provodimo potrebnu i suvremenu mjeru bez veih investicija, a istim tro kovima za prijevoz mlijeka.

Proizvodna cijena mlijeka dopremljenog u mljekaru bit e podjednaka kao kod sakupljanja na dosada nji nain. S druge strane, dok kvaliteta mlijeka preuzetog na sabirnim mjestima, odgovara kvaliteti mlijeka namijenjenog za potro nju i preradu, mlijeko preuzeto na cesti po istoi i kiselosti ne zadovoljava, a isto. tako ni preraevine od takovog mlijeka. Danas ve sve napredne i mljekarski razvijene zemlje preuzimaju mlijeko na sabirnim mjestima direktno od proizvoaa, pa je vrijeme da i mi krenemo tim putem. Ing. Ka telan Dinko KRMNE SMJESE I NJIHOVA UPOTREBA Pravilna prehrana stoke Jedan je od glavnih preduvjeta, da je odr imo zdravu, otpornu, da se pravilno razvije i da je produktivna. Pod pravilnom prehranom razumijevamo onu, gdje stoka dobiva ne samo dovoljne koliine krme, nego gdje je krma i zdrava, ukusna, zasitna i gdje sadr i sve potrebne hranjive sastavine. Ima krmnog bilja, koje sadr i sve potrebne hranjive tvari, kao to je na pr. vrlo dobra pa a ili vrlo dobro sijeno, a od krmiva ivotinjskog porijekla na pr mlijeko. Zimi, kad se pre ivai hrane lo im sijenom, kukuruzovinom i slamom,, ne dobivaju oni ipak u obroku sva potrebna hraniva, a pogotovo im nedostaje bjelanevina, rudnih tvari i vitamina. I lo a pa a, kakova je kod nas veinom, ne zadovoljava, pa treba uz nju davati dobre zelene, a i krepke krme (koncentrat e). Kod na ih srednjih i veih posjeda, openito je uvrije eno pravilo, da pre ivaima nastoje popraviti lo u osnovnu krmu (lo e sijeno, kukuruzovinu, slamu, lo u zelenu krmu) dajui im krepka krmiva, a to je pogre no. Kad moramo pribjei davanju krepke krme, moramo izabirati takovu, koja odgovara stoci s obzirom na vrst, starost i proizvodnju. Dia li mo jemo krjepkom krmom nadomjestiti no, to niedostajle slaboj osnovnoj krmi? Na to odgovaramo: mo emo tek donekle, ali nam takova prehrana poskupljuje proizvodnju. D)a li syakia krjepka krma odgov)ar|a svakoj vrsti, kategoriji i spolu) i proizvodnji? Krepka krmiva su razliita po svom sastavu; tako na pr. zrna itarica sadr e uglavnom kroba (potrebno za radnu i tovnu stoku), t. j. takove sastavine, od kojih se u tijelu stvara snaga, mast, a usto i toplina, a zrna leguminoza, razne industrijske otpatke: uljane same, pogae, pa p enine posije dajemo radi toga, to sadr e vi e bjelanevine (potrebne za mlau i stariju produktivnu stoku, na pr. za muzare).'Najkoncentriranija su najvrednija i najbolje se iskori uju krmiva ivotinjskog porijekla: riblje, mesno i krvno bra no i t. d. Ova krmiva u manjim koliinama najbolje odgovaraju mladim svinjama, peradi, pa nesilicama. Njihove bjelanevine su potpune, t. j. sadr e sve sastavine (aminokiseline), koje su potrebne za izgradnju tjelesne bjelanevine i proizvodnju stonih proizvoda (mesa, mlijeka, jaja i vune). Odatle se vidi, da su krepka krmiva po svom sastavu jednostrana, a to moramo imati na umu, kad ih upotrebljavamo za prehranu stoke. Kod nas ljudi 129 ivotinja (starosti

