Skolski Leksikon Biologije S Pitanjima Za Maturu I Prijemne PDF

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne
Nakladnik
HINUS
Zagreb, Miramarska 13 b
tel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18
e-mail: hinus@zg.hinet.hr
Urednik
Hrvoje Zrni
Recenzenti
Prof.dr.sc. Mirjana Kalafati

Mirjana Martek, prof.
ISBN 978-953-6904-26-6
Copyright Hrvoje Zrni
Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je

stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju
komercijalnu svrhu.
Sanda Ili
Lela Zadrail
Ljubica Kostani
KOLSKI
LEKSIKON
BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne
HINUS
SADRAJ
PREDGOVOR ...........................................................................................7
LEKSIKON ...............................................................................................9
PITANJA ...............................................................................................159
ODGOVORI ..........................................................................................253
DODATCI .............................................................................................279
DODATAK 1 ...................................................................................281
DODATAK 2 ...................................................................................289
DODATAK 3 ...................................................................................295
DODATAK 4 ...................................................................................297
DODATAK 5 ...................................................................................299
DODATAK 6 ...................................................................................301
PREDGOVOR
Onome tko se eli brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog
ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polae biologija, ovo
e biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomo za
brzo i dobro pripremanje razredbenih ispita ve i neto vie od toga. Naime, ona
sadri leksikon pojmova iz biologije koji e biti korisno tivo jo dugo nakon
polaganja razredbenih ispita.
Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz
biologije temeljen na srednjokolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abecedni poredak biolokih pojmova i njihovih saetih opisa to omoguuje brzo
snalaenje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadri
vie stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rjeenje.
Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objanjenje
treba proitati da bi se razjasnilo rjeenje zadatka kojega se rjeava. Ovdje treba
posebno naglasiti da Leksikon omoguuje i brzo razjanjenje zbog ega neki
pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rjeava nije toan. To se postie tako
da se tumaenje kljunog pojma iz pretpostavljenog odgovora takoer potrai u
Leksikonu. Trei dio ine dodaci koji pojanjavaju bilo pojmove sadrane u
Leksikonu bilo rjeenja zadataka s proteklih razredbenih ispita.
Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije svega kratice naziva razliitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojanjenja, rabe se
kratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr.
prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobiajene kratice koje su vezane uz
nain uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobiajene kratice: v. i isp. Kratica
v. znai vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba proitati osnovne
informacije. Kratica isp. znai ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potraiti
dodatne informacije.
Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjanjenjima zato je neki
odgovor u danom zadatku toan, ali isto tako i zato neki drugi odgovor nije
toan. Tako se brzo ovladava gradivom i stjee sigurnost neophodna za
uspjean izlazak na razredbene ispite.
____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
A
ABBE, E. njemaki znanstvenik i izumitelj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskop
poveavi njegovu mo razluivanja.
ABIOTIKI IMBENICI, jedna od skupina ekolokih imbenika. To su razliiti
fizikalni i kemijski imbenici okolia koji
utjeu na ivot nekog organizma, npr.
temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlost
itd.
ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj,
izvan granice prodora svjetla i pod visokim tlakom. ivot u abisalu ovisi o gornjem osvjetljenom sloju u kojem se odvija
primarna organska proizvodnja (bioproizvodnja) procesom fotosinteze.
ACETIL-CoA, poetni spoj Krebsova ciklusa. Sastoji se od acetilne skupine vezane na koenzim A (Co A). Spoj sadrava
tioestersku vezu bogatu energijom. Ima bitno znaenje u izmjeni tvari jer nije samo
produkt razgradnje ugljikohidrata ve i
masnih kiselina te aminokiselina.
ACETILKOLIN, neurohormon kojeg parasimpatiki ivac-vagus lui na ivanim
okoninama. On se oslobaa kada je smanjena potreba za kisikom (npr. kada spavamo) smanjujui udarni volumen srca.
ACIDO - BAZNA RAVNOTEA, ravnotea kiselina i luina u tijelu, regulira se
puferskim svojstvima tjelesnih tekuina,
pluima i bubrezima, v. puferi. Normalna
koncentracija vodikovih iona (pH) arterijske krvi je oko 7.4. Plua sudjeluju u odravanju te ravnotee izdisanjem ugljikovog dioksida, a bubrezi izluivanjem
vodikovih iona mokraom.
ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, biljke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -
5,5). To su npr. rododendron, pitomi kesten, kiselica i borovica.

ACIDOZA, stanje snienih pH vrijednosti
tjelesnih tekuina (normalan pH je oko
7.4), v. acido - bazna ravnotea.
ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka na
svjetlo ili tamu, v. bjeloonica.
ADAPTACIJA, v. prilagodba.
ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zatitna
obojenost, upozoravajua obojenost i mimikrija.
ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroevolucija.
ADENIN, organski spoj s duikom iz skupine purinskih baza. Sadran je u najvanijem pohranjivau i prijenosniku energije
u ivoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
N
C
H
C
N
C
C
N
N
C H
H
ADENOHIPOFIZA, prednji reanj lijezde hipofize koji izluuje hormon rasta,
gonadotropne hormone, adenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.
ADENOKORTIKOTROPNI
HORMON
(ACTH), hormon kojega izluuje prednji
reanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira

koru nadbubrene lijezde na izluivanje
kortikosteroidnih hormona kortizona i aldosterona.
ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP.
ADH, v. antidiuretiki hormon.
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ADHEZIJA, privlana sila izmeu molekula razliitih tvari koje se dotiu. Povezanost molekula vode s drugim molekulama (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka)
omoguuje uzlazni tok vode u biljci.
ADP (adenozin-difosfat), v. ATP.
ADRENALIN, hormon kojega izluuje
sr nadbubrene lijezde. Pojaano se izluuje u razliitim stresnim stanjima, npr.
oku, strahu, bolu, jakom uzbuenju itd.
Njegovo djelovanje je viestruko i svodi se
na podizanje svih vanih funkcija u organizmu na viu razinu kako bi organizam
to bolje prebrodio stres. Tako adrenalin
uzrokuje pojaani intenzitet rada srca, stezanje perifernih krvnih ila, irenje onih
zjenica, irenje bronhiola, pojaani intenzitet i brzinu disanja, stezanje mnogih miia, poveani broj limfocita u cirkulaciji
itd.
ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti
ADVENTIVNO KORIJENJE, v. korijen.
AERENHIM, v. osnovno stanija.
AEROBAN, oznauje prisutnost kisika;
odnosi se na organizme, okoli ili na stanine procese koji zahtijevaju prisustvo kisika.
AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.
AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanja
krvnih stanica u sluaju primitka krvi
neodgovarajue krvne grupe.
AGLUTININ, v. krvne skupine.
AGLUTINOGEN, v. krvne skupine.
AGRANULOCITOZA, bolest smanjenog
ili zaustavljenog stvaranja granulocita u
kotanoj modini. Kao posljedica agranulocitoze esto se javlja poveana sklonost
bakterijskim i gljivinim infekcijama.
10
AIDS (SIDA), engleska odnosno francuska kratica za sindrom steene imunodeficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja
leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u
limfatinim organima (limfnim vorovima
i slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita,
manja koliina protutijela (Ig). Uzronik je
virus (retrovirus) koji napada i unitava T4
- limfocite, nositelje stanine imunosti.
Virus je nazvan HIV-om (Human Immunodeficiency Virus, humani virus nedostatka imuniteta), HIV se najee prenosi
spolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom,
injekcijskim iglama), zatim sa zaraene
majke kroz posteljicu na neroeno dijete,
te eninim mlijekom na dojene (sisanje).
AIDS je za sada neizljeiva bolest imunolokog sustava za vrijeme koje nastaju vidljive promjene: (oportunistike infekcije)
upala plua i modane ovojnice, gljivine
bolesti i tumori.
AKCIJSKI POTENCIJAL, v. elektrini
potencijal.
AKOMODACIJA OKA, prilagoavanje
oka na gledanje blizu i daleko, v. lea.
AKROMEGALIJA, nenormalan rast pojedinih dijelova tijela kao to su aka, stopalo, pojedini zglobovi i dr. zbog poveanog luenja hormona rasta. Javlja se u
odraslo doba.
AKROSOM, vrno tjelece koje se nalazi
na vrnom dijelu glave spermija. Sadri hidrolitike enzime i omoguuje prodiranje
spermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje.
AKSON (neurit), v. ivana stanica.
AKTIN, bjelanevinasta molekula koja
izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti
mii.
AKTIVAN PRIJENOS (aktivan transport), prijenos tvari kroz staninu membranu iz podruja manje koncentracije u
podruje vee koncentracije neke tvari. Taj
prijenos se moe odvijati samo uz pomo

