SVINJOGOJSTVO

Plemenite pasmine svinja II 5. seminar

Pietren

uzgojen u Belgiji pasmina nastala na bazi krianja, uz primjenu uzgoja u srodstvu (nepoznat tijek izgradnje) smatra se da je uz domau belgijsku svinju sudjelovao berkir i veliki jorkir

Pietren
graa: glava: relativno lagana, dosta kratka, umjereno iroka u elu, dosta kratkih uki dubok i irok trup, krmae oko 250kg, nerastovi do300kg vrat: kratak i slabo razvijen pleke: dobro razvijene i miiave lea: ravna, duga te izrazito iroka unke: iroke, duboke, zaobljene, razvijenog miija uto-bijela boja dlake sa razbacanim crnim mrljama po tijelu

Pietren
proizvodne sposobnosti: plodnost: osrednja, prosjeno 8-9 prasadi po leglu porodna teina prasadi: 1,3-1,4 kg; s mjesec dana 6-7 kg manji dnevni prirast i vea potronja hrane za jedinicu prirasta: do 90 kg dnevni prirast je oko 560 kg, uz utroak 4 h.j. za 1 kg prirasta (slabija konverzija) izrazito mesna pasmina 60-65% mesa veliki udio stresno osjetljivih svinja (20-30%) BMV meso

Pietren
stresna osjetljivost svinja (pojava simptoma maligne hipertermije uslijed stresa) hipoteza o genetskoj predispoziciji svinja za stresnu osjetljivost: Hal-gen = gen za stresnu osjetljivost Halotan test (HalNN, HalNn, Halnn) geni za mesnatost i geni za stresnu osjetljivost blisko smjeteni na kormosomima

Pietren
stresno osjetljive svinje: izrazite promjene u miinom tkivu (uslijed stresa pokreu se brojne enzimatske reakcije iji je rezultat ubrzana razgradnja glikogena nakupljanje mlijene kiseline nagli pad pH otputanje Ca2+ iona u stanicama to jo jae potie razgradnju glikogena oslobaa se energija koja s padom pH uzrokuje denaturaciju miinih proteina i otputanje vode posljedica: BMV meso

Pietren

RYR1 gen kodira za membranski protein sarkoplazmatskog retikuluma miija koji regulira protok kalcijevih iona DNA metoda otkrivanja mutiranih RYR1 gena pomou PCR-a

BMV

Pietren

metode otkrivanja stresno osjetljivih jedinki: odreivanje aktivnosti hormona koji se lue kod stresnih situacija ogreivanje metabolita u krvi (metabolizam glikogena) odreivanje kakvoe miija halotan test kreatin test tipiziranje genetskih markera krvi otkrivanje mutiranih RYR1 gena pomou PCR-a

Belgijski landras
nastao je sistematskom selekcijom na poveanje mesnatosti keltskih svinja i krianjem s pietrenom graa: manjeg formata trup dubok i irok izvanredno veliki butovi i razvijene pleke (svinja s etiri buta) udubljena kraljenica bijela boja dlake krmae teine 300 kg, nerastovi 350 kg

Belgijski landras
spada meu najmesnatije pasmine (uz pietrena): 60% i vie krmae prase 8-9 prasadi porodne mase 1,3-1,5 kg BMV meso i nizak postotak intramuskularne masti uvoenjem DNA testa smanjio se postotak stresno osjetljivih svinja za krianja (oinska terminalna pasmina kao i pietren)

Njemaka plemenita svinja

nastala je na bazi jorkira; kao podloga je sluila njemaka domaa svinja graa: po vanjskom izgledu ima dosta slinosti s velikim jorkirom proizvodne sposobnosti: plodnost: dobra, 1012 prasadi u leglu; 2 legla godinje dnevni prirast: oko 600 g randman: 78 80 % slui za krianja

Njemaka oplemenjena svinja

nastala je kombinacijskim krianjem domae (keltske) dugouhe svinje te velikog jorkira, a zatim njemake plemenite svinje graa: krupna, dosta duboka svinja, grube grae glava: umjereno teka, uleknutog profila, dugih i klopavih uki

Njemaka oplemenjena svinja

proizvodne sposobnosti: proizvodna svojstva gotovo odgovaraju onima kod plemenitih mesnih svinja plodnost: 10 11 prasadi u leglu neto loije iskoritavanje hrane nego kod prethodnih pasmina: do teine od 110 120 kg ive vage troi oko 4 h.j. za 1 kg prirasta svinje dobre konstitucije i prilagodljivosti (razlog irenja u prolosti na nae prostore)

Njemaki landras

nastao oplemenjivanjem njemake oplemenjene svinje: njem. oplemenjena svinja x nizozemski landras graa: glava: lagana, velike i klopave uke trup: dug, dubok i irok lea: iroka i izrazito miiava butovi: puni, iroki, dopiru do skonog zgloba dlaka bijela

Njemaki landras
proizvodne sposobnosti: plodnost: manja, oko 9 ivoroene prasadi u leglu prirast u tovu: 700 750 g konverzija hrane: 2,8 3,2 kg uvezen je poetkom 70-ih godina slui u krianjima kao terminalna pasmina

Durok
amerika najrasprostranjenija pasmina svinja uzgojena prije vie od 100 godina (do 1940. nazivao se durokyersey) dananji durok je dui, mesnatiji i plodniji od nekadanjeg (sistematsko odabiranje, ubacivanje krvi tamvorta) boja: crvena, tj. ria sa nijansama utorie do tamnorie

Durok
plodnost: 8 12 prasadi varijacije u proizvodnji mesa (izmjena u proizvodnim sposobnostima, naroito mesnatosti, je novijeg datuma) koristi se kao terminalna pasmina (otpornost, dobra kakvoa mesa, za poveanje postotka IMM u krianjima s pasminama koje imaju manje od 2-3% IMM-a)

New Hampshire (hempir)

amerika pasmina, po postanku mlaa od duroka rasprostranjena u kukuruznom rajonu i na jugu SAD-a graa: neto sitnija od veine dr. amerikih pasmina relativno lagana glava, gotovo ravne eone linije, s malim streim ukama fine kosti relativno dobro razvijen kare i unka karakteristine boje: crna sa bijelim pojasom preko grebena i prednjih nogu snana kontitucija

New Hampshire (hempir)

krmaa prosjeno prasi 10 ivih prasadi u leglu, prosjene mase 1,3-1,4 kg; sa 30 dana 6-7 kg snana konstitucija, mali gubici rijetka pojava BMV mesa pojava hempir efekta naknadni pad pH mesa nakon klanja koristi se kao zavrna pasmina u krianjima

Chester white (ester vajt)

ime po pokrajini u kojoj je nastala (u sjeveroistonom dijelu SAD-a) + u imenu i karakteristika da je bijele boje mesnati tip svinje prilino rasprostranjen u SAD-u

Tamvort

najmanje zastupljena svinja u Engleskoj mala rasprostranjenost i u svijetu gotovo nikakav znaaj za nae svinjogojstvo graa: glava: dosta dugaka, prilino uzana, uke osrednje duine, dosta iljaste i uvijek uspravne jednobojno rie boje

Tamvort
proizvodne sposobnosti: plodnost: 8 9 prasadi u leglu meso je dobro, ima i tanku slaninu na leima (osobito cijenjeno u Engleskoj) kria se sa jorkirom radi dobivanja krianaca za prvoklasan bacon tov vrste konstitucije i izuzetne otpornosti dobro koriste pau