esto grije e, kada daju na pr. kukuruz mladoj stoci, a i nesilicama, a znamo da kukuruz iako je vrlo dobra tovna hrana, ipak ne zadovoljava mladu i produktiv nu stoku, jer sadr i malo bjelanevina, a ta pak bjelanevina (zein) ne sadr i sve potrebne sastavine za izgradnju ivotinjskih bjelanevina. Dajui kukuruz mladoj i produktivnoj stoci mi ga zapravo rasipamo, jer je prema uinku potro ak takove krme prevelik. Kod upotrebe krepkih krmiva treba voditi rauna o vrsti i starosti stoke Pre ivai zbog svojih slo enih probavnih organa mogu bolje iskoristiti krepka krmiva, koja sadr e ne to vi e surovih vlakanaca, a svinje, osobito perad, iskori uju bolje krmiva s manje ili bez surovih vlakanaca, kao to je na pr. kukuruz, pa krmiva ivotinjskog porijekla. Telad nema razvijene probavne organe (burag, kapuru i knji avce), pa dok ih razviju, moramo ih u poetku hraniti mlijekom, a kasnije odgovarajuom krepkom krmom i vrlo dobrim sijenom (otavorh). Krepka krmiva sadr e obino malo potrebnih rudnih tvari (vapno), pa ih u obroku moramo dodavati. Pre ivai mogu u svom tijelu stvarati neke vitamine, ali svinje i perad ne mogu, pa zato njima moramo vitamine u obroku po potrebi dodavati. Odrasla radna stoka treba uz osnovnu krmu, kako je naprijed navedeno, takova krepka krmiva, koja sadr e vi e ugljikohidrata ( kroba, eera,) a manje bjelanevina; mlada pak stoka i ona, koja proizvodi meso, mlijeko, jaja i vunu, treba vi e bjelanevina, pa kod izbora krepkih krmiva moramo o tome voditi rauna.. Osim toga vrlo je va na i kvaliteta bjelanevine u pojedinim krepkim krmivima (biolo ka vrijednost). Domae ivotinje, koje se hrane na prirodnim po njacima, obino nagonski uzimlju ono, to im odgovara. Tako na pr. svinje uz pa u tra e gliste, liinke i rudne tvari, a slino i perad. im ivotinjama ograniimo slobodno uzimanje hrane, a pogotovo peradi, ako je dr imo bez ispusta, moramo im dati potpuni obrok, u kome e biti dosta i punovrijednih bjelanevina, rudnih tvari i vitamina. Jednostranosti pojedinih krmiva s obzirom na hranjive tvari i njihovu vrijednost, mo emo dosUoiti upotrebom krmnih smjesa. U stoarski naprednim zemljama, a prije svega u SAD, ra irila se upotreba krmnih smjesa. Za proizvodnju tih smjesa osnovane su tvornice. Kod nas su takoer zapoeli proizvoditi krmne smjese. Prva tvornica krmnih smjesa Tvornica stone krme Kopi podignuta je u Zagrebu, zatim su osnovane takove tvornice u Bjelovaru, Virovitici, Vinkovcima, a u osnutku je u Valpovu. Kioje su prednosti krmnih smjesla? 1. Za teujemo stone itarice, a na njihovo mjesto mo emo zasijati krmno bilje, koje e popraviti osnovnu krmu. 2. Pojedina krepka krmiva zastupana su u smjesi po koliini i sastavu, kako to najbolje odgovara pojedinoj vrsti, starosti i proizvodnji stoke. Osim toga on a sadr e i potrebne rudne tvari, a neke smjese sadr e i vitamine. 3. Za kilogram prirasta, odnosno stonog proizvoda, potro it emo manje

krmne smjese, nego ako ivotinju hranimo samo' jednom krepkom krmom. Premda je cijena krmne smjese vi a od cijene kukuruza, bolje se-lsplauje smjesa, jer njome poveavamo proizvodnju, a time smanjujemo tro kove. Cijena 130