membranskih prenositelja i uz utroak
energije iz ATP-a. Klasini primjer aktivnog prijenosa je transport iona natrija
(Na+) iz stanice u meustanini prostor i
iona kalija (K+) iz meustaninog prostora
u stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa.
Ovaj oblik aktivnog prijenosa susree se u
membranama gotovo svih animalnih stanica.
AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni prijenos.
AKTIVNO STEENA SPECIFINA
IMUNOST, organizam nakon kontakta s
odreenim antigenom stvara specifine
tvari imunoloke reakcije (protutijela, limfocite T i dr.). Aktivna imunost moe biti
steena prirodnim putom (ljudi koji su preboljeli neku zaraznu bolest imaju gotova
specifina protutijela s kojima mogu unititi isti antigen u sluaju ponovnog unosa
u tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem).
ALANIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ALANTOIS, kod amniota, druga zametna
ovojnica koja obavija zametak. Prokrvljena je mnogim kapilarima te sudjeluje u
disanju i hranjenju zametka.
ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u koi i/ili drugim organima. Nasljedno svojstvo koje se pojavljuje u ovjeka, ali i nekih
ivotinja, na primjer u mieva, kunia,
majmuna, a odreuje ga recesivni gen koji
se nalazi na autosomima (nespolni kromosomi).
ALBUMIN, bjelanevina u krvi (oko 34
do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosu
razliitih hormona. Sintetizira se u jetri
odakle se otputa u krv.
ALDOSTERON, jedan od hormona kore
nadbubrene lijezde. Taj hormon odrava
stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u
tijelu. Najvaniji podraaj za luenje hormona je niska koncentracija iona natrija u

izvanstaninoj tekuini (npr. plazmi). Aldosteron koji je osloboen u krvi, filtrira
se u nefron, a to pojaava upijanje iona
natrija u kapilare uz nefrone.
ALELI, (alelni geni, homologni geni) su
par gena koji odreuju isto svojstvo, a
nalaze se na paru homolognih kromosoma
(isp.). Aleli pojedinih svojstava oznauju
se obino slovima abecede i to dominantni
velikim, a recesivni malim slovima, npr.
za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd.
Ako dominantnost nije izraena aleli se
mogu oznaavati s a1 i a2, b1 i b2, itd. U jednom organizmu za neko fenotipsko svojstvo mogu biti najvie dva razliita alela.
ALELNI GENI, v. aleli.
ALERGENI , v. alergija.
ALERGIJA (alergijska reakcija), specifian oblik imunoloke reakcije odnosno
preosjetljivost (hipersenzitivnost) na neke
tvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se
alergeni, a najei su pelud, neki lijekovi,
praina, neke vrste hrane (jagode, maline,
sir), razliita kemijska sredstva (detergenti,
kozmetiki preparati) itd.
ALFA-AMILAZA, v. ptijalin.
ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva oneienja voda, a predstavlja snano oneiene vode.
ALGAICE, gljive koje, poput alga, ive
u vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihove
hife nemaju poprenih stijenki pa slie dugim razgranatim cijevima s puno jezgara.
Stanina stijenka im je od hitina, a samo
kod najprimitivnijih od celuloze.
ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjae
meu kojima postoje velike razlike. Skupine algi su biai, kremenjaice, zelene,
smee i crvene alge. Od tih skupina samo
11
crvene alge nemaju pokretne stanice s bievima niti u jednom razvojnom stadiju.
ALKALOZA, stanje povienih pH vrijednosti tjelesnih tekuina (normalan pH je
oko 7.4), v. acido - bazna ravnotea.
ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatak
enzima zbog ega se nakuplja homogenetizirana kiselina u mokrai, a koja na zraku
potamni.
ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaeve
gljivice.
ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada su populacije odvojene zemljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstu
zbiva se u prostorno izoliranim populacijama koje potjeu od zajednikog ishodita,
ali ive u raznim sredinama. Isp. specijacija.
ALVEOLE, v. pluni mjehurii.
AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodoilni sustav.
AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija
AMENOREJA, izostanak mjesenice.
Ako se ne pojave prve mjesenice u pubertetu, govori se o primarnoj amenoreji, a
ako izostanu mjesenice kod ena koje su
ih imale redovito govori se o sekundarnoj
amenoreji. Razlozi su najee u poremeaju ravnotee spolnih hormona i gonadotropnih hormona.
AMERIA, v. beskolutiavci.
AMFIPATSKE MOLEKULE, molekule
koje na jednom svome kraju privlae vodu, a na drugom odbijaju vodu. Amfipatske molekule su npr. molekule fosfolipida.
U molekuli fosfolipida elektriki nabijen
kraj privlai molekule vode (hidrofilan), a
elektriki nenabijen kraj s masnim kiselinama odbija vodu (hidrofoban).
AMILOPLAST, v. leukoplasti.
12
AMINOKISELINE, organski spojevi koji

izgrauju bjelanevine. Svaka aminokiselina sadri dvije karakteristine kemijske
skupine: karboksilnu (COOH) i amino
(NH2) skupinu, a meusobno se aminokiseline razlikuju po vrsti radikala. Poznato je oko 70 razliitih aminokiselina, ali
samo 20 dolazi u ivim organizmima.To
su: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin,
izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenilalanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin,
metionin, glutaminska kiselina, triptofan,
histidin,lizin, prolin i arginin.
H O
N C C OH
AMNION, kod amniota, prva unutarnja

zametna ovojnica koja obavija i zatiuje
zametak od trenje i pritiska. To je vreasta tvorba ispunjena bjelanevinastom
tekuinom u kojoj pliva zametak.
AMNIOTA, skupine ivotinja (gmazovi,
ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju tri
zatitne zametne ovojnice: amnion, alantois i seroza. Amniota nemaju stadij liinke i
njihov razvitak tee bez preobrazbe. Pojavili su se u karbonu, v. dodatak 5.
AMP (adenozin-monofosfat), v. ATP.
ANABOLIZAM, sintetiki procesi u kojima se od malih graevnih elemenata izgrauju ili polimeriziraju vee molekule.
ANADROMNE SELICE, ribe koje ive
u moru, a radi mrijetenja zalaze u slatke
vode, npr. lososi, v. selidba riba.
ANAEROBAN, oznauje odsutnost zraka,
odnosno kisika; odnosi se na organizme,
okoli ili na stanine procese za koje nije
potrebna ili je ak tetna prisutnost kisika.
ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.

ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na poetku anafaze svaki kromosom razdvoji se na
dvije kromatide koje zatim putuju prema
suprotnim polovima stanice vuene teznim
nitima diobenog vretena. Anafaza zavrava kada kromosomi stignu na suprotne
polove stanice. Za razliku od profaze i metafaze u kojima su kromosomi dvostruki,
anafazni kromosomi su jednostruki odnosno sastoje se od jedne kromatide.
ANAFAZA DRUGE MEJOTIKE DIOBE, v. anafaza II.
ANAFAZA I, (anafaza prve mejotike
diobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze
(isp.). U anafazi I razdvajaju se homologni
kromosomi i putuju prema suprotnim polovima stanice stezanjem teznih niti diobenog vretena. Kromosomi u anafazi I su
dvostruki, odnosno, svaki je graen od
dvije kromatide.
ANAFAZA II (anafaza druge mejotike
diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze
(isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i u
anafazi mitoze gdje se svaki dvostruki
kromosom dijeli na dva jednostruka koji
putuju na suprotne polove stanica.
ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I.
ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II.
ANAFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. anafaza I.
ANAFILAKTIKI OK, teko alergijsko stanje u kojem drastino padne minutni volumen srca i arterijski tlak. Stanice
imunolokog sustava isputaju histamin.
Moe doi do guenja i smrti pri unaanju
vee koliine specifinog alergena (npr.
penicilina).
ANALOGNI ORGANI, organi u raznih
skupina organizama koji su razliitog pod-
rijetla, a funkcija im moe biti slina, kao

npr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su organi prilagodba na sline uvjete ivota.
ANATOMIJA, znanost koja prouava
makroskopsku grau tijela svih ivih bia.
ANDROGENI (muki spolni hormoni),
hormoni koji se stvaraju u sjemenicima i
kori nadbubrene lijezde, a u manjoj mjeri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i lue
nekoliko spolnih hormona od kojih je najvaniji testosteron. Spolni hormoni koje
lui kora nadbubrene lijezde zovu se
adrenalni androgeni od kojih je najvaniji
dehidroepiandrosteron.
ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkiva
preslabo opskrbljena kisikom zbog smanjene koliine hemoglobina i broja eritrocita u krvotoku. Simptomi su: bljedoa,
umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha i
lupanje srca. Neke anemije uzrokuju genetski imbenici, npr. srpastu anemiju. Ostale mogu biti posljedicom ubrzanog raspada
eritrocita ili hemolize - hemolitika anemija, nedostatka eljeza u hrani sideropenina anemija ili manjka vitamina B perniciozna anemija.
ANEUPLOIDIJA, je promjena u broju
samo jednog ili nekoliko kromosoma. Najee zahvaa spolne kromosome. Javljaju
se abnormalnosti u razvitku, koje uglavnom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom
45xo, enska osoba s jednim x-kromosomom, spolno nerazvijena i nespolna (ima
nerazvijene jajnike) ili Klinefelterow
sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod mukaraca
izaziva enske osobine (mlijene lijezde)
i sterilni su.
ANGINA PEKTORIS (stenokardija), nije
bolest, nego se tako nazivaju boli koje
nastaju kad srani mii ostane privremeno
bez kisika. Poveane fizike aktivnosti,
uzbuenje, velike i nagle temperaturne
razlike poveavaju aktivnost srca (broj ot-
13
kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogunosti koronarnog optoka. Kao posljedica

javlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom
prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela.
ANTENALNE LIJEZDE, ticalne lijezde, isp. rakovi.
ANTERA, v. pranik.
ANTERIDIJI, muki rasplodni organi biljaka u kojima nastaju muke spolne stanice. Anteridija nema kod najprimitivnijih
(bakterije, neke alge), i najsavrenijih (kritosjemenjae) biljnih skupina.
ANTIBIOGRAM, mikrobioloka metoda
kojom se ispituje djelovanje niza razliitih
antibiotika na izoliranu bakteriju uzronika
bolesti. Ovom metodom utvruje se najdjelotvorniji antibiotik za lijeenje odreene bakterijske bolesti.
ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja sprijeava razvitak odreenih vrsta bakterija.
Mogu ih proizvoditi ak i neke vrste bakterija, npr. bakterije roda Streptomyces
proizvode streptomicin.
ANTIDIURETIKI HORMON (ADH),
hormon koji lui stranji reanj hipofize
(neurohipofize) ako u organizmu nedostaje
vode. Ako krvna plazma postane hipertonina, podrauje sredite za e u mozgu,
a to sredite alje impulse ivanim putem
u stranji reanj hipofize koja pone luiti
ADH. ADH se transportira krvlju u ahuru
nefrona gdje djeluje na stanice stijenki
kanalia nefrona da postanu propusnije za
vodu. Dakle, poveava se respiracija vode
iz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krvna plazma hipotonina (popili smo previe
vode) prestaje se luiti ADH te se u nefronima voda nee reapsorbirati u krv, nego
e se luiti iz tijela mokraom.
ANTIGEN (imunogen), svaka tvar koja
moe izazvati imunoloku reakciju organizma.
14
ANTIKODON (protuifra), skupina triju

baza na molekuli transportne RNA (tRNA)
koje su komplementarne bazama na molekuli glasnike RNA (mRNA). Antikodon
raspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (ifrom) na mRNA.
ANTIPIRETICI (antipirogene tvari), sredstva koje snizuju povienu tjelesnu temperaturu.
ANTITETSKA IZMJENA GENERACIJA, v. zelene alge.
ANTITIJELA, obrambene bjelanevine
koje stvara organizam kada u njega uu
antigeni. Veina antitijela stvara se u plazma stanicama i B limfocitima.
ANTROPOLOGIJA, u najirem smislu,
znanost koja prouava ovjeka, posebice
ljudske rase, evoluciju, ponaanje i dr.
AORTA, najvea arterija, izlazi iz lijeve
klijetke srca, v. veliki optok.
APENDICITIS, v. upala crvuljka.
APIKALNA DOMINACIJA, pojava u
kojoj vrni pup djelomino ili potpuno
inhibira rast bonih pupova.
APIKALNI MERISTEMI, v. vrni meristemi
APLASTINA ANEMIJA, bolest smanjene proizvodnje eritrocita u kotanoj
modini.
APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez oplodnje (nespolno razmnoavanje). U tom
se sluaju jajna stanica samo diploidizira
(udvostrui se broj kromosoma) bez oplodnje. Od nje se razvije zametak, sjeme i
zatim biljka koja je potpuno jednaka kao i
roditeljska biljka. Apomiksiju nalazimo
npr. u maslaka.
APOSEMIJA, v. upozoravajua obojenost.
APSCIZINSKA KISELINA, biljni hormon koji inhibira rast, potie dormanciju i

pomae biljci da preivi u stresnim uvjetima (regulirajui vodnu ravnoteu). Kontrolira zavrne razvojne stadije biljaka: starenje, otpadanje listova, venue cvjetova,
dozrijevanje plodova. Sintetizira se u stanicama koje sadravaju kloroplaste ili amiloplaste.
APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u
probavnom sustavu iz probavila u krvotok
i limfotok. Apsorpcija hrane se najveim
dijelom obavlja u tankom crijevu pomou
epitelnih stanica crijevnih resica, a djelomice u debelom crijevu gdje se uz konanu apsorpciju hrane upijaju voda i minerali.
ARCHAEOPTERYX, v. praptica.
AREAL, prostor na kojem je rasporeena
neka vrsta organizama ili opseg prostorne
rasprostranjenosti neke vrste. Areali se
razlikuju po obliku i veliini, npr. endemine vrste imaju vrlo mali areal.
ARGININ, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ARHEGONIJ, enski rasplodni organi
biljaka u kojima nastaju enske spolne stanice. Nalazimo ga u mahovina, papratnjaa i donekle u promijenjenom obliku u
golosjemenjaa.
ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji
nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endoderma u upljinu gastrule, pretea je crijeva.
Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog
razvoja sloenih ivotinjskih organizama.
ARILUS, v. tise.
AROMORFOZA, v. megaevolucija.
ARTERIJE, ile kucavice, ali i ile odvodnice, jer odvode krv iz klijetki srca.
Smjetene su u dubini organizma. Stijenke
arterija graene su od vanjskog elastinog
omotaa ispod kojeg se nalazi miini sloj,

