SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

CIKLUS I GODINA STUDIJA: I CIKLUS, II GODINA
SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA

Inteleova familija Mikroprocesora

SEMINARSKI RAD

Travnik, septembar 2013.

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
CIKLUS I GODINA STUDIJA: III CIKLUS, II GODINA
SMJER: POSLOVNA INFORMATIKA

Inteleova familija Mikroprocesora

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Adi Rami, student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,

Indeks broj: 0232-11/DPI odgovorno, uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature
i pomo profesora odnosno asistenata.
Potpis studenta: _________________

STUDENT: Adi Rami

PREDMET: Arhitektura i organizacija raunarskih sistema
PROFESOR: Doc. dr. Sinia Mini
ASISTENT: Mr. Kenan Bradi
 SADRAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt istraivanja.......................................................................... 1

1.2 Svrha i ciljevi istraivanja ............................................................................................... 1

1.3 Radna hipoteza i pomone hipoteze ............................................................................. 1

1.4 Znanstvene metode ....................................................................................................... 2

1.5 Struktura rada ................................................................................................................ 2

2. INTEL (Integrated Electronics Corporation) .................................................................... 3

3. MIKROPROCESOR ......................................................................................................... 5

3.1 Arhitektura mikroprocesora .......................................................................................... 5

3.2 Rad mikroprocesora ....................................................................................................... 7

4. INTELOVA FAMILIJA MIKROPROCESORA ...................................................................... 11

4.1 Intel Core...................................................................................................................... 12

4.2 Intel Core i7 .................................................................................................................. 12

4.3 Ivy Core i7 serija ........................................................................................................... 13

5. ZAKLJUAK ................................................................................................................. 15

6 LITERATURA.16
1. UVOD

1.1 Problem, predmet i objekt istraivanja

Predmet ovog seminarskog rada jesu istraivanja Intelovih mikroprocesora, njihovo

razvijanje tokom godina i njihova upotreba.

Ovaj seminarski rad o Intelu i njihovim mikroipovima e vas nauiti puno o tome kako
su se kompjuterski procesori razvili tijekom godina i kako smo dosegnuli naprednu fazu
procesora danas. Intel je osnovan u junu 1968, a danas je najvei svjetski proizvoa
ipova. Sjedite kompanije je locirano u Santa Clare-u u Kaliforniji i ime je dobio prema
skraenici INTegrated ELectronics Corporation.

1.2 Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha ovog istraivanja jeste da prikaem napredak tehnologije kroz mikroipove do

danas. Cilj mi je prikazati kako tehnologija ubrzano napreduje i pomou nje imamo
mnogo laki ivot. Razvoj mikropocesora je doprinjeo i razvoju mnogih drugih stvari, ne
samo u sferi tehnologije.

1.3 Radna hipoteza i pomone hipoteze

Definiranje problema, predmeta i svrhe istraivanja dovodi do oblikovanja radne

hipoteze kritikog seminarskog rada:

Ubrzani tempo razvoja mikroprocesora doveo je do velikog poboljanja istih, te da su

se mikroprocesori konstantno poboljsavali u usporedbi na one malo starije, to znai da
ni u jednom trenutku nisu stagnirali.

1
1.4 Znanstvene metode

Znanstvene metode koje su koritene u seminarskom radu su metode

komparacije,kojima smo utvrdili poboljanje karakteristike u svakoj novijoj familiji
intelovih mikroprocesora. Metodom analize smo utvrdili da je napredak u razvoju
mikroprocesora konstantan.

1.5 Struktura rada

Na samom poetku u Vam neto rei o samoj historiji Intela tj. o njihovim
mikroprocesorima koje imam za temu. Nakon toga predstavit u osnove mikroprocesora
i opisati nain njihovog rada.

Nakon kratkod uvoda u mikroprocesore pristupit u detaljnijoj obradi moje teme.

Predstavit u veinu familija mikroprocesora i nabrojati veinu serije mikroprocesora
unutar jedne familije. U jednoj od tabela prikazat u njihove specifikacije, datume
proizvodnje i njihovu upotrebu to u kasnije iskoristiti da metodom komparacije
usporedim starije mikroprocesore sa novima i dokaem svoju postavljenu hipotezu.

