................................................................... 39
9 OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI KAO I IDENTIFIKACIJA

ZNAAJNIH UTJECAJA NA OKOLI .......................................................................................................... 43
9.1 OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI ...................................................................... 43
9.2 IDENTIFIKACIJA ZNAAJNIH UTJECAJA NA OKOLI .................................................................................. 44
9.2.1 Procjena utjecaja vjetroelektrane na klimatoloke karakteristike podruja ................................... 45
9.2.2 Procjena utjecaja vjetroelektrane na kakvou zraka ...................................................................... 45
9.2.3 Procjena utjecaja vjetroelektrane na geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja ............... 45
9.2.4 Procjena utjecaja vjetroelektrane na povrinske i podzemne vode ................................................ 46
9.2.5 Procjena utjecaja vjetroelektrane na zemljite ............................................................................... 50
iv
9.2.6 Procjena utjecaja na floru i faunu .................................................................................................. 50

9.2.7 Procjena utjecaja na pejza ............................................................................................................ 51
9.2.8 Procjena utjecaja na stanovnitvo i infrastrukturu ......................................................................... 52
9.2.9 Procjena utjecaja buke ................................................................................................................... 53
9.2.10 Procjena utjecaja treperenja sjene ............................................................................................... 53
9.3 SAETI PRIKAZ ANALIZOM UTVRENIH OEKIVANIH UTJECAJA NA OKOLI ............................................. 54
10 OPIS PREDLOENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEAVANJE ILI
UKOLIKO TO NIJE MOGUE SMANJENJA EMISIJA IZ POSTROJENJA .......................................... 56
10.1
10.2
10.3
10.4
MJERE ZA SPRJEAVANJE ODNOSNO MINIMIZIRANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA VODU I ZEMLJITE ...... 56

MJERE ZA SPRJEAVANJE ODNOSNO MINIMIZIRANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA ZRAK ......................... 57
MJERE ZA SPRJEAVANJE ODNOSNO MINIMIZIRANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA FLORU I FAUNU .......... 57
MJERE ZA SPRJEAVANJE ODNOSNO MINIMIZIRANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA INFRASTRUKTURU...... 58
11 OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA

IZ OTPADA ........................................................................................................................................................ 59
12 OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATORA
POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA ................................................................... 60
13
OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING ................................................................................ 61
14
PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA ..................................................................................... 63
15 KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E BITI IZDATE ZAJEDNO

SA OKOLINSKOM DOZVOLOM ................................................................................................................... 64
16
NETEHNIKI REZIME ........................................................................................................................... 65
17
PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ....................................................................................................... 72

17.1 UVOD .................................................................................................................................................... 72
17.2 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM U FAZI IZGRADNJE VJETROELEKTRANE ................................................. 73
17.2.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje vjetroelektrane .............................................. 73
17.2.2 Nain upravljanja otpadom u fazi izgradnje vjetroelektrane ........................................................ 74
17.3 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM U FAZI KORITENJA VJETROELEKTRANE ................................................ 77
17.3.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi koritenja vjetroelektrane ............................................. 77
17.3.2 Nain upravljanja otpadom u fazi koritenja vjetroelektrane ....................................................... 78
17.4 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM U FAZI DEMONTIRANJA VJETROELEKTRANE .......................................... 79
17.4.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi demontiranja vjetroelektrane ....................................... 79
17.4.2 Nain upravljanja otpadom u fazi demontiranja vjetroelektrane ................................................. 80
POPIS SLIKA
Slika 1. Prikaz lokacije planirane VE Vlai na topografskoj podlozi 1:25 000 ...................................................................... 5
Slika 2. Satelitski snimak lokacije planirane VE Vlai ................................................................................................................... 5
Slika 3. Primjer temelja dizalice i temelja vjetroturbine ............................................................................................................. 10
Slika 4. Ogledni primjer temelja vjetroturbine ............................................................................................................................ 11
Slika 5. Uobiajeno temeljenje vjetroturbine ................................................................................................................................. 11
Slika 6. Sklapanje vjetroturbina .......................................................................................................................................................... 12
Slika 7. Lokacija 110 kV transformatorske stanice 110/20 kV 2 x 25 MVA izmeu VE Galica (lijevo) i VE Vlai
(desno) ......................................................................................................................................................................................................... 13
Slika 8. Mogui izgled transformatorskog postrojenja ............................................................................................................... 14
Slika 9. Rua vjetrova i dijagram raspodjele brzina na lokaciji Galica-Vlai...................................................................... 17
Slika 10. Geologija slivnog podruja vrela Plava Voda s pozicijom VE Galica (lijevo) i VE Vlai (desno) ................ 18
Slika 11. Razlomljena i karstificirana krenjaka tabla Vlai .................................................................................................. 20
Slika 12. Hidrogeologija slivnog podruja vrela Plava Voda s pozicijom VP Galica i Vlai ................................... 22
Slika 13. Sliv izvorita Plava voda sa zatitnim zonama ............................................................................................................. 24
Slika 14. Karta realne umske vegetacije podruja planirane VE Vlai (Stevanovi, 1983) ......................................... 25
Slika 15. Livadski i panjaki ekosistemi na lokaciji budue VE Vlai ............................................................................... 26
Slika 16. Pogled na ire podruje budue VE Vlai ................................................................................................................... 26
Slika 17. Pozicija peina i jama u odnosu na raspored vjetroturbina na lokaciji Vlai .............................................. 27
Slika 18. Rua vjetrova za referentnu taku ................................................................................................................................... 29
Slika 19. Atlas brzina vjetrova razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007. ..................................................................................... 30
Slika 20. Intenzitet zvuka vjetroturbine na raznim udaljenostima od vjetroturbine ........................................................ 31
Slika 21. Karta buke na irem podruju obuhvata VE Vlai ..................................................................................................... 33
Slika 22. Mapa modeliranja buke za odabranu taku Planinarski dom 2 cca 1251m od VT4 ....................................... 34
Slika 23. Mapa modeliranja buke u naselju Babii cca 2589m od VT4 ................................................................................. 35
Slika 24. Karta sjena podruja obuhvata VE Vlai ...................................................................................................................... 36
Slika 25. Proraun zasjenjivanja za istaknutu taku Planinarski dom 2................................................................................ 38
Slika 26. Proraun zasjenjivanja za istaknutu taku u naselju Babii .................................................................................... 38
Slika 27. Karta vidljivosti vjetroturbina VE Vlai visina 154m ............................................................................................. 40
Slika 28. Procentualna karta vidljivosti vjetroturbina VE Vlai visina 154m .................................................................. 41
Slika 29. Karta vidljivosti za odabranu taku Donje Konjsko visina 118m ....................................................................... 41
vi
vii
POPIS TABELA
Tabela 1. Naselja najblia lokaciji VE Vlai _________________________________________________________________________ 6
Tabela 2. Koordinate pozicija VT VE Vlai __________________________________________________________________________ 7
Tabela 3. Karakteristike odabrane SIEMENS BONUS turbine _______________________________________________________ 8
Tabela 4. Koordinate poligona transformatorske stanice __________________________________________________________12
Tabela 5. Referentna taka za razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007. god. na visini mjerenja od 80m ______________29
Tabela 6. Smanjenje buke u odnosu na udaljenosti od izvora ______________________________________________________31
Tabela 7. Poveanje buke u odnosu na broj izvora _________________________________________________________________32
Tabela 8. Iznosi buke za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai _________________32
Tabela 9. Zasjenjivanje i treperenje za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai __37
Tabela 10. Vizualni utjecaj za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai ___________39
Tabela 11. Mogue emisije u okoli i njihovi izvori _________________________________________________________________43
Tabela 12. Prijedlog monitoring plana _____________________________________________________________________________62
Tabela 13. Klasifikacija otpada koji se javlja tokom izgradnje vjetroelektrane ___________________________________74
Tabela 14. Upravljanje otpadom u fazi gradnje vjetroelektrane __________________________________________________76
Tabela 15. Klasifikacija i mjesto nastanka otpada koji se javlja u toku odravanja vjetroelektrane ______________77
Tabela 16. Upravljanje otpadom u fazi koritenja vjetroelektrane ________________________________________________78
Tabela 17. Klasifikacija i mjesto nastanka otpada koji se javlja u fazi demontiranja vjetroelektrane ____________79
Tabela 18. Upravljanje otpadom u fazi demontiranja vjetroelektrane ____________________________________________80
viii
ix
UVOD
Privredno drutvo TLG d.o.o. Travnik je 18.12.2012. godine sa Ministarstvom privrede

Srednjobosanskog kantona (SBK) potpisalo dvadeset Ugovora br. 04-12-303/12 za dodjelu koncesija
za izgradnju i koritenje postrojenja za pretvaranje energije vjetra u elektrinu energiju na platou
Vlai. Radi se o 10 pozicija na Lokaciji I Vlai i 10 pozicija na Lokaciji II Galica instalirane snage do 5
MW po lokaciji, odnosno ukupno 100 MW instalirane snage na svim lokacijama. Odluka o ulasku u
ovaj projekt donesena je na osnovu preliminarnih mjerenja vjetroenergetskog potencijala koju su
vrena u periodu januar-novembar 2011. godine sa 30 m mjernim stubom.
Poslije potpisivanje Ugovora o koncesiji pristupilo se uz pomo tehnolokog partnera Siemens d.d.
Zagreb, aktivnostima provoenja verificiranih mjerenja koja su neophodna pri izradi projektnotehnike dokumentacije, odnosno dobivanja neophodnih parametara za izbor vrste vjetroturbine i
njihov raspored. Pismo namjere za poslovnu saradnju izmeu TLG d.o.o. Travnik i Siemens dd Zagreb
je potpisano na period do 31.1.2015. godine.
Nakon prikupljenih podataka i ocjene da se moe krenuti u izradu projektno-tehnike
dokumentacije, dana 24.02.2014. potpisan je Ugovor o izradi projektno-tehnike dokumentacije
potrebne za izgradnju i rad postrojenja za svih 20 pozicija na dvije lokacije odnosno 100 MW sa
projektnom kuom Biaki d.o.o. Sarajevo.
U julu mjesecu potpisan je Ugovor sa kompanijom Netinvest d.o.o. Beograd o instaliranju
odgovarajuih mjernih stupova i provoenju kampanje mjerenja sa izradom bankabilne studije
priznate od meunarodnih financijskih institucija (EBRD, WB, CEB, KfW). Instalirana su dva mjerna
stuba, 60m i 80 m na dvije lokacije i kampanja mjerenja je otpoela u julu 2014. godine i trajae do
septembra 2015. godine.
Predstavnici tvrtke TLG d.o.o. Travnik, Biaki d.o.o. Sarajevo i predstavnici za prostorno planiranje
Opine Travnik usuglasili su elemente idejnog rjeenja vjetroelektrane te u septembru 2014. godine
izradili Fizibiliti studiju iskoritenja vjetroenergetskih potencijala VE Galica i VE Vlai Idejno
rjeenje.
21.10.2014. dobivena je i naelna suglasnost na prikljuak na elektroenergetsku mreu obje
vjetroelektrane od strane Elektroprijenosa BiH. Izgradnja VE Vlai je prijavljena Nezavisnom
operateru sistem BiH za indikativni plan razvoja.
U planiranim aktivnostima predvieno je da se kompletna dokumentacija neophodna za izgradnju i
rad postrojenja na obje lokacije, zajedno sa bankabilnom studijom vjetra zavri do kraja 2015.
Godine, a izgradnja i testni rad postrojenja do decembra 2016. Godine.
S obzirom da je u planirani kapacitet vjetroelektrane Vlai oko 50 MW, u skladu sa lanom 6.
federalnog Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu
(Slubene novine FBiH 19/04), postrojenja za iskoritavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju
energije sa proizvodnim kapacitetom od 2 MW ili 4 konvertera spadaju u pogone i postrojenja za
koje se procjena utjecaja na okoli vri na osnovu provjere Federalnog ministarstva okolia i turizma.
Prema lanu 17. Izmjena i dopuna Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH 38/09) operator
pogona i postrojenja je duan podnijeti Zahtjev za izdavanje okoline dozvole, iji sadraj je propisan
lanom 18. ovih izmjena i na osnovu kojeg Ministarstvo donosi odluku o provoenju procjene
utjecaja na okoli, odnosno izdavanju okoline dozvole.
Naruilac se obratio ovlatenoj instituciji Institutu za hidrotehniku GF u Sarajevu d.d. Sarajevo sa
molbom za izradu Zahtjeva za izdavanje okolinne dozvole. Struni tim izvrio je izvrio obilazak
terena, ostvario uvid u svu raspoloivu dokumentaciju, te na osnovu raspoloivih indikatora izvrio
identifikaciju utjecaja, njihovu analizu usporedbom sa najboljom raspoloivom praksom i preporuio

mjere zatite okolia koje trebaju biti sadrane u okolinoj dozvoli.
Timu obraivaa dostavljena je na uvid sljedea dokumentacija:
Fizibiliti studija, Iskoritenje vjetroenergetskih potencijala, VE Galica 46 MW i VE Vlai 46
MW, Travnik Idejno rjeenje, Biaki d.o.o, septembar 2014. godine
Odluka o dodjeli koncesije za izgradnju, koritenje postrojenja za pretvaranje energije vjetra
u elektrinu energiju, izgradnja vjetroelektrana na 20 lokacija: Galica 10 lokacija i Vlai
10 lokacija (do 5 MW po lokaciji), plato Vlai, Opina Travnik, br. 01-02-619/12 od
19.10.2012. godine (Prilog 1).
Ugovor o koncesiji za izgradnju, ureenje, opremanje, koritenje i odravanje postrojenja za
pretvaranje energije vjetra u elektrinu energiju Vjetroelektrane na lokalitetu plato Vlai
lokacija I do 5 MW Opina Travnik br. 04-17-303/12-I (Prilog 2).
Izvod iz prostornog plana opine Travnik 2003-2020, karta namjena prostora, izdat od strane
Slube za urbanizam, graenje, katastar i imovinsko pravne poslove opine Travnik br 04/231-5/11 od 15.1.2011. godine (Prilog 3).
Pismo namjere o poslovnoj suradnji izmeu TLG d.o.o. Travnik i Siemens d.d. Zagreb (Prilog
4)
Pismo podrke premijera SBK br. 01-12-43/12 od 09.04.2012. godine i pismo podrke
opinskog naelnika opine Travnik od 16.08.2012. (Prilog 5).
Naelne suglasnosti za prikljuenje na elektroenergetsku mreu izdate od strane
Elektroprijenosa BiH br. 03-13306/14 od 21.10.2014. godine (Prilog 6).
Rjeenje o prethodnoj vodnoj suglasnosti izdano od Agencije za vodno podruje rijeke Save,
br. UP-I/25-40-679-5/14 od 15.12.2014. godine (Prilog 7).
Kao referentni koriteni su sljedei dokumenti:
European Commission. Wind turbines have smaller impact on small birds population, Science
for Environemntal Policy, Issue 395, 27 November 2014
Environmental Impacts of Wind-Energy Projects, The National Academies Press (2007)
Klarin B., Utjecaj na okoli vjetroturbine kao izvora zvuka, Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu,
http://www.fesb.hr/~bklarin/Rad003/Utjecaj_na_okolis_vjetroturbine_CLANAK.html
Buckley Steven, Wind farms & Electromagnetic Interference, Sinclair Knight Merz
http://www.skmconsulting.com/Knowledge-and-Insights/Technical-Papers/Wind-farmsElectromagnetic-Interference.aspx
Land Use and Zoning Issues Related to Site Development for Utility Scale Wind Turbine
Generators, Extension Community and Economic Development, Michigan State University
http://web1.msue.msu.edu/cdnr/otsegowindflicker.pdf
IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA
TLG d.o.o. Travnik

Fatmi 1
72270 Travnik,
Srednjobosanski kanton
BiH
Predstavnik: g. Zoran Vujinovi, direktor
email: zoranvujinovic69@gmail.com
skype : zoran.vujinovic96
GSM : 00387 65 390-970
GSM : 00387 64 416-24-18
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA SA

UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRINA IREG
PODRUJA I NAMJENAMA POVRINE PREDMETNE LOKACIJE
Lokacija na kojoj se planira izgradnja vjetroelektrane u cilju koritenja vjetropotencijala za

proizvodnju elektrine energije, prema Odluci o provoenju prostornog plana opine Travnik nalazi
se u obuhvatu predvienom za iskoritavanje energije vjetra, odnosno izgradnju farmi
vjetroelektrana. Izvod iz prostorno planske dokumentacije je dat u prilogu 3.
LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Vjetroelektrana Vlai nalazi se na junom grebenu planine Vlai, iznad Paklarskih stijena.
Administrativno pripada opini Travnik, Srednjobosanski kanton. Plato na kome e biti instalirane
vjetroturbine se nalazi ispod najvieg vrha Vlaia Paljenik na 2000 m.n.v.
Geografski prikaz lokacije na topografskoj podlozi razmjere 1:25 000 sa ucrtanim pozicijama
vjetroturbina dat je na slici 1, a satelitski snimak lokacije, uraen koristei program Google Earth, dat
je na slici 2.
Slika 1. Prikaz lokacije planirane VE Vlai na topografskoj podlozi 1:25 000
Slika 2. Satelitski snimak lokacije planirane VE Vlai
Lokacija je bez utjecaja sjena oblinjih planina i s blagim nagibima terena pogodnim za montau.
Pristupne saobraajnice svakoj od turbina ponaosob e se morati izgraditi u fazi izvoenja projekta.
Trenutna povezanost lokacije je asfaltiranim putem Travnik preko Paklareva do mjesta Ravan nakon
ega se odvaja makadamski put prema planinarskom domu Deveani i platou na kome e biti
postavljene vjetroturbine.
Lokacija nije pod nekim reimom zatite (vodoprivredne, prirodne ili kulturno-historijske batine), te
nije namijenjena razvoju neke druge djelatnosti. Okolno zemljite je neobradivo. Ukupan prostor
budue vjetroelektrane je uglavnom neobrasla golet kamenjar, bez visoke vegetacije zbog snanog
utjecaja vjetra. Prisutni su panjaki i livadski ekosistemi. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta
(intenzivan vjetar, obilje snjenih padavina, te veliki broj dana sa mrazom) vegetacijski period traje
svega 2-3 mjeseca. Podruje Vlaike gromile se u ljetnom periodu koristi za intenzivnu ispau stoke.
Unutar podruja planiranog zahvata nema izgraenih stambenih objekata. Na udaljenosti od 1 km od
VT 11 smjeten je planinarski dom Deveani. Unutar podruja mogu se nai i izgraene pastirske
nastambe katuni.
Najblia naselja i udaljenost od vjetroelektrane su dana u tabeli 1.
Tabela 1. Naselja najblia lokaciji VE Vlai
Naziv
Babii
Seevo
Bariii
Bilii
Jankovii
Velika
Radonjii
Suhi Dol
Dub
M. Vinjevo
Vinjevo
Travnik
Najblia
vjetroturbina
VT4
VT4
VT1
VT1
VT1
VT1
VT18
VT18
VT20
VT20
VT19
VT1
Udaljenost do najblie
vjetroturbine (m)
2589
5415
4155
3448
3407
4181
5419
3822
3862
3531
3941
4748
U koncesionom podruju nisu smjeteni odailjai radio i TV signala te mobilne telefonije. Najblii
odailja se nalazi na vrhu Paljenih, 1,5 km vazdune udaljenosti od VT11.
OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI
5.1
Pogon i postrojenja za koje se izdaje dozvola
U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu
(Sl. novine FBiH, br. 19/04), okolina dozvola se izdaje za postrojenje za iskoritavanje pogonske
snage vjetra za proizvodnju energije sa proizvodnim kapacitetom od 50 MW kojeg ine cca 20
vjetroturbina jedininog kapaciteta od 2,3 MW i koje se sastoje od turbine koja kinetiku energiju
pretvara u mehaniki rad i generatora koji mehaniki rad pretvara u elektrinu energiju.
Fizibiliti studijom za izgradnju VE Galica i VE Vlai uraenom u septembru 2014. godine, predloena
je varijanta zahvata sa razmjetajem stupova odreenim na osnovi preliminarnih mjerenja brzine,
smjera i intenziteta vjetra na visini od 30 m koja su uraena u periodu januar novembar 2011. One
su korigirane u skladu sa zahtjevima okolia i razmjetene na najmanjoj udaljenosti od naseljenih
objekata od 500 m. Konaan poloaj vjetroturbina i trase pristupnih cesti bie odreeni glavnim
projektom nakon konanih mjerenja vjetra i provedenih detaljnih geotehnikih i geomehanikih
ispitivanja. Stoga, u ovoj fazi svi navedeni dijelovi kompleksa VE Vlai za sada jo uvijek imaju
preliminarni karakter. Potrebno je napomenuti da su modeli utjecaja buke, zasjenjivanja i treperenja
sjene, te model vizualnih utjecaja raeni za predefinirani raspored.
U tabeli 2 data je detaljna pozicija za predefinirani raspored koji sadri ukupno 20 vjetroturbina.
Tabela 2. Koordinate pozicija VT VE Vlai
VT
VT1
VT2
VT3
VT4
VT5
VT6
VT7
VT8
VT9
VT10
VT11
VT12
VT13
VT14
VT15
VT16
VT17
VT18
VT19
VT20
X
6472263.34
6472341.86
6472075.59
6471809.32
6472321.38
6471986.84
6471764.95
6472222.39
6472488.65
6472669.57
6472277.00
6472758.33
6472826.6
6472990.46
6473188.45
6473031.43
6473420.58
6473625.41
6473809.75
6473901.91
Y
4902451.21
4902806.23
4903038.36
4903294.38
4903567.48
4903775.72
4904403.83
4904376.52
4904134.14
4903871.30
4905120.70
4904823.71
4904482.34
4904137.56
4905605.44
4905229.94
4904680.33
4904434.55
4905448.41
4905083.15
5.2
Opis pogona i postrojenja
Vjetroelektrana e se sastojati od sljedeih komponenti:
20 vjetroturbina od po 2,3 MW svaka. Dobavlja turbina je Siemens. Preliminarno odabrani

model je SWT-2.3-108.
Tornjevi (stupovi), na kojima e vjetroturbine biti instalirane, sa odgovarajuom zemljanom

konstrukcijom, strujnim instalacijama, itd.
Transformatori 20/0,69 kV 2300 kVA koji su instalirani u unutranjosti tornja svake turbine s
ciljem da se proizvedeni niski napon podigne na srednji napon.
Podzemni kablovi za prijenos elektrine energije koje meusobno povezuju vjetroelektrane

sa kontrolnom zgradom.
Karakteristike vjetroturbine. U okviru Fizibiliti studije koju je izradila tvrtka Biaki d.o.o. u
septembru 2014. godine, a na osnovu analize vjetropotencijala na danoj lokaciji, izvren je
preliminarni proraun i dizajniranje VE Vlai. Preliminarno rjeenje podrazumijeva instalaciju 20
vjetroturbina snage 2,3 MW svaka.
Za analizu proizvodnje i procjene godinje proizvodnje elektrine energije izabrana je vjetroturbina
SIEMENS SWT 2.3, 108 klasa IIa, dizajnirana za podruja umjerene brzine vjetra. Odabrana visina
stuba je 78 m. Specifikacije predmetne turbine su date u tabeli 3.
Tabela 3. Karakteristike odabrane SIEMENS BONUS turbine
Karakteristika
Tip turbine
IEC klasa vjetra
Broj VT
Nominalni izlaz po VT
Promjer rotora
Visina glavice
Radni prostor po VT
Max brzina vjetra u 3 sek.
Buka
SCADA sistem
Opis
SIEMENS SWT 2.3, 108
IIa
20
2300 KW
108 m
99,5 m
9144 m2
59,5 m/s
105 dB
WPS
Unutar stupa su ljestve za penjanje na vrh sa pripadajuim platformama. Kroz unutranjost stupa
provedeni su svi energetski i kontrolni kablovi. Stup se montira na armirano-betonskom temelju koji
se sastoji od dva cilindrina dijela. Promjer veeg cilindra je 9 m a promjer manjeg cilindra je 4 m,
dok je dubina pojedinanog cilindra 1 m. Dimenzije temelja zavise od strukture tla na samoj lokaciji.
Stup se transportira u 3 ili vie dijelova koji se vijcima spajaju na mjestu ugradnje.
Oko temelja stupa osigurava se manipulativna povrina. Izmeu poloaja vjetroturbina radi se
pristupna cesta irine oko 5 m koja e sluiti za potrebe montae i odravanja. Uz pristupnu cestu
postavljaju se energetski i komunikacijski kablovi za povezivanje i kontrolu rada vjetroturbine.
Svaka vjetroturbina posjeduje vlastiti transformator (0,69/x kV) ugraen u neposrednoj blizini
temelja.
Dispozicija vjetroturbina je dana na slici 1.
Proraun proizvodnje elektrine energije uraen je sa mjernim podacima za odabranu referentnu