elastino tkivo i unutarnja stijenka (endotel). Povezane su s ograncima autonomnog
ivanog sustava. Podraivanjem simpatikusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a
podraivanjem parasimpatikusa arterije se
ire (vazodilatacija).
ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza.
ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza.
ASKOSPORE, v. mjeinarke.
ASKUSI, v. mjeinarke.
ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ASPARGINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
ASTMA, est oblik alergijske reakcije.
Zbog osloboenog histamina steu se miii dinih putova i disanje je oteano.
ATAVIZAM, pojava nekih obiljeja koja
se rijetko javljaju i to samo kod odreenih
jedinki neke vrste, a bila su svojstvena
davnim precima. Primjeri atavizma u ovjeka su prekomjerna dlakavost cijelog tijela, vei broj mlijenih lijezda, ostatak
repa i dr. Atavizmi su vaan dokaz evolucijskih procesa.
ATEROM, v. ateroskleroza.
ATEROSKLEROZA
(arterioskleroza,
ovapnjenje krvnih ila), bolest arterijskih
krvnih ila. Starenjem arterije su sklone
degenerativnim promjenama i otvrdnuu
odnosno gubitku elastinosti pa se zbog
toga tee prilagoavaju odravanju stalnog
krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elastinosti jest taloenja masnoa u obliku jastuia (aterom) na unutarnjim stijenkama
arterija zbog ega se smanjuje njihov
promjer, a time i protok krvi. Ako jastui
pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji
se moe otrgnuti (embol) i kolati krvlju
15
sve dok ne zaepi neku uu krvnu ilu.

Posebno su ugroene krvne ile mozga,
bubrega i srca. Aterosklerotine promjene
ee su u ljudi koji jedu masniju hranu,
puaa cigareta i predebelih osoba, v. tromboza.
birana molekulama klorofila u procesu fotosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a

i ADP-a naziva se fosforilacija:
ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupine nukleotida koji se sastoji od adenozina

(purinska baza adenin + eer riboza) na
koji su vezane tri fosfatne skupine.
ATPaza, katalizator mijene tvari koji sudjeluje u oslobaanju odnosno, prikljuivanju energijom bogatih veza izmeu fosfatnih skupina u nukleotidima.
NH2
N
N
OH
HO
OH
P O P O P
O
OH
O
OCH2 O
H
H
H
H
OH OH
AMP
ADP
ATP
Kemijske veze meu fosfatnim skupinama

sadre veliku koliinu energije. Ta se energija moe osloboditi i koristiti za razliite
aktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti,
proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada je
stanici potrebna energija ona se iz ATP-a
oslobaa odjeljivanjem tree fosfatne skupine. Pri tome nastaje energetski siromaniji spoj adenozin-difosfat (ADP).
ATP ADP + P + energija

ADP AMP + P + energija
Odvajanjem druge fosfatne skupine opet
se oslobaa energija i nastaje spoj adenozin-monofosfat (AMP). AMP nema niti
jednu vezu bogatu energijom.
Za sintezu ATP-a koristi se energija
osloboena u procesu staninog disanja u
mitohondrijima i svjetlosna energija apsor-
16
AMP + P + energija ADP

ADP + P + energija ATP.
AUKSINI, skupina biljnih hormona koji

stimuliraju produni rast stanica, sekundarni rast i razvoj plodova. Prirodni se
auksin veinom sintetizira u vrnim meristemima i mladim listovima u razvitku
odakle se prenosi u ostale dijelove biljke.
AUSTRALOPITEKUS (Australopithecus, juni praovjek), ovjekov predak s
djelomice ljudskim osobinama. Najstariji
nalazi australopitekusa stari su oko etiri
milijuna godina. To su najstariji nalazi
pravih hominida humane faze. Naeni su u
junoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5.
AUTOHTON, samonikao, koji od davnina ivi u nekom kraju.
AUTONOMNI IVANI SUSTAV,
(vegetativni ivani sustav), dio ivanog
sustava koji nije podloan djelovanju nae
volje. Nadzire rad veine unutarnjih
organa, npr. probavnih organa, plua, srca,
krvnih ila itd. Dijelimo ga na simpatikus i
parasimpatikus.
AUTOPURIFIKACIJA VODA, v. samooienje voda.
AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja se
koristi u znanstvenim istraivanjima, a sastoji se u tome da se u stanicu unose nestabilni, radioaktivni izotopi, te se posebnim
postupcima prati njihov poloaj i raspored
u stanici. Ova metoda ima vanu ulogu u
prouavanju kemijske grae stanice i staninog metabolizma.
AUTOSOMI, kromosomi koji ne odreuju spol, ali su nosioci gena za druga svojstva.
AUTOTOMIJA, v. samosakaenje.
AUTOTROFI (autotrofni organizmi), organizmi koji su sami sposobni stvarati vlastite organske spojeve. Ako se za stvaranje
takvih organskih spojeva koristi suneva
svjetlost (fotosinteza) onda su to fotoautotrofi, a ako potrebnu energiju za stvaranje
dobivaju od kemijskih reakcija (kemosinteza) onda su kemoautotrofi. Autotrofni
proizvoai (producenti) ine temelj ishrane svake ivotne zajednice (biocenoze).
Nalaze se na prvom mjestu hranidbenih
lanaca u kojima nakon njih dolaze mnogobrojne serije potroaa (konzumenata).
AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. autotrofi.
AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. autotrofi.
AUTOTROFNI PROIZVOAI, v. autotrofi.
AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima
1944. god. utvruje i pojanjava rezultate
Griffithovog pokusa dokazavi da je DNA
tvar koja uzrokuje pretvorbu (transformaciju) pneumokoka.
B
BABINJE (puerperium), razdoblje nakon
poroaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. To
je vrijeme koje je potrebno da se maternica
smanji i vrati u normalno stanje.
BACILI, v. bakterije.
BAKTERIJE, jednostanini prokariotski
organizmi (najjednostavnije graeni stani-
ni organizmi) ija je prosjena veliina 1

m. Bakterijske stanice mogu biti razliitog oblika, a obino razlikujemo etiri glavna: kuglaste (koki), tapiaste (bacili),
oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene
(spirili). Koki i bacili esto stvaraju manje
ili vee nakupine (diplokoki, streptokoki,
stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirili
dolaze pojedinano. Tipina bakterijska
stanica, kao i svaka prokariotska stanica,
nema oblikovanu jezgru ni druge sloene
stanine organele, npr. mitohondrije i
kloroplaste. Izvana je obavijena debelom
staninom stijenkom koja sadri organsku
tvar murein. Neke bakterije imaju i vanjsku ovojnicu polisaharidne grae koja izvana oblae staninu stijenku i zove se
kapsula.
Protoplazma bakterijske stanice
obavijena je polupropusnom membranom
lipoproteinske strukture. Osnovu protoplazme ini citoplazma u ijem je sreditu
nukleoid koji po funkciji odgovara jezgri
eukariotske stanice jer ini genetiki materijal bakterijske stanice. Nukleoid je graen od molekule DNA koja je zatvorena u
prsten i gusto sklupana. U citoplazmi se
nalaze i ribosomi te priuvne hranjive tvari
(masne kapljice, polisaharidi), a kod fotosintetskih bakterija i posebne membrane
na kojima se odvija fotosinteza. Njihovim
fotosintetskim procesima nikada se ne oslobaa kisik. Fotosintetske membrane po
funkciji odgovaraju kloroplastima eukariotske stanice.
Bakterijska stanica sadri i mezosome, nabore stanine membrane koji su po
svojoj funkciji slini mitohondrijima. Prema nainu ishrane bakterije mogu biti
autotrofi (fotosintetske, kemosintetske) i
heterotrofi (saprofiti, paraziti). Openito se
dijele na aerobne i anaerobne.
Najee se razmnoavaju vegetativno, diobom ili cijepanjem pri emu od
jedne bakterijske stanice, ija se DNK podijeli uzduno, nastanu dvije nove stanice
17
genetiki posve jednake poetnoj stanici.

