Gimnazija Petar Koi

Dositeja Obradovia 6
Novi Grad

Maturski rad iz Primjene raunara

Obrada podataka u vieprocesorskim
sistemima

Mentor: Milan Vasi

Uenik:

Milan Vasi, prof.

Alen Mehinovi, IV4

Novi Grad, maj 2013.

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

SADRAJ
Strana
1. Uvod.........................................................................................................1
2. 2. Vieprocesorski raunarski sistemi......................................................2
2.1. Von Neumanov model raunara.........................................................3
5. Zakljuak..................................................................................................4
6. Literatura.................................................................................................5
7. PRILOZI.....................................................................................................6
Prilog 1......................................................................................................6

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

1. UVOD
U raunarskom svijetu jedna je konstanta oduvijek prisutna elja za
boljim performansama, zahtjev koji nikada nije zadovoljen. Svaki novi
napredak u poboljanju uinkovitosti procesora istovremeno podie i
korisnike
zahtjeve
na
novu
razinu.
Postojee raunarske arhitekture nalaze se na prekretnici. Prve
temeljne promjene pojavile su se 80-ih godina prolog stoljea kada je
Reduced Instruction Set Computer (RISC) filozofija, dobrim dijelom
potaknuta akademskim istraivanjima, proela raunarsku industriju, kao
reakcija na sloenost Complex Instruction Set Computer (CISC) raunarske
arhitekture. Tokom dugog niza godina, evolucija raunara bila je obiljeena
prvenstveno razvojem sve brih i brih uniprocesora1, iz generacije u
generaciju okarakteriziranih sve veim brojem tranzistora i sve viom
frekvencijom, tj. taktom rada. Danas, tri decenije kasnije, to razdoblje
doivljava svoj zalazak.
ak i tokom sljedeeg decenije, Moore-ov zakon e garantovati
kontinuirano poveanje gustine tranzistora, na taj nain omoguujui
integraciju milijardi tranzistora na istom silicijskom ipu. Meutim, ip
multiprocesori2, poznatiji kao viejezgreni procesori, sada su jedini nain
izgradnje mikroprocesora visokih performansi. Era vieprocesorskih
sistema je svanula.
Takve promjene u raunarskoj industriji nisu stvar izbora posljedica
su ogranienja tehnolokog razvoja jednojezgrenih procesora. Naime,
tehnologija izrade uniprocesora dostigla je taku u kojoj fizika ogranienja
poput broja tranzistora na silicijskom ipu, kompleksnost dizajna i
disipacija
snage
onemoguuju
napredak
sljedeih
generacija
jednojezgrenih procesora u vidu poveanja frekvencije rada, odnosno
brzine i uinkovitosti.

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

2. 2. VIEPROCESORSKI RAUNARSKI SISTEMI

Raunarska tehnologija uspjela je ostvariti nevjerojatan napredak u
otprilike 65 godina od proizvodnje ENIAC-a, prvog elektronskog raunara
opte primjene. Danas, iznosi manji od $500 osigurat e nam kupnju
osobnog raunari koje je snanije, te posjeduje vie glavne memorije i
podatkovnog prostora od raunari koje je 1985. godine vrijedilo 1 000 000
amerikih dolara. tovie, dananje popularno Apple-ovo 3 tablet raunalo4
iPad 2 (vrijedno $499) ima priblino iste performanse kao vektorsko
superraunalo5 Cray 2 iz 1985. godine koje je vrijedilo, iz dananje
perspektive, nevjerojatnih 17 milijuna amerikih dolara. Ovakav nagli
napredak posljedica je uvijek prisutnih noviteta i inovacija na podruju
tehnologije izrade i dizajniranja raunari.
Iako su nova tehnoloka dostignua bila stalno prisutna u istoriji
elektronskih raunara, znaajniji napredak u vidu poboljanja performansi i
izgradnje novih raunarskih arhitektura osigurao je izum mikroprocesora,
70-ih godina prologa stoljea. Otkriem mikroprocesora, a samim time i
izvanrednih mogunosti integracije sloenih elektronskih sklopova,
zapoelo je razdoblje jednojezgrenih procesora, takozvanih uniprocesora,
ija je svaka nova generacija bila obiljeena porastom radnog takta,
odnosno frekvencije, to je postalo i sinonim za sirovu snagu procesora.
Upravo zbog rapidnog, gotovo nekontroliranog porasta performansi
ovakvih procesora, brojni su inenjeri i naunici jo tokom 1980-ih godina
predviali skori kraj jednojezgrenih procesorskih arhitektura. Ovakva su
predvianja, naravno, bila neutemeljena i preuranjena. Naime, tokom
razdoblja 1986-2002, porast performansi jednojezgrenih procesora,
temeljen na mikroprocesoru, imao je najviu stopu od vremena prvih
tranzistorskih raunari iz kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih.

Slika 1: Naziv slike

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

2.1. Von Neumanov model raunara

Savremeni mikroprocesori posjeduju najnaprednije tehnike znaajke. Ipak,
i dananji raunari u osnovi jo uvijek prate konvencionalan von
Neumannov model raunala. Von Neumannov model raunara s
pohranjivanjem programa ine etiri bloka:

Centralna procesna jedinica (CPU) koja sadri aritmetiko-logiku

jedinicu (ALU) zaduenu za obavljanje aritmetikih i logikih
operacija, registre s osnovnom zadaom vrlo brzog pohranjivanja
operandi, kontrolnu jedinicu koja interpretira instrukcije i omoguuje
njihovo izvravanje, te programsko brojilo (PC) koje oznaava adresu
sljedee instrukcije koja se treba izvriti.

Memorija za pohranu instrukcija, podataka te meurezultata i

konanih rezultata. Memorija se implementira hijerarhijski.

Ulaz (Input) zaduen za prijenos podataka i instrukcija iz vanjskog

svijeta prema memoriji.

Izlaz (Output) koji prenosi konane rezultate i poruke prema

vanjskom svijetu.

U Von Neumannovom modelu, ciklus izvravanja instrukcija tee prema

algoritmu, kako slijedi:
1. Sljedea instrukcija (na koju ukazuje programsko brojilo) pribavlja se iz
memorije.
2. Upravljaka jedinica dekodira instrukciju.
3. Instrukcija se izvrava. Takva instrukcija moe biti ALU-bazirana
instrukcija, pohrana podataka iz memorije u registar i obratno, ili naredba
za uslovno grananje.
4. Stanje programskog brojila (PC) se obnavlja.
5. Postupak se vraa na korak br. 1.

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

Slika 1. ematski prikaz Von Neoumanove arhitekture raunara

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

5. ZAKLJUAK
Tekst

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

6. LITERATURA

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

7. PRILOZI
Prilog 1

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

Datum predaje rada: ___________________

Komisija:
Predsjednik ___________________
Ispitiva

___________________

lan

___________________

Komentar:

Ispitna
pitanja:

Obrada podataka u vieprocesorskim sistemima

Alen Mehinovi, IV-4

Datum odbrane: ____________

(___)

Ocjena_________