SVINJOGOJSTVO

PODRIJETLO I PASMINE SVINJA

PROIZVODNI TIPOVI SVINJA
PASMINE SVINJA - podjela
1. vjebe

PODRIJETLO I PASMINE SVINJA

dananje pasmine svinja potjeu od dva izvorna oblika:
europske divlje svinje (sus scrofa ferus europaeus)
azijske divlje svinje (sus vittatus)
osteoloka osnovica za prosudbu podrijetla je oblik
suzne kosti:
europska divlja svinja: duga i niska
azijska divlja svinja: kratka i visoka

Europska divlja svinja

-sus scrofa ferus europaeus
danas: u umama sjeverne i jugoistone Europe,
dijelovima Azije te sjeverne Afrike
graa:
glava: duga, uska, dug lini dio, ravna profilna linija
nosa, kratke i stree ui
trup: uzak, plosnatih rebara, snano razvijenog
prednjeg dijela tijela, aranastih lea, stranji dio
tijela slabije razvijen sa strmim sapima
noge: visoke, jake
tijelo obraslo gustim, sivosmeim ekinjama (lea!)
5 pari sisa

Europska divlja svinja

-sus scrofa ferus europaeus
proizvodne sposobosti:
kasna dozrelost (5-6 god.)
niska plodnost (4-6 prasadi u leglu, prasad u
livreji)
slaba tovnost, loa kakvoa mesa (suho i tvrdo)
bolja tjelesna razvijenost nego kod azijske divlje
svinje (180-200 kg, ponekad i do 300 kg)
dobra otpornost, dugovjenost (do 30 god.)
od nje su nastale europske primtivne, domae pasmine
svinja (ika = direktni potomak)

Azijska divlja svinja

-sus vittatus

danas: na Javi, Sumatri

graa:
glava: kratka lubanja, uleknuta linija nosa
trup: kratak, zdepast i dubok (manji)

Azijska divlja svinja

-sus vittatus
proizvodne sposobnosti:
ranozrelost
dobra plodnost
dobra tovnost (masni tip svinje)
manje tjelesne mase (110-150 kg)
izvorni je oblik svinja u Aziji: indijske, kineske,
sijamske
upotrebljena u izradnji plemenitih europskih pasmina
svinja (jorkira, berkira, a preko njih je utjecala na
njemaku oplemenjenu svinju)

Sus scrofa ferus var. mediteranus

divlja svinja Sredozemlja i Balkana

predstavlja varijantu sus scrofa ferus europaeus
od nje potjeu romanovska i iberska svinja, a od nje i
europske divlje svinje potjeu mangulica, turopoljska
svinja te podravski bagun

Preobraaj divljih u domae i plemenite

pasmine svinja
udomaivanje i uzojni rad ovjeka doveli su do promjena
vanjtine i proizvodnih sobitosti svinja:
smanjivanje veliine okvira, promjene dimenzija glave
domae svinje su nie, vee duine i dubine trupa
tanja koa, rjee i finije ekinje (bolji uvjeti)
od divlje monoestrine postale su poliestrine ivotinje
ranozrelost (divlje svinje zavre rast s 5-6 god, a
domae s 2-3 god.)
vea plodnost (divlje svinje prasile su 5-6 prasadi
godinje, a domae po 8-12 prasadi 2 puta godinje)

PROIZVODNI TIPOVI SVINJA

-morfoloke i fizioloke karakteristike
nekoliko zadnjih desetljea: promjena od uzgoja masnih
do mesnih tipova svinja (zahtjevi potroaa,
eknominost, rentabilnost)
PROIZVODNI TIP je rezultat grae tijela koja je u
pozitivnom odnosu sa proizvodnjom mesa i masti
h2 za tip kod mesnatih svinja je oko 0,30
unutar pojedinih pasmina dotjeranih u odreenom
proizvodnom tipu jo uvijek nalazimo nedovoljno
izjednaen materijal prilikom stavljanja u tov
potrebno je izvriti izbor pojedinih grla po tipu

Razvoj tjelesnih proporcija

a)
b)
c)
d)

divlji tip
mesno-masni tip
mesni tip
izrazito mesni tip

Mesni tip svinja

mala i lagana glava
umjereno razvijen i miiav vrat
relativno uzak i lagan prednji dio tijela, sve vea irina i
dubina prema stranjem dijelu
naroito razvijen leni dio te zdjelica sa unkom
prednji : stranji dio = 30 : 70 % ukupne teine
velika duina tijela odnos visine prema duini = 1:1,5
tu spadaju: danski, vedski, nizozemski landras, veliki
jorkir, minesota I, njemaka plemenita i oplemenjena
svina i dr.