Neke bakterije imaju sposobnost da u nepovoljnim uvjetima iz aktivnog oblika
prijeu u trajne oblike ili spore koje su
obavijene vrstom ovojnicom. U obliku
spora bakterije mogu preivjeti i tisuu
godina te nakon toga u povoljnim uvjetima
opet proklijati u aktivni oblik.
BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.
BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fagi), posebna skupina virusa koja napada
bakterije. Tipini bakteriofag graen je od
glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA
obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu
se nastavlja kontraktilni rep iji je sredinji
dio poput upljeg tapia izvana obavijenog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi
se ploica sa pipcima. Uz pomo pipaka
fag se prihvati na staninu stijenku bakterije i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiselinu u njenu unutarnjost. Pod kontrolom
nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju
se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon
20 do 30 minuta proces razmnoavanja
faga je zavren, a bakterijska stanica se
raspada te iz nje izlaze novonastali fagi.
BAKTERIOLOGIJA, bioloka znanost
koja se bavi prouavanjem bakterija.
BATALJICA, v. parapodij.
BAZALNI METABOLIZAM, osnovni
promet tvari i energije u organizmu koju
tijelo troi za odravanje temeljnih ivotnih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bubrega, dinog sustava, mozga itd.. Vanu
ulogu u bazalnom metabolizmu imaju hormoni titnjae (tiroksin i trijodtironin),
hormon prednjeg renja hipofize (hormon
rasta) i spolni hormoni. Poveana razina
tih hormona u krvi poveava bazalni metabolizam.
BAZIDIJ, v. staparke.
BAZIDIOSPORE, v. staparke.
18
BAZOFILNE (vapnenake) BILJKE, biljke koje rastu na tlima s relativno visokom pH vrijednou (pH 6,5 - 7,5). To su
npr. repa, kupus, luk, cvjetaa, soja i pinat.
BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.
BENTOS, ivotne zajednice vezane za dno
jezera ili mora. U okviru bentoskih biocenoza neke se ivotinje pokreu vlastitom
snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,
jeinci). Sjedilaki ili sesilni organizmi su
privreni za podlogu (alge jadranski brai i jadranski klobui). Hemisesilni organizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostaju
na istom mjestu (hobotnica).
BENTOSKA BIOCENOZA, ivotna zajednica raznovrsnih organizama koji ive
na morskom dnu.
BESKOLUTIAVCI (Ameria), beskraljenjaci jednostavnog, nekolutiavog tijela. Uglavnom su bilateralno simetrine i
pokretne ivotinje; osim arnjaka. Prema
zoologu Hadiju razvili su se iz trepetljikavih mnogojezgrenih jednostaninih oblika. Danas ivi oko 170000 razliitih vrsta.
Prema grai tijela dijele se u skupine: plonjaci, arnjaci, oblenjaci, mekuci.
BETA-BLOKATORI, skupina suvremenih lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem snage kontrakcije srca.
BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva oneienja voda, a predstavlja umjereno oneiene vode.
BEZGREBENKE, v. staroeljuske.
BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u
jednom stadiju ivota nemaju krila niti su
ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su
skokuni i etinai.
BEZLATINICE, ira skupina dvosupnica koja obuhvaa porodice drvenastih
biljaka znaajnih u izgradnji umske listo-
padne vegetacije. Imaju neugledne cvjetove bez latica, skupljene u rese. Prilagoeni
su opraivanju vjetrom. U porodicu bukve
pripadaju bukva, pitomi kesten i razliite
vrste hrastova: kitnjak, lunjak, cer, dub,
medunac i vazdazeleni hrast crnika ili esmina. Bezlatinicama pripadaju i porodica
breze i lijeske s predstavnicima johe i graba.
BEZLUBANJCI, v. svitkovci.
BEZNOCI, skupina vodozemaca bez nogu. ive u tropima, gdje gmiu kroz vlano tlo. Poznata porodica su rijai.
BEZREPCI, skupina vodozemaca ije je
obiljeje da odrasli oblici nemaju repa.
Glavni predstavnici su abe. ive na
kopnu i u slatkoj vodi. Stranji par nogu
dui je od prednjih, prilagoen za skakanje. Na nogama imaju razvijene plivae
koice. Hrane se sitnim ivotinjama, najee kukcima. Preobrazba tee preko
liinke (v. punoglavac). Poznatije su abe
u naim krajevima: mukai, gatalinke, krastae i zelene abe.
BIAI, praivotinje, imaju najee 1 ili
2 bia koji im slue za pokretanje u vodi.
Tipian predstavnik je euglena (Euglena
viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Posebno je uoljiv organel ona pjega ili stigma.
Razmnoavaju se najee nespolno, uzdunom diobom. Spolno razmnoavanje je
rijetko. Biai imaju posebno znaajnu
ulogu primarnih proizvoaa hrane. Mnogi
ive kao plankton slatkovodnih stajaica i
u toplim morima. Kao prvi stanini organizmi s jezgrom, imaju neke osobine sline biljakama, ivotinjama i gljivama pa se
pretpostavlja da imaju vanu ulogu i u
njihovoj evoluciji. Biai koji pripadaju
skupini biljnih biaa su autotrofni jer u
protoplazmi imaju kloroplaste. Druga velika skupina su ivotinjski biai. Heterotrofni su organizmi, ive slobodno u vodama
ili zadruno, a mnogi su i nametnici na
ovjeku i ivotinjama. Bia tripanosoma

je uzronik spavanja u tropskim krajevima,
a trihomonas je est nametnik u spolnom
sustavu ovjeka.
BIG BANG, v. veliki prasak.
BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti
i krvna tjeleca.
BIJELO TIJELO (corpus albicans), viestanina tvorevina koja nastaje u jajniku
10 do 14 dana nakon ovulacije u sluaju
kada nije dolo do oplodnje jajne stanice.
Bijelo tijelo nastaje propadanjem utog
tijela. U iduih nekoliko tjedana propada i
bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja vezivno tkivo te ostavlja oiljak.
BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvobona simetrija.
BILIRUBIN, v. eritrociti.
BILO, v. puls.
BILJKE DUGOG DANA (kratke noi),
biljke koje cvjetaju krajem proljea, ili
poetkom ljeta kada su dani dugi, a razdoblje tame je krae od kritinog (npr.mnoge
trave i itarice). Te biljke trebaju dan dui
od 12 sati, v. kritino razdoblje tame.
BILJKE KRATKOG DANA (duge noi), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u jesen ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje
tame je dulje od kritinog (npr. krizantema). Te biljke trebaju dan krai od 12 sati,
v. kritino razdoblje tame.
BILJKE SLANIH STANITA, v. halofiti.
BILJKE, autotrofni fotosintetski eukarioti. Dijele se na steljnjae, nie biljke i stablaice, vie biljke. Isp. stanica.
BILJNA STANICA (fitocelula), v. stanica.
BILJNA STANIJA, (biljna tkiva), razvila su se u skladu s preuzimanjem najraz-
19
liitijih uloga u prilagodbi kopnenom

