Arhitektura superraunala (hardware, software)

Arhitektura superraunala se danas veoma promijenila u odnosu na prvo

superraunalo predstavljeno 1960-ih godina. Arhitekt superraunala Seymour Cray
odluio je da e se prva superraunala temeljiti na inovativnom dizajnu i lokalnim
paralelnim povezivanjima kako bi se ostvarile najbolje performanse u obradi
podataka.
Razlikujemo tri osnovne vrste superraunala:
1. Raunalni grozd ili klaster je raunalo sainjeno od vie raunala koja su
usko povezana te koja rade zajedno kao cjelina. Poseban sustav omoguava
umreavanje svih procesora i memorije. Njihov princip rada se temelji na
MIMD (Multiple Instruction, Multiple Data).
2. Commodity klaster je superraunalo koje je sainjeno od vie klasinih
raunala povezanih zajedno pomou lokalne mree te kojima poseban
software omoguava da funkcioniraju kao cjelina.
3. Vektorsko raunalo je raunalo iji su procesori sposobni istovremeno izvriti
matematike operacije na velikoj koliini podataka. Takav princip rada naziva
se SIMD (Single Instruction, Multiple Dana). Vektorska raunala su savrena
za provoenje raznih numerikih simulacija u podruju fizike, meteorologije i
slino.
Superraunala su najee koristila Unix kao operacijski sustav no danas se najvie
koriste operacijski sustavi koji su temeljeni na Linux-u. Svaki kod operacijskog
sustava se izmjenjuje i prilagoava kako bi svako superraunalo radilo na najbolji
nain i ostvarilo najbolje performanse.

Koritenje operacijskih sustava kroz godine

Slika
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Operating_systems_used_on_top_500_supe
rcomputers.svg

https://en.wikipedia.org/wiki/Supercomputer#Hardware_and_architecture
https://en.wikipedia.org/wiki/Computer_cluster
https://en.wikipedia.org/wiki/Vector_processor

Superraunala u Hrvatskoj
Isabella
Isabella je superraunalo koje nije odmah dobilo tu titulu ve je bilo poznato kao
najvee raunalo u Hrvatskoj. Prvi klaster izgraen je 2002. godine i smjeten je u
Sveuilinom raunskom centru u Zagrebu (SRCE). Klaster je bio sainjen od 8
jednoprocesorskih vorova i koristio se za potrebe Ministarstva znanosti i tehnologije
sa ciljem prikljuivanja Hrvatske europskom projektu DataGrid. Projekt je pokrenut
kako bi se izgradila data-intenzivna mrea resursa koja bi omoguila analizu i obradu
velike koliine podataka dobivenih od znanstvenih istraivanja LHC eksperimenata
(LHC ubrziva fizikih estica). Iste se godine Isabella poela koristiti u
akademskoj zajednici kako bi hrvatski strunjaci imali mogunost sudjelovanja u
znanstvenim projektima. Od 2002. godine pa sve do danas Isabella se dodatno
nadograivala i poboljavala pomou vlastitih sredstava i financiranjima od strane
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Isabella se danas sastoji od 44
raunalnih vorova, 96 CPU procesora, 800 CPU procesorskih jezgri, 4 GPU
procesora, 5 TB radne memorije, 44 TB dijeljenog podatkovnog prostora.

http://www.srce.unizg.hr/arhiva_weba/20141029/www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/racunalniresursi/racunalni-klaster-isabella/klaster-isabella-tehnicke-karakteristike/index.html
http://www.srce.unizg.hr/arhiva_weba/20141029/www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/racunalniresursi/racunalni-klaster-isabella/klaster-isabella-povijest/index.html

http://www.racunalo.com/srce-isabella-postala-najvece-hrvatsko-superracunalo/

Bura
Bura je hrvatsko superraunalo nastalo 2015. godine koje se plasiralo meu najboljih
500 u cijelome svijetu a nalazi se na 440. mjestu. Superraunalo Bura zauzima ak
stotinjak etvornih metara prostora i smjeteno je u Centru za napredno raunanje i
modeliranje u Kampusu Sveuilita na Trsatu u Rijeci. Sama Bura vrijedi 44 milijuna
kuna a financirala se iz fondova Europske unije. Bura e se koristiti za istraivanja
u podrujima biotehnologije, medicine, nanoznanosti, mikroznanosti, graevinarstva
te za istraivake i razvojne projekte iz gospodarstva. Superraunalo Bura ima
sustav hlaenja vodom, sastoji se od 288 vorova, ima ukupno 6912 procesorskih
jezgri sa ukupnom snagom od 239,64 Teraflopsa, vie od 18 TB radne memorije te
850 TB podatkovnog prostora. Sustav hlaenja vodom koristi toplu vodu za direktno
hlaenje superraunala i hladnu vodu za hlaenje ostalih komponenata. Takav nain
hlaenja doprinosi velikoj utedi energije ime je Bura na 175. mjestu meu
Green500 superraunalima.

https://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5343%3Amonabura-u-kampusu-novi-list-14-10-2015&catid=54%3Amediji-osveuilitu&Itemid=154&lang=hr
http://www.mipro.hr/LinkClick.aspx?fileticket=KF6JHsHqmbo
%3D&tabid=95&language=hr-HR
http://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Rijecka-Bura-Najjace-regionalno-superracunalo