Mesni tip svinja

prirast mesa:
prirast mesa vei je do teine od oko 100 kg
sa 30 kg ive vage dnevni prirast mesa je oko 175 g
poveanjem teine poveava se i dnevni prirast
mesa 350 g pri teini od 70-80 kg (= maksimalan
dnevni prirast mesa) pri veim teinama on opada
pa sa 100-110 kg iznosi 280-300 g

Mesni tip svinja

prirast masti:
obratno od prirasta mesa to su svinje mlae,
dnevno proizvode manje masti od mesa, a to su
tee, vie masti, a manje mesa
sa 30 kg ive vage dnevni priras masti je oko 50 g
sa 100 kg oko 300 g (jednak prirast masti i mesa)
sa 150 kg dnevni prirast masti se i dalje poveava i
iznosi oko 320 g

Njemaki landras

Veliki jorkir

Mesni tip
Nizozemski landras

Pietren

Mesno masni tip

neto tea i u elu ira glava

vrat je krai i deblji
rebra zaobljena, a prsa ira
neto kraa duina tijela
to su iroka i duboka grla sa dobro razvijenim unkama
neto ranije poinju ngomilavati mast pa ve pri teini
od 50-60 kg gotovo je jednak dnevni prirast mesa i
masti, a nakon toga sve je vei prirast masti
tu spada srednji jorkir

Mesno masni tip

Srednji jorkir

Masno mesni tip

jo relativno tea glava i vrat

prednji dio tijela razvijeniji, prsni ko je obliji i krai
duina tijela neto kraa od prethodnog tipa
dobro razvijene unke
prednja : zadnja polovica tijela = 50 : 50 %
tu spadaju berkir, kornval, crna slavonska svinja

Masno mesni tip

Berkshire

Masni tip

teka i iroka glava

kratak i debeo vrat
izrazito zaobljena prsa
razmjerno kratko tijelo, valjkastog oblika
kod utovljenih grla udio masti je preko 50 %
taloenje vee koliine masti ve u ranijoj dobi: sa 4050 kg ive vage priblino isti dnevni prirasti masti i
mesa
tu spadaju nae autohtone pasmine svinja (mangulica,
bagun, turopoljska svinja) te Poland China svinja

Masni tip

Bijela mangulica

Lasasta mangulica

Poland china

PASMINE SVINJA
predstavljaju bitnu komponentu u organizaciji i
ekonomici svinjogojske proizvodnje
karakterizirane su morfolokim, fiziolokim i
konstitucijskim osobinama (adaptacija!) te pravcem i
smjerom proizvodnje
voditi rauna o izboru pasmine (kvalitetnija i
rentabilnija proizvodnja)
pasmine svinja mogu se svrstati u pojedine skupine
prema dva kriterija:
prema proizvodnom tipu (sposobnostima)
prema porijeklu i postanku

Podjela pasmina prema proizvodnom tipu

izvorne (domae pasmine):
masne svinje, potjeu neposredno od divljih svinja,
ive u skromnim uvjetima pa su i skromnih
proizvodnih svojstava
prijelazne pasmine (pasmine kombiniranih svojstava):
nastale odabiranjem i krianjem domaih pasmina,
veih proizvodnih sposobnosti i zahtjeva za
proizvodnim uvjetima; kombinirane pasmine
plemenite pasmine:
visokoproizvodnih sposobnosti i velikih prohtjeva u
pogledu dranja, njege i hranidbe, za uzgoj hibrida

SVINJOGOJSTVO
PLEMENITE PASMINE SVINJA
2. vjebe

Plemenite pasmine svinja

veliki jorkir (bijela engleska svinja)

danski landras
njemaki landras
vedski landras
nizozemski landras
belgijski landras
pietren
hempir
durok