turbinu, te na osnovu oitanja vjetropotencijala za period januar-novembar 2011. Mjerna oprema
postavljena je na visinu od 30 m, dok se proraun proizvodnje pravi sa brzinom vjetra na visini od 80
m obzirom da se na toj visini nalazi osa turbine. Brzina vjetra na 80 m dobiva se procjenom i to tako
to se brzina izmjerena na visini od 30 m uvea za 12%. Na bazi ovako dobivenih vrijednosti brzine, te
iz karakteristika vjetroturbine Siemens 2.3 MW, proraunata ukupna proizvedena elektrina energija
po vjetroturbini za godinu dana iznosi 6185 MW kada se u obzir uzmu korekcioni faktori pritiska i
temperature i ostali gubici koji se procjenjuju na cca 10%. Faktor angairanosti je 30,7% to odgovara
iznosu od 2689 ekvivalentnih sati rada.
5.3
5.3.1
Opis aktivnosti
Uvod
Projekat izgradnje i putanja u rad vjetroelektrane Vlai podrazumijeva nekoliko koraka koji trebaju
biti analizirani sa aspekta njihovog utjecaja na okoli i to:
1. Izgradnja gradilinih cesti
2. Izgradnja temelja dizalica i temelja vjetroturbina
3. Sklapanje i postavljenja vjetroturbina
4. Polaganje kablova, izgradnja transformatorske stanice i povezivanje na elektrinu mreu
5. Rad vjetroelektrane
5.3.2
Izgradnja pristupnih i gradilinih cesti
Na osnovu podataka od lokalnih firmi koje se bave transportom eljeznicom dolo se do zakljuka da
ovaj nain transporta opreme za vjetroturbinu u BiH nije primjenjiv iz vie razloga. Jedan od njih je
to BH eljeznice ne posjeduju infrastrukturu za prijevoz tereta ovih gabarita, a ni razvijenu mreu
eljeznice do mjesta montae vjetroturbina.
U sluaju transporta brodom iz neke od europskih zemalja oprema za vjetroturbinu dopremila bi se u
luku Split ili Zadar. Dalje bi bilo neophodno upoljavanje specijalnih cestovnih prijevoznih sredstava
od mjesta istovara sa broda do mjesta montae, i to npr. za luku Split: Splitska zaobilaznica Klis
Dugopolje i dalje cestovnim, magistralnim i regionalnim pravcima do lokaliteta VE Vlai.
U sluaju transporta zranim putem, oprema za vjetroturbinu bi se dopremila iz neke od europskih
zemalja do luke Split ili Ploe. Dalji transport do mjesta montae bi se izveo pomou specijalnog
transportnog helikoptera.
Uzimajui u obzir gore navedeno, geoprostorni smjetaj lokacije (mjesta montae vjetroturbina) u
svakom sluaju se ne moe izbjei cestovni transport do samog mjesta vjetroelektrane.
Obzirom da se ovdje radi o vangabaritnim teretima nuno je izvriti procjenu mogunosti cestovne
mree u BiH koja bi se koristila u ovom projektu.
Na osnovu postojeih podataka o cestovnoj mrei u BiH kao i obilaskom mjesta montae
vjetroturbina dolo se do slijedeih zakljuaka:
Transport vjetroturbina na podruju BiH mogue je jedino izvriti cestovnim
transportom, odnosno vozilima koja su namijenjena za prijevoz vangabaritnih tereta.
Za transport do mjesta lokacije neophodno je izvriti rekonstrukciju dijelova lokalnih

prometnica do svake pojedine lokacije sa minimalnom irinom 5m i radijusom krivine
najmanje 30m.
Za prijevoz tereta duine od oko 45m, 10-15 m slobodnog prostora mora biti prisutno sa
obje, i interne i eksterne strane uske krivine.
Potreba za transportom se sastoji od jednog lepera za gondolu, 4 lepera za dijelove tornja (ovisno
o veliini turbine), 3 prikolice za kablove i kontrolore, glavicu za lopatice i kontejner s alatima. Za
transport lopatica e biti potrebne produene prikolice. Znai za svaku turbinu potrebno je 8-9
lepera.
Detaljan projekt pristupnih i gradilinih cesti operator e uraditi naknadno. Minimalni zahtjevi za
karakteristike cesti gradilita i raskrsnice su:
Nominalna irina i transverzalni nagib pristupnih cesti 5 m kolovoza + m margine
sa svake strane,
Potrebni slobodni prostor iznad ceste je 6 m,
Minimalni transverzalni nagib mora biti unutar 2,5-5,0% na jednu ili obje strane
Inklinacija mora biti bi-direkcionalna.
5.3.3 Izgradnja temelja dizalica i temelja vjetroturbina
Temelje dizalica za svaki poloaj vjetroturbine mora biti dizajniran tako da ogovara potrebnim
radovima u vezi za predskladitenjem komponenti vjetrenjaa, montiranjem glavne dizalice,
predmontiranjem (sastavljanjem rotora, istovarom gondole) i podizanjem vjetroturbina.
Temelj dizalice se pravi za glavnu dizalicu i pomonu dizalicu (slika 3). Potrebne dimenzije temelja
dizalice su 25x50 m za svaku vjetroturbinu. vrsta podloga za dizalicu mora biti u stanju da izdri
minimum 20 tona/m2 pri deformaciji manjoj od 3 mm. Povrinskih 200 mm temelja se treba
napraviti od kamenia, zdrobljene stijene ili nekog drugog vodonepropusnog materijala. Najmanje
100 mm povrinskog sloja mora biti napravljeno od ljunka maksimalne veliine zrna frakcije od 20
mm. Veliina zrna frakcije mora biti dobro rasporeena da bi se osigurala dovoljna nosivost. ljunak
treba biti rasporeen/poravnat sve do temelja vjetroturbine da bi se osigurao suh pristup
temeljima/vjetroturbini.
Oko dizalice i servisne podloge se mogu napraviti odvodni kanali koji e sprijeiti oticanje neistoa
sa manipulativnih povrina.
Slika 3. Primjer temelja dizalice i temelja vjetroturbine
10
Stup vjetroturbine se montira na armirano-betonskom temelju dimenzija prema proraunu

konstrukcije. Oko temelja stupa potrebno je osigurati potrebnu manipulativnu povrinu.
Prikaz temelja vjetroturbine dat je na slici 4 dok je na slici 5 dat prikaz tipinog temeljenja. Po
zavretku izgradnje turbine, temelji e se zatrpati iskopanim zemljitem i zatravniti.
Slika 4. Ogledni primjer temelja vjetroturbine
Slika 5. Uobiajeno temeljenje vjetroturbine
5.3.4
Sklapanje i postavljenja vjetroturbina
Za sklapanje i postavljanje vjetroturbina planira se upotreba kranova sa reetkastim stubom za koje

je potrebno osigurati prostor temelja od cca 15x110 m (slika 6).
11
Slika 6. Sklapanje vjetroturbina
Podruje oko rotora treba biti poravnato i raieno na podruje irine 10 m uzdu lopatice. Ne
smije biti nikakvih prepreka poput drvea, stijena, ograda itd. to u sluaju VE Vlai nije uoeno kao
problem. Naume, rekognosciranjem terena dolo se do zakljuka da lokalitet ima dovoljno prostora
za postavljanje dizalice, te da ne postoje prirodne prepreke za sklapanje vjetroturbina. Naravno
potrebno je nuno pripremiti mjesto za montau dizalice. Prije poetka gradnje, raspored i izgled
svakog pojedinanog temelja za dizalice mora biti predstavljen i odobren od strane dobavljaa, firme
Siemens.
Za dopremanja dizalice i tereta do lokacije neophodno je izvriti rekonstrukciju pojedinih dijelova
prilaznih cesti. Takoer je potrebno imati u vidu da se prilikom rekonstrukcije treba uzeti u obzir
minimalna irina pristupnog puta od oko 5m koja je potrebna za dopremu dijelova vjetroturbine na
mjesto montae. Sve radove na ovoj rekonstrukciji prilaznih cesti mogu izvoditi domaa poduzea jer
posjeduju potrebnu infrastrukturu.
5.3.5
Polaganje kablova, izgradnja transformatorske stanice i povezivanje na elektroenergetsku

mreu
Instalirana snaga VE Vlai iznosi 50 MW. U podnoju stuba vjetroturbine sa izlaznim naponom
generatora 690 V predviena je transformatorska stanica 20/0,69 kV 2300 kVA. Ove
transformatorske stanice u podnoju stuba vjetroturbine e se kablovskom 20 KV mreom povezati
na sekundar 110 kV tansformatorske stanice VE Vlai i VE Galica 110/20 kV 2x25 MVA. Radi se o
jednoj 110 kV transformatorskoj stanici koja e opsluivati obje vjetroelektrane. Transformatorska
stanice se nalazi izvan koncesione zone VE Vlai a unutar koncesione zone VE Galica. Koordinate
poligona na kojem e biti postavljena transformatorska stanica su date u tabeli 4 i na slici 7.
Tabela 4. Koordinate poligona transformatorske stanice
VT
A
B
C
D
X
6468048.324
6468100.125
6467988.244
6468040.652
Y
4903276.241
4903226.638
4903214.024
4903163.4
k..
4591
4589
4587
4588
12
Slika 7. Lokacija 110 kV transformatorske stanice 110/20 kV 2 x 25 MVA izmeu VE Galica (lijevo) i VE Vlai
(desno)
Za povezivanje e se koristiti kablovi XHE-49A 3x (1x150/25) mm2 ili 240 mm2 u zavisnosti od dionice
i optereenja to e biti definirano glavnim projektom.
Tono mjesto i nain prikljuka TS 110/20 kV 2 x 25 MVA bit e utvreno nakon izrade Elaborata
prikljuka a prema projektnom zadatku kojeg definira Nezavisni operater sistem (NOS) BiH u suradnji
sa Elektroprenosom BiH.
Najblila prikljuna 110 kV taka je TS 110/20 kV 20 MVA Travnik 2 dalekovod 110 kV Travnik 2
Jajce 2. Predvien je razvod sa 5 vodnih elija koje povezuju kablovskom mreom 20
transformatorskih stanica 20/0,69 kV 2300 kVA smjetenih u stupovima vjetrogeneratora.
21.10.2014. dobivena je i naelna suglasnost na prikljuak na 110 kV mreu elektroenergetsku mreu
za obje vjetroelektrane od strane Elektroprijenosa BiH.
Nakon izrade elaborata prikljuka i njegove revizije od strane NOS BiH-a oekuju se uslovi za
prikljuak korisnika na prenosnu mreu. Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta TS 110/20 kV
2x25 MVA VE a 100 kV dalekovod prikljuka sa vodnim poljima uradio bi Elektroprenos na osnovu
ugovora o prikljuku.
Mogui izgled transformatorske stanice dat je na slici 8.
13
Slika 8. Mogui izgled transformatorskog postrojenja
Svaka turbina ima modemski link na centar daljinskog upravljanja te se svaka eventualna
neispravnost u radu ili kvar dojavljuje porukom putem SCADA sistema daljinskog upravljanja i ta
poruka se automatski odailje u softver za podrku korisnicima nakon ega se detektira najblii tim
za odravanje lokaciji vjetroturbine. Ti timovi su opskrbljeni tzv. pentopima (robusna, prijenosna
raunala s linkom na servisni centar) i promptno djeluju na otklanjanju eventualnih kvarova.
Sve gore navedene injenice bitno skrauju vrijeme reakcije, poveavaju efikasnost pri odravanju
vjetroturbina te smanjuju trokove odravanja i upravljanja vjetroturbinama.
14
6.1
OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI

I ENERGIJA KOJE SE KORISTE ILI KOJU PROIZVODI POGON I
POSTROJENJE
Osnovne i pomone sirovine
Vjetroturbina je rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju vjetra prvo u mehaniku, a zatim
preko elektrinih generatora u elektrinu energiju. U samo procesu proizvodnje elektrine energije
jedina sirovina koja se koristi jeste vjetar.
6.2
Lista hemijskih supstanci, goriva i energije
S obzirom da svaka vjetroturbina u svom tijelu ima i elektrini generator, pomona sirovina koja se
koristi u radu generatora jeste ulje za podmazivanje, u malim koliinama.
Osim toga, transformatorska stanica e imati spremnik za mineralno ulje za hlaenje.
Najrasprostranjenija je upotreba mineralnog ulja od polihlorizovanih bifenila (PCB), koji nije zapaljiv i
koji je vrlo stabilan. Zbog stabilnosti PCB i svoje akumulacije u prirodi, njegova upotreba vie nije
preporuljiva. Danas se mogu koristiti i netoksina, stabilna ulja na bazi silicija ili fluorovanih
ugljovodonika. Tone koliine i vrsta mineralnog ulja koje e se koristiti nisu poznate dok se ne uradi
Glavni projekt transformatorske stanice.
15
OPIS IZVORA I EMISIJA
Vidi poglavlje 9.
16
OPIS STANJA LOKACIJE
U ovom poglavlju je dat opis komponenti prirodnog i ljudskog okolia na koje predloeni projekt
moe imati utjecaja.
8.1
Klimatoloke karakteristike podruja
Planinski centralni dio Bosne, du linije Otrelj - Travnik - Sarajevo Foa, sa pretenim rasporedom
terena u dijapazonu od 500 do 2000 m.n.v., odlikuje se kontinentalno planinskom klimom, alpskog
tipa, odnosno karakteristikama klime kakve se sreu u alpskom planinskom sistemu.
Osnovna karakteristika ove klime je otra zima, sa temperaturama koje se u pravilu sputaju i do 34oC. Mjesec sa najniom pravom temperaturom je januar sa prosjecima u intervalu od -3,5 do
6,8oC.
Najvia mjesena temperatura je zabiljeena u mjesecu julu, ali se kree od 14.8 do 18.7oC, pri emu
maksimalne padaju u interval 30 do 36oC.
Prosjene godinje koliine padavina za viegodinji niz iznosi oko 1300 mm, a najvee koliine
padnu u kasnu jesen u novembru (oko 94 l/m2), dok najmanje se biljee u februaru (oko 67 l/m2).
Takoer ovaj tip klime ima jasnije izraen sekundarni maksimum padavina u proljetnim mjesecima.
Snjene padavine su obilne, pogotovu na viim kotama.
Rua vjetrova za datu lokaciju pokazuje da prevladavaju sjevernoistoni i jugozapadni vjetrovi (slika
9). Na osnovu jednogodinjih mjerenja na predmetnoj lokaciji utvreno je da je najvei procent
brzine strujanja vjetra izmeu 3-9 m/s. Prosjena godinja izmjerena vrijednost je 7,2 m/s. Procent
brzina koje prelaze 25 m/s je zanemarljivo mali.
Slika 9. Rua vjetrova i dijagram raspodjele brzina na lokaciji Galica-Vlai
17
8.2
Kakvoa zraka
Ne postoje mjerenja kvaliteta zraka za podruje koje je predmet analize. Meutim, uzimajui u obzir
da se radi o okolnom ruralnom podruju, bez organizirane industrijske aktivnosti pretpostavka je da
je nivo zagaenja minimalan.
8.3
8.3.1
Geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja

Litostratigrafske karakteristike stijenskih masa
Teren predvien za izgradnju VE Vlai situiran je na planini Vlai, unutar slivnog podruja vrela
Plava Voda (istono od Paklarskih Stijena), to u stratigrafskom i strukturno-tektonskom smislu
podrazumjeva degradirane stjenske mase permo-trijaske, trijaske, jurske, kredne, oligo-miocenske,
miocenske i kvartarne starosti. Prikaz litoloko-stratigrafskih karakteristika stjenskih masa, kao i
prognoznih karakteristika prostornog sklopa ireg podruja hidrogeolokog sliva vrela Plava Voda u
kom je predviena izgradnja VE Vlai, predstavljen je slikom 10.
Slika 10. Geologija slivnog podruja vrela Plava Voda s pozicijom VE Galica (lijevo) i VE Vlai (desno)
Najstarije tvorevine koje uestvuju u grai istraivanog prostora, podrazumijevaju stijene PermoTrijasa (P,T), uglavnom sainjene od alevrolitske komponente u zavrnom dijelu stuba. Nie
horizonte ovog stratigrafskog lana izgrauju kriljci zelene boje i tamnosivi pjeskoviti kriljci, preko
kojih u diskordantnom odnosu lee tektonizirane bree, te upljikavi, mjestimino laporoviti
krenjaci.
Izvedena konstatacija upuuje na zakljuak da geoloku prolost predmetnog okruenja karakterizira
snana dinamika aktivnost (izvreno horizontalno kretanje stijenskih masa du kontaktne zone
18
plastine serije Permo-Trijasa (alevroliti i kriljci) i kompleksa krutih stjenskih masa (karbonati
Mezozoika).
Sedimenti Srednjeg Trijasa (T2), imaju vee povrinsko rasprostranjenje od donje-trijaskih, koji nisu
zamjetni na povrini podruja istraivanja. Ovaj lan dominantno je zastupljen na jugu (S) i dijelom
jugozapadu (SW), planine Vlai (hipsometrijski nie pozicioniran i geografski smjeten
sjeverozapadno od vrela Plava Voda).
U litolokom smislu, Srednji Trijas predmetnog lokaliteta formiran je od masivnih (rjee bankovitih),
dolomita i dolomitinih krenjaka, koji u grai terena vrlo vjerojatno ima znatno veu prostornu
zastupljenost od povrinske.
Krenjaci i dolomiti gornje-jurske starosti (J33), izgrauju centralne i june dijelove Vlaia (skoro
kompletan prostor hidrogeolokog sliva vrela Plava Voda unutar kog je smjetena i linija
vjetroturbina Vlai), leei transgresivno i diskordantno preko starijih srednjetrijaskih sedimenata.
Unutar ovog poteza vjetroturbina, krenjaci preteno grade sjeverne i june dijelove masiva Vlai, a
dolomiti centralne.
Masivni do bankoviti krenjaci gornjo-kredne starosti (K22), u odnosu na poloaj VP Vlai,
formiraju krajnje sjeverne i sjeverozapadne dijelove terena hidrogeolokog sliva vrela Plava Voda,
takoer leei u diskordantnom odnosu preko starijih sedimenata (dominantno jurskih karbonata).
Senonske naslage u flinoj faciji (K23), grade krajnje sjeverne i sjeveroistone dijelove prostora
istraivanja (u manjem obimu i jugoistono podruje). Dominantnu zastupljenost u okviru ovog
stratigrafskog lana imaju laporci, krupnozrni pjeari i laporoviti krenjaci, dok lokalno, pretena
zastupljenost izraena je u vidu slojevitih i breastih krenjaka.
Sedimentacija u okviru Sarajevsko-Zenikog Neogenog Bazena na ovom dijelu terena, poinje
klastinom serijom sedimenata (1Ol,M ), zastupljenih u vidu konglomerata, pjeara i gline sa
pojavama uglja, a nastavlja se u karbonatnoj faciji (2Ol,M), sedrastih slojevitih krenjaka. Generalno,
oligomiocenski sedimenti (Ol,M), ovog prostora grade manje istone dijelove terena, to je
karakteristika i miocenskih sedimenata, ije se povrinsko prostiranje povezuje s rubnim dijelovima
sliva Plava Voda na jugu (generalno zastupljeni pjeskovitim laporcima, glinom, pjearima i
konglomeratima).
8.3.2
Strukturno-tektonske karakteristike terena
Teren prema tektonskoj shemi Jugoslavije K.Petkovia, pripada unutranjim Dinaridima (zoni
paleozojskih kriljaca i mezozojskih krenjaka).
Strukturna graa terena uglavnom je posljedica alpskog ubiranja. Ose nabora su pravca pruanja
NW-SE. Prisutni su i strukturni elementi variscijskog ubiranja u jugozapadnom dijelu terena
(bosansko unakrsno ubiranje), koje je karakteristino za paleozojske klastite i metamorfite.
Osnovna tektonska karakteristika terena je busovaka rasjedna zona, koja se generalno poklapa sa
recentnim koritom rijeke Lave.
Zona paleozojskih kriljaca i mezozojskih krenjaka moe se ralaniti na tri strukturno-facijalne
jedinice:
19
Borani kompleks sedimenata flinog karaktera,

Struktura Vlai,
Pojas izoklinih bora u okviru paleozojskih klastita i metamorfita.
Kredni sedimenti flinog karaktera, sjeverno i sjeveroistono od Vlaia, imaju znatno prostorno i
povrinsko rasprostranjenje. Karakteristika ove laporovito-pjearske serije je intenzivna ubranost,
este izokline i prebaene bore, kao i kraljuti. Kretanja sedimenata, pod dejstvom snanih potisaka
sa sjeveroistoka, izvrena su u smjeru jugozapada.
Struktura Vlai u sutini pretstavlja relativno krutu krenjaku tablu koja je pod pritiskom boranog
flinog kompleksa pomjerana u pravcu jugozapada, preko trijaskih klastita i paleozojskih kriljaca.
Kretanjem krenjake table, dolo je do redukcije znatnog dijela verfenskih sedimenata.
Navlaenje je izvreno du razloma po pravcu NW-SE, koji se generalno promatrano nalazi
sjeveroistono od busovake dislokacije, du koje su na ovom dijelu terena uglavnom izvrena
vertikalna kretanja stijenskih masa.
Krenjaka tabla nije se kretala istom brzinom, to je za posljedicu (uz izvjesne izuzetke), u prostoru
istraivanja generalno uvjetovalo formiranje rasjeda du pravca sjeveroistok jugozapad.
Slika 11. Razlomljena i karstificirana krenjaka tabla Vlai
Pozicija srednje-trijaskih dolomita ukazuje na mogunost kako je struktura Vlai u prvobitnom

obliku predstavlja antiklinalnu formu orijentacije u pravcu NW-SE, ije je jugozapadno krilo pri
horizontalnom kretanju (navlaenju), skoro u potpunosti reduciarno, tako da recentno (relativno
sauvano sjeveroistono krilo), ukazuje na monoklinalnu formu koja tone u pravcu sjeveroistoka.
Permo-trijaski sedimenti pod dejstvom intenzivnih pritisaka iz pravca sjeveroistoka, formirali su
izokline bore polegle ka jugozapadu, iji je pad aksijalnih povrina takoer u smjeru sjeveroistoka.
20
Strukturno-tektonski sklop ukazuje da je ovaj prostor pretrpio znatne pritiske iz pravca sjeveroistoka,
iji je rezultat stvaranje monoklinalnih formi u zoni plastinih deformacija sedimenata i generiranje
horizontalnog kretanja krutih stjenskih masa.
Intenzivna kretanja krenjake table Vlai, uslovila su tektonski kontakt sa stijenskim masama na
zapadu, sjeverozapadu i jugoistoku, to ukazuje na horst poziciju Vlaia.
8.3.3
Hidrogeoloke karakteristike i funkcija sedimenata u prostoru vjetroelektrane
U stratigrafskom smislu, ire podruje grade permotrijaski klastiti i metamorfiti, trijaski klastiti, te
trijaski i jurski karbonati i dolomiti.
Permo-trijaski kompleks klastita i metamorfita u gornjem dijelu stuba ueg podruju vrela, zastupljen
je karbonatima (tankoslojeviti upljikavi krenjaci i krenjake bree).
Klastiti Verfena kako u uem podruju vrela, tako i du zone navlaenja, javljaju se samo kao relikti,
to je posljedica erozionih procesa (drobljenje i mrvljenje), odnosno redukcije ovih sedimenata u
elu navlake. Takoer dolomite Trijasa karakterizira malo povrinsko rasprostranjenje u uoj zoni
vrela, gdje se na jugoistoku zapaa njihovo potpuno isklinjavanje u povrinskoj grai terena. U tom
smislu registrirana je intezivna mehanika i hemijska oteenost dolomita i dolomitinih krenjaka,
zbog ega ove naslage u uem podruju vrela imaju funkciju hidrogeolokog kolektora
vodosprovodnika.
Formiranje izvorine zone Plava Voda predisponirano je tektonskim, odnosno hipsometrijskim
odnosom izmeu permo-trijaskih klastita i metamorfita sa trijaskim i jurskim karbonatima.
Prihranjivanje izvorita odvija se linijom toka podzemne vode u izvorino podruje du tektonski
definirane razlomne zone, pravca pruanja sjever jug (slika 12).
Takoer je vrijedno naglasiti da vrelo Hendek, kao i vrelo Babunar u sutini predstavlja jedinstven
sliv s vrelom Plava Voda, ime se apostrofira vea senzitivnost prostora predvienog za izgradnju
vjetroelektrane na planini Vlai, obzirom na potencijalan problem zagaivanja zemljita i vode za
pie, ije se karakteristike u retrogradnom smislu (po kvantitativnim i kvalitativnim iznosima), znatno
reduciraju (multipliciraju kao problem).
S tim u vezi, pri izgradnji VE Vlai nuno je predvidjeti sve zakonom definirane radnje i mjere, kako
bi se sauvali resursi ovog lokaliteta (tlo, voda, flora i fauna), koji predstavljaju kljuan argument
samoodrivosti prostora za koji se donosi odluka o izdavanju okoline dozvole investitoru od strane
nadlenog ministarstva.
Slivna povrina akvifera Vlai ima sloenu litofacijalnu i strukturno-tektonsku grau sa dosta jasnim
hidrogeolokim karakteristikama, koje su uglavnom definirane tektonskim odnosima izmeu
stijenskih masa izrazito razliitih hidrogeolokih funkcija (slika 12).
U tom smislu prezentiraju se karakteristike slijedeih litostratigrafskih cjelina:
Paleozojski klastiti i metamorfiti (P,T), kao i verfenski klastiti, u hidrogeolokom smislu imaju
karakteristiku vodonepropusne sredine, s funkcijom duboke podinske barijere, odnosno funkcijom
eone hidrogeoloke barijere za vode smjetene unutar vlaike akvifer sredine.
21
Slika 12. Hidrogeologija slivnog podruja vrela Plava Voda s pozicijom VP Galica i Vlai
Srednjetrijaski dolomiti (T2), kao geoloko tijelo imaju slabo ispoljenu akvifersku funkciju. Samo u
zonama intenzivnijeg rasjedanja, preovlaujua je funkcija kolektora vodosprovodnika, kao to je
sluaj u uem podruju vrela Plava Voda i Ba Bunar.
Prostorna pozicija trijaskih dolomita i njihova preovlaujua hidrogeoloka funkcija podinskih
izolatora i eone hidrogeoloke barijere u odnosu na vodonosnu sredinu koja egzistira u okviru
jurskih krenjaka, uslovila je kako formiranje akumulacije Vlai, tako i poziciju njenog pranjenja u
podruju Travnika.
Jurski krenjaci i dolomiti (J33), pretstavljaju osnovnu kolektorsku sredinu u okviru koje je formirana
akumulacija podzemne vode Vlai. Dominantna je pukotinska poroznost i to u sklopu kompletnog
prostornog rasprostranjenja jurskih sedimenata, koji su kretani kao kruto tijelo i na taj nain
mehaniki znatno oteeni.
Du rasprostiranja jurskih krenjaka i dolomita, reljef terena uglavnom je pokriven humusom i
travom, tako da je u klasinom smislu poniranje voda dosta reducirano. Krenjaci donjo-kredne
starosti imaju kolektorsku funkciju, ali zbog ogranienog rasprostranjenja, pa i morfologije, nemaju
bitnog utjecaja kako na formiranje, tako i na dreniranje akumulacije Vlai.
Kredni flini sedimenti (1K23 i 2K23), shodno litolokim svojstvima imaju funkciju hidrogeolokih
izolatora. U konkretnom sluaju rije je o povlatnim izolatorima s karakreristikom bone
hidrogeoloke barijere. Ovi sedimenti ostvaruju vaan utjecaj na formiranje akumulacije Vlai i
njeno dreniranje u podruju Travnika, jer su svojom prostornom pozicijom sprijeili, odnosno
umanjili oticanje voda u pravcu sjeveroistoka i uvjetovali njihovo kretanje prema jugozapadu, a
dijelom i u smjeru jugoistoka.
Oligomiocenski i miocenski sedimenti, imaju svojstvo slabovodopropusne sredine i funkciju povratnih
izolatora za vode u zoni jurskih sedimenata. Oligomiocenski sedimenti istono i sjeveroistono od
22
vrela Plava Voda usporavaju oticanje podzemne vode prema jugoistoku, odnosno vre njihovo
djelomino usmjeravanje ka poziciji dreniranja u podruju Travnika.
Shodno preovlaujuim hidrogeolokim funkcijama stjenskih masa, moe se iznijeti miljenje da
akvifersku sredinu Vlai grade jurski krenjaci i dolomiti.
Formiranje akumulacije, kao i njeno pranjenje u prostoru Travnika, predisponirano je i uslovljeno
prostornom pozicijom permo-trijaskih klastita i metamorfita, te srednjetrijasikm dolomitima u
podini, odnosno krednim flinim sedimentima u krovini jurske krenjako-dolomitske sredine (slika
12).
8.4
Hidrografske karakteristike podruja
Kako je ve prethodno izneseno, teren na kome e se graditi VE Vlai izgrauju karbonatni