nainu ivota, a mogu se uglavnom svesti
na sljedee oblike: tvorna stanija, kona
stanija, provodna stanija, potporna stanija, ljezdana stanija i osnovno stanija.
BILJNA TKIVA, v. biljna stanija.
BILJNI HORMONI (regulatori rasta),
spojevi koji utjeu na rast i diferencijaciju
tkiva i organa. Uinci pojedinih biljnih hormona nisu specifini (za razliku od animalnih hormona). Postoje tri skupine koji
stimuliraju rast i druge procese (auksini,
citokinini, giberelini) i dvije vrste koji inhibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen).
Sintetiziraju se u vrlo malim koliinama.
BILJNI VIRUSI, v. virusi.
BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje
apsorbiraju sunevu svjetlosnu energiju i
pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se
pohranjuje u kemijskim vezama eera i
drugih organskih molekula koje nastaju u
procesu fotosinteze. Razliiti pigmenti apsorbiraju razliite valne duljine svjetlosti.
Najvaniji su: zeleni klorofili (klorofil a i
klorofil b), karotenoidi (uti i naranasti) i
ksantofil (uti pigment). Od svih pigmenata u biljnom tkivu jedino klorofil a moe
neposredno sudjelovati u pretvorbi suneve energije u kemijsku.
BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.
BINOMNA NOMENKLATURA (dvojno nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke
i ivotinje koje se sastoji od dva latinska
imena. Prvo ime uvijek oznaava ime roda,
a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli
dud ili bijela murva nazivamo Morus alba
gdje Morus oznauje rod (dud, murva), a
alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu
uveo je u upotrebu u 18. st. poznati vedski prirodoslovac Carl Linn.
BIOCENOLOGIJA, znanost o biocenozama, isp., tj znanost koja se bavi prou-
20
avanjem odnosa lanova u biocenozi i

odnosima biocenoze i uvjeta okolia.
BIOCENOZA, v. ivotna zajednica.
BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu
i umarstvu primjenjuje za unitenje populacije razliitih tetnika. To su herbicidi,
insekticidi i fungicidi.
BIODIVERZITET, v. bioloka raznolikost.
BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.
BIOGEOGRAFIJA, znanost koja prouava rasprostranjenost biljaka (geobotanika, fitogeografija, biljna geografija) i ivotinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke te
rasprostranjenosti.
BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek
kruenja razliitih kemijskih elemenata u
biosferi. Najvaniji biogeokemijski ciklusi
su ciklusi ugljika, vodika, kisika i duika.
BIOKATALIZATORI, v. enzimi.
BIOLOGIJA, znanost koja prouava iva
bia. Predmet prouavanja biologije veoma je irok pa se ona dijeli na veliki broj
uih biologijskih znanosti: botanika, zoologija, anatomija, citologija, molekulska
biologija, histologija, fiziologija, genetika,
embriologija, ekologija, znanost o evoluciji, paleontologija, sistematika ili taksonomija i dr.
BIOLOKA EVOLUCIJA, v.evolucija.
BIOLOKA OKSIDACIJA, v. disanje.
BIOLOKA RAZNOLIKOST (biodiverzitet), se odnosi na raznolikost svih ivih
bia, biljnih i ivotinjskih organizama, koja je znaajna za odravanje bioloke ravnotee svih ivih sustava na Zemlji. Bioloka raznolikost ima ekoloku, drutvenu,
gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,
Meunarodni dan bioloke raznolikosti je

29. prosinca.
BIOLOKI INDIKATORI ONEIENJA, biljne i ivotinjske vrste koje su
osobito osjetljive na razliite oblike oneienja. Njihov nestanak s odreenog podruja ukazuje na odreen stupanj oneienja tog podruja. Biljke koje su poznati
bioloki indikatori oneienja su liajevi i
veina etinjaa, npr. borovi.
BIOMASA, broj jedinki neke vrste ili
njihova ukupna masa u suhom ili svjeem
stanju na nekom prostoru. Biomasa je
mjerilo gustoe svake populacije.
BIOMI, posebne skupine ekosustava koje
se nalaze u veem pojasu kopna gdje su
obiljeja podneblja prilino izjednaena.
Postoji odreena pravilnost u redoslijedu
bioma od sjevernog pola pa do ekvatora,
npr. najprije pojas tundre, zatim tajge,
zatim pojas listopadnih uma itd.
BIOPROIZVODNJA, proizvodnja organskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i
heterotrofa. Razlikujemo primarnu i sekundarnu organsku proizvodnju, isp.
BIOSFERA (gr. bios = ivot, sfaira =
lopta), tanak povrinski dio Zemlje u
kojem su prisutne zajednice svih ivih bia
i u kojem je mogu njihov opstanak. Biosfera obuhvaa litosferu (povrinski sloj
Zemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) i
prizemni sloj atmosfere - troposferu. ine
je svi ekosustavi.
BIOTIKI IMBENICI, jedna od skupina ekolokih imbenika. To su uzajamni
odnosi jedinki istih vrsta i jedinki razliitih
vrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnos
predatora i plijena itd.
BIOTOP, v. stanite.
BJELANEVINE, v. proteini.
BJELOONICA (sclera), bijela ovojnica

koja obavija gotovo svu onu jabuicu. Na
prednjoj strani je prozirna ronica (cornea). Ispod ronice je arenica (iris) s
otvorom na sredini - zjenicom (pupilla). O
koliini pigmenta melanina u arenici ovisi
boja oiju. arenica refleksno stezanjem ili
oputanjem pupilarnih miia otvara ili
zatvara zjenicu, i time poveava ili smanjuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To je
tzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba
(adaptacija) oka na svjetlo ili tamu.
BLASTOCEL, v. blastula.
BLASTOCISTA, oblik zametka nastao na
kraju procesa brazdanja zigote, a nalazimo
ga iskljuivo u embrionalnom razvoju sisavaca (ovjeka). Blastocista ima oblik
mjehuria sastavljenog od veeg broja stanica. Vanjski sloj stanica zove se trofoblast, a unutarnja masa stanica embrioblast.
Blastocista ovjeka i drugih sisavaca odgovara blastuli nekih beskraljenjaka,
npr. jeinaca i blastuli niih kraljenjaka,
npr. vodozemaca (aba).
BLASTODERMA, povrinski sloj embrionalnih stanica koji okruuje upljinu
blastule. Nastaje za vrijeme brazdanja
zigote, a u kasnijem stadiju embrionalnog
razvitka iz njega e se razviti zametni listii: ektoderm, endoderm i mezoderm.
BLASTOMERE, embrionalne stanice koje nastaju brazdanjem zigote. Te stanice
izgrauju povrinski sloj blastule, blastoderm.
BLASTOPORUS, otvor (uvrnue) na povrini gastrule vodozemaca koji vodi u
upljinu arhenterona ili pracrijeva. U vodozemaca nastaje na poetku jednog od
stadija embrionalnog ravoja nazvanog gastrulacija i to na taj nain da se stanice
animalnog pola utiskuju izmeu ekvatora i
vegetativnog pola blastule.
21
U embrionalnom razvoju jeinaca

blastoporus takoer nastaje na poetku gastrulacije ali na vegetativnom polu blastule.
BLASTULA, rani oblik zametka mnogih
viestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba,
kojim zavrava proces brazdanja oploene
jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik
uplje kugle, a sastoji se od povrinskog
sloja stanica (blastoderma) koji okruuje
upljinu ispunjenu tekuinom (blastocel).
Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje
je smjeten vei broj manjih stanica i nasuprot njemu vegetativni pol gdje je smjeten
manji broj veih stanica. U jeinaca se
blastocel nalazi u centru blastule, a u
vodozemaca (abe) na animalnoj polovici
blastule.
BONA PRUGA, osjetilni organ kojim
ribe osjeaju strujanje vode. To je cjevica
koja se prua du strana tijela, ispod ljusaka. Preko mnogih otvora u vezi je s okolnom vodom. U cjevici su osjetni pupoljci
sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju podraaje od strujanja vode i prenose ivcima u mozak.
BONI (lateralni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanice rasporeenih u obliku valjaka u stabljici i korijenu pomou
kojih biljka raste u irinu (sekundarni rast).
BOATA (brakina) VODA, voda slanosti (saliniteta) izmeu slatke i morske vode,
a nastaje njihovim mijeanjem.
BODLJIKAI, morske ivotinje iz skupine malokolutiavaca. Najpoznatiji su jeinci, trpovi, zvjezdae i zmijae. Polusjedilaki su oblici. Veina ima peterozrakastu
(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme
je unutarnji kostur od vapnenih ploica na
kojem su esto bodlje (npr. kod. jeinca).
Kod trpova su u koi (tjelesnoj stijenci)
osikule. Izmeu bodlji nalaze se tipaljke
ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna
22
ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,