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja
nastao na bazi engleske domae svinje i krianja
sredozemnih (napuljskih i portugalskih) te azijskih
(kineskih i sijamskih) pasmina
tu je pasminu uzgojio Joseph Tuley te ju izloio 1851.g.
predstavlja najzastupljeniju pasminu u svinjogojstvu
Velike Britanije (1980. i 50%) te se brzo proirila po
Europi i ostalim dijelovima svijeta

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja
graa:
prostranog okvira te velike visine, duine i dubine
tijela
tijelo je obraslo glatkim, finim ekinjama bijele boje,
koa je nepigmentirana (mjestimino manje tamne
pjege)

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja
glava: umjereno duga, iroka u elu, malo uleknute
profilne linije nosa, velikih i streih uki
grudi: duboke i iroke, dobro zaobljenih rebara
pleke: iroke i umjereno obloene miiima
lea: duga i iroka
zdjelica: ravna i malo sputena
butine: prostrane, zaobljene i duboke
trbuh: pravilan, ravne linije, najmanje 12 sisa
noge: osrednje duine, pravilnog stava, jakih i vrstih
kostiju

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja
proizvodne sposobnosti:
odlina plodnost: 11-12 prasadi u leglu (neto manje
kod prvopraskinja)
nazimice se priputaju u dobi od 6-7 mj., a u teini
od oko 100 kg
prasad porodne teine 1-1,2 kg, u dobi od 30 dana
teki su 7-7,5 kg, a sa 10 tj. dostiu 25 kg idu u
tov u brzom tovu u dobi od 6-7 mj. dostignu
teinu 90-105 kg

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja

u tovu od 20 do 90 kg ive vage dnevni prirast iznosi

730 g, uz dobro iskoritavanje hrane: za 1 kg prirasta
troe oko 3,5 kg hrane
kvalitetno meso, mramorirano, miina vlakna fina,
sona i mekana
u teini od 90 kg randman iznosi oko 75%, a u teini
od 100-105 kg 80-82%

Veliki jorkir (large white)

-velika engleska bijela svinja
nije izjednaen po proizvodnom tipu (od izrazito mesnog
do mesno-masnog tipa) usmjeriti selekciju na to veu
proizvodnju mesa (izgradnja to duih ivotinja sa dobro
razvijenim zadnjim dijelovima tijela)
pasmina snane konstitucije koja se dobro aklimatizirala u
mnogim podrujima svijeta (i RH)
u RH je 1953. i 1954. uvezeno vie od 2200 rasplodnog
podmlatka i u budunosti e imati vano mjesto u
naem svinjogojstvu

Mali jorkir (small white)

polovicom 18.st. nastao na bazi domae lester svinje
(krianjem kineskh i napolitanskih pasmina) sa kineskom
svinjom
graa:
malih okvira, karakteristine mopsaste (buldog) glave
sa degenerativno skraenim nosnim dijelom
proizvodne karakteristike:
izrazita ranozrelost i tovna sposobnost
slaba plodnost, prasad male porodne teine i osjetljiva
(+ slaba mlijenost krmae + konstitucijske slabosti)
povjesni znaaj

Srednji jorkir
(middle white)
nastao 1852. krianjem malog i velikog jorkira
dosta je uzgajan u srodstvu mnoge degenerativne
oznake: uvrnuta (mops) gubica, nedovoljni spolni
nagon, impotencija
graa:
glava je mala, kratka i iroka, uvrnute profilne linije,
streih uki
trup je dubok i valjkast, ravnih i irokih lea te dobro
razvijenih butina
noge su kratke, jake, finih kostiju
konstitucija fina, veeg uzrasta od malog jorkira

Srednji jorkir
(middle white)

proizvodne sposobnosti:
ranozrelija pasmina
dobre plodnosti: 9-10 prasadi (dosta njena, sporije
rastu nego kod velikog jorkira)
prije je uzgajan i u nekim naim krajevima te je sluio
dijelom i za oplemenjivanje domaih pasmina
istisnuo ga je veliki jorkir