sedimenti trijasa velike poroznosti, pa na povrinama nemamo vodenih tokova. Na samom
lokalitetu, u podruju Deveana se nalaze dva kraka vrela Deveani (1800 m.n.m) i Ormanj (1900
m.n.m), koja pripadaju koncesionom podruju VE Vlai. Ova dva vrela ne presuuju ni za vrijeme
velikih sua. Izvorite Deveani se koristi za snabdijevanje planinskog doma Deveani, oblinjih
vikendica i TV tornja na Vlaiu, te je potrebno provesti osnovne mjere zatite prilikom izgradnje i
eksploatacije VP. Procjenjuje se da je izdanost ovih manjih vrela: Qmin.=0,05 0,15 l/s.
Lokacija VE Vlai, planirana za izgradnju 20 stupnih mjesta, zauzima povrinu od oko F2=5,77 km2.
Na temelju prosjene godinje koliine padavina, koja za viegodinji niz, iznosi oko 1300 mm, moe
se grubo procijeniti koliina vode, koja prosjeno godinje otie sa ovog podruja, koritenjem
sljedeeg obrasca:
Qsr. God. = PbrF/T
gdje je
Qsr.god. - prosjean godinji protok za niz ekvivalentan nizu padavina
Pbr - Prosjene bruto padavine na ovom podruju za viegodinji niz osmatranja (Pbr.=1300mm/god.)
F- povrina obuhvata na kome je planirana izgradnja vjetro-elektrane (F=5,77 km2)
- prosjean koeficijent otjecanja ( = 0,5)
T-vrijeme od godinu dana u sekundama (36586400=31536000s)
Uvrtavajui navedene vrijednosti u gornji obrazac dobiva se prosjeno godinje otjecanje sa
prostora na kome se planira izgradnja vjetro-elektrane:
Qsr.god.=0,120 m3/s
Lokalitet izgradnje VE Vlai se nalazi u slivnom podruju izvorita Plava voda u Travniku (slika 13).
Izvorite se koristi za snabdijevanje oko 20.000 stanovnika Travnika, a planirano je i kao izvorite
regionalnog vodovoda sa koga bi se trebalo snabdijevati preko 200.000 ljudi. Plava voda je krako
izvorite sa tipino krakim slivom, znaajne povrine. Procijenjen hidrogeoloki sliv se prostire na
povrini od 80 100 km2.
23
Slika 13. Sliv izvorita Plava voda sa zatitnim zonama
Na ovom podruju, u ranijem periodu su vrena odreena namjenska ispitivanja, koja su imala za cilj
utvrivanje podzemnih krakih veza, registriranih ponorskih zona na prostoru planine Vlai. Na 3km
jugoistono od podruja izgradnje VE Vlai, ubaena je boja na lokalitetu Komareva breina koji se
nalazi u III zatitnoj zoni vrela Plava voda. Ovo ispitivanje je izvedeno u okviru izrade projektne
dokumentacije za regionalni vodovod Plava voda, (Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta iz
Sarajeva, 2010-2011.god.). Boja se pojavila na izvoritu Plava voda ime je dokazana veza podzemnih
voda u irem slivnom podruju sa izvoritem Plava voda. Nakon provedene analize svih prisutnih
okolnosti, ocjenjeno je da se radi o brzinama podzemne vode od 300 m/dan.
Prema uraenom, ali jo uvijek zvanino neusvojenom, Elaboratu zatite izvorita Plava voda (Institut
za hidrotehniku GF u Sarajevu, 2011), lokacija gradnje VE Vlai se nalazi u IV vodozatitnoj zoni sa
preventivnim zabranama i ogranienjima (slika 13). Prema Pravilniku o nainu utvrivanja uslova za
odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita vode koja se koriste za javno vodosnadbijevanje stanovnitva (Sl. novine FBiH br. 88/12), za definirane aktivnosti koje e se obavljati u
IV-oj zoni zatite izvorita, dati su nivoi ogranienja njihove primjene. Izgradnja transformatorskih
stanica u IV zoni zatite je doputena uz standardne i dodatne mjere zatite. Uz iste mjere je
doputena i izgradnja saobraajnica. Zemljani iskopi su takoer dozvoljeni uz standardne i dodatne
mjere zatite koje e biti opisane u poglavlju 10.
8.5
Zemljite
Na temelju istraivanja u okviru Studije ekonomske opravdanosti za ovaj projekt, obilaska terena i
opaanja konstatirano je da prostor lokacije VE Vlai iskljuuje postojanje vrjednijih bonitetnih klasa
poljoprivednog zemljita. Zemljita su planinske crnice zvane buavice koje jo uvijek imaju dosta
nerazloenog humusa. To su tipini organogeni kalkomelanosoli. Kako su ova stanita esto izloena
djelovanju snanih planinskih vjetrova, zemljita su esto sa veoma degradiranim humusnoakumulativnim horizontom. Na lokalitetu su prisutni panjaki i livadski ekosistemi te se podruje u
vegetacijskom periodu koristi za intenzivnu ispau stoke.
24
8.6
Flora i fauna
Lokalitet vjetroelektrane Vlai pripada vegetacionoj oblasti unutranjih Dinarida, srednjebosanskom

podruju, te Vrandukom regionu (Stevanovi, 1983).
Prema karti realne umske vegetacije BiH (Stevanovi, 1983), podrujem lokaliteta Galica na kojem
je planirana izgradnja vjetroelektrana dominiraju neumske fitocenoze odnosno livadski i panjaki
ekosistemi, dok se jedan broj vjetroelektrana nalazi unutar bukovih uma (Fagetum montanum) i
termofilnih uma bukve (Seslerio-Fagetum, Ostryo-Fagetum, Aceri obtusati-Fagetum) (slika 14).
Slika 14. Karta realne umske vegetacije podruja planirane VE Vlai (Stevanovi, 1983)
Meutim, trenutna situacija na terenu je drugaija. Na lokaciji nema prisutnih uma, te se moe rei
da je ista iznad gornje granice umske vegetacije i obuhvata tipine planinske pejzae (slike 15 i 16).
25
Slika 15. Livadski i panjaki ekosistemi na lokaciji

budue VE Vlai
Slika 16. Pogled na ire podruje budue VE Vlai
Unutar ovih pejzaa dominiraju ekosistemi planinskih rudina na karbonatima klase Elyno-Seslerietea
Br.-Bl. 48, reda Seslerietalia juncifoliae, te sveze Festucion bosniacae (=pungentis) Ht 1930. Planinske
rudine na karbonatima razvijene su na krenjako-dolomitnoj geolokoj podlozi. Ovdje vladaju
ekstremni ekoloki uvjeti, intenzivan vjetar, obilje snjenih padavina, te veliki broj dana sa mrazom),
pa vegetacijski period traje svega 2-3 mjeseca. Rezultanta ekstremnih uslova je niska produktivnost
ovih ekosistema. Znaajan broj biljnih vrsta koja nastanjuju ova stanita su rijetke, endemine i
reliktne vrste. Veliki broj vrsta ima izraena ljekovita, jestiva, aromatina i vitaminska svojstva.
Obilazak lokacije u periodu kasne jeseni nije rezultirao evidentiranjem velikog broja biljnih vrsta
koliko bi se oekivalo u periodu cvjetanja vegetacije. Prisutne biljne vrste na uem podruju lokacije
buduih vjetroelektrana pripadaju spratu zeljastih biljaka. Evidentirane biljke su: Ranunculus
montanus Willd. (gorska zlatica), Valeriana montana L., Stachys alpina L. (krenjaki istac),
Dactylorhiza sambucina (L.) So (bazgin kaun), Festuca pungens Kit. (kestenjasta vlasulja),
Hieracium villosum Jacq. (vlasasta runjika), Plantago media L. (srednji trputac), Sedum album L. (bijeli
ednjak), Astrantia major L. (lisjak veliki), Galium rotundifolium L. (broika okruglolisna), Crocus
vernus (L.) Hill (proljetni afran), Bartschia alpina L. (alpski vidac), Carex laevis Kit. (mekani a),
Anemone narcissiflora L. (bijeli jablan), Saxifraga blavii (Engl.) Beck. (blavova kamenjarka),
Pedicularis verticillata L. (prljenasti uivac), Aster bellidiastrum (L.) Scop. (bijeli lijepi zvjezdan), itd.
Sa Crvene liste flore FBiH registrovane su sljedee biljne vrste:
Aconitum anthora L. otrovni jedi ugroena (EN)
Phleum alpinum L. (planinska maica) - ranjiva VU
Unutar ove sveze se mogu pojaviti i druge endemine biljne vrste poput Crepis dinarica Beck
(dinarski dimak), Gentiana lutea ssp. symphyandra (Murb.) Hayek (uta siritara), Lilium bosniacum
(Beck.) Beck ex. Fritsch (bosanski ljiljan) itd. ali tokom obilaska lokacije one nisu registrovane.
Cijela lokacija na kojoj se planira izgradnja VE Vlai nalazi se u granicama lovita Vlai kojim
gazduje istoimeno lovako drutvo iz Travnika. Od divljai koja obitava na irem prostoru predviene
lokacije najzastupljenija je Capreolus capreolus L. (srnea divlja), zatim Vulpes vulpes L. (lisica) i
Lepus europaeus Pallas. (zec). Podruje Vlaike gromile je u ljetnom periodu esto posjeuju vukovi
(Canis lupus L.) zbog prisustva stoke koju stoari izvodi na ispau.
26
Prema podacima dobivenim iz L.D. Vlai, predmetna lokacija nema poseban znaaj u smislu da se
nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilite mjesto za spavanje
(dnevne migracije).
Tani podaci o pticama stanaricama i pticama koje migriraju preko ovih podruja trenutno ne
postoje. Da bi se dolo do preciznih podataka, potrebno je sprovesti minimalno jednogodinju
studiju sistemskog praenja i to naroito u vrijeme jesenjih (oktobar i novembar) i proljetnih (mart i
april) migracija.
Prema podacima iz Katastra speleolokih objekata BiH u neposrednoj blizini lokacije planirane za
izgradnju vjetroelektrane nalazi se peina Ledenica, zrane udaljenosti oko 200 m od vjetroturbine
br. 4, jugozapadno, dok se na irem podruju nalaze jo tri bezimene jame i peina Pea1. Ranija
iskustva sa drugim lokacijama su pokazala da detaljnim istraivanjem terena moe da se utvrdi
postojanje veeg broja peina ili jama kao i njihova eventualna pukotinska povezanost iako one nisu
navedene u Katastru. Lokacije evidentiranih jama i peina u odnosu na raspored vjetroturbina date
su na slici 17. Ove jame i peine Ledenica i Pea do danas nisu istraene kada su u pitanju kolonije
imia, te ne postoje njihova sistemska praenja.
Slika 17. Pozicija peina i jama u odnosu na raspored vjetroturbina na lokaciji Vlai
Podaci o prisutnosti beskimenjaka u speleolokim objektima su nepotpuni i nejasni. Razlog tome je

nedovoljna istraenost speleolokih objekata na prostoru planine Vlai, te zbog ifriranja njihovih
toponima od strane pojedinih istraivaa. Prema podacima iz dostupne literature2 na prostoru
planine Vlai obitavaju dvije endemske vrste iz reda Coleoptera (tvrdokrilci) a to su Leonhardia
Mulaomerovi J., Zahirovi D., Handi E. (2006): Katastar speleolokih objekata BiH
Pretner, E. (1973): Catalogus Faunae Jugoslaviae III/6, Coleoptera, Fam. Catopidae, Subfam. Bathysciinae, Consilium
Academiarum Scientiarum Rei Publicae Socialisticae Foederativae Jugoslaviae, Academia Scientarum Et Artium Slovenica.
Ljubljana
2
27
reitteri reitteri Breit i Leonhardia reitteri mersa Knirsch, 1928. Navodi se da je locus typicus (prvi nalaz
vrste) vrste Leonhardia reitteri reitteri Breit, 1902 u peini Ledenica kod epa na Vlaiu.
Pored navedenih vrsta, planinu Vlai odlikuje i prisustvo endemine vrste stonoga iz klase
Diplopoda Brachydesmus hastatus Stresser, 1965, endemina vrsta iji je locus typicus planina
Vlai3.
Iz pojedinih radova koji su se bavili prouavanjem pauka u Bosni i Hercegovini saznaje se da na
prostoru planine Vlai ivi vrsta pauka kosaca iz reda Opiliones i to vrsta Leiobunum rupestre Herbst,
1799 koja je zabiljeena na nadmorskoj visini veoj od 1.000 metara4.
Navedeni podaci se baziraju na istraivanjima provedenim sredinom prolog vijeka. U svrhu
detaljnije analize prisutnosti ovih vrsta, te eventualno postojanje drugih znaajnih vrsta
beskimenjaka, kako na lokaciji budue vjetroelektrane, tako i u speleolokim objektima iste, bie
potrebno provesti nova istraivanja.
8.7
Pejza
Prostor na kome je planirana izgradnja budue vjetroelektrane Vlai nalazi se na vrhovima planine
Vlai, u irem podruju Galice, sa nadmorskom visinom od 1800 m.n.m do 1 900 m.n.m. Juni
greben zaravni Galice se strmo sputa u dolinu Lave. Prema zapadu, sjeveru i istoku Vlai zasijecaju
gornji tokovi rijeka Ugar, Vrbanja i Bila sa gotovo kanjonskim dolinama. Zapadni dio koji pripada slivu
Ugra je nii, s visinama 1000 do 1500 m.n.m., i pokriven je preteno umskom vegetacijom. Istoni
dio preko 1500 m.n.m., je bez ume, travnata vegetacija idui prema vrhovima prelazi u ogoljeli
kamen, s obzirom da je na istaknutim vrhovima prisutna eolska erozija te vegetacija nestaje sa
nestajanjem tla. Utjecaj na pejza je odreen modeliranjem vizualnih utjecaja. Rezultati su
prezentirani u poglavlju 8.10.3.
8.8
Kulturno-historijsko nasljee
Na promatranoj lokaciji nisu registrirani objekti kulturno-historijskog nasljea.

8.9
Naseljenost i infrastruktura
Na predmetnom lokalitetu koje ulazi u koncesionu zonu nema registriranih naselja. Najblie naselje
je Babii udaljeno od planiranih pozicija vjetroturbina cca 2,5 km zrane linije. Podruje koje pripada
koncesionoj zoni takoer nema izgraenu infrastrukturu.
8.10 Ostali podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih utjecaja na okoli
Jedan od najznaajnijih utjecaja koji se moe pojaviti kao posljedica izgradnje vjetroelektrana je
vizualni utjecaj na okoli, treperenje sjene i stvaranje buke.
Kako bi se procijenio znaaj ovih utjecaja na okoli koritena su tri relevantna softverska paketa:
WAsP 8.3;
GH WindFarmer 3.6.0.5. i
AutoCAD 2010.
Strasser K. (1971): Catalogus Faunae Jugoslaviae III/4, Diplopoda, Consilium Academiarum Scientiarum Rei Publicae
Socialisticae Foederativae Jugoslaviae, Academia Scientarum Et Artium Slovenica. Ljubljana
4
Novak T. (2005): An overview of harvestman (Arachnida: Opiliones= in Bosnia and Herzegovina. Natura Croatica, Vol. 14,
No. 4, pg. 301-350. Zagreb.
28
Osnova za softversko modeliranje i izradu ovog dokumenta je dokument Fizibiliti studija

Iskoritenje vjetroenergetskih potencijala VE Galica 46 MW i VE Vlai 46 MW, Travnik Idejno
rjeenje iz rujna 2014 (Biaki d.o.o., Sarajevo) u kojem su precizirani ulazni parametri nuni za
modeliranje, kako slijedi:
1. Usuglaene definitivne precizne pozicije vjetroturbina u formatu (No, Y, X, H ),
2. Tip vjetroturbine s tehnikim karakteristikama (Oznaka, klasa, visina glavice),
3. Kriva snage vjetroturbina (tzv. Power Curve).
Od projektanta dobivene su vektorizirane podloge u AutoCAD-u sa ekvidistancijom 10m. Za izradu
karata vizualnog utjecaja, zasjenjivanja i treperenja i buke koriteni su 10 min zapisi brzine i smjera
vjetra za razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007. god. za odabranu referentnu taku (tabela 5) za VE Vlai
iz Atlasa Vjetrova BiH kojega je 2009. god. izradila tvrtka Sander & Partners GmbH iz Nizozemske.
Tabela 5. Referentna taka za razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007. god. na visini mjerenja od 80m
Oznaka
Referentna taka
UTM koordinate
706138
4905726
Gauss-Krger koordinate
6467124
4903540
H (m n.m.)
1436,4m
Rua vjetrova s prikazom klimatolokih i energetskih parametara za referentnu taku dana je na slici
18.
Slika 18. Rua vjetrova za referentnu taku
U nastavku je dat atlas brzina vjetrova makroprostora VE Vlai na osnovi podataka mjerenja za
razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007. god. (slika 19) na visini glavice rotora vjetroturbina od 99,5m iz
kojega se vidi da je makroprostor VE Vlai prema potencijalima mjerenja u obraivanom razdoblju u
zoni od 3.5 7.5 m/s.
29
Slika 19. Atlas brzina vjetrova razdoblje 01.01.1978.-31.12.2007.
Softverskim analizama biti e razmatrana preliminarno odabrana referentna vjetroturbina klase IIb:
Siemens SWT-2.3-108 instalirane snage 2.3 MW s visinom glavine rotora vjetroturbine (engl. Hub
height) od 99.5m i dijametrom rotora 108m.
8.10.1 Procjena nivoa buke

Iako literatura navodi problem buke iz vjetroturbina u radu kao minoran, on objektivno postoji. Pri
radu vjetroturbina nastaju umovi uslijed opstrujavanja zraka oko lopatica i stuba (aerodinamika
buka) te umovi pri gibanju zupanika (mehanika buka).
Jaina uma koji nastaje pri radu generatora vjetroturbina ovisi o:
izvedbi i veliini stroja,

brzini vjetra,
udaljenost od stroja,
umova u prostoru (pozadinski umovi).
Konstruktori vjetroturbina iznalaze mogunosti za smanjenje nivoa jaine zvuka vjetroturbina u radu
na najmanju mjeru, budui je beuman rad tehniki neizvediv. Suvremene izvedbe vjetroturbina su
izuzetno tihe i buka koja nastaje radom vjetroelektrane, u usporedbi s bukom slinih strojeva, gotovo
je zanemariva. Openito vrijedi pravilo da je buka jedne velike moderne vjetroturbine potpuno
maskirana bukom vjetra ve na udaljenosti od 200 metara. U usporedbi s cestovnim, eljeznikim ili
avionskim prometom ili graevinskim radovima, zrane turbine proizvode jako malo buke. um
30
turbine zamjetniji je kod brzina vjetra do 8 m/s kada su prirodni zvukovi niski. Kako se brzina vjetra
poveava, povea se i intenzitet zvukova u prirodi te postaju izraeniji od buke vjetroturbine.
Zvuk koji proizvodi prijenosnik i generator (mehanika buka) uglavnom je niske frekvencije, od 20 Hz
(tutnjava zupanika i ostalih sporo rotirajuih masa) do 100 Hz (zujanje elektroureaja). Smanjuje se
efikasnim konstruktorskim radom, a ostatak buke se zadrava unutar motorskog kuita zvunom
izolacijom izolacijskim materijalima.
Najmanja udaljenost vjetroelektrane od naseljenog mjesta jedan je od eliminacijskih kriterija
prilikom vrednovanja makrolokacija na kojima je mogue postavljanje vjetroelektrane. Ako se
vjetroelektrana ne smjesti na dovoljnu udaljenost od naseljenih podruja, emisija buke za vrijeme
pogona vjetroelektrane potencijalno moe predstavljati smetnju lokalnom stanovnitvu i
ivotinjama. Poveanjem udaljenosti od vjetroturbine dolazi do pada nivoa jaine zvuka kako se vidi
na slici 20 i tabeli 6. Danas je prihvaena razina jaine zvuka vjetroturbina u radu od 45 dB od
najblieg mjesta boravka ljudi, odnosno udaljenosti od oko 350 m, ovisno o karakteristikama
vjetroturbina5.
Slika 20. Intenzitet zvuka vjetroturbine na raznim udaljenostima od vjetroturbine
Tabela 6. Smanjenje buke u odnosu na udaljenosti od izvora

Udaljenost
m
Promjena nivoa
buke dB(A)
Udaljenost
m
Promjena nivoa
buke dB(A)
Udaljenost
m
Promjena nivoa
buke dB(A)
-30
100
-52
317
-62
16
-35
112
-53
355
-63
28
-40
126
-54
398
-64
40
-43
141
-55
447
-65
50
-45
159
-56
502
-66
56
-46
178
-57
563
-67
63
-47
200
-58
632
-68
71
-49
224
-59
709
-69
80
-50
251
-60
795
-70
89
-51
282
-61
892
-71
Klarin B., Utjecaj na okoli vjetroturbine kao izvora zvuka, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu,
http://www.fesb.hr/~bklarin/Rad003/Utjecaj_na_okolis_vjetroturbine_CLANAK.html
31
Vei broj vjetroturbina na jednakoj udaljenosti uzrokuje poveanu razinu jaine zvuka, ali ne
linearno. Iznosi utjecaja veeg broja vjetroturbina na poveanje nivoa jaine zvuka na jednakoj
udaljenosti od promatraa je dat u tabeli 7.
Tabela 7. Poveanje buke u odnosu na broj izvora
Broj zajedno smjetenih izvora
buke iste jaine
2
3
4
5
10
Poveanje nivoa buke u odnosu na samo

jedan izvor dB(A)
3,0
4,8
6,0
7,0
10,0
Parametri koji bitno utiu na irenje buke su visina izvora (dakle stupa), topografija, koeficijent
apsorpcije zvuka tla i okolne vegetacije, meteoroloke prilike, te naravno, intenzitet i spektralni
sastav zvunog izvora. Stoga je potrebno izraunati nivo buke za svaku lokaciju, uzimajui u obzir
udaljenost naselja i ivotinjski svijet, a to je za svaku vjetroturbinu uraeno koristei softver
WindFarmer. Izvrena je analiza buke na irem podruju obuhvata VE Vlai te je izraena karta
buke u prostoru od cca 6km od VE Vlai, ukupne povrine cca 140km2. Karta buke prikazana je na
slici 21 a iznosi buke za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai dati su
u tabeli 8.
Tabela 8. Iznosi buke za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai
Oznaka
Naziv
1
2
3
4
5
Objekt 1
Objekt 2
Farma
Planinarski dom 1
Planinarski dom 2
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Babii
Seevo
Bariii
Bilii
Jankovii
Velika
Radonjii
Suhi Dol
Dub
M. Vinjevo
Vinjevo
Travnik
Najblia
Udaljenost do najblie
vjetroturbina
vjetroturbine (m)
Istaknute take za VE Vlai
VT 4
4051
VT 4
3817
VT 4
4507
VT 4
4127
VT 4
1251
Naselja za VE Vlai
VT4
2589
VT4
5415
VT1
4155
VT1
3448
VT1
3407
VT1
4181
VT18
5419
VT18
3822
VT20
3862
VT20
3531
VT19
3941
VT1
4748
32
Buka
dB(A)
27,46
28,45
26,05
27,29
40,34
31,79
22,35
25,95
27,08
27,02
26,11
23,71
27,88
27,07
27,73
26,15
22,91
Slika 21. Karta buke na irem podruju obuhvata VE Vlai
33
Za odabrane take WindFarmerom raunata vrijednost buke prikazana je na slikama 22 i 23.