Detaljnije u opisati novi tip mikroprocesora i7 i prikazat u njegovu strukturu i osobine

da bi mogao usprediti isti sa starijom tipom mikroprocesora.

Nakon svega gore navedenog zakljuit u ovaj seminarski rad i dokazati svoju hipotezu.

2
2. INTEL (Integrated Electronics Corporation)

Intel je amerika tvrtka koja je osnovana 1968. kao Integrated Electronics Corporation, i
najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integriranih krugova. Intel
takoer proizvodi mrene kartice, sklopovlje za matine ploe, mobitele, i druge ureaje.
Intel je najpoznatiji po svojim mikrorocesorima koji se obino skraeno nazivaju x86, i
oni su sastavni dio IBM PC (ili skraeno PC) raunala koja su sada (2006.) de facto
standardna raunala.1

Skoro 40 godina, Intel je bio na vodei inovator silikonskih proizvoda. Danas je svjetski
lider u razvoju tehnologije, i konstantno proizvode i inicijiraju inovacije da neprestano
napreduju prema potrebama ovjeanstva.

Intelova historija je legendarna. Kao to sam ve napisao, kompanije je osnovana 1968.

Od strane Robert N. Noyce-a i Gordon E. Moore-a, kolege Noyce-a iz Fairchild
Semiconductor kompanije. Ovaj dvojac je brzo osvojio potporu investitora i tako su
skupili 2,5 milijuna dolara za manje od dva dana.

Ubrzo nakon Intelovog osnivanja, trei vizionar pridruio se timu: Andrew S. Grove,
maarski emigrant koji je igrao kljunu ulogu u razvoju poluvodia metalnog oksida
(MOS). Nedugo nakon toga, vrhunski inenjeri Ted Hoff, Federico Faggin i Stan Mazor
pridruili su se grupi. Krajem 1969. kada je japanski proizvoa kalkulatora,Busicom,
upitao novu kompanijuza dizajn 12 prilagoenih ipova za jedan od njihovih proizvoda.
Inovativna Intelova ekipa dola je do revolucionarnog rjeenja: jedan ip koji bi mogao
napraviti posao 12 ipova.

Devet mjeseci kasnije, Prvi put su proizveli svoj proizvod. Mikroip 4004, 1/8-inch 1/6-
inch ip koji je sadravao 2300 MOS tranzistora. Ovaj "raunar na ipu" je prvi svjetski
mikroprocesor.

1
http://hr.wikipedia.org/wiki/Intel (11.01.2013.)

3
U 1980, 4004 uslijedio je 8080, koji je izabran kao sredinja procesorska jedinica IBM-
ovom prvom osobnom raunaru. Godine 1985 Intel je predstavio svoju novu generaciju
mikroprocesora Intel386. U 1993. Kompanija pomou svoje strunosti i inovacija
proizvodi novi mikroprocesor poznat kao Pentium. Intelovafascinirajua dostignua
nastavljaju se i u novom stoljeu.

U januaru 2006, kompanija je objavila da je dizajniran, kako se vjeruje prvi potpuno

funkcionalan SRAM ip pomou 45-nanometarske (nm) logike tehnologije. Zatim,
samo godinu dana kasnije Intel je poeo provoditi inovativne kombinacije materijala
koji drastino smanjuje curenje tranzistora, poboljava energetsku uinkovitosti te
znaajno poveanje performanse u svojoj 45-nm procesorskoj tehnologiji. Intel sada
koristi novi materijal na temelju elementa hafnij umjesto silicija.

Sljedea generacija Intel Core 2 ips osigurati vee performanse, vee mogunosti
upravljanja, vee osnovne brzine i vei catche za desktop raure, prijenosne raunare,
radne stanice itd.