krmnim smjesama varira od 15 30 dinara po kg. Najskuplje su krmne smjese za nesilice i za proizvodnju bekona, a najjeftinije za krave. 4. Krmne smjese proizvode se u tvornicama pod strunim nadzorom Zavoda za stoarstvo u Novim Dvorima, koji garantira, da su smjese sastavljene od odgovarajuih sirovina i u pravilnom odnosu, kako su deklarirane. Svaka po iljka krmne smjese uz ostalo mora imati karticu, na kojoj je oznaen sastav krmne smjese, sadr ina hranjive vrijednosti (krmne jedinice) u 1 kg, postotak probavljive bjelanevine, surovih vlakanaca, postotak vlage, znak zavoda o obavljenoj kontroli i uputa o upotrebi smjese. Tvornice stone krme proizvode osim krmnih smjesa, koje se izravno tro e, i t. zv. dodatne (koncentrirane) krmne smjese, koje se davaju uz krepka krmiva (obino zrna itarica) proizvedena na vlastitom gospodarstvu. Navest emo neke. krmne smjese: Za krave muzare osrednje muznosti (GK)^ 'kukuruz 30% kukuruz 27% jeam 5% jeam 5% sama od repice 8% pogaa od suncokreta 15% sama od suncokreta 12% sama od suncokreta 8% posije p enine 30% sama sojina 3%

urodica 10% posije p enine 25% su eni repni rezanci 2% posije jemene 5% vapnenac' 2% . su eni repni rezanci 10% sol 1% vapnenac 2%

Ukupno 100% 100% Uz dobru osnovnu krmu kod vee muznosti od 10 lit dat emo 0,5 kg krmne smjese za svaku daljnju litru mlijeka. Kad je osnovna krma slaba, takovom krmnom smjesom mo emo poveati muznost, ali se pita, da li je to i rentabilno. Krmne smjese za telad (GT) kukuruz jeam urodica sama od suncokreta sama od lana posije p enine

suhi repni rezanci bra no od lucerne ko tano bra no ko tan vapnenac 15% 20% 5% 12% 5% 25% 10% 5% vl,5% 0,5% 1% kukuruz zob pogaa od suncokreta sama od suncokreta sama sojina r lucerne bra no posije p enine ko tano bra no ko tan 30% 5% 20% 5% 10% 20% 0,5% 1,5% Ukupno 100%

100% * G = vnst stoke: govedo, a K = kategorija: krava. I ostale krmne smjese se oznau ju rpcetnim slovima vrste i kategorije stoke. 131

Telad se prehranjuje tri sedmice nakon teljenja. Postepeno prelazimo na krmnu smjesu uz_ vrlo dobru otavu; ne to kasnije na vrlo dobru pa u ili vrlo dobru zelenu krmu. Krmnu smjesu je u poetku najbolje davati po volji, a iza odbia treba odrediti koliinu smjese, koja e zavisiti o razvijenosti teladi, njihovom spolu i uzgojnoj namjeni (za rasplod; tov, rad). Za telad preko jedne godine dat emo posebnu krmnu smjesu (GJ). Posebne krmne smjese imamo za dojne krmae i odojke (SKO), pa za odbitu prasad do 6 mjeseci (SP), preko 6 mjeseci i krmae (SN), za tov svinja, i to za mesnati ili masni tov (ST) i za proizvodnju bekona (SB). Krmne smjfeJsie za tov svinja (ST) 38% kukuruz 30% 10% jeam 10% 6% bra no od urodice 10% 8% repiina sama 5%' 20% suncokretova sama 5% 10% mljevena lucerna 10% 5% p enine posije 25% 1,5% ko tano bra no