Danski landras
(danska svinja)

u drugoj polovici 19.st. poeo uvoz jorkira u Dansku s

ciljem izgradnje vlastitog landrasa (vodea pasmina u
svijetu)
u prvoj fazi su Danci prodavali svoj rasplodni materijal
susjednim zemljama, no prestali su zbog konkurentskih
razloga

Danski landras
(danska svinja)
graa:
glava: fina, lagana, srednje duga, sa dugim i klopavim
uima
vrat: srednje dug i slabo izraen
pleka: lagana i dobro spojena s prsima
tijelo je dugo, lena linija ravna
prednji dio tijela slabije razvije od stranjeg
12 14 sisa
noge: jake, vrste i suhe, pravilnih stavova
odrasla grla u rasplodu: 200 250 kg nerastovi, 180
220 kg krmae

Danski landras
(danska svinja)

proizvodne sposobnosti:
plodnost: 10 12 prasadi u leglu
porodna masa prasadi: oko 1,2 kg
dnevni prirast: 650 700 g
utroak hrane za 1 kg prirasta: 3,3 - 3,5 h.j.

vedski landras (landrace)

- vedska bijela svinja
nastala je utjecajem danskog landrasa
graa:
glava: umjereno duga, lagana, iroka u elu, srednje
dugih uki
vrat: srednje dug, tanak, miiav
slabije razvijen prednji dio tijela: prsa su uska, a
prema stranjem dijelu oituje se izrazita irina lea i
zdjelice
velika duina tijela
butine: velike, zaobljene i duboke
12-16 dobro razvijenih sisa

vedski landras (landrace)

- vedska bijela svinja
proizvodne sposobnosti:
velika plodnost: 11 prasadi u leglu (8,5 odbijenih)
porodna teina prasadi je 1,2-1,3 kg
prosjeni dnevni prirast oko 679 g, pri emu za 1 kg
prirasta utroi 3,0 h.j.
teina u starosti 70 dana iznosi oko 25 kg
izjednaen po proizvodnim sposobnostima (naroito
po kvaliteti mesa)
dobre konstitucije i adaptacijskih sposobnosti sve
vei znaaj

Nizozemski landras
- nizozemska bijela svinja
nastao krianjem domaih bijelih mesnatih svinja s
danskim landrasom
selekcija na veliku duinu trupa, laki prednji, a tei
stranji dio tijela (prostrane unke!)
graa:
morfoloke karakteristike sline onima kod danske
svinje (izgraen pod njenim jakim utjecajem)
klinast oblik tijela
bijele boje, ravnih i srednje dugih ekinja
srednje velika glava, duge i klopave uke

Nizozemski landras
- nizozemska bijela svinja
proizvodne sposobnosti:
plodnost: oko 11 prasadi po leglu (8 12 ivoroenih,
kao dr. landrasi)
porodna masa prasadi: 1,3 1,4 kg
odbie sa 4 ili 5 tjedana 7 kg
70-og dana ivota teine 23 25 kg
prosjeni dnevni prirast: oko 690 g
utroak hrane za 1 kg prirasta: 3,0 h.j.

Nizozemski landras
- nizozemska bijela svinja
sistemska selekcija tijekom zadnjih 20-ak godina:
poveana duina polovica za oko 5 cm (dua od
vedskog landrasa, ali ua i plia u prednjem dijelu)
poveanje mesa na raun masti
nedostaci:
slabija adaptacijska sposobnost
plosnatije unke
loije dranje na nogama

Pietren

uzgojen u Belgiji
pasmina nastala na bazi krianja, uz primjenu uzgoja u
srodstvu (nepoznat tijek izgradnje)
smatra se da je uz domau belgijsku svinju sudjelovao
berkir i veliki jorkir

Pietren
graa:
glava: relativno lagana, dosta kratka, umjereno
iroka u elu, dosta kratkih uki
vrat: kratak i slabo razvijen
pleke: dobro razvijene i miiave
lea: ravna, duga te izrazito iroka
unke: iroke, duboke, zaobljene, razvijenog miija
uto-bijela boja dlake sa razbacanim crnim mrljama
po tijelu

