KOZARSTVO

Literatura
Mio, B., Pavi, V.(2002) Kozarstvo.
Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Gospodarski znaaj kozarstva

- koze se ubrajaju u skupinu najranije pripitomljenih
ivotinja
- koze daju meso, mlijeko, kou, vlakno, gnoj
- uzgajaju se u svim dijelovima svijeta (oko 720 milijuna)
- od toga su brojano najzastupljenije u
- Aziji (63,2%); Africi (29%) = 92% od svjetske
populacije
- u Europi svega 2,5%
- devet zemalja s najveim brojem koza u svijetu:
- Kina, Indija, Pakistan, Sudan, Banglade, Iran,
Nigerija, Etiopija i Somalija
2

Gospodarski znaaj kozarstva

- od ukupne svjetske proizvodnje kozjeg mesa
- Azija 70%; Afrika 22%; Europa 3,2%
- Vodea je zemlja Kina
- vodee zemlje po proizvodnji kozjeg mlijeka u svijetu:
- Indija (24%); Banglade 10%); Sudan (10%); Pakistan
(4%); Francuska (3,6%); Grka (3,4%)
- Europa sudjeluje s 17,26%

Gospodarski znaaj kozarstva

- prema intenzitetu (stupnju ulaganja u uzgoj)
- u svijetu je najrazvijenije europsko kozarstvo
- uzgoj visokomlijenih pasmina koza
- u vicarskoj i Francuskoj nastale su najmlijenije
pasmine koza u svijetu (sanska koza, alpina)

Gospodarski znaaj kozarstva

Gospodarski znaaj kozarstva u Hrvatskoj
- mijenjao se kroz povijest, uslijed razliitih
ekonomskih, politikih i ostalih mjera i shvaanja
- 1954. donesen Zakon o zabrani uzgoja koza
(prema miljenju umara o tetnosti koza)
- znaajan pomak u razvoju kozarstva zapoeo prije
tridesetak godina
- uvozom visokomlijenih pasmina koza iz zemalja s
razvijenim kozarstvom (Francuska, vicarska)
- Sirela (Bjelovar) i Vindija (Varadin) otvaraju
velike specijalizirane farme mlijenih koza
5

Gospodarski znaaj kozarstva

Kozarstvo Hrvatske danas se temelji na uzgoju uvezenih
pasmina, izvornih pasmina, kriancima
- u proizvodnji mlijeka:
- uvezene pasmine (sanska koza, alpina, srnasta koza)
- u proizvodnji mesa:
- izvorne hrvatske pasmine (hrvatska arena koza,
hrvatska bijela koza)
- krianci
- burska koza (u novije vrijeme) izrazito mesnata
pasmina
6

Gospodarski znaaj kozarstva

Nema tonih statistikih podataka o broju koza u
Hrvatskoj
- prema FAO ima ih neto vie od 80 tisua grla
(procjena)
upanije s najveim brojem koza:
- Splitsko dalmatinska, Varadinska, ibensko-kninska,
Meimurska, Bjelovarsko-bilogorska
Uzgoj rasplodnih koza potie se davanjem dravnih
novanih potpora

Gospodarski znaaj kozarstva

Meso
- je najvaniji kozji proizvod u zemljama u kojima su koze
brojano najzastupljenije (Azija, Afrika)
- najvie se kozje meso na tritu prodaje u kategoriji
jaretine
- prednost jareeg mesa je u niskom postotku masnoe
(loja) zdrava hrana
- trina teina jaradi je vrlo razliita
- u veini europskih zemalja 6-14 kg klaonike teine
- zbog kvalitetnog mesa (sisajua jarad ili na
mlijenim krmivima)
- zbog specijalizacije na mlijenu proizvodnju
8

Gospodarski znaaj kozarstva

Mlijeko i mlijeni proizvodi
- glavni su kozji proizvodi na europskom tritu
- kozje je mlijeko ima kemijski sastav slian kravljem
mlijeku, ali
- ima specifinosti u pogledu sastava mlijene masti te mu
se pripisuju dijetetske osobine

Gospodarski znaaj kozarstva

Kozja koa
- najcjenjenija je od svih vrsta koa domaih ivotinja
- jareve i kozje koice koriste se za proizvodnju
skupih cipela (evro koa), rukavica od velura i drugih
odjevnih predmeta
- od ukupne proizvodnje 60-70% se koristi za
proizvodnju obue
- na prinos i kvalitetu koe utjee pasmina, hranidba,
godinjem dobu, vremenu ianja koza
- na kvalitetu proizvedene koe jako utjee tehnika
guljenja i konzerviranja sirove koe
10

Gospodarski znaaj kozarstva

Koa mlijenih pasmina koza je slabija i njenije grae,
dok je koa stepskih pasmina koza debela, vrsta i jaka
Kozja se koa moe jo koristiti
- za izradu torbi, novanika
- za izradu mjeina za noenje vode (primorski krajevi)
- - zajedno s dlakom kao krzno
Teina suhe jaree koe iznosi 350-400 g, a odraslih
ovaca 700-900 g

11

Gospodarski znaaj kozarstva

Kozje vlakno
- tijelo koze pokriveno je vlaknima razliite kakvoe, ovisno o
pasmini
- kostrijet su gruba kozja vlakna (dlake) koja su se u
prolosti vie koristila (izrada eira, madraca, strunjaa)
- danas trinu vrijednost imaju samo najfinija vlakna:
moher je vlakno koje proizvodi angora koza
- proizvodnja u stalnom porastu
- najfiniji se dobije prvim ianjem mladih enskih koza
- koristi se u tekstilnoj industriji
- 50% od ukupne svjetske proizvodnje je Afrika, zatim
SAD i Turska
12

Gospodarski znaaj kozarstva

Kamir
- najskuplje i najfinije kozje vlakno i openito od
vlakana ivotinjskog porijekla
- dobiva se od kamir koza porijeklom iz Indije
- najvei su svjetski proizvoai Kina i Indija
- upotrebljava se u tekstilnoj industriji (izrada skupe,
ugodne i lagane enske odjee
- od kamirskog velura (svila+ kamir) izrauju se
kamirski svileni alovi i razni odjevni predmeti za
mukarce (sakoi, kaputi, ogrtai)

13

Gospodarski znaaj kozarstva

Primjena kozjih proizvoda u medicini
- Jarea crijeva u izradi kirurkih konaca
- Kozje mlijeko je probavljivije od kravljeg
- preporuka u prehrani djece
- Preporuljivo u prehrani ljudi preosjetljivih na
bjelanevine kravljeg mlijeka
- Masne kiseline iz kozjeg mlijeka koriste se u lijeenju
crijevnih i sranih poremeaja i drugih bolesti
(djeja epilepsija, bolesti ui)
- Kozje mlijeko koristi se u izradi raznih krema za
lijeenje artritisa, neuritisa i raznih reumatskih
oboljenja
14

Gospodarski znaaj kozarstva

Koze se koriste kao istai
- brenjem odstranjuju razno nepoeljno raslinje (korov,
iblje, makije) i smanjuju opasnost od izbijanja poara
(osobito u toplijim krajevima)
- ispaom koriste prizemnu biljnu masu
(neiskoritena trava, drvenasti ostatci) koja je stalna
opasnost za izbijanje poara
- ispaa koza utjee na odravanje ravnotee u ekosustavu
u mediteranskim panjako-umskim podrujima

15