Proizvodnja mesa

- ne postoje tipine pasmine koza za proizvodnju mesa

- ovisno tehnologijama i sustavima proizvodnje meso moe
biti po udjelu u dobiti
- glavni proizvod
- sekundarni proizvod (drugi po znaaju)
- meso se moe dobiti od sljedeih pasminskih skupina
- patuljaste pasmine lokalnog znaaja i razni krianci
- uzgajaju se prvenstveno zbog mesa, (mlijeko i
kostrijet su sporedni proizvodi)
- u nerazvijenim zemljama, na loim panjacima

Proizvodnja mesa
- prirasti su niski, mala klaonika teina, loa
kvaliteta mesa
- najzastupljenija skupina u ukupnoj svjetskoj
proizvodnji mesa
- mlijene pasmine koza
- uzgajaju u razvijenim zemljama radi mlijeka
- meso je drugi proizvod po znaajnosti
- za meso se koristi prekobrojna muka i kartirana
enska jarad
- budui da mlijene pasmine imaju dobru plodnost,
imaju i preduvjeta za proizvodnju mesa

Proizvodnja mesa
- pasmine za proizvodnju vlakna
- ostvaruju znatan dio dohotka od proizvodnje mesa
- pasmine: angora, moher, kagora
- podivljale koze (Australija, Novi Zeland)
- prvenstveno se koriste za proizvodnju mesa i koe

Proizvodnja mesa
- plodnost je najvaniji imbenik u koji utjee na koliinu
proizvedenog kozjeg mesa.
- veina pasmina koza je visoke plodnosti
- prosjena veliina legla je iznad 1,5 jaradi
- vrlo su esti dvojci i trojci
- ostali imbenici koji su povezani s proizvodnjom mesa:
- veina je pasmina ranozrela
- imaju dugi proizvodni vijek (desetak godina)

Proizvodnja mesa
Prirast janjadi ovisi o
- pasmini (velikog okvira vei kapacitet za rast)
- veinom su to europske pasmine koza za
proizvodnju mlijeka (odrasle koze 50 i vie kg)
- junoafrika boer koza, panjolska serrana
- prirasti jaradi su od 200-300 g
- jarad veine ostalih pasmina ima priraste oko 100 g
- spol (muka jarad ima bri rast)
- starost pri odbiu i nain hranidbe

Proizvodnja mesa
- rano odbie negativno se odraava na prirast
- jarad se obino kolje u ranoj dobi, prije odbia, dok su
jo na mlijenoj hranidbi
- u veini zemalja je takvo meso specijalitet za
trite
- obino pri tjelesnoj masi od 6-14 kg
(panjolska, Francuska)
- na Siciliji u dobi od 30 dana (7-8 kg)

Proizvodnja mesa
Klaonike osobine
- jarei trup je proizvod klanja nakon iskrvarenja, bez
organa grudne, trbune i zdjeline upljine, bez glave,
koe i donjih dijelova nogu, odrezanih u karpalnom
odnosno tarzalnom zglobu.
- jarei trupovi na trite dolaze razliito obraeni
- primjerice u Francuskoj su jarei trupovi s glavom
i iznutricama (srce, jetra, plua, slezena, potrbunica)
- u nas nema posebnog standarda u obradi trupova
(najee su to trupovi s glavom bubrezima, bez pua,
srca i jetre)

Proizvodnja mesa
Randman (iskoristivost trupa) u koza je razliit
- kree se izmeu 35 i 53%
- vei randman ima jarad koja je mlijekom hranjena,
jer jo nema razvijene predeluce, nekonzumira krutu
hranu)
- s poveanjem starosti smanjuje se randman (udio
manje vrijednih dijelova trupa)
- genotip (pasmina) ima utjecaja na randman
- nekastrirana jarad ima nii randman

Proizvodnja mesa
Osobine trupa jaradi
- jarei su trupovi uski i dugaki, teine 4-15 kg, lagani
i s vrlo malim naslagama sala
- jer imaju vrlo malo potkone i unutarmiine
masnoe
- meso lako probavljivo
- udio miia je 48-60% od klaonike mase trupa
- meso odraslih koza najvie se konzumira u
muslimanskim zemljama (esto koriste suenje i
salamurenje ili kao razne preraevine)

Proizvodnja mlijeka
prve ivotinje koje je ovjek koristio za proizvodnju
mlijeka bile su koze
u zemljama Europe, Sredozemlja i ostalim podrujima
umjerene klime koze se smatraju mlijenim ivotinjama
najmlijenije pasmine koza nastale su u Europi
(vicarska- kolijevka mlijenog kozarstva)

Proizvodnja mlijeka
- imbenici koji utjeu na proizvodnju i sastav mlijeka:
- genetski potencijal koze (genotip, pasmina)
- hranidba
- tjelesni okvir
- dob
- redoslijed,stadij i duina laktacije
- sezona jarenja
- veliina legla

Proizvodnja mlijeka
Pasmina, odnosno genetski potencijal za proizvodnju
mlijeka je najvaniji imbenik
Hranidba je vrlo znaajna
- pravilnom hranidbom postie se bolje (potpuno)
iskoritavanje genetskog potencijala za mlijeko, a ne
stvara se vei proizvodni kapacitet (on je ve genetski
zabiljeen!)
- Koze reagiraju na svaku promjenu obroka poveanjem ili
smanjenjem proizvodnje mlijeka
- Gladovanje moe smanjiti za 90% produkciju u roku od 8
sati, a 56% u roku od 24 sata