Intel konstanto pravi prekretnice, jednaod njih ukljuuje 32 nm (nm) tehnologiju sa

tranzistorimatoliko malim da vie od 4 milijuna njih stane u taku na kraju ispisane
reenice. "Intel ima dugu povijest konstruiranja tehnologije tako da ona pravi velike
materijalne koristi i to ljudi znaju cijeniti", rekao je Bill Holt, potpredsjednik i generalni
menader Intela.2

2
Santa Clara Valley Historical Association 2008.

4
3. MIKROPROCESOR

Mikroprocesor je rije koja je nastala od engleske rijei microprocessor i oznaava

elektroniki sklop unutar raunala - integrirani krug koji obnaa funkciju centralne
jedinice. Prije pojave mikroprocesora centralne su jedinice raunala bile napravljene od
diskretnih integriranih krugova, tranzistora ili elektronskih cijevi. Pretapanjem cijelih
ploa ili ak cijelih soba na mali komadi silicija dovelo je do pojeftinjenja raunala, te
je proirilo primjenu raunala u poljima gdje je minijaturizacija neophodna.3

3.1 Arhitektura mikroprocesora

Mikroprocesor (m P) je sastavljen od namjenskih registara, skupa registara ope

namjene, aritmetiko logike jedinice, upravljake jedinice, adresne, podatkovne i
upravljake sabirnice, prikazanih na slici 3.3-1. Komponente mikroprocesora su
povezane preko unutarnje sabirnice.

3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mikroprocesor(11.01.2013.)

5
Slika 3.1-1 Arhitektura mikroprocesora

Skup namjenskih registara ine programsko brojilo (PC - program counter), kazalo
slonika (SP - stack pointer) i registar stanja programa (PSW - program status word).

Programsko brojilo sadri adresu memorijske lokacije iz koje se dohvaa sljedea

naredba. Poslije svakog dohvata (itanja) naredbe iz memorije, sadraj programskog
brojila se automatski puni adresom memorijske lokacije iz koje se treba dohvatiti
sljedea naredba.

Ponekad, mikroprocesor privremeno prekida izvoenje glavnog zadatka i prihvaa se

drugih poslova, kao to su posluivanje prekida ili poziva potprograma. U tom sluaju,
mikroprocesor pohranjuje sadraje svojih registara, svoje stanje, i podatke vezane uz
izvoenje tekueg zadatka u odreeno podruje ispisno/upisne memorije nazvano
slonikom, stogom (stack). Kazalo slonika pokazuje na posljednje pohranjene podatke
ili slijedeu raspoloivu lokaciju u sloniku. Kazalo slonika slui za pohranu ili dohvat
podataka bez izriitog navoenja adrese podataka.

Registar stanja programa sastavljen je od niza bitova, zastavica (flag), postavljenih u

stanje logike jedinice ili nule, zavisno o rezultatu izvoenja prethodne naredbe. Npr.,
ako operacija zbrajanja dva osambitna broja proizvede prijenos s bita najvee teine,
onda se postavi zastavica prijenosa (CF - carry flag) registra stanja. Naredbe uvjetnog
skoka, grananja, koriste zastavice registra stanja za donoenje odluka o usmjeravanju
toka programa.

U mikroprocesoru postoje dva namjenska registra kojima programer odnosno korisnik

nemoe pristupiti, to su registar instrukcija (IR - instruction register) i privremeni
registar. Kada mikroprocesor dohvaa naredbu iz memorijske lokacije oznaene
programskim brojilom, pohranjuje je u registar instrukcija, gdje se u postupku
utvrivanja operacije koju naredbom treba uzvriti izvodi njezino dekodiranje.
Privremeni registar slui aritmetiko/logikoj jedinici za privremenu pohranu pomonih
podataka u postupku izvoenja aritmetikih i/ili logikih operacija

6
Registri ope namjene slue za privremenu pohranu podataka koji se nalaze u toku
obrade. Isto tako registri ope namjene pohranjuju kazala koja upuuju na pojedine
memorijske lokacije vanjske memorije. Temeljni zadatak mikroprocesora je dohvat
naredbe iz memorije, njezino dekodiranje te generiranje upravljakih signala potrebnih
za njezino izvoenje. Zadatak izvodi upravljaka jedinica mikroprocesora. Upravljaka
jedinica je sastavljena od krugova za vremensko usklaenje rada i usmjeravanje
podataka, kao to su multipleksori i dekoderi. Upravljaka jedinica dekodira naredbu

koja se obrauje i izmeu razliitih komponenata mikroprocesora uspostavlja staze za

podatke.4

3.2 Rad mikroprocesora

Pokuajmo slijediti na koji nain mikroprocesor izvodi program. Program je skup

naredbi nanizanih u odreenom redoslijedu koje odreuju to ce mikroprocesor initi. Te
naredbe su pohranjene u memoriji koja se nalazi izvan samog mikroprocesora (obino u
RAM memoriji).