vrna ili apikalna strana na kojoj je
crijevni otvor. Dobro je razvijen vodoilni
ili ambulakralni sustav, isp. ivani i
optjecajni sustavi su zrakasto rasporeeni.
Sastoje se od okodrijelnog prstena i 5
zrakastih ila po tijelu. Diu krgama. Spolovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oploenog jajeta razvija se dvobono
simetrina slobodno plutajua liinka pluteus. Bodljikai imaju veliku sposobnost
regeneracije: zvjezdaa moe obnoviti krakove, a jeinac ahuru.
BOGINJE (variola, crne boginje, velike
boginje, eva), vrlo teka zarazna bolest
uzrokovana jednim iz skupine animalnih
(ivotinjskih) virusa koji se iri dodirom ili
kapljino.
BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja
heterotrofnih bezbojnih patogenih bakterija na temelju ega se dijele na grampozitivne i gram-negativne bakterije. One
razliito podnose tretman antibioticima.
BORDOKA JUHA, v. peronospora.
BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz
skupine etinjaa (golosjemenjae). Najpoznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ari i
cedar. Listovi su igliasti. Ari je jedina
europska listopadna etinjaa. Jela ima
plosnate igliaste listove s dvije bijele pruge s donje strane, na granicama poredane
u dva reda, a eeri su uspravni. Smreku
prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj
kronji, otro igliastim listovima koji su u
poprenom prerezu etverobridasti i poredani okolo itave granice, te po eerima
koji vise prema dolje. Listovi bora su takoer igliasti ali su, najee po dva, smjeteni na kratkim ograncima.
BOTANIKA, znanstvena disciplina koja
se bavi prouavanjem biljnog svijeta.
BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje

otrovnim produktom koji lui bakterija
Clostridium botulinum u loe konzerviranoj hrani ili mesu.
BOWMANOVA AHURA, v. nefron.
BRADIKARDIJA, stanje usporenog rada
srca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja u
minuti, manji je minutni volumen srca, pa
tijelo pri poveanom optereenju ne dobiva dovoljne koliine krvi.
BRADNJACI, v. malokolutiavci.
BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poremeaj izrazito kratih prstiju u ljudi.
BRAKINA VODA, v. boata voda.
BRAZDANJE, poetno razdoblje embrionalnog razvitka mnogih viestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba, u kojem se
oploena jajna stanica, zigota dijeli brzim
uzastopnim mitotikim diobama ime se
broj novonastalih stanica poveava geometrijskom progresijom. Od jedne poetne
oploene jajne stanice nastanu dvije stanice, od dvije stanice etiri, od etiri osam,
od osam esnaest stanica itd. Tijekom
brazdanja zametak najprije poprima izgled
ploda duda (lat. morus) pa se taj oblik
zametka naziva morula. Na kraju procesa
brazdanja zametak ima oblik uplje kugle
ispunjene tekuinom, a nazivamo ga blastula.
BROGLIE, L. de, francuski fiziar koji je
1924 god. otkrio da estice koje se gibaju
velikom brzinom imaju svojstvo vala. to
je brzina gibanja estica vea, kraa je
njihova valna duljina. Njegovo otkrie posebno je bilo vano za izgradnju elektronskog mikroskopa.
BRONHIOLI, tanke cijevice, zavrni dijelovi sustava dunica (bronha) u pluima,
v. dunik. Bronhioli zavravaju proirenim
plunim mjehuriima ili alveolama.
BRONHITIS, upala sluznice glavnih dinih putova (bronha i bronhiola). Kod akutnog bronhitisa upala je uzrokovana najee virusima i bolest naee traje samo
nekoliko dana. Kronini bronhitis uzrokovan je uestalim podraivanjem dinih
putova ili infektom ili drugim irititavnim
imbenicima (puenje, oneien zrak).
Oznauje ga pretjerano luenje sluzi u bronhima, sluznice bronha i bronhiola odebljaju , a dine cijevi se zaepe od stalne
produkcije sluzi. Kaalj i iskaljavanje kod
kroninog bronhitisa traje najmanje tri
mjeseca u godini i to dvije uzastopne
godine.
BROWN, R. (1773. 1858.), britanski
znanstvenik koji je 1831. god. otkrio staninu jezgru.
BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoolog, postavio temelje razvoju biologije u
nas. Osniva Hrvatskog prirodoslovnog
drutva. Posebno je prouavao recentne i
izumrle mekuce.
BRZINA SEDIMENTACIJE krvnih stanica ovisi o omjeru specifine teine
krvnih stanica i specifinoj teini plazme.
Normalna brzina sedimentacije je od 2 do
10 mm na sat. Poveanu sedimentaciju
izazivaju upale i trudnoa, dok novoroenad imaju smanjenu.
BUBREG, (ren), parni ljezdani organ koji izluuje mokrau. Lee ispod oita (dijafragme) s obiju strana kraljenice. Slui i
za odravanje homeostaze. Kroz oba bubrega protjee u svakoj minuti oko 1200
mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plazme, a zadaa je bubrega regulirati i odravati stalnim koncentracijske odnose ione i
vode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izluuju i sve suvine i tetne tvari produkta
metabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksini). Bubrezi sudjeluju i u odravanju konstantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u proizvodnji eritrocita, tako to lue hormon
23
eritropoetin koji stimulira kotanu modinu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore

i sri rasporeene u piramide. Osnovna
jedinica grae je nefron, isp.
BUBRENJE, fiziki proces; sposobnost
krutih tvari da upijaju vodu i pritom poveavaju volumen. Neki biljni dijelovi
(npr. sjemenke) ili itavi biljni organizmi
(npr. liajevi) primaju vodu preteno ili
iskljuivo bubrenjem. Bubrenjem stanice
mogu samo ogranieno primati vodu jer su
obavijene vrstom celuloznom stijenkom.
Ulaenje vode poveava unutarnji tlak
stanice, tzv. turgor.
BUBRENI KAMENCI, poinju se razvijati iz sitne krute estice koja se istaloi
u bubrenoj nakapnici uz koju se nakupljaju razliiti minerali, npr. spojevi kalcija,
pa kamenac postaje sve vei.
BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju u
pazucu ili na rubu lista. Isp. vegetativno
razmnoavanje.
C
C 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilni
spoj koji nastaje u sekundarnim reakcijama fotosinteze (Calvinov ciklus) sadrava
tri atoma ugljika.
CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselinskim ritmom), biljke koje nou primaju
CO2 i ugrauju ga u organske kiseline, a
danju ga otputaju i upotrebljavaju u Calvinovom ciklusu. CAM biljke su sukulentne biljke prilagoene ivotu na suhim
stanitima (pui su danju zatvorene kako
bi smanjile transpiraciju, nou otvorene),
npr. kaktusi.
CANIS LUPUS, struni latinski naziv za
vuka.
CARSTVO, najvia i najira jedinica u
rasporeivanju ivih organizama. Neki biolozi razvrstavaju organizme u dva osnovna carstva: biljno i ivotinjsko, a neki
prema suvremenijim shvaanjima u pet
carstva: monera, protisti, gljive, biljke i
ivotinje. Isp. filogenetski sustav.
CELOM (sekundarna tjelesna upljina),
oblik tjelesne upljine koja se razvija za
vrijeme embrionalnog ivota, a obavijena
je stanicama mezoderma. Celom postoji u
razvijenih beskraljenjaka, npr. u bodljikaa, lankonoaca, kolutiavaca, djelomice
i u mekuaca te u svih kraljenjaka (riba,
vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca).
CELULOZA, kemijski spoj koji nastaje
meusobnim spajanjem 8 do 12 tisua molekula eera (saharida) glukoze pa stoga
spada u skupinu polisaharida. Opa formula celuloze je (C6H10O5)n. Izgrauje glavninu staninih stijenki biljnih stanica.
CALVIN, M., (ro. 1911.), ameriki biokemiar, otkrio puteve ugljika tijekom fotosinteze. Postigao rezultate koji su potvrdili rezultate Millera.
CENTRIOLI, stanini organeli valjkastog