Proizvodnja mlijeka
Tjelesni okvir (razvijenost)
- odrasle koze su teine 30-50 kg (varijacije izmeu
pasmina i unutar pasmine su velike)
- vei okvir u pozitivnoj je korelaciji s kapacitetom za
mlijenost
Dob koze
- sa poveanjem dobi poveava se koliina mlijeka i to
do 4. ili ak 6. laktacije
- dob pri 1. pripustu takoer utjee (najpovoljnije je u
dobi 10-12-mj)

Proizvodnja mlijeka
Stadij laktacije
- ima znaajni utjecaj na dnevnu proizvodnju mlijeka i
njegov sastav
- najvei je % mlijene masti i bjelanevina u
kolostrumu i poetkom laktacije, u sredini laktacije
neto nii, pri kraju laktacije se opet poveavaju
Duina laktacije
- zapoinje jarenjem, zavrava zasuenjem
- u prosjeku traje 200-300 dana
- u sanske i alpina koze u prosjeku 270-277 dana

Proizvodnja mlijeka
Veliina legla
- koze s blizancima i trojcima imaju duu laktaciju,
veu prosjenu dnevnu proizvodnju i veu ukupnu
proizvodnju mlijene masti
Sezona jarenja
- u zemljama u kojima je mlijeko proizvodni cilj:
- koze koje se jare poetkom godine (sijeanj-oujak)
proizvedu vie mlijeka (jarad ide na trite za Uskrs)
- u ostalim sustavima
- koze koje se jare u razdoblju listopad-prosinac
imaju znatno duu laktaciju i proizvedu vie mlijeka

Proizvodnja mlijeka
Kemijski sastav kozjeg mlijeka
- zbog povoljnog kemijskog sastava ima vane prehrambene,
bioloke i terapeutske vrijednosti
- po kemijskom je sastavu slino kravljem, a ima manje suhe
tvari i masti negoli ovje mlijeko
- od kravljeg se ipak razlikuje po specifinoj strukturi
mlijene masti:
- imaju visok udio niih masnih kiselina
- specifinu struktura globula (kapljica) mlijene masti
- lako je probavljivo

Proizvodnja vlakna
- kozja su vlakna po grai slina vlaknima ovce
- obzirom na kvalitetu te proizvodnu i trgovaku vanost,
vlakna se dijele u 3 osnovne skupine
- Kostrijet ili obino kozje vlakno
- Moher ili angora vlakno
- Kamir ili pashmina

Proizvodnja vlakna
Kostrijet
- danas nema proizvodnu vanost kao nekada
- to je grubo i jeftino vlakno (izrada nekih vrsta
tepiha, prekrivaa, tkanina za atore, vrea)
- sastoji se iz osjastih i vrstih niti, manjim dijelom od
puha (finih kratkih dlaka)
- imaju ga pasmine koza u tropskim dijelovima Azije i
Srednjeg istoka (najvei je proizvoa i izvoznik
Pakistan)

Proizvodnja vlakna
Moher ili angora vlakno
- dobiva se od angora koza porijeklo iz Turske
- najvei proizvoai i izvoznici:
Turska, Juna Afrika, Texas
- po grai moher se razlikuje od vune ovce (vanjski sloj
(kutikula) gladak, sjajan i ne guva se
- raste u sjajnim bijelim pramenovima (uvojcima)
- najtraeniji su kovravi
- prosjena duina 13-15 cm, debljina 35-36 mikrona

Proizvodnja vlakna
- najfinije i najskuplje je vlakno u jaradi pri prvom ianju
(u starijih ovaca je vea koliina ali slabije kvalitete)
- vlakna rastu tijekom cijele godine, tijekom zime polaganiji
- za pravilan rast presudna hranidba koza
- potreban obrok s dosta bjelanevina koje imaju u
sastavu aminokiseline koje po strukturi obiluju sumporom
- najvanije osobine: finoa, mekoa, vrstoa, sjaj,
valovitost i predivost

Proizvodnja vlakna
- angora koze se radi vee proizvodnje iaju dva puta
godinje (oujak, kolovoz)
- nakon ianja vlakna se sortiraju (klasificiraju) prema
kvaliteti, odnosno debljini
- u eljaonici se vlakna peru, raeljava i grebe u
pramenove, kako bi se odstranila masnoa
- 20-30% od mase sirovih niti je masnoa
- moher vlakna se upotrebljavaju u tekstilnoj industriji
(odjevni predmeti), izradu sagova, umjetnog krzna i dr.

Proizvodnja vlakna
Kamirsko vlakno ili pashmina
- proizvodi se od kamir koza
- najvei su proizvoai Kina, Indija i Mongolija
- najvei kupci su SAD i Velika Britanija, Japan
- proizvodi od kamira su lagani, meki i skupi
- kvalitetna skupa odjea
- 1 kg kamira finijeg = 158 dolara
- trostruko vea toplinska izolacija od vune ovce
- debljina vlakana 13-16 mikrona, debljina do 6 cm

Proizvodnja vlakna
- postoje trini kriteriji za kamir
- klasificira se na temelju debljine, boje, duine,
randmana, stupnja neistoa
- priprema runa prema odreenim preporukama
- kamir koza uzgaja se na brdsko-planinskim podrujima
Azije (nema dobre aklimatizacijske sposobnosti, ako se i
prilagodi, kamir vlakna slabija)
- od jedne kamirske koze moe se dobiti u prosjeku
100-200 g sirovog kamira (zato je vrlo skup)

Proizvodnja vlakna
- rast vlakana pod utjecajem je hormona, a ija je
aktivnost pod utjecajem vanjskih imbenika
(fotoperioda, temperature, hranidbe) i genotipa
- rast vlakana je sezonski (postoje faze mirovanja, kad ne
rastu), vjerojatno pod utjecajem promjena fotoperioda