Dobava naredbe

Prvi korak izvoenja naredbe je dobava naredbe. Nazvat emo taj korak: dobavi (engl.
fetch).

Vanjska memorija ima podatke pohranjene na odreenim lokacijama ili mjestima. Svaka
lokacija ima svoju adresu, pa je stoga potrebno znati adresu nekog podatka ili naredbe
eli li se dobaviti u mikroprocesor. To je dunost programskog brojila. Programsko
brojilo u svakom trenu mora znati adresu naredbe ili podatka koji se eli dobaviti i
mora "pokazivati" upravo adresu tog podatka.

Neka u naem primjeru to bude adresa 2103. Za vrijeme dok programski brojilo
pokazuje na adresu 2103 mikroprocesor (MPU) daje naredbu: itaj memoriju. Ta

4
http://www.fpz.unizg.hr/hgold/ES/DE/arhitektura%20m.htm#mikro (11.01.2013.)

7
naredba e omoguiti da podatak s adrese 2103 (oznaen kao xxxx) ue u mikroprocesor
ili tonije u njegov spremnik naredbe (IR).

Time je obavljena prva zadaa, a to je dobava naredbe iz vanjskog svijeta u

mikroprocesor. Naredba se sada nalazi u mikroprocesoru i sve je spremno je za drugi
korak.

Upamtimo da je korak DOBAVI uvijek prvi korak pri izvoenju naredbe. Jasno je i zbog
ega. Sve vrijeme dok se naredba ne nalazi unutar mikroprocesora, ona mu je nepoznata,
pa i ne zna kakav postupak treba obaviti. Obratimo pozornost i na programsko brojilo
(PC), koje odreuje redoslijed izvoenja naredbi. Jednom dobavljena naredba i
pohranjena u spremniku, mora biti odgonetnuta ili dekodirana. To je drugi korak pri
izvoenju programa.

Slika 3.2-1 Dobava naredbe

8
Odgonetavanje naredbe

Naredba je u spremniku naredbe pohranjena kao niz logikih nula i jedinica. U drugom
koraku potrebno je odgonetnuti znaenje tih nula i jedinica i potaknuti odgovarajue
sklopove na izvrenje. Naredba se odgonetava u sklopu koji se zove dekoder. Ovisno o
kombinaciji i jedinica koje su ule u dekoder, aktivirat ce se jedna od izlaznih
komandnih linija, oznaenih na slici brojevima. Svaka od tako odgonetnutih ili
dekodiranih naredbi potaknut e odgovarajui sklop na izvrenje (primjerice, naredba
ZBROJI). Na kraju ostalo je jo da se naredba izvri. To je trei korak kojeg nazivamo:
izvrenje naredbe.

Slika 3.2-2 Odgonetavanje naredbe

9
Izvrenje naredbe

Ovim korakom e se odgonetnuta naredba izvriti. Tipian primjer je zbrajanje dva

broja, spremanje sadraja pojedine memorijske lokacije u akumulator itd.
Pojednostavljeno se moe rei da e dekoder ukljuiti jednu od svojih izlaznih linija
ovisno o kombinaciji nula i jedinca koje su u njega dole (tj. ovisno o naredbi).

Vremensko voenje (generator takta, engl. clock)

Kao to se moglo do sada uoiti, pojedine operacije su se obavljale u vremenskom

slijedu, tj. jedna iza druge. Da bi mikroprocesor mogao obavljati naredbe vremenski
jednu iza druge, potreban mu je takt (engl. clock), tj. slijed vremenski promjenjivih
veliina. Budui da se mikroprocesor napaja istosmjernim naponom, a taj je napon
nepromjenjiv, mora postojati dodatni izvor izmjeninog signala. Kao izvor izmjeninog
signala koristi se kod mikroprocesora kvarcni oscilator. Kvarcni oscilator se rabi kako bi
se osigurala stabilnost frekvencije, te nam je tako u svakom trenu s velikom tonou
poznato vrijeme potrebno za izvoenje pojedine naredbe.