Pietren
proizvodne sposobnosti:
plodnost: osrednja, prosjeno 9,4 prasadi po leglu
porodna teina prasadi: 1,3 kg
manji dnevni prirast i vea potronja hrane za
jedinicu prirasta: do 90 kg dnevni prirast je oko 560
kg, uz utroak 4 h.j. za 1 kg prirasta (59,5 % mesa i
32,59 % masti)
teina ivotinja:
1 god.: 150 180 kg nerastovi, 130 150 kg plotkinje
odrasla grla: 230 kg nerastovi, 180 kg plotkinje

Njemaka plemenita svinja

nastala je na bazi jorkira; kao podloga je sluila
njemaka domaa svinja
graa:
po vanjskom izgledu ima dosta slinosti s velikim
jorkirom
proizvodne sposobnosti:
plodnost: dobra, 1012 prasadi u leglu; 2 legla
godinje
dnevni prirast: oko 600 g
randman: 78 80 %
slui za krianja; kod nas u sjevernim dijelovima RH

Njemaka oplemenjena svinja

nastala je kombinacijskim krianjem domae (keltske)

dugouhe svinje te velikog jorkira, a zatim njemake
plemenite svinje
graa:
krupna, dosta duboka svinja, grube grae
glava: umjereno teka, uleknutog profila, dugih i
klopavih uki

Njemaka oplemenjena svinja

proizvodne sposobnosti:
proizvodna svojstva gotovo odgovaraju onima kod
plemenitih mesnih svinja
plodnost: 10 11 prasadi u leglu
neto loije iskoritavanje hrane nego kod prethodnih
pasmina: do teine od 110 120 kg ive vage troi
oko 4 h.j. za 1 kg prirasta
svinje dobre kontitucije i prilagodljivosti (razlog irenja
u prolosti na nae prostore)

Njemaki landras

nastao oplemenjivanjem njemake oplemenjene svinje:

njem. oplemenjena svinja x nizozemski landras
graa:
glava: lagana, velike i klopave uke
trup: dug, dubok i irok
lea: iroka i izrazito miiava
butovi: puni, iroki, dopiru do skonog zgloba
dlaka bijela

Njemaki landras
proizvodne sposobnosti:
plodnost: manja, oko 9 ivoroene prasadi u leglu
prirast u tovu: 700 750 g
konverzija hrane: 2,8 3,2 kg
uvezen je poetkom 70-ih godina
slui u krianjima kao terminalna pasmina

Belgijski landras
izrazito mesnata svinja (50 : 30 % = meso : mast)
graa:
manjeg formata
trup dubok i irok
izvanredno veliki butovi
bijela boja dlake
BMV meso
za krianja

Durok
amerika najrasprostranjenija pasmina svinja uzgojena
prije vie od 100 godina
dananji durok je dui, mesnatiji i plodniji od
nekadanjeg (sistematsko odabiranje, ubacivanje krvi
tamvorta)
varijacije u proizvodnji mesa (izmjena u proizvodnim
sposobnostima, naroito mesnatosti, je novijeg datuma)
boja: crvena, tj. ria sa nijansama utorie do tamnorie
plodnost: 8 12 prasadi
koristi se kao terminalna pasmina

New Hampshire
(hempir)
amerika pasmina, po postanku mlaa od duroka
rasprostranjena u kukuruznom rajonu i na jugu SAD-a
graa:
neto sitnija od veine dr. amerikih pasmina
relativno lagana glava
fine kosti
relativno dobro razvijen kare i unka
karakteristine boje: crna sa bijelim pojasom preko
grebena i prednjih nogu
snana kontitucija
rijetka pojava BMV mesa

Chester white (ester vajt)

ime po pokrajini u kojoj je nastala (u sjeveroistonom

dijelu SAD-a) + u imenu i karakteristika da je bijele
boje
mesnati tip svinje prilino rasprostranjen u SAD-u

Tamvort
najmanje zastupljena svinja u Engleskoj
mala rasprostranjenost i u svijetu
gotovo nikakav znaaj za nae svinjogojstvo
graa:
glava: dosta dugaka, prilino uzana, uke osrednje
duine, dosta iljaste i uvijek uspravne
jednobojno rie boje

Tamvort
proizvodne sposobnosti:
plodnost: 8 9 prasadi u leglu
meso je dobro, ima i tanku slaninu na leima
(osobito cijenjeno u Engleskoj)
kria se sa jorkirom radi dobivanja krianaca za
prvoklasan bacon tov
vrste konstitucije i izuzetne otpornosti
dobro koriste pau