Ovdje je potrebno napomenuti da, prema Zakonu o zatiti od buke (Slubene novine Federacije BiH
br. 110/12), definirane granine vrijednosti vanjske buke tj. dozvoljeni nivo buke u zoni VI
(Industrijsko, skladino, servisno i prometno podruje bez stanovanja) tokom dana i noi iznose do
70 dB (A). Granina vrijednost vrnog nivoa buke iznosi 85 dB (A).
Vidljivo je da za odabranu taku Planinarski dom 2 razina buke iznosi 40,34 dB (A) na udaljenosti cca
1251m od VT4.
Takoer na slici 11 prikazana je razina buke za odabranu taku u najbliem naselju Babii na
udaljenosti cca 2589m od VT4, pri emu buka iznosi iznosi 31,79 dB(A) to je takoer znaajno ispod
doputene razine.
Moe se zakljuiti da je razina buke prihvatljiva i nema negativnih utjecaja na ljude i okoli. Stoga
nisu predviene posebne mjere kontrole nivoa buke osim odabira moderne opreme koja ima
ugraena posljednja tehnoloka dostignua po pitanju kontrole emisije buke te se dolazi do zakljuka
da razina buke nema bitnih negativnih utjecaja na ljude i okoli.
Slika 22. Mapa modeliranja buke za odabranu taku Planinarski dom 2 cca 1251m od VT4
34
Slika 23. Mapa modeliranja buke u naselju Babii cca 2589m od VT4
8.10.2 Modeliranje zasjenjivanja i treperenja sjene

Vjetroturbine su visoki objekti, relativno male zapremine, ali ipak mogu zaklanjati svjetlost, odnosno
stvarati sjenu u okolici. Kad su u pogonu moe doi do neugodnog treperenja sjene koje je uoljivo
na udaljenostima do 10 promjera rotora. Sjena pada na udaljenosti priblino 7 - 10 promjera lopatica
rotora vjetroturbine, a najdulja je za vrijeme izlaska ili zalaska sunca. Sjena se smanjuje, u naelu, s
poveanjem visine nosiva stupa.
Rotirajue sjene lopatica turbine mogu predstavljati oblik vizualnog uznemiravanja koje ovisi o dobu
godine i dana, geometriji vjetroturbine te meusobnom poloaju vjetroelektrane i okolnih naseljenih
kua, a najizraeniji su u svitanje i sumrak. Meutim, kako je jaina sunca umanjena u to doba dana,
time je i smanjen utjecaj sjene i treperenja.
Vjetroturbine uzrokuju treperenje sjene u okoliu tokom perioda sunanog vremena. Ako je utjecaj
izraen na prozorima okolnih kua onda stanovnici istih mogu osjetiti neugodno treperenje svjetla
unutar kua. Taj efekt je posebno izraen u svitanje i u sumrak.
Za procjenu utjecaja koji moe prouzrokovati treperenje i zasjenjivanje u bilo kojem dijelu godine za
proizvoljni poloaj promatraa koriten je modul Shadow Flicker, sastavni dio programa
WindFarmer, koji predvia treperenje i zasjenjivanje u zadanom podruju za analizu te daje poloaj
sjena na karti. Nadalje, identificira vjetroturbinu ili vjetroturbine koje uzrokuju treperenje i intervale
treperenja u bilo kojem dijelu sata, dana i godine.
35
Budui da je najblie naseljeno mjesto Babii udaljeno cca 2589m od podruja VE Vlai zasjenjivanje
i treperenje uzrokovano njenim radom nee imati negativnog utjecaja na lokalno stanovnitvo a zbog
konfiguracije terena nee imati niti znaajnijeg utjecaja na promet (slika 24).
Slika 24. Karta sjena podruja obuhvata VE Vlai
36
Iz rezultata analiza prikazanih u tabeli 9 vidljivo je da naselja u irem obuhvatu VE Vlai nisu izloena
zasjenjivanju i treperenju VE Vlai, dok je utjecaj zasjenjivanja i treperenja na povremena boravita
(objekte, farmu i planinarske domove) minimalan i gotovo zanemariv, tj. u iznosi svega 0,003 %
vremena trajanja kroz godinu.
Slikom 13 je prikazan izraun zasjenjivanja VE Vlai za za istaknutu taku Planinarski dom 2 a slikom
14 prikazan je izraun zasjenjivanja za odabranu taku u naselju Babii.
Tabela 9. Zasjenjivanje i treperenje za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai
Oznaka
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Naziv
Najblia
vjetroturbina
Objekt 1
Objekt 2
Farma
Planinarski
dom 1
Planinarski
dom 2
VT 4
VT 4
VT 4
VT 4
Babii
Seevo
Bariii
Bilii
Jankovii
Velika
Radonjii
Suhi Dol
Dub
M. Vinjevo
Vinjevo
Travnik
VT4
VT4
VT1
VT1
VT1
VT1
VT18
VT18
VT20
VT20
VT19
VT1
VT 4
Udaljenost do
najblie
vjetroturbine
(m)
Zasjenjivanje
od svih VT
(sat/god.)
Najdue
trajanje
zasjenjivanja u
danu
(min./dan)
Datum
najdueg
trajanja
zasjenjivanja
(D/M/G)
0
0
0
0
27
20
08/03/2014
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0

4051
0
3817
0
4507
0
4127
0
1251
Naselja za VE Vlai
2589
5415
4155
3448
3407
4181
5419
3822
3862
3531
3941
4748
Kako se vidi sa slike 25, za odabranu taku promatranja istaknutu crvenom oznakom (istaknuta taka
Planinarski dom 2), najintenzivniji dan zasjenjivanja i treperenja u 2014 god. bio bi 08. marta s
trajanjem sjene od 20 minuta. Tokom itave godine odabrana taka bi bila u sjeni 27 sati to je
0,003% trajanja vremena u godini, to u ovom sluaju izloenosti sjenama i treperenju, predstavlja
minimalan utjecaj VE Vlai.
Konano, kao to je prethodno navedeno, najblie naselje je Babii udaljeno cca 2589m od podruja
vjetroelektrane Vlai, tj. od najblie VT 4, zasjenjivanje i treperenje uzrokovano radom VE Vlai
nee imati negativnog utjecaja na stanovnitvo u ovom naselju, a samim time niti na stanovnitvo u
udaljenijim naseljima to se vidi sa slike 26. Zasjenjivanje i treperenje za odabranu taku u naselju
Babii iznosi 0, tj. nema utjecaja zasjenjivanja i treperenja uzrokovanog radom VE Vlai.
37
Slika 25. Proraun zasjenjivanja za istaknutu taku Planinarski dom 2
Slika 26. Proraun zasjenjivanja za istaknutu taku u naselju Babii
Moe se zakljuiti da zasjenjivanje i treperenje VE Vlai za preliminarno odabrano referentnu

vjetroturbinu Siemens SWT-2.3-108 instalirane snage 2.3 MW ima gotovo zanemariv utjecaj na
naselja i privremena boravita (objekte, farme i planinarske domove) u irem podruju obuhvata VE
Vlai, te kao takav nee utjecati na kvalitetu ivota u trajnim i privremenim boravitima na uem i
irem podruju obuhvata VE Vlai.
38
8.10.3 Modeliranje vizualnih utjecaja

Vizualni dojam vjetroelektrana izaziva reakcije promatraa koje imaju izrazito subjektivni karakter.
Vizualna prihvatljivost vjetroelektrane u velikoj mjeri ovisi o vizualnoj naviknutosti promatraa
(poput naviknutosti na vizualnu pojavu dalekovoda) ali i o odnosu promatraa prema
vjetrotehnologiji uope, u smislu da prepoznavanje drugih ekolokih dobrobiti koje sa sobom nosi
koritenje energije vjetra stvara pozitivniji stav i prema vizualnom izgledu vjetroturbina.
Ipak postoji itav niz elemenata koji objektivno utjeu na vizualni dojam i koje je pri planiranju
potrebno uzeti u obzir. Pejza moe biti vie ili manje osjetljiv na promjene, a njegovu vizualnu
percepciju, osim prirodnih karakteristika, snano odreuje kulturna tradicija, pa ak i ekonomska
situacija uivatelja pejzaa.
U softveru WindFarmer izraunate su tzv. zone vizualnog utjecaja (ZVI) VE Vlai za tip vjetroturbine
Siemens SWT-2.3-108 s visinom glavine rotora vjetroturbine od 99,5m. Prema tome, ukupna visina
preliminarno odabrane referentne vjetroturbine Siemens SWT-2.3-108 instalirane snage 2.3 MW,
iznosi 154m.
Izvrena je analiza vizualnog utjecaja na irem podruju obuhvata VE Vlai. Rezultati su dati u tabeli
10. Izraena je i karta vidljivosti broja vjetroturbina i karta procentualne vidljivosti u prostoru od cca
6km od VE Vlai, ukupne povrine cca 140km2. Prikazana kvadratna jedinica mree na slikama ispod
je dimenzija 1x1km.
Tabela 10. Vizualni utjecaj za posebno analizirana naselja i istaknute take ireg podruja VE Vlai
Oznaka
Naziv
1
2
3
4
Objekt 1
Objekt 2
Farma
Planinarski
dom 1
Planinarski
dom 2
VT4
VT4
VT4
VT4
Babii
Seevo
Bariii
Bilii
Jankovii
Velika
Radonjii
Suhi Dol
Dub
M. Vinjevo
Vinjevo
Travnik
VT4
VT4
VT1
VT1
VT1
VT1
VT18
VT18
VT20
VT20
VT19
VT1
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Najblia
vjetroturbina
VT4
Udaljenost do
najblie
vjetroturbine
(m)
Djelomino
vidljivih
vjetroturbina
(kom)

4051
3817
4507
4127
1251
Naselja za VE Vlai
2589
5415
4155
3448
3407
4181
5419
3822
3862
3531
3941
4748
Vidljivo
glavina rotora
vjetroturbina
(kom)
Vidljivost
podruja
obuhvata
VE Vlai
(%)
6
5
2
5
3
1
0
0
15
8
1
6
0
0
3
4
0
0
0
7
2
0
0
0
0
0
2
3
0
0
0
6
1
0
0
0
0
0
12
13
0
0
0
17
6
0
0
0
Zone vizualnog utjecaja predstavljene kartama vidljivosti broja vjetroturbina i kartama procentualne
vidljivosti za odabrane take promatranja, prikazane su na slikama 27 i 28.
39
Slika 27. Karta vidljivosti vjetroturbina VE Vlai visina 154m
40
Slika 28. Procentualna karta vidljivosti vjetroturbina VE Vlai visina 154m
Za odabranu taku promatranja Planinarski dom 2 predstavljenu crvenom oznakom na slici 29 i

udaljenu cca 1251 m od VT4, vidljivo je 4% VE Vlai. Djelomino je vidljivo 5 vjetroturbina a niti
jedna glavina rotora vjetroturbina.
Slika 29. Karta vidljivosti za odabranu taku Donje Konjsko visina 118m
41
Moe se zakljuiti da su zone naselja izvan utjecaja VE Vlai pri emu samo ui prostor VE Vlai u
zoni vidljivosti iznad 60% te se moe zakljuiti da s obzirom na vidljivost vjetroturbina negativnog
utjecaja VE Vlai na lokalno stanovnitvo nee biti.
42
9
9.1
OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI

KAO I IDENTIFIKACIJA ZNAAJNIH UTJECAJA NA OKOLI
Opis prirode i koliine predvienih emisija u okoli
Negativni utjecaji na okoli od postrojenja za iskoritavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju

energije se mogu oekivati u fazi njegove izgradnje, fazi koritenja i fazi demontiranja. Na osnovu
analize date u poglavlju 8, u narednoj tabeli je dat kratak pregled moguih emisija i izvora iz kojih
one dolaze.
Tabela 11. Mogue emisije u okoli i njihovi izvori
MOGUE EMISIJE
PORIJEKLO/IZVOR
U FAZI IZGRADNJE
Difuzna emisija praine i
graevinski radovi na izgradnji vjetroelektrane i
produkata sagorijevanja iz
transformatorske stanice (ienje terena, iskopavanje,
motora
nasipavanje i dr.)
rad graevinskih maina
pojaan promet na cestama oko lokacije.
Buka
graevinski radovi na izgradnji vjetroelektrane i
transformatorske stanice (ienje terena, iskopavanje,
nasipavanje, montaa i dr.)
Isputanje otpadne vode,
nekontrolirano isputanje neproienih otpadnih voda,
formiranje procjedne vode i
prvenstveno isputanjem sadraja kemijskih WC-a
curenje mainskog ulja ili tenog
neadekvatno prikupljanje i odlaganje otpada na lokaciji
goriva, zamuenje izvorita
skladitenja naftnih derivata za potrebe mehanizacije na
lokaciji izgradnje bez poduzimanja mjera zatite okolia pri
skladitenju
nekontrolirano izlijevanje mainskih ulja ili goriva u tlo
zamuenje izvorita pitke vode kao posljedica graevinskih
radova na krenju i iskopavanju zemljita
Odlaganje vrstog otpada
graevinski radovi na raiavanju terena i iskopavanju
(detaljna specifikacija otpada je
temelja za vjetroturbine i transformatorsku stanicu
dana u Planu upravljanja
komunalni otpad koji generiraju radnici na terenu
otpadom)
otpad koji nastaje od odravanja graevinske mehanizacije
otpad koji nastaje kod montiranja vjetroturbina
Promjena funkcije tla i mogunost krenje okolne vegetacije, izgradnja temelja i gradilinih
isuivanja i spiranja tla, erozije i
cesti i postavljanje vjetroturbina
trajnog gubitka vegetacije
U FAZI KORITENJA
Buka
zvuk koji proizvode lopatice koje se okreu (aerodinamiki
efekat)
zvuk koji proizvode motor i generator vjetroturbine
(mehaniki rad)
zvuk niskih frekvencija, priguene vibracije, koji iritira
kopnene ivotinje
43
MOGUE EMISIJE
Treperenje sjene i zasjenjivanje
Vizualni utjecaji
Elektromagnetne smetnje
Smrtnost ptica i imia
(detaljna specifikacija je dana u
Planu upravljanja otpadom)
Difuzna emisija praine i

produkata sagorijevanja iz
motora
Stvaranje buke
Isputanje otpadne vode,

formiranje procjedne vode i
curenje mainskog ulja ili tenog
goriva, zamuenje izvorita

(detaljna specifikacija otpada je
dana u Planu upravljanja
otpadom)
PORIJEKLO/IZVOR
kada sunce zae za vjetroturbinu i formira sjenu koja treperi
vidljivost vjetroturbina iz naselja i subjektivni osjeaj
prihvatljivosti vizualne promjene
rasipanje /odbijanje signala od lopatica vjetroturbine
sudar sa lopaticama turbine prilikom prelijetanja lokacije
vjetroelektrane
komunalni otpad koji generiraju radnici na odravanju
otpad koji nastaje prilikom odravanja vjetroturbina
otpad od uginulih ptica/imia koje su nastradale u koliziji
sa lopaticama vjetroturbina
U FAZI DEMONTIRANJA
graevinski radovi na demontai vjetroelektrane (ienje
terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.)
graevinski radovi na izgradnji vjetroelektrane (ienje
terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.)
nekontrolirano isputanje neproienih otpadnih voda,
prvenstveno isputanjem sadraja kemijskih WC-a
neadekvatno prikupljanje i odlaganje otpada na lokaciji
skladitenja naftnih derivata za potrebe mehanizacije na
lokaciji izgradnje bez poduzimanja mjera zatite okolia pri
skladitenju
nekontrolirano izlijevanje mainskih ulja ili goriva u tlo, a
zatim u podzemne vode
zamuenje izvorita pitke vode kao posljedica graevinskih
radova
komunalni otpad koji generiraju radnici na terenu
otpad koji nastaje od demontae vjetroturbina
graevinski radovi na dovoenja lokaliteta u prvobitno
stanje (nasipanje zemljita i sl.)
to se tie koliine predvienih emisija, moe se rei da njihovo odreivanje u fazi izgradnje i
demontae nije od posebnog znaaja niti postoje metode kojima se one odreuju. Radi se o
standardnim emisijama iz gradilita koje se ublaavaju primjenom mjera ublaavanja i prate kroz
monitoring program. Kvantifikacija utjecaja na vodne resurse je uraena po poglavlju 9.2.4.
Koliine uginulih ptica i imia e se moi odrediti samo u fazi koritenja vjetroelektrane kroz
program monitoringa predvien u poglavlju 13. Pitanje stvaranja vrstog otpada je obraeno u Planu
upravljanja otpadom (poglavlje 17).
9.2
Identifikacija znaajnih utjecaja na okoli
Prilikom identifikacije i vrednovanja znaaja utjecaja predmetnog projekta na okoli u obzir je

potrebno uzeti sljedee faktore:
44
Neophodno je raskriti teren za izgradnju gradilinih cesti i ienje platoa na kome e se

postaviti vjetroturbine,
Neophodno je izvriti rekonstrukciju pristupnih cesti za prijevoz specijalnih tereta,
U neposrednoj blizini koncesionog podruja nalaze se dva kraka vrela manje izdanosti
Deveani i Ormanj koja su direktno ugroena svakom promjenom u slivnom podruju koja
podrazumijeva kontrolirano i nekontrolirano isputanje tehnoloke ili sanitarne vode, koja bi
bila produkt ljudske aktivnosti tokom izvedbe, putanja u pogon i odravanja sistema za
vrijeme pune aktivnosti u proizvodnom procesu VE Vlai,
Shodno ispitanosti terena u smislu definiranja pravaca toka podzemnih voda na irem
podruju lokacije planirane vjetroelektrane, neophodno je poduzeti sve mjere prevencije u
toku izgradnje, te koritenja, kojim bi se osigurala zatita izvorita Plava voda koje predstavlja
najznaajniju vodnu povrinu u blizini lokacije VE Vlai, kao i vrela u neposrednoj blizini
koncesionog podruja,
Na samoj lokaciji za gradnju nema naselja niti objekata koji zahtijevaju uklanjanje,
Na samoj lokaciji za gradnju postrojenja nema vidljivih objekata od kulturno-historijskih
znaaja,
Modeliranje po pokazalo da izgradnja VE Vlai nee imati negativan utjecaj na stanovnike
oblinjih naselja u smislu poveane koncentracije buke, zasjenjivanja i treperenja sjene, te
vizualnih utjecaja.
9.2.1
Procjena utjecaja vjetroelektrane na klimatoloke karakteristike podruja
Procjenjuje se da izgradnja vjetroelektrane nee imati utjecaj na klimu danog podruja.
9.2.2
Procjena utjecaja vjetroelektrane na kakvou zraka
U fazi izgradnje i demontiranja oekuje se negativan utjecaj na kakvou zraka u podruju kao
posljedica podizanja praine zbog izvoenja zemljanih radova na izgradnji gradilinih cesti,
postavljanja vjetrotubina i polaganja kablova. Osim toga, praina e biti uskovitlana i zbog pojaanog
prometa. Neznatno zagaenje moe takoer biti prouzrokovano ispunim gasovima iz vozila koja se
kreu ka i od mjesta izvoenja radova. U svakom sluaju, takvi utjecaji su lokalnog karaktera i
ogranienog djelovanja tako da nemaju znaajne posljedice na kakvou zraka u podruju.
U fazi rada vjetroturbine ne oekuju se negativni utjecaji na kakvou zraka ve se moe rei da se
oekuju pozitivni utjecaji uzimajui u obzir da e se izbjei koritenje fosilnih goriva (prvenstveno
niskokvalitetnog uglja) da bi se nadomjestile elektroenergetske potrebe. Odabir iskoritavanja
vjetroenergije je jasno rezultat okoline odrivosti jer iskoritava obnovljive izvore energije to je i u
skladu sa okolinom politikom Evropske unije.
9.2.3
Procjena utjecaja vjetroelektrane na geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja
Teren na kome je planirana izgradnja VE Vlai ine preteno stabilini i preteno uvjetno stabilni
tereni. U pogledu seizminosti teren okoline Turbeta se nalazi u seizmikoj zoni 6 stepeni MCS. U
narednim fazama potrebno je u cijelosti definirati inenjersko-geoloke karakteristike terena, a
posebno na junim padinama Vlaia. To podrazumijeva izvoenje istranih radova ijom
realizacijom e se u potpunosti definirati geoloka graa i strukturno-tektonske karakteristike
terena, hidroloke i inenjerskogeoloke karakteristike terena.
45
Shodno predmetnom opisu kao i grafikoj interpretaciji danim u poglavlju 8.3, jasno je uoljivo da
jurski dolomiti i krenjaci zastupljeni u prostoru vlaikog platoa, ine osnovnu aeracionu i
vodonosnu sredinu izvorita Plava Voda, koje se uvjetovano neposrednim kontaktom sa slabije
propusnom sredinom trijaskih dolomita, drenira u prostoru Travnika.
Ovi litoloki lanovi na kojim je mogue jasno zapaziti planiranu izgradnju VE Vlai unutar horizonta
gornje-jurske (J33), vodopropusne akvifer sredine, koja u konanici predstavlja definirano podruje
etvrte zatitne zone izvorita Plava Voda (namijenjeno za potrebe regionalnog vodovoda s ciljem
vodoopskrbe vie naseljenih mjesta du trase Travnik Zenica). U tom smislu, sukladno
hipsometrijskoj poziciji predvienog objekta VE Vlai u odnosu na poziciju vrela u slivu Plava Voda,
nunim se smatra sugerirati potencijalno negativan utjecaj na izvorite i vodonosne sedimente
bliskog okruenja u toku izgradnje i u sluaju loeg odravanja instaliranih postrojenja, im bi se
generirao gravitacioni utjecaj zagaditelja na vodonosnik u neposrednom kontaktu. U vezi s tim, zbog
realne i kontinuirane potencijalne opasnosti od promjene kvaliteta podzemne vode u slivnom
podruju Plava Voda, vrijedno je posebno istai nunost potrebe za striktnim potivanjem zakonom
definiranih standarda, kojih se investitor ima pridravati kako pri gradnji, tako i pri eksploataciji i
odravanju ovog elektroenergetskog objekta. Predmetna konstatacija se odnosi na:
odravanje i sanaciju gradilita, odravanje sanitarnog vora gradilita, prostora za
skladitenje i tankovanje graevinskih maina, i skladitenje i uklanjanje otpadnih masti za
odravanje voznog parka, praenje stanja zemljita i refleksije na kakvou vode na
navedenim izvoritima u fazi izgradnje objekta,
kao i poduzimanje svih tehnikih mjera ouvanja kvaliteta i ispravnosti opreme neophodne
za besprijekorno funkcioniranje VE Vlai u fazi eksploatacije (npr. skladitenje, odnosno
uklanjanje transformatorskog ulja).
9.2.4 Procjena utjecaja vjetroelektrane na povrinske i podzemne vode
Da bi se valjano utvrdili mogui utjecaji, aktivnosti koje e se provoditi oko izgradnje vjetroelektrane, na povrinske i podzemne vode, neophodno je determinirati obim i dinamiku izvoenja
pojedinih graevinskih radova, te identificirati utjecaje koji e se pojavljivati tokom gradnje, kao i
utjecaje koji e postojati i tokom eksploatacije.
U prvom redu treba identificirati vrste aktivnosti koje mogu izazvati znaajnije negativne utjecaje na
povrinske i podzemne vode. U tom smislu najvanije je sagledati, koji graevinski ili koji monterski
radovi izazivaju najvee negativne utjecaje, i u kom periodu vremena su oni najizraajniji.
Poznato je, da e tokom gradnje najznaajniji utjecaj na povrinske i podzemne vode imati aktivnosti
oko iskopa zemljita, za temeljne jame stupova vjetroturbina, te iskopi prilikom gradnje pristupnih
cesti.
Pored toga treba definirati obim i nain izvoenja zemljanih radova te njihov prostorni raspored.
Kako se za postavljanje stupova vjetroturbina, moraju izvesti odgovarajui zemljani radovi uz
koritenje graevinske mehanizacije, za koju treba napraviti pristupne ceste, neophodne, kako za
dovoz oprema i materijala za izgradnju stupova, tako i za montau vjetroturbina i pratee opreme.
Naravno, treba naglasiti da e tokom gradnje vjetroelektrane na predmetnom podruju boraviti vei
broj ljudi vozila i graevinskih maina koje takoer mogu znaajnije poveati negativne utjecaje.
Mogui utjecaji tokom graenja. Izvoenje pripremnih radova za izgradnju vjetroturbina, prethodno
podrazumijeva raiavanje terena od rastinja koje se na tom podruju nalazi, obiljeavanja
podruja gradnje te markiranja mjesta na kojima e se graditi stupovi vjetroturbina. Zatim se
otpoinje sa izgradnjom pristupnih cesti, i iskopu temeljnih jama za stupove vjetroturbina, nakon
46
toga vri se iskop kanala za elektrine kablove, a po zavretku tih radova, otpoinje se sa montaom i
ugradnjom opreme. Svi navedeni radovi a posebno priprema terena i izvoenje zemljanih radova
mogli bi imati utjecaja na izvorite Plava voda ukoliko se aktivnosti ne izvedu u skladu sa
preporukama. U toku izvoenja veliki dio koncesionog podruja biti e pod nekim vidom
graditeljskih aktivnosti.
Mogui utjecaji tokom eksploatacije. Nakon zavretka graenja i okonanja montaerskih radova, te
putanja vjetroelektrane u pogon, nastali utjecaji e se znaajno
VE Vlaireducirati. Smanjenje nastalih
utjecaja, naroito treba da doe do izraaja ukoliko se na pravilan nain pristupi sanaciji tog
podruja. Sanacija predmetnog prostora mora se uraditi prema posebnom projektu.
Meutim, i pored sanacije, taj prostor e se povremeno koristiti znatno ee nego je to bio sluaj do
sada. Naime, u ovom prirodnom ambijentu trenutno nema stalnih ljudskih nastambi.
U procesu eksploatacije, doi e do povremenog boravka vie ljudi uz koritenje vozila, radi kontrole
rada ili odravanja postrojenja. Meutim, ukoliko se budu dosljedno provodile upute za rad i
odravanje postrojenja kao i druge mjere prevencije, ne bi trebalo da proizvedu negativne posljedice
na navedene vodne objekte, u neposrednoj blizini.
Kvantifikacija identificiranih utjecaja. Naprijed je procijenjen mogui utjecaj koji se moe pojaviti u
toku gradnje vjetroelektrane. Dominirajui negativni utjecaji e se pojaviti tokom izvoenja
zemljanih radova, odnosno iskopa za temeljne jame stupova vjetroturbina, zatim gradnje pristupnih
cesti, te iskopa kanala za polaganje elektro kablova.
Da bi se kvantificirali, tako nastali utjecaji na naprijed navedena vrela, u nastavku e se izvriti
proraun produkcije nanosa na tom podruju, za nekoliko razliitih situacija:
Prvo e se izvriti proraun produkcije i pronosa nanosa u zateenim uvjetima odnosno u
situaciji u kojoj jo nisu otpoele nikakve aktivnosti. Ova procjena, izvrit e se za podruje
na kome je planirana izgradnja vjetroelektrane.
U drugom koraku, izvriti e se procjena produkcije nanosa na prostoru planiranom za
izgradnju vjetroelektrane, a za situaciju izvoenja zemljanih radova na iskopu temeljnih jama
stupova vjetroturbina, izgradnju pristupnih cesti i izvoenju kanala za polaganje elektrinih
kablova.
U treem koraku izvrit e se procjena produkcije nanosa za situaciju zavrenih radova i
izvrene sanacije terena.
Na ovaj nain, analizom erozijskih procesa cijelog sliva, utvrdit e se zateeno stanje u slivu izvora
Plave vode, i determinirati odnos zateenog stanja, odnosno zateeno podruje nanosa na kakvou
vode ovog izvorita.
U nastavku se prezentiraju sva tri prorauna za tri navedena koraka.
Produkcija nanosa na podruju vjetroelektrane u prirodnom stanju