Brzina promjene stanja u jedinici vremena (tj. frekvencija) odreuje kojom ce se

brzinom izvravati naredbe. Mjeri se u Hz, odnosno veim jedinicama MHz i GHz. Tei
se za to viim frekvencijama, kako bi vrijeme za izvrenje pojedinih naredbi bilo to
krae. Ogranienje je sporost sklopova mikroprocesora koji ne mogu prihvatiti
promjenjivu veliinu iznad neke granice.

Taktni impulsi grupirani su u skupine od po nekoliko impulsa (u naem primjeru pet) i

nazivaju se strojni ili radni ciklus. Radni ciklus se ovisno o mikroprocesoru sastoji od
nekoliko taktnih impulsa (obino tri do pet). Za izvrenje jedne naredbe potreban je
najmanje jedan radni ciklus. Za neke naredbe moe biti potrebno i vie od jednog radnog
ciklusa. Taktni impulsi su cijelo vrijeme prisutni i mikroprocesor bez njih ne moe
raditi. Sve se odvija u ritmu taktnih impulsa.5

5
http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=400(12.01.2013.)

10
4. INTELOVA FAMILIJA MIKROPROCESORA

Sada u nabrojati 16 familija mikroprocesora koji su nastali do 2008. godine i oni ine
osnov dananjih mikroprocesora. Intel je podijelio starije mikroprocesore u ovu grupu
jer su nastali do ve pomenute godine i svi ovi podaci su preuzeti sa Intelove web
stranice.

Pored toga nabrojat u i mikroprocesore koji spadaju u pomenute familije.

Familije mikroprocesora nastale do 2008. godine:

1. Intel486 Processors i stariji

2. Intel Pentium Processor
3. Intel Pentium Pro Processor
4. Intel Pentium II Processor
5. Intel Pentium II Xeon Processor
6. Intel Pentium III Xeon Processor
7. Intel Celeron Processor
8. Intel Pentium III Processor
9. Intel Pentium 4 Processor
10. Intel Xeon Processor
11. Intel Itanium Processor Family
12. Intel Pentium M Processor
13. Intel Pentium D Processor
14. Intel Core Processor
15. Intel Core2 Processor
16. Intel Atom Processor

11
Nabrojao sam sve mikroprocesore i njihovu namjenu koji su izali u periodu od
Intelovog osnivanja do 2008. godine. U slijedeem dijelu u nabrojati samo neke novije
mikroprocesore i napisati neto vie o njima a potom u usporediti njihov prvi i trenutno
najnoviji mikroprocesor da prikaem koliko se tehnologija drastino promjenula i
razvila.

4.1 Intel Core

Intel Core je brand koji se koristi koristi za razne mid-range i high-end ureaje. Core
mikroprocesor se koristi i kod privatnih i poslovnih korisnika.

U principu, procesori Intel Core su snanija varijanta od Intel Celerona i Intel

Pentiuma. Takoer, identina ili jaa verzija procesora Intel Core se prodaje kao
Intel Xeon i striktno je napravljen za servere i radne stanice.

Trenutna postava core procesora ukljuuje najnovije Intel Core i7, Intel Core i5 i Intel
Core i3, a stariji Intel Core 2 Solo, Intel Core 2 Duo, Intel Core 2 Quad i Intel Core 2
Extreme linije.

4.2 Intel Core i7

Model Intel Core i7 ostaje najjaci proizvod iz Intelove linije za desktop i mobilne
procesore sa Sandy Bridge modelima uz najvei iznos L3 cachea i najvie clock
frekvencije. Veina tih modela su vrlo slini svojim manjim Core i5 prethodnicima.
Quad-core mobilni Core i7-2xxxQM/XM procesori slijedite prethodne "Clarksfield"
Core i7-xxxQM/XM procesore, ali sada takoer ukljuuju i integriranu grafiku.