SVINJOGOJSTVO
IZVORNE (DOMAE) PASMINE SVINJA
PRIJELAZNE (KOMBINIRANE) PASMINE SVINJA
KINESKE PASMINE SVINJA
3. vjebe

Izvorne (domae) pasmine svinja

izvorne (domae) pasmine svinja

ika
mangulica
turopoljska svinja
bagun

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinja

prijelazne (kombinirane) pasmine svinja

crna slavonska svinja
berkir
kornval

Izvorne (domae) pasmine svinja

kasnozrelost
mala plodnost
veliki utroak hrane za jedinicu prirasta
izrazita sklonost za proizvodnju masti
snana konstitucija
velika adaptacijska sposobnost na loe uvjete smjetaja,
njege i uzgoja

ika
naa najprimitivnija pasmina
najslinija divljoj svinji (po izgledu, proizvodnim
osobinama i nainu ivota)
veliki znaaj u povijesti:
jo u 18. i poetkom 19. st. bila je jako
rasprostranjena po Hrvatskoj, Maarskoj, Bugarskoj,
Rumunjskoj, Bosni i Srbiji
smjenom u sastavu svinja zamijenile su je engleske
bijele svinje, crna slavonska svinja, itd.

ika
uzgajana u najekstenzivnijim uvjetima:
po umama je u oporima (poludivlja) traila sebi
hranu (uglavnom ir, korijenje i plodove)
parenje i prasenje u umi
ev. u hladnijim razdobljima boravile su u kolibicama
od granja i prua
pod utjecajem prirodne selekcije; ovjek je imao samo
sporedni znaaj
preivljavala su samo najotpornija i najzdravija grla
najkasnozrelija pasmina

ika
mijenjanjem naina uzgoja svinja, iku su zamjenjivale
druge pasmine
graa:
velika slinost sa divljom svinjom

ika
glava: dugaka i uska, gotovo ravnog profila, sitnih
oiju, uke su osrednje duine i uspravne, rilo
dugako i jako
vrat: dugaak, uzan, suhih i oskudnih miia
trup: uzan i plosnat, uzanih i dosta dubokih grudi,
plosnatih rebara; aranasta lena linija, jako
ispupena lea
uzak slabinski dio, sapi uske, osrednje duine i jako
oborene (esto krovaste) te slabo izraene unke
(male i suhe)
noge: visoke i snane (za brzo kretanje)

ika

pokrivena je gustim, vrlo grubim i dosta dugim

ekinjama, obino prljavo bijelo-sive boje (nikad
kovrave)
prasad se raa s uzdunim svjetlijim i tamnijim
prugama koje se ubrzo izgube (u livreji)

ika

proizvodne sposobnosti:
plodnost: slaba, 2-8 (obino 4-5) prasadi u leglu
prasad vrlo sporo raste (kasnozrelost je pasminska
odlika)
rast zavrava tek nakon navrene tree godine
utovljena ika dosegne teinu od 200-250 kg
dosta otporna, no zbog slabe njege obino obiluje
parazitarnim oboljenjima

Mangulica

bila je naa najrasprostranjenija pasmina svinja

danas: u nekim naim jako ekstenzivnim krajevima u
Slavoniji i Baranji (brojno stanje je neznatno)

Mangulica

razlikujemo dva soja (po boji):

bijeli soj: pokrivena bijelo-ukastom do sivkastom
kovravom dlakom
lasasti soj: po leima obrasla mrkom, smem
dlakom, a po trbuhu i unutranjim stranama nogu
zamazano ukasto-bijelom, kovravom dlakom (sl.
lasici)

Mangulica
BIJELA MANGULICA:
srednje velika, razmjerno kratka i iroka
glava: kraa kod ranozrelih tipova, a kod kasnozrelih
vea i dua, malo uleknute profilne linije nosa,
poluklopavih uki
vrat: srednje dug i miiav
prsa: obla i duboka
noge: pravilne, dosta njenih kostiju

Mangulica

LASASTA MANGULICA:
neto manja, plia i ua u prsima od bijele mangulice
glava: razmjerno dua, a uke klopavije

