Grafiki fakultet u Zagrebu Katedra za multimedij i informacijske sustave

SUPERRAUNALA

Tomislav Crnkovid
Zagreb, 25.01.2013.

Uvod
Superraunala su izuzetno modna raunala koja se koriste za najzahtijevnije obrade podataka kao to su npr. klimatski modeli, te se po brzini obrade podataka ubrajaju meu najbra na svijetu.Najede ih proizvode poznate tvrtke poput Craya, IBMa i Hewlett-Packarda. Snaga superraunala se u njihovoj kratkoj povijesti povedala nekoliko stotina tisuda puta i razvijaju se jo i dalje, sve bre i bre. Moderna znanost danas se ne moe zamisliti bez ovih strojeva koji predviaju globalne klimatske promjene, simuliraju nuklearne eksplozije ili pomau u mogudem otkrivanju tragova izvanzemaljske inteligencije.

Povijest superracunala
Prva prava superraunala stvorio je, 60-ih godina prolog stoljeda, Seymour Cray, koji se smatra jednom od najvanijih osoba u povijesti superraunalstva. Cray je na poetku svoje karijere radio u Control Data Corporationu, no ubrzo je napustio tu kompaniju i 1970. osnovao vlastitu tvrtku Cray Research, koja se bavila se istraivanjima i izradom superraunala, i iz njenih su laboratorija dolazila najsnanija raunala svijeta od 1985. do 1990. godine. Cray je proizveo i prvo raunalo na svijetu koje je bilo u stanju izraunati vie od 100 milijuna operacija s pominim zarezom u jednoj sekundi. Sredinom 90-ih trite velikih superraunala doivjelo je slom te je vedina manjih proizvoaa propala, no vede tvrtke su ih nastavile razvijati.

Svrha superracunala
Superraunala se koriste za specifine zadatke gdje je potrebna jako velika brzina obrade podataka. Za razliku od klasinih raunala ija se procesorska snaga koristi za procesuiranje velikog broja razliitih zadataka, procesorsko vrijeme superraunala koristi se za rjeavanje samo jednog zadatka, pa su superraunala obino hardverski i softverski prilagoena vrsti zadataka koje de morati obavljati. U procesorski zahtjevne zadade za koje se obino koriste superraunala spada prognoziranje vremena, istraivanja klime, projektiranje modela molekula, simulacije detonacija nuklearnog oruja, nuklearne fuzije, kriptoanaliza... Superraunala svoju superbrzinu duguju upotrebi inovativnih novih rjeenja koja su im omogudila paralelno obavljanje velikog broja zadada. Obino su specijalizirana za obavljanje jedne vrste kalkulacija, to znai da ba i nisu najbolja u drugim vrstama zadataka. Iz sfere superraunala potekle su mnoge tehnologije koje se danas koriste u klasinim raunalima vodeno hlaenje i diskovi spojeni u RAID polja samo su neke od njih.

Izgled superracunala
Prosjeno superraunalo vrlo velikih je dimenzija i ne moe se smjestiti ispod stola niti ak u stranju sobicu. Za smjetanje superraunala obino se grade posebne prostorije u kojima se kontrolira temperatura, vlanost zraka... Na izgled ranih superraunala poprilino su utjecala neka tehnika ogranienja. Informacije izmeu razliitih dijelova raunala ne mogu putovati bre od brzine svjetlosti. Premda se ovo ini jako brzo, u svijetu superraunala ni brzina svjetlosti nekada nije dovoljna. Bududi da su im dimenzije povelike, njihove komponente znaju biti udaljene i nekoliko metara.

Vrste superracunala i operativni sustav

Superraunala se danas dijele na tri osnovne vrste: vektorska superraunala kojima specijalizirani procesori omogudavaju paralelnu obradu velike koliine podataka (u ovu skupinu ulaze i superraunala Cray) usko povezani raunalni klasteri koriste posebno razvijene sustave koji omogudavaju umreavanje velikog broja procesora i njihove memorije u jedno veliko raunalo (trenutno najbra raunala na svijetu ubrajaju se u ovu vrstu superraunala) commodity klasteri koji se sastoje od vie klasinih raunala povezanih putem lokalne raunalne mree kojima poseban softver omogudava da funkcioniraju poput jednog superraunala Dananja superraunala uglavnom koriste razliite varijante operativnog sustava UNIX, a sve popularniji postaje i Linux. U poetku superraunalstva stanje je bilo neto drugaije. Praktiki svako superraunalo imalo je vlastiti operativni sustav, a neka su ih imala i vie (npr. za Cray-1 postojalo est razliitih verzija operativnog sustava).