Kad je u pitanju vegetacija u ovom podruju, ona je vrlo oskudna. Na podruju VE Vlai prisutne su
planinske livade i panjaci. Najvee povrine na ovoj lokaciji izgrauju kvartarni sedimenti
predstavljeni dolomitima i krenjacima.
Ocjena rasprostranjenosti erozijskih procesa uraena je direktnim obilaskom terena, te koritenjem
podataka koji su se mogli nai u literaturi, odnosno u karti erozije BiH razliitih razmjera. Stoga se
47
intenzitet erozijskih procesa na razmatranom terenu u skladu sa metodologijom izrade karte erozije,
moe podijeliti na pet kategorija:
I kategorija vrlo jaka erozija
II kategorija jaka erozija
III kategorija srednje jaka erozija
IV kategorija slaba erozija
V kategorija vrlo slaba erozija
Na spomenutoj lokaciji zabiljeena je vrlo slaba erozija pa je moemo svrstati u V kategoriju.
Proraun produkcije nanosa u nastavku se analizira metodom prof. S. Gavrilovia, uz koritenje
sljedeeg obrasca:
Wgod = T Pgod z F
(1)
gdje je
t- prosjena godinja temperature zraka na tom podruju od 5C.
Wgod - ukupna godinja produkcija nanosa u m/god
T - temperaturni koeficijent koji se rauna po obrascu T =
= 0,775; za srednju
godinju temperaturu od 5C
P - srednja godinja koliina padavina u slivu = 1300 mm
F povrina podruja na kojoj se planira izgradnja vjetroelektrane ( F=5,77 km2 )
Z - koeficijent erozije, odreen koritenjem karte erozije, te rekognosciranjem terena uz
koritenje sljedeeg obrasca: Z = xa ( + I ),
- koeficijent otpora zemljita na eroziju
xa - koeficijent zatienosti zemljita (ureenje sliva)
- koeficijent vidljivih procesa erozije
I - srednji pad sliva
Za V kategoriju, uzima se prosjean koeficijent erozije od 0,17.
Prostor podruja izgradnje vjetroelektrane Vlai zahvata povrinu od cca F vjet.elektr.=5,77 km2.
Koliina nanosa koja se godinje producira sa ovog podruja (koristei izraz (1) ) je:
Wgod.vjet. elektr. = 0,77513003,14
Fvjet.elektr. = 1 279,45 m/god.
Produkcija nanosa tokom gradnje vjetroelektrane i pristupnih cesti

Kako bi se sraunao mogui negativni utjecaj izvoenja zemljanih radova na oznaenom podruju,
izvrit e se proraun produkcije nanosa za to podruje metodom Gavrilovia, uz pretpostavku, da su
lokacije izvoenja zemljanih radova vjetaki izazvana arita erozije I-2 kategorije, sa
pretpostavljenim koeficijentom erozije od Z = 1,34.
Za sluaj da se sa radovima otpone na svim lokacijama u isto vrijeme, uz paralelnu gradnju i
pristupnih cesti, produkcija nanosa sa tog podruja, izraunata je takoer koritenjem metode prof.
Gavrilovia:
Wgod. zemlj. rad. = T Pgod. z Fzemlj.rad.
Prilikom ovog prorauna koritene su i vrijednosti prosjenih godinjih padavina od P = 1300 mm,
kao i temperaturni koeficijent koji iznosi T = 0,775.
Povrina na kojoj se izvode zemljani radovi na lokalitetu VE Vlai, iznosi Fzemlj.rad= 0,13km2. Tokom
izvoenja radova oekuje se nastajanje erozijskih arita I-2 kategorije:
Wgod. zemlj. rad. = T Pgod. z Fzemlj.rad = 0,77513003,14
0,13
48
Wgod. zemlj. rad. = 637,93 m3/god

Ukupna produkcija nanosa sa podruja na kome se planira gradnja VE Vlai (Fvjet.elektr. = 5,77
km2):
Z1=
= 0,196
Wgod.vjet. elektr. = 0,77513003,14
Fvjet.elektr. = 1583,92 m/god.
Ako se sraunata ukupna godinja produkcija nanosa na podruju izgradnje VE Vlai u uvjetima
izvoenja zemljanih radova usporedi sa koliinom produkcije dobivenom u zateenom stanju, moe
se uoiti da je ona poveana u uvjetima izvoenja zemljanih radova za W=304,47 m/god. To
poveanje izraeno u procentima iznosi 23,8 %.
Produkcija nanosa u toku eksploatacije
Nakon zavretka zemljanih radova i sanacije radilita na podruju VE Vlai, za vrijeme padavina,
produkcija nanosa u odnosu na zateeno stanje biti e neto poveana. U sadanjem trenutku to nije
mogue kvantificirati, s obzirom da to zavisi prije svega o provedenim mjerama sanacije. Za oekivati
je da oteenja tla nakon zavretka svih radova samo u poetnoj fazi budu osjetljive take na kojima
e se vriti neto poveana produkcija nanosa. Sanacija tog podruja, nakon zavretka radova, ma
koliko bila detaljno provedena, zahtijeva izvjestan vremenski period u kome e se oiljci nastali u tlu
nakon izvoenja zemljanih radova konsolidirati. Iz tog razloga moe se konstatirati da produkcija
nanosa nakon zavretka graenja nee znaajnije utjecati na vodne pojave, s obzirom da e se
stanje, ukoliko se mjere sanacije provedu na pravi nain s vremenom poboljavati, i nee prei
zateene vrijednosti.
Ostali mogui utjecaji na vodne pojave u ijem se slivu nalazi vjetro-elektrana
Pored ve navedenog intenziviranja erozionih procesa nastalih izvoenjem zemljanih radova, treba
spomenuti i poveanje rizika od zagaenja voda, kao posljedica uestalijeg koritenja predmetnog
podruja. Izgradnja cesti uzrokuje povean saobraaj motornih vozila na tom prostoru, a samim tim
i potencijalnu mogunost havarijskih ekscesa, sa oteenjem vozila, ija su manifestacije prosipanje
ulja i goriva, ime se znaajno moe ugroziti kvaliteta voda navedenih izvorita namijenjenih za javnu
upotrebu. Samo koritenje prostora, kretanje veeg broja ljudi i vozila, producira niz negativnih
efekata u slivu, koji mogu potencijalno poveati opasnost od zagaenja voda. Meutim treba
naglasiti da svi ti utjecaji nakon poduzimanja preventivnih mjera sanacije i ublaavanje, te
propisivanja mjera koritenja i ponaanja u predmetnom podruju, mogu se svesti na minimum.
Zakljuak. Prostor na kome se planira gradnja vjetroelektrane se nalazi u IV zatitnoj zoni izvorita
Plava voda. Na podruju Galice na kome se planira graditi VE Vlai, nalaze se i manja kraka vrela:
Deveani i Ormanj. Gradnja vjetroelektrane e najvie utjecati na lokalna kraka vrela koja se
direktno prihranjuju sa podruja na kome se on gradi. Nije poznato da li se spomenuta vrela koriste
kao voda za pie, ali vrlo vano je napraviti plan koritenja prostora na kojem e se graditi
vjetroelektrana, striktno ga sprovoditi, te planirati i dosljedno sprovesti mjere ublaavanja i sanacije.
Izvoenje zemljanih radova zasigurno e prouzrokovati poveanu produkciju nanosa na predmetnom
podruju, to se moe manifestirati pojavom suspendiranih materija u vodi izvorita u periodu dok
traju ovi radovi, odnosno dok se ne izvri sanacija nastalih oiljaka u tlu.
Povrina na kojoj je planirana izgradnja VE Vlai iznosi 5,77 km2, a procjenjuje se da e se na
povrini od cca 0,13 km2 vriti izvoenje zemljanih radova. Kada je u pitanju utjecaj poveane
49
produkcije suspendiranih materija, u zoni izgradnje VE Vlai oekuje poveanje i do znaajnih

23,8%.
Moe se zakljuiti, da izgradnja vjetroelektrane Vlai, uz primjenu mjera ublaavanja i sanacije, ne bi
trebala imati znaajniji utjecaj na izvorite Plava voda, s obzirom na dosadanje manifestacije,
registrirane na izvoritu u vrijeme obilnih padavina. Naime, u dosadanjem periodu koritenja vode
vrela, nisu zabiljeene situacije njenog znaajnijeg zamuenja. Istina u slivu do sada nisu vreni
zahvati na iskopu zemljita kao to se mogu oekivati tokom graenja ove VE. Meutim ve je
navedeno da se sa ovog izvorita trenutno snabdijeva oko 20 000 ljudi, a planirano je za
snabdijevanje preko 200 000 ljudi, kada bude izgraen regionalni vodovod Plava Voda, stoga treba
posvetiti veoma veliku panju zatiti ovog vrela kako tokom graenja VE tako i tokom njene
eksploatacije.
9.2.5
Procjena utjecaja vjetroelektrane na zemljite
Izgradnjom vjetroelektrane i ostale infrastrukture moe doi do utjecaja na stanje tla, njegovu
erodibilnost. Analiza erozijskih procesa prouzrokovanih poveanom produkcijom nanosa kao
posljedica izvoenja graevinskih radova je dana u prethodnom poglavlju.
9.2.6
Procjena utjecaja na floru i faunu
Do utjecaja na floru doi e najveim dijelom u fazi izgradnje vjetroelektrane dok se odreeni utjecaji
mogu prenijeti i u fazu njegovog koritenja.
Planirani graevinski radovi u toku izgradnje zbog pojave buke, poveane koncentracije praine i
boravka ljudi na lokaciji zahtijevat e, na pojedinim dijelovima, uklanjanje zemljita sa biljnim i
ivotinjskim svijetom (ivi organizmi pri i u tlu). Uvaavajui vremenski interval i injenicu da je
proces izgradnje vjetroelektrane ogranien, kao i da sama izgradnja temelja stupova vjetroturbina
zauzima manji postotak povrine, veina ivotinja e privremeno migrirati sa tog podruja, odnosno
nakon izgradnje e se vratiti na to podruje. Takoer, neke ivotinjske vrste e se trajno premjestiti
sa lokacije vjetroelektrane u okruenje i formirati nova stanita. Izgradnja vjetroelektrane, uzimajui
u obzir navedeno nee bitno utjecati na bioraznolikost flore i faune koncesijskog podruja.
Generalno, utjecaj montae vjetroturbina na ivi svijet e biti vremenski i lokacijski ogranien u toku
izgradnje vjetroelektrane.
Sanaciju devastiranih zemljanih povrina, pod panjacima i degradiranom vegetacijom treba uraditi
sa autohtonom vegetacijom, koja e se vremenom prirodno rasijavati i obrastati povrine sa
skromnim slojem zemljita.
Veina faune koja je migrirala, nakon izgradnje e se postepeno vratiti na podruje, gdje su situirane
vjetroturbine i adaptirati se novim ivotnim uvjetima. Oekuje se zaobilaenje neposredne zone
vjetroturbine i manje pomijeranje stanita, odnosno sklonita i prebivalita faune.
Kako je ve navedeno, toni podaci o pticama stanaricama i pticama koje migriraju preko ovih
podruja, te imiima ne postoje. Da bi se dolo do preciznih podataka, potrebno je sprovesti
minimalno jednogodinju Studiju sistemskog praenja i to naroito u vrijeme jesenjih (oktobar i
novembar) i proljetnih (mart i april) migracija ptica.
Kako bi se procijenilo kakav e utjecaj vjetroelektrane imati na ptice i imie neophodno je, nakon
izgradnje, sprovoditi monitoring minimalno jednu godinu i to veoma esto, npr. jednom mjeseno, a
50
u periodu migracija i ee. Takoer, u sluaju poveanog pronalaska uginulih ptica potrebno je
poveati uestalost nadzora. Pretraivanje terena u potrazi za ozlijeenim i uginulih pticama i
imiima treba obavljati u jutarnjim satima kako bi se sprijeilo da ih ne odnesu grabeljivci i
strvinari.
U sluaju da se provedenim monitoringom utvrdi da je predloena lokacija na migratornom put ptica
selica, poeljno je provesti mjere za ublaavanje utjecaja koje se odnose na privremeno gaenje
ciljanih vjetroturbina za vrijeme migracija.
Monitoring bi trebalo da vre osobe/institucije koje su strune za vrenje monitoringa ptica i imia.
Monitoring e pokazati da li i koja vjetroturbina uzrokuje smrtnost odreenog broja ptica i imia,
te e njen rad trebati obustaviti ili u potpunosti ili samo u periodu kada je broj smrtno stradalih ptica
i imia uvean, npr. u periodu migracija. ak i relativno mali porast stope smrtnosti moe biti
znaajan za populacije nekih ptica i imia, posebno velikih, dugoivuih ptica sa openito malom
godinjom produkcijom, a posebno ukoliko su ve prorijeene.
Ovdje je potrebno napomenuti da posljednja istraivanja koja su provedena u SAD i Kanadi i
objavljena u EU u 2014. godini ukazuju da samo dvije ili tri male ptice stradaju godinje kao
posljedica sudara sa lopaticama vjetroturbina na svakih 225-300 kua koje se snabdijevaju energijom
iz obnovljivih izbora. Istraivanje je zasnovana na 116 amerikih i kanadskih studija o 156 vrsta malih
ptica koje ine 65% od svih ptica koje stradaju zbog sudara sa lopaticama. Studija sugerira da su neke
vrste osjetljivije od drugih ali da vjetroelektrane, generalno gledano, imaju mali utjecaj na ovu vrstu
ptica. Za usporedbu, procjenjuje se da 6 miliona ptica godinje strada zbog sudara sa
komunikacijskim tornjevima a da make ubiju 55 miliona ptica6.
Zbog blizine speleolokih objekata lokaciji VE Vlai, tokom faze izgradnje moe doi do negativnog
utjecaja na podzemna stanita do kojih bi dolo kopanjem temelja za vjetroturbine. Ovo se posebno
odnosi na blizinu peine Ledenice koja se nalazi u neposrednoj blizini vjetroturbine br. 4. Nakon to
se pregledom katastra speleolokih objekata utvrdilo da u okolini vjetroelektrane postoji jo nekoliko
speleolokih objekata moe se pretpostaviti da su zbog karstifikovanog terena svi spomenuti objekti
pukotinski povezani (peina Pea, bezimene jame).
Prije poetka izgradnje vjetroturbina, navedeni objekti bi se trebali istraiti kako bi se utvrdio pravac
pruanja podzemnih hodnika. Tokom faze izgradnje, predlae se da se kopanje temelja vjetroturbina
obavi sa minimalnim vibracijama kako bi se izbjeglo uruavanje podzemnih objekata njihovim
djelovanjem. Takoer, tokom izgradnje vjetroturbina br. 4, 3, 2 i 1, trebala bi se obratiti panja i na
eventualni dotok veih koliina vode u speleoloke objekte kroz temelje turbina. Stoga bi trebalo
temelje za ove vjetroturbine zavriti u to kraem roku sa primjenom rekultivacije.
Navedene mjere za ublaavanje utjecaja na speleoloke objekte se propisuju iz razloga to se u
podzemnoj fauni Vlaia nalaze endemine vrste beskimenjaka.
9.2.7
Procjena utjecaja na pejza
Suvremene vjetroturbine su proizvodne jedinice velikih dimenzija, koje se radi ekonomskih razloga
instaliraju na vjetru izloenim mjestima, esto na uzvienim hrptima, vrhovima gorja, platoima,
zaravnima i drugim, pogledu otvorenim mjestima.
6
European Commission. Wind turbines have smaller impact on small birds population, Science for Environemntal Policy,
Issue 395, 27 November 2014
51
Zbog svoje vertikalne dimenzije i rotirajuih lopatica vjetroelektrane su vrlo uoljive i kao takve
predstavljaju novi dominirajui element prostora koji je potrebno sagledati u postupku planiranja
zahvata.
Vizualni dojam vjetroelektrana izaziva reakcije promatraa koje imaju izrazito subjektivni karakter.
Vizualna prihvatljivost vjetroelektrane u velikoj mjeri ovisi o vizualnoj naviknutosti promatraa
(poput naviknutosti na vizualnu pojavu dalekovoda) ali i o odnosu promatraa prema
vjetrotehnologiji uope, u smislu da prepoznavanje drugih ekolokih dobrobiti koje sa sobom nosi
koritenje energije vjetra stvara pozitivniji stav i prema vizualnom izgledu vjetroturbina.
Ipak postoji itav niz elemenata koji objektivno utjeu na vizualni dojam i koje je pri planiranju
potrebno uzeti u obzir. Krajolik moe biti vie ili manje osjetljiv na promjene, a njegovu vizualnu
percepciju, osim prirodnih znaajki, snano odreuje kulturna tradicija, pa ak i ekonomska situacija
uivatelja krajolika.
S ovog aspekta moe se rei da je izgradnja planirane vjetroelektrane prihvatljiva te nee imati
znatnog negativnog utjecaja na lokalno stanovnitvo, s obzirom da je najblie naselje Babii locirano
na udaljenosti od oko 2500m. Osim toga, modeliranje vizualnih utjecaja je pokazalo da su zone
naselja izvan utjecaja VE Vlai.
9.2.8
Procjena utjecaja na stanovnitvo i infrastrukturu
U blizini lokacije vjetroelektrane ne postoje naseljena mjesta na koja bi ovaj graevinski zahvat u
okoliu mogao uticati u fazi njegovog izvoenja. Detaljan projekt pristupnih i gradilinih cesti e biti
uraen naknadno. S obzirom da e se radi izgradnje dijelom prolaziti pored naseljenih mjesta, u tom
kontekstu projekt moe imati pozitivan utjecaj na infrastrukturu jer e se raditi na njenom
unaprjeivanju i poboljanju kako bi podnijela teinu teretnih kamiona. Utjecaja na stanovnitvo u
fazi izgradnje vjetroelektrane nee biti.
Postoji zabrinutost da u fazi rada vjetroelektrana moe prouzrokovati smetnje kod transporta
elektromagnetnih talasa u telekomunikacijama, prijenosu TV, radio signala i signala mobilnih
telefona, te ometanje radara. Ove smetnje se pojavljuju zbog pozicije vjetroturbina u odnosu na
postojee stanice to uzrokuje fluktuaciju signala kada se vjetroturbina postavi izmeu odailjaa i
prijemnika ili pojave elektromagnetnih talasa koje emitiraju same vjetroturbine. U kontekstu ovog
projekta od znaaja mogu biti smetnje na prijenosu analognog TV i radio signala jer se najblii
odailja nalazi na vrhu Paljenih, 1,5 km zrane udaljenosti od VT11.
Meutim, ovaj problem je bio izraen kod prethodne generacije vjetroturbina koje su imale metalne
lopatice zbog refleksije elektromagnetskih signala na lopaticama to je moglo eventualno izazvati
neeljene pojave interferencije. Moderne vjetroturbine, kakve e se koristiti u ovom projektu, imaju
lopatice koje su napravljene od sintetikih materijala koji imaju minimalni utjecaj na prijenos
elektromagnetnih talasa. Osim toga, emisija elektromagnetnih talasa od same vjetroturbine je
posebno slaba, zadrava se samo u blizini kuita i uope ne utie na okruenje. U svakom sluaju,
prelaskom da digitalni TV signal koji danas koristi najvei broj korisnika preko kablovskih operatera,
ova problem se u potpunosti anulira.
Raspoloiva literatura takoer ukazuje da je utjecaj vjetroturbina na prijenos AM/FM signala
zanemarljiv i moe se desiti samo na malim udaljenostima od vjetroturbine7. Isto vrijedi i za signal
7
Environmental impact of wind-energy projects, The National Academy of Press, 2007
52
koji se odnosi na mobilnu telefoniju. Osim toga, u blizini lokacije vjetroelektrane nisu primijeeni
repetitori ili stanice mobilne telefonije na koje bi on mogao uticati.
Potencijalni problemi mogu nastati kod ometanja radara za kontrolu zranog (civilnog i vojnog)
saobraaja, iako su takvi utjecaji tek djelomino analizirani i shvaeni. Ukoliko se pokae da takvi
utjecaji postoje oni se mogu umanjiti primjenom mjera ublaavanja.
9.2.9
Procjena utjecaja buke
U toku izgradnje vjetroelektrane u okolini e se javljati buka kao posljedica rada graevinskih
strojeva i ureaja, te teretnih vozila vezanih za rad gradilita. To je meutim povremena buka koja
nema utjecaja izvan same lokacije. Buka i vibracije koje nastaju miniranjem su znatno veeg opsega,
no ne oekuje se znatan utjecaj na ljude i ivotinje u okolici u sluaju miniranja, jer e ono biti
kratkotrajno tj. samo u fazi iskopa temelja
Buka koja moe uticati negativno na ptice, divlja i ovjeka je osnovni ali privremeni utjecaj koji se
moe javiti u fazi izgradnje vjetroelektrane. Kamion na udaljenosti od 30 m proizvodi buku od cca
67,1 dBA to je usporedivo sa zvukom maine za sue na udaljenosti od 1 m (65 dBA). Buldoer na
udaljenosti od 30 m proizvodi buku od cca 80 dBA to je slino kao buka koja dolazi sa jako
frekventnog autoputa.
Pri tome treba imati u vidu da u blizini budueg gradilita nema naselja te da e buka biti osnovna
smetnja za divlja ali i da e takav utjecaj biti privremenog karaktera za vrijeme trajanja izgradnje i
demontae vjetroelektrane.
U fazi koritenja, vjetroturbine proizvode buku u rasponu od 90-105 dBA, to stvara zvuni pritisak
od 50-60 dBA na udaljenosti od 40 m to je slino normalnom ljudskom razgovoru. Na udaljenosti od
300 m zvuni pritisak je ok 35-45 dBA to je jedva ujno za ovjeje uho. Buka koju proizvode
vjetroturbine se poveava sa poveanjem brzine vjetra poevi sa brzinama vjetra od 13-14 km/sat
do 90 km/sat, nakon ega se sama iskljuuje zbog sigurnosnih razloga. Meutim, u isto vrijeme se, i
veim intenzitetom, poveava i ambijentalna buka koja maskira zvuk koji dolazi od vjetroturbina.8
Dakle, buka koje proizvode vjetroturbine nije od znaaja za ljudsko uho izvan dometa od 300 m.
Treba imati na umu i da je modeliranje rasprostiranja buke pokazalo da je raspored turbina VE Vlai
sa stanovita razine buke optimiziran tako da se pri radu vjetroturbina u najbunijem modu rada na
referentnim takama imisije ne premae razine imisije buke od 40 dB(A) za sve referentne take to
je mnogo manje od propisane granine vrijednosti od 70 dB(A).
Utjecaj na divlja koji vjetroturbine mogu imati proizvodnjom zvukova niskih frekvencija nije u
potpunosti istraen i dokazan.
9.2.10 Procjena utjecaja treperenja sjene

Treperenje sjene moe biti neugodno ljuskom oku, posebno za stanovnike naselja lociranih u blizini
vjetroelektrane. Uoljivo je na udaljenosti 500 -700 m od vjetroturbine. Sjena i treperenje, meutim,
nemaju utjecaja na ratarstvo ili stoarstvo. Osim intenziteta znaajna je i frekvencija pojavljivanja
treperenja, koja je direktno vezana za frekvenciju okretaja rotora i iznosi od 0,6-1 Hz to je
bezopasno po ljude (npr. frekvencija rasvjete u diskoteci je izmeu 3-10 Hz). Ukoliko je turbina
8
Environmental impact of wind-energy projects, The National Academy of Press, 2007
53
locirana u blizini frekventnih cesti, treperenje moe odvui panju vozaa. Zbog toga je preporuka da
se vjetroturbina locira na udaljenosti najmanje od 300 m od ceste, to je i sluaj u ovom projektu9.
Najveim dijelom VE Vlai je smjetena na nenastanjenim podrujima. Najblie naselje Babii je
udaljeno cca 2500 m, stoga zasjenjivanje i treperenje uzrokovano radom VE Vlai ne bi trebalo
utjecati negativno na lokalno stanovnitvo. Treba imati u vidu da rotirajue sjene lopatica turbine
mogu predstavljati oblik vizualnog uznemiravanja iako je ovaj efekt uoljiv samo unutar zgrada (kroz
prozore), koje su smjetene u zoni prolaska sjena, to u ovom projektu nije predmet razmatranja.
Sve prethodno izreeno je i dokazano modeliranjem uz pomo modula Shadow Flicker, koji je
sastavni dio programa WindFarmer, koji predvia treperenje i zasjenjivanje u predvienom radijusu
te daje poloaj sjena na karti, te zakljueno kako treperenje sjene na ovom podruju nee imati
negativnog utjecaja na lokalno stanovnitvo.
Potrebno je napomenuti da treperenje sjene nije eksplicitno regulirano ali se mogu postaviti neka
ogranienja kako je uinjeno u sluaju jednog projekta u Njemakoj gdje je treperenje sjene
ogranieno na 30 sati godinje pri emu je stvarni utjecaj bio znaajan po oblinje imanje i njegove
vlasnike. Danska npr. nema zakonsko ogranienje za trajanje treperenja sjene ali je generalno
preporueno da to ne bude vie od 10 sati godinje.
9.3
Saeti prikaz analizom utvrenih oekivanih utjecaja na okoli
Medij
Vode i
zemljite
Zrak
Na floru i
faunu
Identificirani utjecaj
U fazi izgradnje i demontiranja:
Utjecaj izvoenja zemljanih radova na poveanu produkciju i prinos nanosa,
odnosno povean unos suspendiranih materija i podzemne vode.
Nepovoljni utjecaj na vode tijekom graenja vjetroelektrane mogu se
pojaviti kod nekontroliranog isputanja neproienih otpadnih voda,
prvenstveno isputanjem sadraja kemijskih WC-a; neadekvatnog
prikupljanja otpada i odlaganja otpada na lokaciji; skladitenja naftnih
derivata za potrebe mehanizacije na lokaciji izgradnje bez poduzimanja
mjera zatite okolia pri skladitenju; nekontroliranog izlijevanja mainskih
ulja ili goriva u tlo, a zatim u podzemne vode.
U fazi koritenja:
Ukoliko vjetroturbina nije dobro konstruirana ili nije dobro odravana, moe
doi do kapanja fluida (ulja za mjenjake kutije, ulja za hidrauliku i
izolirajue tekuine) to moe utjecati na kakvou tla a posljedino i voda.
U fazi izgradnje i demontiranja:
Disperzivna emisija praine se javljaju uslijed graevinskih radova (ienje
terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.).
Prilikom izgradnje vjetroelektrane, na lokaciji moe doi do pojaanog
praenja uslijed rada tekih graevinskih maina i pojaanog prometa na
cestama oko lokacije. Ti utjecaji su lokalnog karaktera, ogranienog trajanja
i bez trajnih posljedica.
U fazi izgradnje:
Utjecaj na kopnene ivotinje zbog prisutnosti ljudi i strojeva te buke,
vibracija i detonacija, ispunih plinova i praine.
Moe doi do uznemiravanja kopnenih ivotinja i ptica koje mogu dovesti do
privremenog naputanja podruja.
Land Use and Zoning Issues Related to Site Development for Utility Scale Wind Turbine Generators,
http://web1.msue.msu.edu/cdnr/otsegowindflicker.pdf
54
Medij
Infrastruktura
Identificirani utjecaj
Direktna smrtnost kopnenih ivotinja kao posljedica izgradnje gradiline
ceste i direktne kolizije sa vozilima, koja je znaajniji za sitne i male gmiue
i sporo pokretne organizme.
Zbog blizine speleolokih objekata lokaciji VE Vlai, tokom faze izgradnje
moe doi do negativnog utjecaja na podzemna stanita do kojih bi dolo
kopanjem temelja za vjetroturbine, to je posebno znaajno za populaciju
imia ali i endemine vrste beskimenjaka koje se nalaze u podzemnoj
fauni.
U fazi koritenja:
I pored nepostojanja podataka o prelijetanju ptica preko ovog podruja, rad
vjetroturbina moe predstavljati izravan rizik izraen u opasnosti od sudara
ptica i imia s lopaticama sa elisom prilikom dnevnih i sezonskih migracija,
odnosno moe biti izvor uznemirivanja zvunim ili vizualnim smetnjama.
U fazi koritenja:
smetnje kod transporta elektromagnetnih talasa u prijenosu TV i radio
signala
55
10 OPIS PREDLOENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA

ZA SPRJEAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUE SMANJENJA
EMISIJA IZ POSTROJENJA
10.1 Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na vodu i zemljite
IDENTIFICIRANI ZNAAJNI UTJECAJI
MJERE
U FAZI IZGRADNJE I DEMONTIRANJA
Utjecaj izvoenja zemljanih radova na
Graevinske radove planirati i izvoditi etapno.
poveanu produkciju i prinos nanosa,
Svaku etapu sanirati prije zapoinjanja naredne
odnosno povean unos suspendiranih
primjenom mjera saniranja iskopa i zatravljivanja. Po
materija i podzemne vode
potrebi koristiti travnate tepihe.
Nepovoljni utjecaj na vode tijekom
graenja vjetroelektrane mogu se pojaviti
kod nekontroliranog isputanja
neproienih otpadnih voda, prvenstveno
isputanjem sadraja kemijskih WC-a;
neadekvatnog prikupljanja otpada i
odlaganja otpada na lokaciji; skladitenja
naftnih derivata za potrebe mehanizacije
na lokaciji izgradnje bez poduzimanja
mjera zatite okolia pri skladitenju;
nekontroliranog izlijevanja mainskih ulja
ili goriva u tlo, a zatim u podzemne vode;
Postupanje u skladu sa Planom upravljanja otpadom

(unutarnji nadzor izvoaa). Viak materijala iz
iskopa treba deponirati na lokacijama, koje su
odabrane u suradnji sa nadlenim organom Opine
Travnik (Sluba za prostorno ureenje). Za deponije
treba uraditi projekt i za njih dobiti odobrenje
nadlenih organa (Opina Travnik). Deponiranje
materijala iz iskopa u blizini izvorita, nije
doputeno. Lokacija mora biti odabrana tako da
nema tetnih utjecaja na vode.
Plan organizacije gradilita treba osigurati da se
lokacija za smjetaj graevinske mehanizacije nalazi
na dovoljnoj udaljenosti od identificiranih izvorita.
Ovaj Plan takoer treba osigurati da se skladita
goriva, mazivnih ulja, kemikalija, te manipulacija sa
istim, trebaju odvijati u sigurnim podrujima, a
nikako se ne smiju skladititi na nezatienom tlu.
Sva otpadna ulja i otpadne materije trebaju se
zbrinuti u skladu sa Planom upravljanja otpadom.
Nadzor nad ovom mjerom je Izvoa, koji u sluaju
zagaenja vodotoka, treba snositi punu
administrativnu i pravnu odgovornost za oneienje
svih vodenih povrina prema postojeoj regulativi.
Potrebno je osigurati priruna sredstva za brzu
intervenciju u sluaju izlijevanja motornog ulja ili ulja
iz hidraulike strojeva.
Plan organizacije gradilita treba da sadri i rjeenje
sanitarnih potreba zaposlenika sa odgovarajuim
tretmanom otpadnih voda. Ako je potrebno,
napraviti odvod oko dizalice i servisne podloge a
vodu iz odvoda odvesti do posebne jame/talonik na
proiavanje.
56
MJERE
U FAZI KORITENJA
Ukoliko vjetroturbina nije dobro
Investitor je duan izraditi Procedure u sluaju
konstruirana ili nije dobro odravana,
prosipanja ulja i maziva, za fazu remonta kod
moe doi do kapanja fluida iz
koritenja vjetroelektrane i pratee
vjetroturbine (ulja za mjenjake kutije, ulja transformatorske stanice, koje trebaju biti date
za hidrauliku i izolirajue tekuine) to
operaterima pogona i postrojenja na koritenje, prije
moe utjecati na kakvou tla a posljedino putanja u rad vjetroelektrane.
tome i voda.
O svakoj manipulaciju takvim uljima treba obavezno
upoznati komunalno poduzee koje upravlja
izvoritem Plava Voda.
10.2 Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na zrak

Mjere
Disperzivna emisija praine se javljaju Smanjiti emisije praine primjenom preporuka koje
uslijed graevinskih radova (ienje se daju u prilogu 8.
terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.).
Prilikom izgradnje vjetroelektrane, na
lokaciji moe doi do pojaanog praenja
uslijed rada tekih graevinskih maina i
pojaanog prometa na cestama oko
lokacije. Ti utjecaji su lokalnog karaktera,
ogranienog trajanja i bez trajnih
posljedica.
10.3 Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na floru i faunu

MJERE
Privremeni utjecaj na kopnene ivotinje Svi iskopi i poravnanja nainjeni tijekom radova moraju se
zbog prisutnosti ljudi i strojeva te buke, zatrpati uskladitenim pokrovnim slojem tla do oblika koji
vibracija i detonacija, ispunih plinova i
odgovara primarno zateenom reljefu i ostaviti prirodno
praine.
rekultivirati autohtonom vegetacijom.
Moe doi do uznemiravanja kopnenih
ivotinja i ptica koje mogu dovesti do
privremenog naputanja podruja.
Direktna smrtnost kopnenih ivotinja
kao posljedica izgradnje gradiline ceste
i direktne kolizije sa vozilima, koja je
znaajniji za sitne i male gmiue i sporo
pokretne organizme.
Zbog blizine speleolokih objekata
lokaciji VE Vlai, tokom faze izgradnje
Prilikom izvoenja zahvata i demontae kretanje teke

mehanizacije treba ograniiti na postojeu cestovnu
infrastrukturu i ceste u cilju da se naruavanje prirodnog
izgleda stanita svede na najmanju moguu mjeru kako bi
se ouvala raznolikost autohtone flore, te kako se ne bi
povealo unoenje antropogenih vrsta.
Prije poetka izgradnje vjetroturbina, preporuuje se
istraivanje speleolokih objekata kako bi se utvrdio
pravac pruanja podzemnih hodnika.
Tokom faze izgradnje, predlae se da se kopanje temelja
vjetroturbina obavi sa minimalnim vibracijama kako bi se
57

moe doi do negativnog utjecaja na
podzemna stanita do kojih bi dolo
kopanjem temelja za vjetroturbine, to
je posebno znaajno za populaciju
imia ali i endemine vrste
beskimenjaka koje se nalaze u
podzemnoj fauni.
I pored nepostojanja podataka o
prelijetanju ptica preko ovog podruja,
rad vjetroturbina moe predstavljati
izravan rizik izraen u opasnosti od
sudara ptica i imia s lopaticama sa
elisom prilikom dnevnih i sezonskih
migracija, odnosno moe biti izvor
uznemirivanja zvunim ili vizualnim
smetnjama.
MJERE
izbjeglo uruavanje podzemnih objekata njihovim
djelovanjem. Takoer, tokom izgradnje vjetroturbina br.
4, 3, 2 i 1, trebala bi se obratiti panja i na eventualni
dotok veih koliina vode u speleoloke objekte kroz
temelje turbina. Stoga bi trebalo temelje za ove
vjetroturbine zavriti u to kraem roku sa primjenom
rekultivacije.
U FAZI KORITENJA
Izvriti istraivanje ornitofaune i imia, i na osnovu
dobivenih podataka predloiti po potrebi dodatne mjere
zatite od kolizije sa vjetroturbinama. U sluaju da se
provedenim monitoringom utvrdi da je predloena
lokacija na migratornom put ptica selica, poeljno je
provesti mjere za ublaavanje utjecaja koje se odnose na
privremeno gaenje ciljanih vjetroturbina za vrijeme
migracija.
Tokom projektiranja uvaiti tehnike mjere te primijeniti
sva svjetska iskustva u pogledu zatite ornitofaune, npr.
vrni dijelovi lopatica obojeni u crvenu boju biti e
uoljiviji za ptice tokom dana (posebno za grabljivice),
nono treperavo osvjetljenje to ukljuuje periodino
paljenje i gaenje, kako bi se doprinijelo izbjegavanju
sudara ptica sa vjetroturbinama pri nonim preletima.
10.4 Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na infrastrukturu

MJERE
U FAZI KORITENJA
Smetnje kod transporta
Mjere koje mogu poduzeti individualna domainstva
elektromagnetnih talasa u prijenosu TV koja se eventualno mogu nai pod utjecajem:
i radio signala
Namjetanje kunih TV antena za direktnije
pozicioniranje prema postojeim transmiterima.
Napomena: radi se o utjecaja koji moe
Zamjena postojeih kunih antena sa antenama
pogoditi individualna domainstva.
jaeg prijemnika.
Vjerojatnoa pojave ovog utjecaja je
Izmjetanje kune antene na poziciju koja je pod
veoma mala, posebno jer u blizini
manjim utjecajem.
vjetroelektrane nema naselja.
Zamjena analogne antene sa (digitalnom)
kablovskom televizijom.
58
11 OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT

KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA
Za sve detalje oko upravljanja otpadom pogledati Plan upravljanja otpadom dat u poglavlju 17.
59
12 OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAIVANJA SA OSNOVNIM

OBAVEZAMA OPERATORA POSEBNO MJERA NAKON
ZATVARANJA POSTROJENJA
Kako bi se osiguralo da prethodno navedeni utjecaji na okoli u fazi graenja i demontae budu
svedeni na minimum, u tenderskoj dokumentaciji za izvoenje radova na izgradnji odnosno
demontai vjetroelektrane operator e navesti obaveze koje je Izvoa duan ispuniti u skladu sa
njima postupati, a to je najmanje sljedee:
Izvoa je duan pripremiti Plan organizacije gradilita (iji je sastavni dio Elaborat zatite
okolia prema Uredbi o ureenju gradilita, Slubene novine FBiH, broj 48/09, 75/09, 93/12)
prije poetka izvoenja radova, u koji je duan ugraditi Mjere zatite okolia koje se
preporuuju u ovom Zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole;
Izvoa je duan Plan upravljanja otpadom integrirati u Plan organizacije gradilita;
Izvoa je duan uraditi Procedure za sluaj istjecanja goriva i maziva, prije izvoenja radova,
a koje treba integrirati u Plan upravljanja gradilitem. Preporuke za izradu Procedura u
Prilogu 8 ovog Zahtjeva;
Opi zahtjevi u pogledu zatite okolia, Ope mjere koje se odnose na zavretak radova i
Ope mjere koje se odnose na promet, koje se daju u Prilogu 8 ovog Zahtjeva, Izvoa je
duan integrirati u Elaborat zatite okolia koji je sastavni dio Plana organizacije gradilita.
Takoer je potrebno izraditi Projekat rekultivacije prostora i dovoenja u prvobitno stanje po

zavretku izgradnje kao i nakon demontae vjetroelektrane.
60
13 OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING

Monitoring program odnosni se na monitoring u fazi izgradnje/demontae i koritenja postrojenja.
Monitoring u fazi graenja/demontae je u obavezi Izvoaa radova. Sastoji se od monitoringa
upravljanja graenjem u kontekstu potovanja mjera zatite okolia, odnosno nadzora nad radom
graevinskih strojeva, nainom skladitenja i postupanja sa opasnim i tetnim materijama, te
nadzorom nad primjenom Plana upravljanja otpadom, a za koji je odgovoran Inenjer zatite na radu
i zatite okolia. Inenjer je takoer odgovoran i za komunikaciju sa javnou, te e u toku izvoenja
radova kontaktirati nadlene u mjesnim zajednicama, za informaciju o eventualnim pritubama.
Monitoring u fazi izgradnje/demontae obuhvata jo i sljedee:
Monitoring u postupku nabavke materijala,
Monitoring u postupku transporta materijala,
Monitoring emisija sa gradilita i stanja okolia u zoni graenja,
Monitoring neometanog i sigurnog odvijanja prometa.
Obaveza monitoringa kod nabavke materijala, odnosi se na inspekciju, a u svrhu provjere da li pogoni
i postrojenja od kojih se vri nabavka posjeduju zvanino odobrenje za rad. Cilj monitoringa je
osigurati da su pogoni i postrojenja usklaeni sa zahtjevima okolia, zdravlja i sigurnosti. Izvoa
radova, e u postupku odabira dobavljaa graevinskih materijala, zatraiti od njih da dostave vaee
okoline i druge dozvole za rad.
Monitoring kod transporta materijala odnosi se na provjeru naina transporta, a provodit e ga
nadleni nadzorni inenjer koji e biti zaduen za zatitu okolia i/ili zatitu na radu. Predviene mjere
(transport nakvaenog ili pokrivenog tereta) imaju za cilj smanjiti emisiju praine pri transportu.
Nadzorni inenjer e svakodnevno boraviti na gradilitu i vriti vizualni nadzor nad transportnim
vozilima.
Ostale vrste monitoringa odnose se na nadzor odvijanja prometa na gradilitu u svrhu sigurnosti
vozila i pjeaka i osiguranja alternativne prometnice, tamo gdje je to potrebno.
S obzirom da je predmetno podruje kraki teren, te imajui u vidu da u vrijeme padavina svako
zagaenje tog podruja moe izazvati zagaenje i podzemnih voda, potrebno je vriti praenje
situacije na gradilitu po pitanju isputanja oneienja u vodu (incidentne situacije sa uljima i
mazivima, sanitarno-fekalne vode iz radnikih toaleta, odbacivanje otpada u okoli, i sl.) te
izvravanje mjera zatite okolia predvienih Elaboratom o zatiti okolia (koji je sastavni dio Plana
organizacije gradilita).
Monitoring u fazi koritenja je u obavezi Investitora, odnosno nadlenih institucija koje e
investitor ovlastiti da vre zadati monitoring. Ovaj monitoring obuhvata monitoring ptica i imia
kako je predvieno u narednoj tabeli. Izvjetaj o injeninom stanju e se dostavljati ministarstvu
koje je izdalo dozvolu.
No, kako bi se dolo do preciznih podataka o sastavu ptiijeg svijeta i svijeta imia za koji je
potrebno vriti monitoring, neophodno je vriti sistemsko praenje na lokacijama predvienih
stupova u vrijeme proljetnih i jesenjih migracija i to prije same izgradnje vjetroelektrane. Na taj nain
61
bi se dobili podaci o vrstama ptica i imia koji moda prelijeu lokaciju. To bi pomoglo u preciziranju
vremena seobe za odreene vrste ptica.
Monitoring treba vriti u skladu sa priznatim svjetskim standardima:
1. Jenkins, A., R., et all. (2011): Best practice guidelines for avian monitoring and impact
mitigation at proposed wind energy development sites in southern Africa. BirdLife South
Africa/Endengered Wildlife Trust.
2. Band, W., Madders, M., & Whitfield, D.P. (2007): Developing field and analytical methods to
assess avian collision risk at wind farms. In: de Lucas, M., Janss, G.F.E. &Ferrer, M. (eds.) Birds
and Wind Farms: Risk Assessment and Mitigation, pp. 259-275. Quercus, Madrid
3. Rodriguez et al. (2008): EUROBATS Guidelines for consideration of bats in wind farm projects.
Monitoring ptica potrebno je sprovoditi i nakon izgradnje vjetroelektrane minimalno u trajanju jedne
godine i to veoma uestalo, npr. jednom mjeseno, a u periodu migracija i ee. Takoer, u sluaju
poveanog pronalaska uginulih ptica potrebno je poveati uestalost nadzora. Pretraivanje terena u
potrazi za ozlijeenim i uginulih pticama i imiima treba obavljati u jutarnjim satima kako bi se
sprijeilo da ih ne odnesu grabeljivci i strvinari.
Ovaj monitoring bi trebalo da vre osobe/institucije koje su strune za vrenje monitoringa ptica.
Monitoring e pokazati da li i koja vjetroturbina uzrokuje smrtnost odreenog broja ptica, te e njen
rad biti obustavljen ili u potpunosti ili samo u periodu kada je broj smrtno stradalih ptica uvean, npr.
u periodu migracija.
Ukoliko prvobitno uraeni monitoring pokae da podruje ne naseljavaju odnosno ne prelijeu ptice,
te da nisu prisutni imii, mogue je izvriti reviziju potrebe za monitoringom.
Tabela 12. Prijedlog monitoring plana
MEDIJ KOJI JE
POD UTJECAJEM
Flora i fauna
Izvorita
Deveani i
Ormanj, te
izvorite Plava
voda
Flora i fauna
KOJI PARAMETAR
Monitoring ptica i
imia
GDJE
PRIJE FAZE IZGRADNJE
Na svakoj lokaciji
vjetroturbina
U FAZI IZGRADNJE
Vriti nadzor nad
U koncesionom
provoenjem Plana
podruju
organizacije gradilita
iji sastavni dio je
Elaborat zatite okolia
U TOKU KORITENJA
Monitoring ptica i
Na svakoj lokaciji
imia
vjetroturbina
62
KOLIKO ESTO
KO
Radi objektivnog
sagledavanja
situacije, po
dobivanju okolinne
dozvole, a prije
izgradnje VE.
Investitor
Tokom izvoenja
radova, posebno u
vrijeme padavina.
Izvoa
radova
Ukoliko monitoring
prije izgradnje ukae
na potrebu praenja
ptica i imia a u
skladu sa
preporuenom
usvojenom
meunarodnom
metodologijom
Investitor
14 PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA

Nisu razmatrane druge alternative u pogledu odabira lokacije projekta odnosno odabira dobavljaa
opreme. Naime, koncesiono podruje je predefinirano Odlukom o dodjeli koncesije te je u tom smislu
mogue vriti izmjenu samo rasporeda vjetroturbina ali ne i podruja u kojem e se one graditi. S
druge strane, investitor je za sada sklopio ugovor o poslovnoj suradnji sa tvrtkom Siemens, za koju se
pretpostavlja da e biti isporuilac opreme. Po okonanju glavnog projekta, mogue su izmjene
mikrolokacija vjetroturbina kao i odabir druge vrste vjetroturbine. Ovakve izmjene mogu biti voene
potrebom ostvarivanja boljeg radnog uinka VE Vlai i ne bi trebale imati vei utjecaj na okoli u
odnosu na situaciju analiziranu ovim Zahtjevom za okolinsku dozvolu.
63
15 KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E

BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM
investitor je u prethodnoj fazi podnio zahtjev za Prethodnu vodnu suglasnost kod nadlene Agencije
za vodu i istu dobio u decembru 2014. godine. Predmetna dozvola se nalazi u prilogu 7.
Takoer je dobio preliminarno saglasnost za prikljuak na elektrodistribucijsku mreu koja se nalazi u
prilogu 6.
64
16 NETEHNIKI REZIME
1. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Vjetroelektrana Vlai nalazi se na junom grebenu planine Vlai, iznad Paklarskih stijena a ispod
najvieg vrha Vlaia Paljenik. Administrativno pripada opini Travnik, Srednjobosanski kanton.
Trenutna povezanost lokacije je asfaltiranim putem Travnik preko Paklareva do mjesta Ravan nakon
ega se odvaja makadamski put prema planinarskom domu Deveani i platou na kome e biti
postavljene vjetroturbine. Lokacija nije pod reimom zatite (prirodne ili kulturno-historijske batine),
te nije namijenjena razvoju neke druge djelatnosti. Okolno zemljite je neobradivo. Podruje Vlaike
gromile se u ljetnom periodu koristi za intenzivnu ispau stoke. Unutar podruja planiranog zahvata
nema izgraenih stambenih objekata. Na udaljenosti od 1 km od VT 11 smjeten je planinarski dom
Deveani. Unutar podruja mogu se nai i izgraene pastirske nastambe katuni. U koncesionom
podruju nisu smjeteni odailjai radio i TV signala te mobilne telefonije. Najblii odailja se nalazi
na vrhu Paljenih, 1,5 km vazdune udaljenosti od VT11.
2. OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI
Okolina dozvola se izdaje za postrojenje za iskoritavanje pogonske snage vjetra za proizvodnju
energije sa proizvodnim kapacitetom od 50 MW.
Vjetroelektrana e se sastojati od sljedeih komponenti:
20 vjetroturbina od po 2,3 MW svaka. Dobavlja turbina je Siemens. Preliminarno odabrani

model je SWT-2.3-108.
Tornjevi (stupovi), na kojima e vjetroturbine biti instalirane, sa odgovarajuom zemljanom
konstrukcijom, strujnim instalacijama, itd.
Transformatori 20/0,69 kV 2300 kVA koji su instalirani u unutranjosti tornja svake turbine s
ciljem da se proizvedeni niski napon podigne na srednji napon.
Podzemni kablovi za prijenos elektrine energije koje meusobno povezuju vjetroelektrane
sa kontrolnom zgradom.
Proraun proizvodnje elektrine energije ukazuje da e ukupna proizvedena elektrina energija po