Mangulica
proizvodne sposobnosti:
plodnost: relativno slaba, oko 5 prasadi u leglu
prasad u livreji; ispruganost se kod bijele
mangulice gubi u prvim tjednima ivota, dok se u
lasaste zadri preko 3 mj. ivota
tipina masna svinja
utovljene dosegnu teinu od 200-250 kg
utovljene mangulice daju oko 2/3 masti i 1/3 mesa od
zaklane teine, a sloj slanine je od 10-15 cm
mast i slanina vrlo dobre kvalitete, a meso slabije

Mangulica

bila je odlian preraiva kukuruza u mast, dobro

prilagoena naim klimatskim prilikama i panjako
umskom dranju
gotovo nikakav znaaj za nae dananje svinjogojstvo,
osim u smislu ouvanja autohtonih pasmina i njihova
genoma

Turopoljska svinja
pasmina lokalnog znaaja (okolica Turopolja) koja je
obitavala u podruju movarnih panjaka te hrastovih i
bukovih uma (odlino iskoritava ir)
provodilo se i krianje ove pasmine s jorkirom,
berkirom i kornvalom, no bez nekog pozitivnog
rezultata
prema nekim izvorima nastala je od ike oplemenjene s
kropoljskom pasminom svinja

Turopoljska svinja
graa:
spada u srednje velike pasmine svinja
glava: srednje duine, slabo uleknutog profila s
jakim, srednje dugim rilom; uke su srednje duine,
dosta uzane i poluklopave
vrat: dosta kratak, slabo obrastao muskulaturom
lea: ravna, dosta dugaka i srednje iroka
trbuh: pravilno razvijen, sa 10-12 sisa
noge: pravilno graene, dosta tankih kostiju,
relativno kratke i snane

Turopoljska svinja

obrasla je kovravim ekinjama srednje duine i

bijele boje sa nekoliko nepravilno razbacanih crnih
pjega veliine dlana

Turopoljska svinja
proizvodne sposobosti:
kasnozrela pasmina
plodnost: 6-7 prasadi u leglu
dobro se tovi i obino se stavlja u tov s 2 godine
starosti
utovljene svinje daju preko 50% slanine (vrsta)
dobre kvalitete mesa (ruiaste boje, dosta sono i
ukusno)

Bagun

lokalnog znaaja, u neznatnom broju u podruju

Koprivnice, urevca i Virovitice
spada u srednje velike pasmine svinja

Bagun
graa:
glava: malena, dosta kratka i iroka, uleknutog
profila, malih, dosta irokih i uspravnih uiju
trup: valjkast i dosta dubok, dubokih i dosta irokih
grudi i zaobljenih rebara
lea: ravna, dosta iroka
unke prilino razvijene
krmaa obino ima 10 sisa
noge: kratke, tankih kostiju
tijelo je prekriveno kovrama ukasto-prljave boje

Bagun

proizvodne sposobnosti:
plodnost: osrednja, 6-7 prasadi u leglu
tipina masna svinja, odlino se tovi
u tov se stavlja poslije 8 do 9 mj. starosti, u teini od
oko 80 kg utovi se za 5-6 mj do oko 180 kg

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinja

nastale su selekcijom i krianjem domaih pasmina
veih proizvodnih sposobnosti, ali i veih zahtjeva u
pogledu hranidbe, dranja i njege
kombiniranih proizvodnih svojstava:
mast-meso
meso-mast

Crna slavonska
svinja

rasprostranjena na podruju Slavonije

centar uzgoja bio je u okolici Osijeka, gdje je ta pasmina
stvorena i razmnoena na imanju vlastelina Pfeiffera
(fajferova svinja, fajferica); on je nastojao stvoriti
pasminu koja e imati kvalitetnije meso od mangulice,
a ostati dobre tovnosti i dobro iskoritavati krmu,
posebice kukuruz

Crna slavonska svinja

1860. god. Pfeiffer je zapoeo s uzgojem ove pasmine:
prvo je pario lasaste mangulice s nerastovima berkir
pasmine (s ciljem poboljanja kvalitete mesa u
mangulica, a da odri njezinu tovnost), a kasnije su u
uzgoju koriteni nerastovi koji su bili selekcionirani
krianci Poland China nerastova (uvezenih iz SAD) s
Pfeifferovim krmaama
nastala je planskim kombinacijskim krianjem nae
lasaste mangulice sa stranim plemenitim pasminama!