Trenutno najfrekfentnije inovacije deavaju se u i7 seriji, a njihov najnoviji proizvod

jeste Ivy Core

12
4.3 Ivy Core i7 serija

Ivy Bridge je kodno ime linije procesora Intel i7 na temelju proizvodnog procesa 22-nm.
Naziv se takoer primjenjuju na vie 22-nm zbog mikroarhitekture i temelji se na tri
gate ("3D") tranzistorima, koji e se takoer koristi u budunosti kod Ivy Bridge-EX i
Ivy Bridge-EP mikroprocesora. Ivy Bridge mikroprocesori su kompatibilni sa Sandy
Bridge platforme, ali mogu zahtijevati auriranje firmvera.

Intel je objavio novi 7-serijski Panther Point ipset s integriranim USB 3.0 da nadopuni
Ivy Bridge.

ira proizvodnja Ivy Bridge ipova poela je u treem tromjeseju 2011. Quad-core i
dual-core-mobile modeli pokrenito siu 29. aprila 2012. i 31. maja 2012.

Core i3 procesori za desktop raunala, kao i kao prvi 22 nm Pentium su pokrenuti i

dostupni od prvi sedmice u septembru 2012. godine.

Ivy Bridge mikroprocesor to se tie mikroarhitekture je smanjen u odnosu na Sandy

Bridge i ostaje uglavnom nepromijenjen.

Znaajna poboljanja ukljuuju:

- 22 nm tri-gate tranzistor ("3-D") tehnologija (do 50% manja potronja na istoj

razini performansi kao 2-D tranzistorima).
- Novi generator sluajnih brojeva i RdRand instrukcije, kodnog naziva Bull
Mountain.

Niska potronja energije je vana u ugraenim sustavima i mobilnim ureajima.

13
Osobine Intel Ivy Bridge mikroprocesora:

Mobilni i desktop Ivy Bridge ipovi takoer su znaajne poboljani u odnosu na Sandy
Bridge:

- PCI Express 3,0 podrka.

- Max CPU mnoitelj 63 (57 za Sandy Bridge).
- RAM podrava do 2800 MT/s 200 MHz koracima.
- Ugraena grafika procesorska jedinica ima 6 ili 16 izvrnih jedinica (EUS), u
odnosu na Sandy Bridge koji ima est ili dvanaest.
- Intel HD Graphics sa DirectX 11, OpenGL 3.1, i OpenCL 1,1 podrku. OpenGL
4.0 je podran s 9.17.10.2792 WHQL driverima.
- DDR3L i Podesiva TDP za mobilne procesore.
- Viestruki 4K video reprodukciju.
- Intel Quick Sync Video verzija 2.
- Do tri displeja su podrana (uz neka ogranienja: s ipsetom od 7-serije).

Ako uporedimo prvi Intelov mikroip Intel386 SX Processor sa Ivy Bridge-om lako
moemo zakljuiti da je dolo do enormnog razvoja tehnologije.

Intel386 SX ima brzinu od 33 MHz, 25 MHz, 20 MHz i 16 MHz dok Ivy Bridge ima
CPU brzinu od 3.9 GHz i brzinu grafike 1150 MHz. Drastina razlika je u samoj brzini,
takoer razlika je i u Catcheu. Prvi mikroip za desktop raunare ga uope nije
posjedovao dok na Ivy Bidge-u imamo L3 catche od 8MB.

14
5. ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu preena je kompletna historija Intelovih proizvoda i izloene

su performanse pojedinih mikroprocesora posebno. Lako je zakljuiti da su se procesori
razvijali jako brzo jer imamo ogroman broj serija u kratkom vremenskom periodu.

Jednostavno uporeivanje karakteristika dva mikroprocesora takoer dovodi do

zakljuka da je tehnologija napredovala drastino i jo uvijek se razvija.

Hipoteza Razvoj mikroprocesora je odvijao relativno brzo i karakteristike su drastino

poboljane, a s tim i napredak kompletne tehnologije. je dokazana.

15
6. LITERATURA

Internet:

www.mpronline.com(11.01.2013.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Intel (11.01.2013.)

www.intel.com (11.01.2013.)

Knjige:

Darko Grundler, Uvod u mikroprocesore Tehnika knjiga, Zagreb,

16