vjetroturbini za godinu dana iznosi 6185 MW.
Projekat izgradnje i putanja u rad vjetroelektrane Vlai podrazumijeva nekoliko koraka koji trebaju
biti analizirani sa aspekta njihovog utjecaja na okoli i to:
1. Izgradnja gradilinih cesti
2. Izgradnja temelja dizalica i temelja vjetroturbina
3. Sklapanje i postavljenja vjetroturbina
4. Polaganje kablova, izgradnja transformatorske stanice i povezivanje na elektrinu mreu.
Transformatorska stanice se nalazi izvan koncesione zone VE Vlai a unutar koncesione
zone VE Galica i nije predmet analize u ovom Zahtjevu.
5. Rad vjetroelektrane
3. OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJA KOJE SE KORISTE ILI KOJU
PROIZVODI POGON I POSTROJENJE
U samo procesu proizvodnje elektrine energije jedina sirovina koja se koristi jeste vjetar.
65
Pomona sirovina koja se koristi u radu generatora jeste ulje za podmazivanje u malim koliinama.
Tone koliine i vrsta mineralnog ulja e biti poznate kada se uradi Glavni projekt transformatorske
stanice.
4. OPIS IZVORA I EMISIJA
Vidi poglavlje Opis prirode i koliine predvienih emisija u okoli.
5. OPIS STANJA LOKACIJE
Klimatoloke karakteristike. Podruje se odlikuje se kontinentalno planinskom klimom, alpskog
tipa, odnosno karakteristikama klime kakve se sreu u alpskom planinskom sistemu. Osnovna
karakteristika ove klime je otra i hladna zima. Prosjene godinje koliine padavina za viegodinji
niz iznosi oko 1300 mm. Rua vjetrova za datu lokaciju pokazuje da prevladavaju sjevernoistoni i
jugozapadni vjetrovi sa strujanjem vjetra izmeu 3-9 m/s.
Kakvoa zraka. Uzimajui u obzir da se radi o okolnom ruralnom podruju, bez organizirane
industrijske aktivnosti pretpostavka je da je nivo zagaenja minimalan.
Geoloke i hidrogeoloke karakteristike podruja. Teren predvien za izgradnju VE Vlai u
stratigrafskom i strukturno-tektonskom smislu podrazumjeva degradirane stjenske mase permotrijaske, trijaske, jurske, kredne, oligo-miocenske, miocenske i kvartarne starosti. Prema tektonskoj
shemi Jugoslavije K.Petkovia, teren pripada unutranjim Dinaridima (zoni paleozojskih kriljaca i
mezozojskih krenjaka). Slivna povrina akvifera Vlai ima sloenu litofacijalnu i strukturnotektonsku grau sa dosta jasnim hidrogeolokim karakteristikama, koje su uglavnom definirane
tektonskim odnosima izmeu stijenskih masa izrazito razliitih hidrogeolokih funkcija. Shodno
preovlaujuim hidrogeolokim funkcijama stjenskih masa, moe se iznijeti miljenje da akvifersku
sredinu Vlai grade jurski krenjaci i dolomiti.
Hidrografske karakteristike podruja. Teren na kome e se graditi VE Vlai izgrauju karbonatni
sedimenti trijasa velike poroznosti, pa na povrinama nemamo vodenih tokova. Na samom lokalitetu,
u podruju Deveana se nalaze dva kraka vrela Deveani (1800 m.n.m) i Ormanj (1900 m.n.m) sa
minimalnom izdanou od Qmin.=0,05 0,15 l/s. Prosjeno godinje otjecanje sa prostora na kome se
planira izgradnja vjetro-elektrane Qsr.god.=0,120 m3/s. Lokalitet izgradnje VE Vlai se nalazi u slivnom
podruju izvorita Plava voda u Travniku. Plava voda je krako izvorite sa tipino krakim slivom,
znaajne povrine od 80 100 km2. Bojenjem su dokazane podzemne krake veze sa ponorima na na
prostoru planine Vlai sa izvoritem Plava voda od koji je jedan bio na 3km jugoistono od podruja
izgradnje VE Vlai. Ocjenjeno je da se radi o brzinama podzemne vode od 300 m/dan. Prema
uraenom ali jo uvijek ne usvojenom Elaboratu zatite izvorita Plava voda (Institut za hidrotehniku
GF u Sarajevu, 2011), lokacija gradnje VE Vlai se nalazi u IV vodozatitnoj zoni. Izgradnja
transformatorskih stanica u IV zoni zatite je doputena uz standardne i dodatne mjere zatite. Uz
iste mjere je doputena i izgradnja saobraajnica. Zemljani iskopi su takoer dozvoljeni uz standardne
i dodatne mjere zatite.
Zemljite. Prostor lokacije VE Vlai iskljuuje postojanje vrjednijih bonitetnih klasa poljoprivednog
zemljita.
Flora i fauna. Podrujem lokaliteta Galica na kojem je planirana izgradnja vjetroelektrana dominiraju
neumske fitocenoze odnosno livadski i panjaki ekosistemi koje se nalaze iznad gornje granice
umske vegetacije i obuhvata tipine planinske pejzae. Ovdje vladaju ekstremni ekoloki uvjeti to
66
rezultira niskom produktivnou ovih ekosistema. Znaajan broj biljnih vrsta koja nastanjuju ova
stanita su rijetke, endemine i reliktne vrste. Veliki broj vrsta ima izraena ljekovita, jestiva,
aromatina i vitaminska svojstva. Sa Crvene liste flore FBiH registrovani su otrovni jedi (ugroena
vrsta) i planinska maica (ranjiva vrsta).
Od divljai koja obitava na irem prostoru predviene lokacije najzastupljenija je srnea divljam
lisica i zec. Podruje Vlaike gromile u ljetnom periodu esto posjeuju vukovi zbog prisustva stoke
koju stoari izvodi na ispau. Cijela lokacija se nalazi se u granicama lovita Vlai kojim gazduje
istoimeno lovako drutvo iz Travnika i iji lanovi su potvrdili da predmetna lokacija nema poseban
znaaj u smislu da se nalazi na glavnim pravcima migracije (sezonske) niti na relaciji hranilite
mjesto za spavanje (dnevne migracije). Tani podaci o pticama stanaricama i pticama koje migriraju
preko ovih podruja trenutno ne postoje.
Prema podacima iz Katastra speleolokih objekata BiH u neposrednoj blizini lokacije planirane za
izgradnju vjetroelektrane nalazi se peina Ledenica, zrane udaljenosti oko 200 m od vjetroturbine
br. 4, jugozapadno, dok se na irem podruju nalaze jo tri bezimene jame i peina Pea10. Ove jame i
peine do danas nisu istraene kada su u pitanju kolonije imia, te ne postoje njihova sistemska
praenja.
Podaci o prisutnosti beskimenjaka u speleolokim objektima su nepotpuni i nejasni.
Pejza. Prostor na kome je planirana izgradnja predstavlja tipini planinski pejza kojim dominiraju
panjaci i livade. Travnata vegetacija idui prema vrhovima prelazi u ogoljeli kamen, s obzirom da je
na istaknutim vrhovima prisutna eolska erozija te vegetacija nestaje sa nestajanjem tla.
Kulturno-historijsko nasljee. Na promatranoj lokaciji nisu registrirani objekti kulturno-historijskog
nasljea.
Naseljenost i infrastruktura. Na predmetnom lokalitetu koje ulazi u koncesionu zonu nema
registriranih naselja. Najblie naselje Babii je udaljeno cca 2,5 km zrane linije on jablie
vjetroturbine. Podruje koje pripada koncesionoj zoni takoer nema izgraenu infrastrukturu.
Ostali podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih utjecaja na okoli. Jedan od
najznaajnijih utjecaja koji se moe pojaviti kao posljedica izgradnje vjetroelektrana je vizualni utjecaj
na okoli, treperenje sjene i stvaranje buke.
Modeliranje je pokazalo da za odabranu taku Planinarski dom 2 razina buke iznosi 40,34 dB (A) na
udaljenosti cca 1251m od VT4, a za odabranu taku u najbliem naselju Babii na udaljenosti cca
2589m od VT4, razina buke iznosi iznosi 31,79 dB(A). Vrijednosti su znaajno ispod zakonom
doputene razine od 70dB(A).
Iz rezultata modelirana vidljivo je da naselja u irem obuhvatu VE Vlai nisu izloena zasjenjivanju i
treperenju VE Vlai, dok je utjecaj zasjenjivanja i treperenja na povremena boravita (objekte, farmu
i planinarske domove) minimalan i gotovo zanemariv, tj. u iznosi svega 0,003 % vremena trajanja kroz
godinu.
Modeliranje vizualnog utjecaja na irem podruju obuhvata VE Vlai je pokazalo da je, za odabranu
taku promatranja Planinarski dom 2 udaljenu cca 1251 m od VT4, vidljivo 4% VE Vlai. Djelomino
je vidljivo 5 vjetroturbina a niti jedna glavina rotora vjetroturbina. Moe se zakljuiti da su zone
naselja izvan utjecaja VE Vlai pri emu samo ui prostor VE Vlai u zoni vidljivosti iznad 60% te se
moe zakljuiti da s obzirom na vidljivost vjetroturbina negativnog utjecaja VE Vlai na lokalno
stanovnitvo nee biti.
10
Mulaomerovi J., Zahirovi D., Handi E. (2006): Katastar speleolokih objekata BiH
67
6. OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI KAO I IDENTIFIKACIJA ZNAAJNIH

UTJECAJA NA OKOLI
Analiza postojeeg stanja okolia i naina rada vjetroelektrane je pokazala da u toku izgradnje, rada i
demontiranja VE Vlai mogu nastati negativni uticaji na vode i zemljite, zrak, floru i faunu i
infrastrukturu.
Uticaji na vode i zemljite se uglavnom odnose na poveanu produkciju i prinos nanosa, odnosno
poveanu eroziju i unos suspendiranih materija i podzemne vode te nekontroliranog isputanja
neproienih otpadnih voda i masti i ulja u fazi koritenja i odravanja vjetroturbina.
Uticaji na zrak se mogu javiti u fazi izgradnje i demontiranja kao posljedica pojaanog praenja usljed
graevinskih radova i prometa.
Uticaj na floru i faunu u fazi izgradnje i demontae se ogleda u uznemiranjavanju kopnenih ivotinja i
ptica koje mogu dovesti do privremenog naputanja podruja odnosno smtrnosti zbog kolizije sa
vozilima. Postoji potencijalna opasnost od negativnog uticaja na podzemna stanita. U fazi koritenja
postoji rizik izraen u opasnosti od sudara ptica i imia s lopaticama sa elisom.
Kada je u pitanju uticaj na infrastrukturu, u fazi koritenja su mogue smetnje kod transporta
elektromagnetnih talasa u prijenosu TV i radio signala
to se tie koliine predvienih emisija, moe se rei da njihovo odreivanje u fazi izgradnje i
demontae nije od posebnog znaaja niti postoje metode kojima se one odreuju. Koliina nanosa
koja se godinje producira sa ovog podruja je 1 279,45 m/god, dok je u fazi izvoenja graeivnskih
radova oekivano poveanje od 23,8 %.
Koliine uginulih ptica i imia e se moi odrediti samo u fazi koritenja vjetroelektrane kroz
program monitoringa. Pitanje stvaranja vrstog otpada je obraeno u Planu upravljanja otpadom.
7. OPIS PREDLOENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEAVANJE ILI UKOLIKO TO
NIJE MOGUE SMANJENJA EMISIJA IZ POSTROJENJA
MJERE
Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na vodu i zemljite
Utjecaj izvoenja zemljanih radova na poveanu
Graevinske radove planirati i izvoditi etapno.
produkciju i prinos nanosa, odnosno povean unos
Svaku etapu sanirati prije zapoinjanja naredne
suspendiranih materija i podzemne vode
primjenom mjera saniranja iskopa i zatravljivanja. Po
potrebi koristiti travnate tepihe.
Nepovoljni utjecaj na vode tijekom graenja
Postupanje u skladu sa Planom upravljanja otpadom
vjetroelektrane mogu se pojaviti kod nekontroliranog
(unutarnji nadzor izvoaa). Viak materijala iz
isputanja neproienih otpadnih voda, prvenstveno
iskopa treba deponirati na lokacijama, koje su
isputanjem sadraja kemijskih WC-a; neadekvatnog
odabrane u suradnji sa nadlenim organom Opine
prikupljanja otpada i odlaganja otpada na lokaciji;
Travnik (Sluba za prostorno ureenje). Za deponije
skladitenja naftnih derivata za potrebe mehanizacije
treba uraditi projekt i za njih dobiti odobrenje
na lokaciji izgradnje bez poduzimanja mjera zatite
nadlenih organa (Opina Travnik). Deponiranje
okolia pri skladitenju; nekontroliranog izlijevanja
materijala iz iskopa u blizini izvorita, nije doputeno.
mainskih ulja ili goriva u tlo, a zatim u podzemne
Lokacija mora biti odabrana tako da nema tetnih
vode;
utjecaja na vode.
Plan organizacije gradilita treba osigurati da se
68
MJERE
lokacija za smjetaj graevinske mehanizacije nalazi
na dovoljnoj udaljenosti od identificiranih izvorita.
Ovaj Plan takoer treba osigurati da se skladita
goriva, mazivnih ulja, kemikalija, te manipulacija sa
istim, trebaju odvijati u sigurnim podrujima, a
nikako se ne smiju skladititi na nezatienom tlu.
Sva otpadna ulja i otpadne materije trebaju se
zbrinuti u skladu sa Planom upravljanja otpadom.
Nadzor nad ovom mjerom je Izvoa, koji u sluaju
zagaenja vodotoka, treba snositi punu
administrativnu i pravnu odgovornost za oneienje
svih vodenih povrina prema postojeoj regulativi.
Potrebno je osigurati priruna sredstva za brzu
intervenciju u sluaju izlijevanja motornog ulja ili ulja
iz hidraulike strojeva.
Plan organizacije gradilita treba da sadri i rjeenje
sanitarnih potreba zaposlenika sa odgovarajuim
tretmanom otpadnih voda. Ako je potrebno,
napraviti odvod oko dizalice i servisne podloge a
vodu iz odvoda odvesti do posebne jame/talonik na
proiavanje.
U FAZI KORITENJA
Ukoliko vjetroturbina nije dobro konstruirana ili nije
Investitor je duan izraditi Procedure u sluaju
dobro odravana, moe doi do kapanja fluida iz
prosipanja ulja i maziva, za fazu remonta kod
vjetroturbine (ulja za mjenjake kutije, ulja za
koritenja vjetroelektrane i pratee
hidrauliku i izolirajue tekuine) to moe utjecati na
transformatorske stanice, koje trebaju biti date
kakvou tla a posljedino tome i voda.
operaterima pogona i postrojenja na koritenje, prije
putanja u rad vjetroelektrane.
O svakoj manipulaciju takvim uljima treba obavezno
upoznati komunalno poduzee koje upravlja
izvoritem Plava Voda.
Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na zrak
Disperzivna emisija praine se javljaju uslijed Smanjiti emisije praine mjera primjenom dobre
graevinskih radova (ienje terena, iskopavanje, graevinske prakse koje su sastavni dio Zahtjeva za
nasipavanje i dr.).
okolinsku dozvolu.
Prilikom izgradnje vjetroelektrane, na lokaciji moe
doi do pojaanog praenja uslijed rada tekih
graevinskih maina i pojaanog prometa na cestama
oko lokacije. Ti utjecaji su lokalnog karaktera,
ogranienog trajanja i bez trajnih posljedica.
Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na floru i faunu
Privremeni utjecaj na kopnene ivotinje zbog
Svi iskopi i poravnanja nainjeni tijekom radova
prisutnosti ljudi i strojeva te buke, vibracija i
moraju se zatrpati uskladitenim pokrovnim slojem
detonacija, ispunih plinova i praine.
tla do oblika koji odgovara primarno zateenom
Moe doi do uznemiravanja kopnenih ivotinja i ptica reljefu i ostaviti prirodno rekultivirati autohtonom
koje mogu dovesti do privremenog naputanja
vegetacijom.
podruja.
Prilikom izvoenja zahvata i demontae kretanje
Direktna smrtnost kopnenih ivotinja kao posljedica
teke mehanizacije treba ograniiti na postojeu
izgradnje gradiline ceste i direktne kolizije sa
cestovnu infrastrukturu i ceste u cilju da se
vozilima, koja je znaajniji za sitne i male gmiue i
naruavanje prirodnog izgleda stanita svede na
sporo pokretne organizme.
najmanju moguu mjeru kako bi se ouvala
69

Zbog blizine speleolokih objekata lokaciji VE Vlai,
tokom faze izgradnje moe doi do negativnog
utjecaja na podzemna stanita do kojih bi dolo
kopanjem temelja za vjetroturbine, to je posebno
znaajno za populaciju imia ali i endemine vrste
beskimenjaka koje se nalaze u podzemnoj fauni.
MJERE
raznolikost autohtone flore, te kako se ne bi
povealo unoenje antropogenih vrsta.
Prije poetka izgradnje vjetroturbina, preporuuje se
istraivanje speleolokih objekata kako bi se utvrdio
pravac pruanja podzemnih hodnika.
Tokom faze izgradnje, predlae se da se kopanje
temelja vjetroturbina obavi sa minimalnim
vibracijama kako bi se izbjeglo uruavanje
podzemnih objekata njihovim djelovanjem. Takoer,
tokom izgradnje vjetroturbina br. 4, 3, 2 i 1, trebala
bi se obratiti panja i na eventualni dotok veih
koliina vode u speleoloke objekte kroz temelje
turbina. Stoga bi trebalo temelje za ove vjetroturbine
zavriti u to kraem roku sa primjenom
rekultivacije.
U FAZI KORITENJA
I pored nepostojanja podataka o prelijetanju ptica
Izvriti istraivanje ornitofaune i imia, i na osnovu
preko ovog podruja, rad vjetroturbina moe
dobivenih podataka predloiti po potrebi dodatne
predstavljati izravan rizik izraen u opasnosti od
mjere zatite od kolizije sa vjetroturbinama. U
sudara ptica i imia s lopaticama sa elisom prilikom
sluaju da se provedenim monitoringom utvrdi da je
dnevnih i sezonskih migracija, odnosno moe biti izvor predloena lokacija na migratornom put ptica selica,
uznemirivanja zvunim ili vizualnim smetnjama.
poeljno je provesti mjere za ublaavanje utjecaja
koje se odnose na privremeno gaenje ciljanih
vjetroturbina za vrijeme migracija.
Tokom projektiranja uvaiti tehnike mjere te
primijeniti sva svjetska iskustva u pogledu zatite
ornitofaune, npr. vrni dijelovi lopatica obojeni u
crvenu boju biti e uoljiviji za ptice tokom dana
(posebno za grabljivice), nono treperavo
osvjetljenje to ukljuuje periodino paljenje i
gaenje, kako bi se doprinijelo izbjegavanju sudara
ptica sa vjetroturbinama pri nonim preletima.
Mjere za sprjeavanje odnosno minimiziranje negativnih utjecaja na infrastrukturu
U FAZI KORITENJA
Smetnje kod transporta elektromagnetnih talasa u
Utimavanje kunih TV antena za direktnije
prijenosu TV i radio signala
pozicioniranje
prema
postojeim
Napomena: radi se o utjecaja koji moe pogoditi
transmiterima.
individualna domainstva. Vjerojatnoa pojave ovog
Zamjena postojeih kunih antena sa
utjecaja je veoma mala, posebno jer u blizini
antenama jaeg prijemnika.
vjetroelektrane nema naselja.
Izmjetanje kune antene na poziciju koja je
pod manjim utjecajem.
Zamjena analogne antene sa (digitalnom)
kablovskom televizijom.
8. OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA

Za sve detalje oko upravljanja otpadom pogledati Plan upravljanja otpadom.
9. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATORA POSEBNO
MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA
70
Izvoa radova je duan pripremiti Plan organizacije gradilita iji je sastavni dio Elaborat zatite
okolia i ugraditi sljedee komponente iz ovog Zahtjeva: Mjere za smanjenja emisija, Plan upravljanja
otpadom, te ope zahtjevi u pogledu zatite okolia, ope mjere koje se odnose na zavretak radova,
ope mjere i procedure za sluaj istjecanja goriva i maziva koje se odnose na promet koje su date u
prilogu 7 Zahtjeva za izdavanje okoliske dozvole. Takoer je potrebno izraditi Projekat rekultivacije
prostora i dovoenja u prvobitno stanje po zavretku izgradnje kao i nakon demontae
vjetroelektrane.
10. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING
Monitoring u fazi graenja/demontae je u obavezi Izvoaa radova i sastoji se od monitoringa
upravljanja graenjem u kontekstu potovanja mjera zatite okolia, odnosno nadzora nad radom
graevinskih strojeva, nainom skladitenja i postupanja sa opasnim i tetnim materijama, te
nadzorom nad primjenom Plana upravljanja otpadom, a za koji je odgovoran Inenjer zatite na radu
i zatite okolia.
Monitoring u fazi koritenja je u obavezi Investitora, odnosno nadlenih institucija koje e
investitor ovlastiti da vre zadati monitoring. Ovaj monitoring obuhvata monitoring ptica i imia.
11. PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA
Nisu razmatrane druge alternative. Po okonanju glavnog projekta, mogue su izmjene mikrolokacija
vjetroturbina kao i odabir druge vrste vjetroturbine.
12. KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E BITI IZDATE ZAJEDNO SA
OKOLINSKOM DOZVOLOM
Investitor je u prethodnoj fazi dobio Prethodnu vodnu suglasnost i Saglasnost za prikljuak na
elektrodistribucijsku mreu.
13. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
Plan upravljanja otpadom je izraen u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom (Slubene
novine FBiH, broj 33/03, lan 3. i 19.) i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju
otpadom (Slubene novine FBiH br. 72/09, lan 8.). Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir
odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama (Subene novine FBiH, broj 9/05) i odredbe lana
2. Pravilnika o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na
operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, broj 9/05).
Plan upravljanja otpadom daje klasifikaciju otpada i nain njegovog upravljanja u fazama izgradnje,
rada i demontae vjetroelektrane. U skladu sa lanom 4 Pravilnika, za potrebe upravljanja otpadom
proizvoa otpada e klasificirati otpad koji e nastati na gradilitu. Obaveza izvoaa je da
adekvatno zbrine i neopasni i opasni otpad u skladu sa mogunostima koje su pruene u BiH. Pri
tome, skupljanje i skladitenje otpada e biti organizirano u skladu sa osnovnim naelima
gospodarenja otpadom: naelu odvojenog prikupljanja, naelu prevencije i naelu reciklae.
71
17 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

17.1 Uvod
U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, broj 33/03, lan 3. i
19.) operator postrojenja za koje je potrebna okolina dozvola izrauje Plan upravljanja otpadom. U
skladu sa lanom 20. operator postrojenja za koje je potrebna okolina dozvola, kao proizvoa
otpada, mora odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom.
Prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Slubene novine
FBiH br. 72/09, lan 8.), Plan za upravljanje otpadom poduzee je obavezno aurirati svakih pet
godina ili poslije promjene u radu postrojenja.
Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama
(Subene novine FBiH, broj 9/05) i odredbe lana 2. Pravilnika o uvjetima za prijenos obaveza
upravljanja otpadom sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada
(Slubene novine FBiH, broj 9/05).
U cilju potpunog razumijevanja ovog dokumenta, u nastavku se daju pojanjenja osnovnih pojmova
koja se koriste u ovom Planu, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH,
broj 33/03):
"otpad" - znai sve materije ili predmete koje vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da
budu odloene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrenoj u
provedbenom propisu;
"komunalan otpad" - je otpad iz domainstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili
sastava slian otpadu iz domainstva;
"opasni otpad" je svaki otpad koji je utvren posebnim propisom i koji ima jednu ili vie
karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu ili
koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran
provedbenim propisom;
"neopasni otpad" je otpad koji nije definiran kao "opasni otpad";
"inertni otpad" je otpad koji nije podloan znaajnim fizikim, kemijskim ili biolokim
promjenama. Inertni otpad se nee rastvarati, spaljivati ili na drugi nain fiziki ili kemijski
obraivati, bioloki razgraivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u
kontakt na nain da prouzrokuje zagaenje okolia ili ugroavanje zdravlja ljudi. Ukupna
vlanost, sadraj polutanata u otpadu i ekotoksinost filtrata mora biti neznatna da ne bi dolo
do ugroavanja kvaliteta povrinskih i podzemnih voda;
"vlasnik" je proizvoa otpada i fiziko ili pravno lice koje posjeduju otpad;
"proizvoa" je bilo koje lice ijom aktivnou se proizvodi otpad (originalni proizvoa), i/ili
bilo koje lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene
fizikih karakteristika ili sastava otpada;
"odlaga je bilo koje lice kojem se isporuuje otpad ili koje obavlja odlaganje takvog otpada;
"operator" je fiziko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti upravljanja
72
otpadom;
"upravljanje otpadom" - znai sistem aktivnosti i radnji vezanih za otpad, ukljuujui

prevenciju nastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i njegovih opasnih karakteristika,
tretman otpada, planiranje i kontrolu aktivnosti i procesa upravljanja otpadom, transport
otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i odravanje ureaja za tretman otpada nakon
zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi aktivnosti i radnjama na upravljanju
otpadom;
"tretman" - znai fizike, termalne, kemijske ili bioloke procese, ukljuujui sortiranje, koji
mijenjaju karakteristike otpada u cilju smanjivanja koliine ili opasnih osobina, olakavaju
rukovanje ili poveavaju povrat komponenti otpada;
"povrat komponenti" - znai povrat materijala i energije iz iskoritenih proizvoda ili otpada u
privredni sistem primjenom odreenog tehnolokog postupka ili spaljivanjem;
"ponovno koritenje" - znai svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju
je prvobitno koriten;
"skupljanje" - znai sistemsko skupljanje i po mogunosti sortiranje otpada u cilju olakanja

budueg tretmana;
"transport" - znai promet otpada van postrojenja;
"skladitenje" - znai ostavljanje otpada od proizvoaa unutar postrojenja i pogona, a najvie

3 godine, na nain koji iskljuuje opasnost po okoli i ljudsko zdravlje;
"odlaganje" - znai bilo koju aktivnost utvrenu u provedbenom propisu;
"deponija" - znai mjesto odlaganja otpada u svrhu konanog odlaganja na povrini ili ispod
povrine zemljita, ukljuujui:
unutranja mjesta za odlaganje (npr. deponije gdje proizvoa otpada
vlastiti otpad na mjestu nastanka),
zbrinjava
stalna mjesta (npr. vie od jedne godine) koja se upotrebljavaju za dugogodinje

odlaganje otpada, ali iskljuujui: objekte gdje nije dozvoljeno skladitenje otpada, a
otpad je spreman za daljnji transport u cilju ponovnog koritenja, tretmana ili
odlaganja na drugom mjestu,
prethodno skladitenje otpada za ponovnu upotrebu ili tretman za period po pravilu
manji od tri godine ili prethodno skladitenje otpada za odlaganje u periodu manjem
od jedne godine.
"teni otpad" - je svaki otpad u tenoj formi, ukljuujui otpadne vode, ali iskljuujui mulj.
17.2 Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje vjetroelektrane

17.2.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje vjetroelektrane
U nastavku se odreuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u toku pripreme,
ureenja i zatvaranja gradilita, kao i u toku graenja. Za svaku kategoriju daju se smjernice za
postupanje odnosno, naine sakupljanja, prijevoza, prerade i odstranjivanja otpada.
Otpaci, koji nastaju na gradilitu prikazani su u tabeli. Oznake tipova otpada, usklaene su sa
Pravilnikom o kategorijama otpada (Slubene novine FBiH broj 09/05).
73
Aktivnosti koje generiraju otpad na gradilitu, u fazama pripreme i operativnog voenja gradilita, u
skladu sa Pravilnikom 09/05, su sljedee:
02 00 00
16 00 00
17 00 00
20 00 00
Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, umarstva, lova i ribarstva

Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
Graevinski otpad (ukljuujui iskopanu zemlju sa oneienih lokacija)
Komunalni otpad i slini otpad iz industrijskih i zanatskih pogona,ukljuujui
odvojeno prikupljene frakcije.
U skladu sa lanom 4 Pravilnika, za potrebe upravljanja otpadom proizvoa otpada e klasificirati

otpad koji e nastati na gradilitu, u skladu sa prikazom u tabeli 1. Obaveza izvoaa je da adekvatno
zbrine i neopasni i opasni otpad u skladu sa mogunostima koje su pruene u BiH.
Tabela 13. Klasifikacija otpada koji se javlja tokom izgradnje vjetroelektrane
Br.
1
1.1
1.2
1.3
1.4
2
2.1
3
3.1
4.
4.1
5.
5.1
5.2
5.3
6.
6.1
6.2
6.3
6.4
Skupina
ifra otpada
MJEANI KOMUNALNI OTPAD
Mijeani komunalni otpad
20 03 01
Papir i karton
20 01 01
Plastika
20 01 39
Drveni otpad
20 01 38
OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, UMARSTVA, LOVA I RIBRARSTVA
Otpadna biljna tkiva
02 01 03
GUME
Istroene gume
16 01 03
ELJEZO
eljezo i elik
17 04 05
MJEANI GRAEVINSKI OTPAD
Beton
17 01 01
Drvo, staklo i plastika
17 02 01, 02 i 03
Zemlja i kamenje i iskopana zemlja radom 17 05 04 i 06
bagera
KOMUNALNI OTPAD I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA, UKLJUUJUI
ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE
Papir i karton
20 01 01
Plastika
20 01 39
Drveni otpad
20 01 38
20 03 01
17.2.2 Nain upravljanja otpadom u fazi izgradnje vjetroelektrane