Crna slavonska svinja

1873. god., na poljoprivredno-umarskoj izlobi u
Beu, Pfeifferova svinja odlikovana je nagradom
1905. god. u Beu dobila je najviu dravnu nagradu
graa:
glava: srednje duga, malo uleknute profilne linije u
irokom eonom dijelu, dok je u nosnom dijelu
ravna; srednje velikih i poluklopavih uki
trup: dosta kratak, relativno uskih i plitkih prsa,
ravnih lea i dobro razvijenih butina
noge: pravilne grae, kratke, koate

Crna slavonska svinja

proizvodne sposobnosti:
srednje zrela pasmina
plodnost: prosjeno 7-8 prasadi u leglu
masno-mesni tip svinja
dobro izraena tovnost: u intenzivnom tovu sa 14 do
16 mj. dostigne teinu od 180-200 kg
za 1 kg prirasta potrebno je 4,5-5 kg zrna
prosjeni dnevni prirast: oko 550 g

Berkir
u 18. st. izgraen u Velikoj Britaniji, na osnovu
kombinacijskog krianja domaih svinja s azijskim
(sijamskim i kineskim) svinjama
spada u srednje velike pasmine svinja
rairen jo prije 60-ak godina (uzgajao se i u
Hrvatskoj), no znaaj mu se gubi nakon drugog
svjetskog rata

Berkir
graa:
tijelo je valjkastog oblika, relativno dugo, duboko i
iroko
grudi: duboke i iroke, rebra zaobljena
noge: kratke
crne boje ekinja s bijelim oznakama na perifernim
dijelovima nogu, glave i repa
proizvodne sposobnosti:
plodnost: 8-9 prasadi u leglu

Kornval

engleska pasmina crnih svinja

nastala krianjam engleskih domaih primitivnih
pasmina sa portugalskim i kineskim domaim svinjama

Kornval
graa:
glava: srednje veliine, iroka u elu, blago uleknute
profilne linije, dugakih i oborenih uki
vrat: srednje duine, irok i miiav
trup: dugaak, irok i dubok
unke: pune, oble i duboke
noge: snane
crne boje, bez ikakvih pjega

Kornval
proizvodne sposobnosti:
plodnost: dobra, 9-10 prasadi u leglu (othrani 8
prasadi)
vrlo dobro iskoritava pau, ali se mora prihranjivati
slabije kvalitete mesa nego u bijelih svinja (neto
masnije meso i deblja slanina)
dosta otporna pasmina prema slabijim uvjetima ishrane
i njege

Kineske pasmine
svinja
u Kini se uzgaja vei broj pasmina i sojeva svinja (oko
40 pasmina i 120 sojeva), koje su podijeljene u tri
skupine:
sjeverno kineske
juno kineske
rijenojezerske pasmine
najbrojnije su: meishan, jiaxing, faihu, jinhau i tia
meslan

Kineske pasmine
svinja
proizvodne sposobnosti:
izrazito ranozrele: spolna zrelost s 3-4 mj., u teini
od 25-30 kg
plodnost: 16-18 (i vie) prasadi u leglu; othrani 1214 prasadi
u zreloj dobi teine 100-200 kg
slabih tovnih sposobnosti
niski randman (70%) i slaba kakvoa polovica
masne pasmine svinja (debela lena slanina)
dobro iskoritavaju voluminoznu hanu

Kineske pasmine
svinja
u novije vrijeme se krianjem tih pasmina s plemenitim
pasminama nastoji popraviti plodnost svinja
Francuska: uzgoj tzv. sino-europske linije s 50% (i
manje) krvi kineskih pasmina (popravljena plodnost
za 1-2 praseta, no pogorana kakvoa polovica)
otkrie genetskih markera moglo bi omoguiti unos
gena plodnosti u plemenite pasmine, bez
pogoravanja ostali svojstava

SVINJOGOJSTVO
UZGOJNI PROGRAM RH
HIBRIDIZACIJA
4. vjebe