2,55 0,5% ko tan 1% 1% sol 1,5

Ukupno 100% 100% Ovim krmnim smjesama hranimo svinje za mesni tov, koji poinje odmah nakon odbia odojaka. Usred tova dodajemo ne to prekrupe, zrna itarica (kukuruza i jema). Pred konac tova postepeno smanjujemo krmnu smjesu, a poveavamo dio itne prekrupe; na koncu tova dajemo pak samu prekrupu od zrna itarica. Kod masnog tova, im svinje dosegnu preko 100 kg, smanjit emo krmnu smjesu, a poveati dio itne prekrupe; pri koncu tova prelazimo pak na samu prekrupu od zrna itarica. Ako se svinje tove prete no gomoljaama i korenjaama, otpacima kuanstva i gospodarstva, najbolje je upotrebiti za tov dodatnu (koncentriranu) krmnu, smjesu za svinje (S). Ta krmna smjesa sadr i dvaput vi e bjelanevine od obine krmne tovne smjese. Kako god svinje rastu, tako im kod toga dajemo i sve veu koliinu krmne smjese i prekrupe zrna od itarice, pa na koncu tova dobiju danomice ukupno do 5 kg na glavu. Slaba nosivost na ih koko i vrlo je esta posljedica nedovoljne prehrane, pogotovo ako je ispust slab i ogranien. Upotrebom krmnih smjesa za nesilice mo emo znatno poveati nosivost na ih koko i. Molimo sve na e suradnike, da u budue dostavljaju lanke pisane strojem s proredom na najvi e 4 5 strana, ia njkasnijje do ukljuivo 1. u mjesecu! kukuruz jeam suncokretove pogae suncokretova sama p enine posije su eni repni rezanci bra no od lucerne " riblje bra no ko tano bra no ko tan 132

Krmnte smjeste za njesilice (PN) kukuruz 35% kukuruz 30% jeam 10% jeam 10% zob 8% repiina sama 8% guncokretove pogae 8% sunokretova sama 4% sunokretova sama 4% p enine posije 27% sojina sama 4% bra no od lucerne 10% p enine posije 10% riblje bra no 5% jemene posije

5% riblje ulje 1% ' bra no od lucerne 8% ko tan 1,5%. ' riblje bra no 5%. vapnenac 1,5%: ko tan 1%. ko tano bra no 2% vapnenac 1% ko tano bra no 1% Ukupno 100% 100%

Nesilice mo emo hraniti samo krmnom smjesom ili sa 2/3 smjese, a 1/3 zrnate hrane (za nesilice te ke 2 kg dovoljno je na dan ukupno 15 dkg hrane). Dodatna (koncentrirana) ljive bjelanevine nego perad i nesilice. U tom smjese i zrna itarica, podmladak u omjeru 1:2. Prof. dr. Ivo J. smjesa.za nesilice (P) sadr i dvaput vi e probav^ obina krmna smjesa. Njome mo emo hraniti mladu sluaju dnevni obrok sastojat e se od spomenute krmne i to za mladu perad i nesilice u omjeru 1:1, a za stariji

RASKU BA U PRAKSI, EMU SLU I I KAKO SE IZVODI

Zarazna bolest mo e izbiti, ako ima za nju ovih 5 temeljnih uvjeta: 1. izvor zaraze, 2. putovi, kojima se bolest mo e pro iriti, 3. ulazna mjesta, na koja uzronic i zaraze mogu ui u organizam, 4. dovoljna koliina uzronika bolesti i 5. sklonost (dispozicija) organizma za bolest. Svih 5 uvjeta mora se ispuniti, da zarazna bolest mo e izbiti ili pro iriti se kod ljudi ili kod domaih ivotinja. Ovdje emo se zadr ati samo na dva najva nija inioca: na uzronicima bolesti i na ivotinjskome organizmu. Sposobnost uzronika, da izazovu zaraznu bolest, bitno zavisi o njihovu broju i sposobnosti, da u organizam uu i tamo se razmno e. Zdrav i otporan ivotinjski organizam mo e se veoma esto oprijeti tetnome djelovanju zaraznih klica, naroito onda, kada je njihov broj manji ili kad su klice oslabljene (kad im je smanjena virulencija ili patogenitet). Za na e praktine potrebe ta d a pojma su istovetna. Sposobnost ivotinjskoga organizma, da se opre nekoj zaraznoj bolesti, od koje mo e oboljeti, bitno zavisi o prehrani, o dr anju, njezi i nainu, kako se ivotinja iskori uje. Organizam zdravih, sna nih i otpornih ivotinja kadar je: oprijeti se i veem broju uzronika, napose onda, ako su ti uzronici oslabljeni. 133;