Implementacija Plana upravljanja otpadom u fazi graenja vjetroelektrane je obaveza Izvoaa
radova.
Skupljanje, skladitenje i rukovanje sa otpadom - Cilj selektivnog prikupljanja, skladitenja i
rukovanja otpadom je sprijeiti ugroavanje ovjekova zdravlja i okolia, a posebno isputanje tetnih
materija u vode i tlo.
Skupljanje i skladitenje otpada e biti organizirano u skladu sa osnovnim naelima gospodarenje
otpadom :
74
Naelu odvojenog prikupljanja

Prevencije
Reciklae
Otpad nastao na podruju gradilita e se skupljati selektivno, odnosno u odvojenim posudama u

skladu sa klasifikacijom otpada.
Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, odvajanje graevinskog od ostalih
kategorija, odvajanje otpadnog biljnog tkiva (drvee, iblje, panjevi, grmlje), te posebno odvajanje
otpada koji se moe reciklirati.
Opasni otpad i njihova ambalaa koji se skupljaju ili skladite moraju biti oznaeni u skladu sa
propisima koji ureuju oznaavanje opasnih tvari. Opasni otpad treba skupljati sortirano po
pozicijama koje su oznaene u tabeli pod naslovom grupe opasnih. Eventualno mijeanje otpada je
dozvoljeno samo ako je to u skladu sa propisima.
Otpadna ulja treba hvatati, uvati i skupljati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja u
povrinske i podzemne vode, kanalizaciju ili na tla, to vai i za tvari u kojima su mineralna ili
sintetika ulja.
Skladitenje ili uvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno odreenim, ureenim i
oznaenim mjestima, opremljenim setom kontejnera za selektivno odlaganje:
1. Kontejner za opasni otpad - mijeani opasni otpad (13 02 05*, 13 02 06* i 07*, 15 01 10*,
15 02 02*, 16 06 01*, 17 03 01*, 19 08 10* )
2. Kontejner za bezopasni otpad - mijeani komunalni otpad (20 03 01)
3. Kontejner za bezopasni otpad - mijeani ambalani otpad koji se moe reciklirati (20 01 01 ,
38 i 39)
4. Kontejner za bezopasni otpad mijeani metalni otpad koji se moe reciklirati (17 04 05)
Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjene, odnosno da ne mogu tetno utjecati na
okoli. Svaki kontejner mora biti odgovarajue oznaen.
Za uvanje skupljenih otpadnih ulja (13 02 05*, 06* i 07*) nabaviti e se burad ili druge odgovarajue
posude, tako da ne moe doi do zagaenja okolia. Servisiranje vozila se smije odvijati iskljuivo na
servisnom platou, gdje e se pozicionirati i posuda za uvanje otpadnih ulja.
Viak materijala iz iskopa treba deponirati na lokacijama, koje su odabrane u suradnji sa nadlenim
organom Opine Travnik (Sluba za prostorno ureenje). Za deponije treba uraditi projekt i za njih
dobiti odobrenje nadlenih organa (Opina Travnik). Deponiranje materijala iz iskopa u blizini
vodotoka, nije doputeno. Lokacija mora biti odabrana tako da nema tetnih utjecaja na vode.
Deponije se na kraju izvoenja radova trebaju rekultivirati sa vikom iskopanog humusa.
Obzirom da se u prostoru obuhvata objekata vjetroelektrane, nalaze odreene koliine iblja i grmlja
(otpadna biljna tkiva), izvoa je duan odrediti lokaciju za njihovo privremeno smjetanje, koja treba
biti udaljena od vodotoka. Ovaj otpad Izvoa je duan predati ovlatenom operateru.
75
Odvoz otpada - Proizvoa otpada (izvoa radova) e sav selektivno prikupljeni otpad predati
operatoru, odnosno ovlatenim poduzeima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa
zakonom o otpadu F BiH 33 /03.
U postupku traenje najbolje ponude, proizvoa e od ponuaa zatraiti dokaz o zadovoljavanju
zakonskih odredaba u pogledu uvjeta kojima poduzee treba udovoljiti.
Po odabiru ponuaa, sainit e se ugovori o pruanju usluga prikupljanja, transporta i prerade
otpada.
Voenje evidencije - Proizvoa otpada e voditi evidenciju , za koju odgovara, o vrsti i koliinama
otpada. Evidencija podrazumijeva sljedee podatke:
podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka

skladitenje otpada
uklanjanje otpada
Proizvoa e za svaku poiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, iji jedan primjerak
predaje Operatoru, a jedan uva u vlastitoj arhivi.
Evidencijske liste predanog otpada treba uvati. Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvruje
tana koliina predanog opasnog i neopasnih otpada i radi plan koliina otpada za u budue.
Odgovornost - Izvoa radova je duan definirati odgovornost u pogledu upravljanja otpadom.
Tabela 14. Upravljanje otpadom u fazi gradnje vjetroelektrane
ifra
Vrsta
otpada
02 01 03
Otpadna biljna tkiva
16 01 03
17 04 05
17 01 01
17 02 01,
02 i 03
17 05 04 i
06
Istroene gume
eljezo i elik
Beton
Drvo, staklo i plastika
20 01 01
20 01 39
20 01 38
20 03 01
Preventivni nain
odlaganja
Privremeno
skladitenje u krugu
vjetroelektrane, na
posebno
odreenom i
obiljeenom
mjestu.
Zemlja i kamenje i
iskopana zemlja radom
bagera
Papir i karton
Plastika
Drveni otpad
Mijeani
komunalni
otpad
76
Privremeno
deponiranje
(u skladu sa
zakonskom
legislativom)
DA
Konano
zbrinjavanje
Odlaganje se vri na komunalnu

deponiju
17.3 Plan upravljanja otpadom u fazi koritenja vjetroelektrane

17.3.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi koritenja vjetroelektrane
Redovno odravanje vjetroturbina uglavnom podrazumijeva daljinsku kontrolu pomou ugraenih
softvera kao i runo odravanje minimalno dva puta godinje, ili vie po potrebi. Za vrijeme trajanja
odravanja, operater je duan osigurati limenu burad odnosno slinu vrstu posude za privremeno
skladitenje otpada koji nastaje kod odravanja.
Prilikom redovnog odravanja vjetroturbine nastaje otpad u vidu zamaenih i zauljenih krpi,
otpadnih ulja i drugo. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odloiti na lokaciji
vjetroelektrane za vrijeme trajanja odravanja. Po zavretku odravanja, ovaj otpad treba ukloniti sa
lokacije vjetroelektrane u vlastitom aranmanu i predati ovlatenom poduzeu, sa kojim je potrebno
sklopiti ugovor prije poetka rada.
Opreme kontaminirane PCBs nema, jer se planira koritenje opreme za ugradnju koja je suvremena i
ne sadri izolacione medije sa navedenom supstancom. Drugih opasanih supstanci nema, niti se sa
istim manipulira u djelatnim aktivnostima.
U sluaju mjestimine pojave curenja ulja i masti, iste treba odstraniti krpom, a zauljene krpe
privremeno odloiti u metalnu burad. Mast koja se mjestimino odstranjuje sa opreme, zbog pojave
mehanikih estica ili zbog zamjene, treba odstraniti na isti nain.
to se tie bezopasnog otpada na lokaciji vjetroelektrane moe nastati komunalni otpad koji
generiraju radnici na odravanju. Takav otpad e se prikupiti, selektirati i privremeno odloiti na
lokaciji vjetroelektrane za vrijeme trajanja odravanja. Po zavretku odravanja, ovaj otpad treba
ukloniti sa lokacije vjetroelektrane u vlastitom aranmanu do kontejnera u najbliim urbanim
dijelovima podruja oko vjetroelektrane. Nastali biootpad (uginule ptice i imii) se nee uklanjati sa
lokacije ve ostaviti predatorima na tom podruju.
U nastavku se prezentiraju vrste otpada koji nastaje na pojedinim lokacijama u toku odravanja
vjetroturbina.
Tabela 15. Klasifikacija i mjesto nastanka otpada koji se javlja u toku odravanja vjetroelektrane
ifra
02
02 01 02
Naziv otpada
Mjesto nastanka otpada
OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, UMARSTVA,
LOVA I RIBARSTVA
Otpadna ivotinjska tkiva
Prostor ispod turbina (uginule ptice i imii)
13
OTPADNA ULJA I OTAD OD TEKUIH GORIVA
13 02
Otpadna ulja za motore, pogonske ureaje i podmazivanje
13 02 05*
Neklorirana ulja za motore,

Transformator
pogonske ureaje i podmazivanje na
bazi minerala
Strojna ulja-sintetska i biorazgradiva Generator
ulja za motore, pogonske ureaje i
Generator
podmazivanje
OTPADNA AMBALAA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I
ZATITNA ODJEA, KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAIN
Ambalaa od papira i kartona
Prilikom preuzimanja i nabavke novih rezervnih
dijelova
13 02 06*
13 02 07*
15
15 01 01
77
ifra
15 01 02
Naziv otpada
Ambalaa od plastike
15 01 04
Ambalaa od metala
15 01 06
Mjeana ambalaa
15 01 07
Staklena ambalaa
15 02 02*
Materijali za upijanje i zatitna

odjea oneiena opasnim
materijalima
KOMUNALNI OTPAD I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA,
UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE
Prilikom odravanja vjetroturbina
20
20 03 01

dijelova
dijelova
dijelova
dijelova
Pucola, krpe za ienje nakon remonta
17.3.2 Nain upravljanja otpadom u fazi koritenja vjetroelektrane

Upravljanje otpadom, u fazi koritenja vjetroelektrane, prezentira se u narednoj tabeli.
Tabela 16. Upravljanje otpadom u fazi koritenja vjetroelektrane
ifra
15 01 01
15 01 02
15 01 04
15 01 06
15 01 07
02 01 02
13 02 05*
13 02 06*
13 02 07*
Vrsta
otpada
Ambalaa od
papira i kartona
Ambalaa od
plastike
Ambalaa od
metala
Mijeana
ambalaa
Staklena ambalaa
Otpadna
ivotinjska tkiva
Neklorirana ulja za
motore, pogonske
ureaje i
podmazivanje na
bazi minerala
Strojna uljasintetska i
biorazgradiva ulja
za motore,
pogonske ureaje
i podmazivanje
Preventivni nain odlaganja
Skuplja se u prirunu limenu

burad ili PVC kante i odvozi u
kontejnere u najbliim urbanim
djelovima podruja oko
vjetroelektrane u vlastitom
aranmanu. Ne vri se recikliranje
jer se radi o malim koliinama,
osim u sluaju kada oblinja
naselja nude opciju odvojenog
sakupljanja otpada u za to
posebno namijenjenim opinskim
kontejnerima
Ostavlja se predatorima na
podruju oko vjetroelektrane
Privremeno skladitenje u krugu
vjetroelektrane, u posebno
odreenim limenim buradima i
odvoz u vlastitom aranmanu do
mjesta konanog zbrinjavanja
78
Privremeno
deponiranje
(u skladu sa
zakonskom
legislativom)
DA
Konano
zbrinjavanje
Odlaganje se vri na
komunalnu deponiju
DA
DA
Konano zbrinjavanje
se vri po Ugovoru o
preuzimanju opasnog
otpada otpadnih
ulja
Konano zbrinjavanje
se vri po Ugovoru o
preuzimanju opasnog
otpada otpadnih
ulja
DA
ifra
Vrsta
otpada
15 02 02*
Pucola, krpe za
ienje nakon
remonta
20 03 01
Mijeani
komunalni otpad
Preventivni nain odlaganja

Sakuplja se u prirunu limenu
burad ili PVC kante.
Privremeno
deponiranje
(u skladu sa
zakonskom
legislativom)
DA
DA
Konano
zbrinjavanje
Konano zbrinjavanje
se vri po Ugovoru o
preuzimanju opasnog
otpada
Odvesti u kontejnere
u najbliim urbanim
dijelovima podruja
oko vjetroelektrane u
vlastitom aranmanu.
Ne vri se recikliranje
jer se radi o malim
koliinama, osim u
sluaju kada oblinja
naselja nude opciju
odvojenog
sakupljanja .
17.4 Plan upravljanja otpadom u fazi demontiranja vjetroelektrane

17.4.1 Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi demontiranja vjetroelektrane
Prosjean vijek trajanja vjetroturbina je 20-tak godina. Nakon prestanka rada vjetroturbine se
demontiraju i pojedini dijelovi vjetroturbine se recikliraju, a pojedini odlau na deponije.
U narednoj tabeli je prezentiran otpad koji nastaje prilikom demontiranja vjetroturbine, kao i mjesto,
tj. dio vjetroturbine koji predstavlja otpad.
Tabela 17. Klasifikacija i mjesto nastanka otpada koji se javlja u fazi demontiranja vjetroelektrane
ifra
17
17 01
Naziv otpada
GRAEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUENJA OBJEKATA (UKLJUUJUI ISKOPANU ZEMLJU
SA ONEIENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA)
Beton, opeka/cigle, crjepovi/ploice i keramika
17 01 01
Beton
Iz temelja vjetroturbina
17 02 02
Staklo
Staklena vlakna od lopatica turbina
17 04
Metali (ukljuujui njihove legure)
17 04 01
Bakar, bronza, mesing
17 04 05
20
20 03 01
Iz kablova koji povezuju turbine i prenose elektrinu

energiju
eljezo i elik
Dijelovi turbine (rotor, mjenja brzine, generator,
okvir-maska kontrolnog sistema, toranj)
KOMUNALNI OTPAD I SLINI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA,
UKLJUUJUI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE
Mjesto demontae - radnici na demontai
79
17.4.2 Nain upravljanja otpadom u fazi demontiranja vjetroelektrane

Neki od navedenih materijala od kojih su napravljeni pojedini djelovi vjetroturbina se mogu
reciklirati. U narednoj tabeli je prikazano upravljanje otpadom koji nastaje nakon demontiranja
vjetroelektrane, odnosno vjetroturbina.
Tabela 18. Upravljanje otpadom u fazi demontiranja vjetroelektrane
ifra
17 01 01
17 02 02
17 04 01
17 04 05
20 03 01
Vrsta
otpada
Preventivni nain
odlaganja
Beton
Privremeno
skladitenje u krugu
vjetroelektrane, na
Staklo
posebno odreenom i
Bakar, bronza, obiljeenom mjestu do
mesing
konanog zbrinjavanja
eljezo i elik
Mijeani
komunalni
otpad
Privremeno
deponiranje
(u skladu sa
zakonskom
legislativom)
DA
DA
DA
DA
Sakuplja se u prirunu DA
limenu burad ili PVC
kante.
80
Konano
zbrinjavanje
Odlaganje se vri na
komunalnu deponiju
Konano zbrinjavanje se vri
prema Ugovoru o preuzimanju
materijala za reciklau sa
ovlatenim tvrtkama
Odvesti u kontejnere u
najbliim urbanim djelovima
podruja oko vjetroelektrane
u vlastitom aranmanu. Ne
vri se recikliranje jer se radi o
malim koliinama, osim u
sluaju kada oblia naselja
nude opciju odvojenog
sakupljanja otpada u za to
posebno namjenjenim
opinskim kontejnerima.
PRILOG 1
ODLUKA O DODJELI KONCESIJE ZA VE VLAI I VE GALICA
81
82
83
84
PRILOG 2
UGOVOR O KONCESIJI ZA IZGRADNJU VE VLAI
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
PRILOG 3
IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE OPINE TRAVNIK
99
100
101
102
PRILOG 4
PISMO NAMJERE O POSLOVNOJ SARADNJI SA SIEMENS dd ZAGREB
103
104
105
106
107
108
PRILOG 5
PISMA PODRKE
109
110
111
112
PRILOG 6
NAELNA SAGLASNOST ZA PRIKLJUENJE
NA ELEKTROENERGETSKU MREU
113
114
115
116
PRILOG 7
RJEENJE O PRETHODNOJ VODNOJ SAGALSNOSTI
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
PRILOG 8
SMJERNICE O OBAVEZAMA IZVOAA
U FAZI IZVOENJA RADOVA/DEMONTAE VJETROELEKTRANE
127
128
Prije nego zapone graenje/demontiranje, Izvoa radova je duan uraditi Plan upravljanja
gradilitem, prema Uredbi o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i sudionicima
u graenju (Slubene novine F BiH 48/09).
Sastavni dio ovog Plana je Elaborat zatite okolia, u koji je Izvoa duan da ukljui sljedee:
Mjere zatite okolia u fazi izgradnje/demontae vjetroelektrane definirane u

Zahtjevu za izdavanje okoline dozvole i okolinoj dozvoli
1. Opi zahtjevi:
Opi zahtjev u pogledu zatite okolia:
Izvoai graevinskih radova e biti ugovorom obavezani da slijede prakse dobrog ekolokog
graenja tokom svih aktivnosti izvoenja graevinskih radova i da na minimum svedu tetu
na vegetaciji, zemljitu, podzemnim vodama, povrinskim vodama, pejzau kao i
uznemiravanje naselja i lokalnih komunikacija.
Primjena mjera zatite okolia i ublaavanja negativnih efekata te monitoring e se odvijati
paralelno sa fizikim aktivnostima. Oni e poeti u vrijeme kada se radnici, oprema i/ili
materijal presele na gradilita, i zavriti se kada se posao zavri i svi radnici, oprema i/ili
materijali napuste gradilita, te se sav posao zavri na odreenoj lokaciji.
Mjere koje mora primijeniti izvoa radova odnose se na strogo pridravanje reda, discipline
i profesionalne odgovornosti svih zaposlenih na gradilitima i radilitima; rad, zadravanje i
boravak iskljuivo unutar zone izvoenja radova (unutar ograde) te izbjegavanje
povreivanje posjeda, imovine i ljetine lokalnog stanovnitva. Pored svega, potrebno je na
nivou generalnog izvoaa ostvariti kontakt sa predstavnicima lokalnog stanovnitva (savjet
mjesne zajednice) i odravati redovitu komunikaciju sa ciljem razmjene informacija ili
rjeavanja eventualnih sporova (proisteklih iz povrede prava vlasnitva, nastale tete pri
izvoenju radova i sl.)
Ope mjere koje se odnose na zavretak radova:
ureenje zone izvoenja radova izvrenje svih predvienih radova (projektom predvienih
graevinskih radova i hortikulture), uz dodatno uklanjanje preostalih graevina (temelja)
otpada, i svih drugih tragova izvoenja radova (preostali materijal i ut, oznake, ograde i sl.)
ureenje posebnih lokacija koje su koritene kao gradilita i radilita: evakuacija svih
privremenih objekata i njihovih temelja; vaenje / demontaa svih privremenih instalacija (el
struja, voda, kanalizacija) i opreme (talonici, preistai); uklanjanje svih privremenih
saobraajnica i platoa, skidanje ograde, obavjetenja i znakova; prikupljanje preostalog
otpada; hortikulturno ureenje osloboenih povrina prema projektu hortikulture.
Ope mjere koje se odnose na promet:

Izvoa je duan provoditi mjere organizacije privremenog reima prometa, mjere sigurnosti
i stalnu kontrolu za vrijeme trajanja ugovora. Mjere moraju podlijegati prethodnoj
suglasnosti Nadzornog inenjera, i nadlenih organa koji upravljaju prometnicama. Mjere
upravljanja sigurnou prometa trebaju ukljuivati odgovarajuu horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju za vrijeme izvoenja radova na sanaciji.
129
Treba imenovati stalno zaposleno osoblje Izvoaa koje bi se bavilo prometnom sigurnou i
bilo bi odgovorno za provoenje mjera sigurnosti prometa i za provedbu prometnih mjera
kao to je propisano u domaim zakonima
Prije poetka radova Izvoa je duan angairati sudskog vjetaka da utvrdi realno stanje
prometnica
Trokove sanaciju nastalih teta na prometnicama nastalih za vrijeme graenja i od strane
Izvoaa, snosi Izvoa radova.
2. Preporuke za izradu procedura za sluaj istjecanja goriva i maziva:

Izvoa je duan prije izvoenja radova izraditi Procedure za sluaj isticanja goriva i maziva.
Procedurama je potrebno definirati naine postupanja i odgovornosti za provedbu hitnog ienja u
sluaju nepredvienog isticanja ili curenja goriva, ulja kemikalija ili drugih otrovnih supstanci.
Procedure treba da sadre najmanje elemente:
Timove za reagiranje u sluaju isticanja sa jasno definiranim dunostima i odgovornostima,

Osobu zaduenu za uvanje i odravanje opreme (materijala za apsorbiranje, jastuia za
upijanje, pumpi, kanti i rezervoara za sakupljanje, poluge i konopci) i mjesta skladitenja
opreme na gradilitu. Svaka tehnika baza biti e opremljena spremnikom sa pilotom ili
drugim apsorpcionim materijalom, lopatama za posipanje, i posebnom posudom za
odlaganje apsorpcionog materijala nakon upijanja ulja i masti. Planom upravljanja otpadom
ovaj otpad je prepoznat kao opasni.
Procedure za sigurno otklanjanje i odstranjivanje zagaenih materijala sakupljenih iz prosute
mrlje.
Procedure izvjetavanja o isticanju koji ukljuuje osiguranje informacija nadlenim organima;
Protokol za informiranje javnosti kada se pojavi ozbiljno isticanje i koje se procedure moraju
poduzeti da bi se izbjegli rizici po zdravlje i sigurnost;
Izvoa je duan izvriti obuku lanova tima za reagiranje u sluaju isticanja o prevenciji isticanja i
mjerama ienja i rukovanje sa otrovnim supstancama. Izvoa je duan osiguranje naknade i povrat
trokova u sluaju tete i sanacije.
3. Preporuke za smanjenje emisije praine

Izvoa je duan transport ljunka, kamenog i zemljanog, te drugih materijala, vriti ceradom
pokrivenim kamionima. Transport kamena i ljunka vri se u vlanom stanju. Brzina kretanja
transportnih vozila u ne treba prelaziti 30 km/h. Izvoa treba izbjegavati nepotrebni prazni hod
vozila.
Izvoa radova je duan da osigura da je sva graevinska oprema licencirana i odobrena u skladu sa
domaim propisima, po mogunosti certificirana u skladu sa EU standardima.
Izvoa radova je duan koristiti suvremene strojeve i vozila koja ispunjavaju okoline standarde u
pogledu emisije tetnih gasova (potpunije sagorijevanje), upotrebu filtera za smanjenje emisije
estica ai, nabavku i upotrebu goriva koje ima povoljan kemijski sastav (nizak sadraj sumpora) te
efikasno/sigurno pretakanje.
130
Pored toga, preporuuje se rad mehanizacije samo u periodu od 07-20 sati (na svim dijelovima trase
koja je udaljena manje od 60 m od naselja).
Izvoa e specificirati i slijediti mjere za kontrolu sve praine nastale rukovanjem opremom tijekom
graevinskih i sanacijskih radova. Izvoa e predati plan u kojem su navedeni predloeni putevi za
prijevoz materijala i dat e izjave o predloenoj metodi kontrole praine tamo gdje se prijevoz kroz
naselja ne moe izbjei. Izvoa je duan da u toku izgradnje puta stalno vri prskanje nepokrivenih
povrina, koristi pokrivae za pokrivanje suhog materijala.
131

1247 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1247 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

TLG d.o.o. Travnik

g. Zoran Vujinovi, direktor

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za izgradnju vjetroelektrane Vlai

Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta

Doc. dr Irem Silajdi, dipl.okol.in.

Doc. dr. Irem Silajdi

Doc.dr Sanda Midi

Prof. dr. Tarik Kupusovi,

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA ....................................................................................... 3

3 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA SA UCRTANOM LEGENDOM O

LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA .................................................................................................. 5

OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI ................................................................................. 7

6 OPIS OSNOVNIH I POMONIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJA KOJE SE

OSNOVNE I POMONE SIROVINE .............................................................................................................. 15

OPIS IZVORA I EMISIJA ......................................................................................................................... 16

OPIS STANJA LOKACIJE ........................................................................................................................ 17

9 OPIS PRIRODE I KOLIINE PREDVIENIH EMISIJA U OKOLI KAO I IDENTIFIKACIJA

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

9.2.6 Procjena utjecaja na floru i faunu .................................................................................................. 50

MJERE ZA SPRJEAVANJE ODNOSNO MINIMIZIRANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA VODU I ZEMLJITE ...... 56

11 OPIS MJERA ZA SPRJEAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA

OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING ................................................................................ 61

PREDVIENA ALTERNATIVNA RJEENJA ..................................................................................... 63

15 KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE E BITI IZDATE ZAJEDNO

NETEHNIKI REZIME ........................................................................................................................... 65

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ....................................................................................................... 72

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Privredno drutvo TLG d.o.o. Travnik je 18.12.2012. godine sa Ministarstvom privrede

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

identifikaciju utjecaja, njihovu analizu usporedbom sa najboljom raspoloivom praksom i preporuio

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

TLG d.o.o. Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUJA SA

Lokacija na kojoj se planira izgradnja vjetroelektrane u cilju koritenja vjetropotencijala za

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Slika 1. Prikaz lokacije planirane VE Vlai na topografskoj podlozi 1:25 000

Slika 2. Satelitski snimak lokacije planirane VE Vlai

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI

Pogon i postrojenja za koje se izdaje dozvola

U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Opis pogona i postrojenja

Vjetroelektrana e se sastojati od sljedeih komponenti:

20 vjetroturbina od po 2,3 MW svaka. Dobavlja turbina je Siemens. Preliminarno odabrani

Tornjevi (stupovi), na kojima e vjetroturbine biti instalirane, sa odgovarajuom zemljanom

Podzemni kablovi za prijenos elektrine energije koje meusobno povezuju vjetroelektrane

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za vjetroelektranu Vlai, Travnik

Proraun proizvodnje elektrine energije uraen je sa mjernim podacima za odabranu referentnu

Izgradnja pristupnih i gradilinih cesti