Najbrza superracunala na svijetu

Brzina superraunala mjeri se pomodu posebnih testova (benchmarka), a jedinica kojom se izraava brzina superraunala je FLOPS (broj operacija s pominim zarezom koje raunalo moe izvriti u sekundi). Moderna stolna raunala postiu brzinu od nekoliko GFLOPS-a, to ih stavlja u razinu s rezultatima koje su superraunala postizala krajem 80-ih. Na najnovijoj listi najbrih svjetskih superraunala na vodede mjesto je doao Crayov sustav Titan postavljen u Oak Ridge National Laboratoryu u SAD-u. Sustav pognojen Nvidijinim grafikim procesorima i AMD-ovim klasinim procesorima slubeno je proglaen najbrim svjetskim superraunalom s performansama od 17,52 petaflopsa. Na drugom mjestu je dosadanji vodedi, IBM-ov sustav Sequoia postavljen u Lawrence Livermore National Laboratoryu u SAD-u, s performansama od 16,32 petaflopsa. Tredi je Fujitsuov K computer postavljen u RIKEN Advanced Institute for Computational Science u Japanu, etvrtu poziciju dri IBM-ov sustav Blue Gene/Q nazvan Mira koji je smjeten u Argonne National Laboratoryu u SAD-u, a peti je jo jedan IBM-ov Blue Gene/Q nazvan Juqueen u istraivakom centru Forschungszentrum Juelichu u Njemakoj. Na listi najbrih 500 svjetskih superraunala nalaze se 62 sustava koji kombiniraju grafike i klasine procesore, a iako se AMD-ovi procesori koriste u najbrem superraunalu, Intelovi procesori su uvjerljivo najpopularniji, odnosno koriste se u 76% sustava meu vodedih 500.

Superracunalo Titan
Titan je superraunalo od 20 petaflopa, sastavljen je od 40 tisuda procesora koje u sekundi moe obraditi dvadeset kvadrilijuna operacija i kalkulacija. Puten je u rad u laboratoriju Oak Ridge u amerikoj saveznoj dravi Tennessee, a za etiri petaflopa je bri od Sequoiae koji je do sada drao titulu najbreg. Titan je kotao preko sto milijuna dolara i koristit de se za znanstvene projekte, istraivanja o biogorivima, nuklearnoj fizici, astrofizici, klimatskim promjenama, atomskim znanostima i slinim projektima za koje su obini kompjuteri i njihove mogudnosti nedovoljni. Osim to de Titan biti neophodan za najzahtjevnija znanstvena istraivanja, on je ujedno i ameriki odgovor na kineske i japanske superkompjutere. Japan i Kina posjeduju superkompjutere koji se nalaze meu prvih pet najmodnijih na svijetu. Amerika je jedina koja im moe konkurirati. No, svaka od ovih zemalja ima razliite prioritete u koritenju svojih superkompjutera. Amerika svoje superkompjutere uglavnom koristi za znanost, dok su Kina i Japan najvie okrenute prema razvoju visoke tehnologije. Titan de se godinje modi koristiti za etrdeset najzahtjevnijih znanstvenih projekata. Znanstvenicima de njegovo koritenje biti omogudeno besplatno, dok de odravanje Titana Oak Ridge godinje stajati deset milijuna dolara (oko 59 milijuna kuna).

Superracunala kao umjetna inteligencija superracunalo Watson

IBM-ovo superraunalo Watson razvijeno je do tolikih mogunosti da je uspjelo pobijediti dva najusjpjenija igraa popularnog amerikog kviza Izazov! u specijalnom izdanju te emisije. Watsonova pobjeda u kvizu oznaila je jo jednu eru u napretku umjetne inteligencije, ba kao to je pobjeda IBM-ovog Deep Blue raunala protiv aktualnog ahovskog prvaka Garija Kasparova 1997. godine oznailo poetak dominacije raunala u igri za koju su mnogi vjerovali kako je prekomplicirana da bi njom ikad mogla vladati raunala. IBM-ovi injinjeri naoruali su Watsona sa 200 milijuna stranica podataka na 4 TB diskovnog prostora, ukljuujudi i kompletan tekst Wikipedije, no nije bio prikljuen na internet. Koristio se sloenim algoritmima kako bi prepoznavao kljune rijei i zajednike znaajke pojmova, te kako bi uspjeno prepoznao toan odgovor. No, osim kao demonstracija tehnolokih mogudnosti, Watsonovi algoritmi uskoro de se koristiti u svrhu spaavanja ljudskih ivota. Naime, isti algoritmi koji na temelju ogranienih informacija uspijevaju pronadi toan odgovor, koristiti de se kako bi lijenicima pomogli prilikom dijagnoze pacijenata i preporuka za smjer lijeenja.Proteklih est mjeseci Watson je proveo na virtualnoj specijalizaciji, vjebajudi dijagnostiku uz pomod aplikacije koju je razvio IBM. No, na jesen ove godine, Watson de poeti razmatrati stvarne sluajeve.Lijenici de Watsonu predoiti kompletnu povijest bolesti i aktualne simptome, a Watson de predlagati lijeenja uzimajudi u obzir sve poznate imbenike. Za svako od predloenih lijeenja napisat de koliko je siguran u ispravnost, te ponuditi i alternative, a potom de ljudski lijenik donijeti konanu odluku o lijeenju. Kako napominju u IBM-u, Watson je dizajniran za uenje, te se vjeruje kako de u bududnosti biti sve uspjeniji u dijagnostici i predlaganju tretmana. Ukoliko se pokusni period u klinici u New Yorku pokae uspjenim, Watson bi mogao postati dostupan online lijenicima iz cijelog svijeta.

Literatura:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Superraunala http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Superraunalo http://www.bug.hr/ http://hr.wikipedia.org/wiki/FLOPS http://www.jutarnji.hr/