oblika graeni od tankih proteinskih cjevica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citoplazmi svih ivotinjskih stanica i nekih alga.
Dolaze u paru, smjeteni jedan u odnosu
na drugi pod pravim kutom izgraujui
centrosom (isp.). Kao pojedinana valjkasta tjeleca vidljivi su tek elektronskim
mikroskopom.
CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza
CENTROMERA, v. privrsnica.
C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne

reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), odnosno sinteze ugljikohidrata, poinju sa
spojem koji ima etiri atoma ugljika.
24
CENTROSOM, stanini organel izgraen

od dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplazmi svih ivotinjskih stanica i stanica nekih
alga. Ima vanu ulogu u procesu diobe stanice gdje sudjeluje u formiranju diobenog
vretena. Pod svjetlosnim mikroskopom
centrosom se vidi kao svijetlo zrnce.
CERKARIJE, v. ovji metilj.
CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelene
alge.
CIJEPLJENJE, unaanje u organizam
uzronika bolesti ili njihovih produkata
koji su izgubili patogeninost (ne uzrokuju
pojavu bolesti), ali su zadrali svoju antigeninost (sposobnost imunizacije). Obvezno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi ve
godinama protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, rubeole, dleje paralize i
ospica.
CIKAS, stara i razvojno primitivna golosjemenjaa. Svojim velikim perastim listovima slii palmi. Oplodnja se zbiva pokretnim mukim gametama, spermatozoidima. Podrijetlom je iz istone Azije.
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v.
Krebsov ciklus.
CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa =
priblino, dies = dan), pravilni fizioloki
ciklusi koji se ponavljaju u periodima od
oko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kod
biljaka npr. periodino gibanje listova (danji i noni poloaj), pui i latica, aktivnost
odreenih enzima, odvijanje procesa fotosinteze i disanja.
CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanja
mladih vitica oko podloge zbog nejednakog rasta gornje i donje strane vitica.
CIROZA JETRE, bolest postupnog propadanja funkcionalnog tkiva jetre. Najei uzrok ciroze u razvijenim zamljama je
alkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,
gubitak teine, munina, povraanje, opa

slabost, loa probava i nadutost. Kod osoba koje se ne mogu odrei alkohola, moe
potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnim
ishodom.
CISTEIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
CITOKINEZA, dioba stanine plazme
koja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi i
mejozi.
CITOKININI, skupina biljnih hormona
koji stimuliraju diobu stanica, odgaaju
starenje, utjeu na diferencijaciju, djeluju
na sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju u
kontroli apikalne dominacije. Sintetiziraju
se u tkivima koja aktivno rastu kao to su
vrkovi korijena, embriji i plodovi.
CITOKROMI, bjelanevine koje sadravaju eljezo; dio transportnog lanca elektrona u mitohondrijima i kloroplastima.
CITOLOGIJA, znanost koja prouava
grau i funkciju stanice. Najvanije spoznaje s podruja citologije dobijene su upotrebom svjetlosnog i elektronskog mikroskopa.
CITOLOKE METODE, znanstvene metode koje se primjenjuju u istraivanjima
grae i funkcije stanica. To su: svjetlosna
mikroskopija, elektronska mikroskopija,
autoradiografija, kultura stanica i tkiva i
dr.
CITOPLAZMA, osnovna tekua faza stanice u kojoj se nalaze organeli.
CITOPLAZMATSKO NASLJEIVANJE, nasljeivanje osobina koje su determinirane izvankromosomskim genima koji
se nalaze u citoplazmatskim organelima
kao to su mitohondriji i kloroplasti.
CITOSKELET, sustav tankih proteinskih
vlakana i cjevica u citoplazmi. On daje
stanici mehaniku strukturu, omoguuje
25
joj da zadri svoj oblik, da ga mijenja, da

se pomie itd.
CITOSOL, osnovna vodena koloidna otopina stanice koja preostane nakon odvajanja organela centrifugiranjem.
CITOSTATICI, lijekovi kemijske proizvodnje koji se koriste u lijeenju zloudnih
bolesti (kemoterapiji).
CITOZIN, organski spoj s duikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
kiselina.
NH2
N
O
C
N
C
C
H
H
H
CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo.
CORPUS LUTEUM, v. uto tijelo.
CRICK, F., (ro. 1916.), britanski fiziar
koji je zajedno s amerikim biologom Watsonom 1953. god. opisao strukturu molekule DNA.
CRIJEVNI NAMETNICI, nametnici koji
mogu s hranom dospijeti u ovjekovo probavilo u obliku jaja ili liinke. Nametnici
mogu biti oblii (Nematodes) i trakavice
(Cestodes). U tankom crijevu, osobito djece, moe ivjeti nametnik obina ili djeja
glista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzrokuju slabokrvnost, povraanje, muninu i
greve crijeva. Trakavice nastanjuju preteno tanko crijevo. Najee su govea
(Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium)
trakavica, isp.
CRNE BOGINJE, v. boginje.
CROSSING OVER, v. krosingover.
26
CRVENE ALGE, sadre i druge boje

osim klorofila, posebno crveni pigment,
fikoeritrin. Te im boje omoguuju kromatsku adaptaciju. Odlikuju se posebnim oblikom razmnoavanja, spolnog gametama i
nespolnog sporama pri emu su rasplodne
stanice uvijek nepokretne, tj. bez bieva.
To upuuje na srodnost s modrozelenim
algama. Iz crvenih alga dobiva se agar,
insekticid (zamjena za DDT), floridejski
krob (produkt fotosinteze) itd. Crvene alge
roda Lithothamnion taloe u svoje stijenke
vapnenac pa je kao rezultat nagomilavanja
u slojeve nastao litotamnijski vapnenac.
CRVENE KRVNE STANICE, v. eritrociti i krvna tjeleca
CRVOTOINE, biljke iz skupine papratnjaa. U crnogorinim umama raste prava
crvotoina, a selagina ispod grmova u primorskim krajevima. Osim puzajuih stabljika imaju uspravne ogranke koji zavravaju eeriima sa sporangijima i sporama.
Kod selagine u izmjeni generacija sudjeluju dvovrsne spore i dva razliita gametofita (muki i enski).
CVAT, skupina cvjetova na zajednikoj
cvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: glavicu, grozd, klas, resu, titac i gronju itd.
(v. shematski crte eih cvatova). Vrijeme cvatnje je produeno jer svi cvjetovi
jednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblik
cvata esto karakterizira cijele porodice
cvjetnica.
CVIJET, generativni organ biljke kritosjemenjae. Sastoji se od cvjetne stapke,
cvjetita, ocvijea, pranika i tuka. Cvijet
se nalazi na zadebljanom kraju cvjetne
stapke, cvjetitu. Ocvijee zatiuje tuak i
pranike te primamljuje kukce opraivae.
Moe biti razlueno u aku i vjeni.
aka se najee sastoji od zelenih listova
(lapovi) koji prvenstveno tite cvjetni pup.
Listovi vjenia su latice. Ocvijee iji
listovi izgledaju jednako zove se perigon,
a listovi tepala. Perigon i vjeni mogu biti

razliito obojeni (ako se oprauju kukcima) ili neugledni ako se oprauju vjetrom.
Cvjetovi su po izgledu viesimetrini ili
jednosimetrini. Vjeni je mnogih cvjetova prostolatian, a drugih sulatian (od
sraslih latica). U nekih kritosjemenjaa
cvjetovi dolaze pojedinano, a u drugih su
skupljeni u cvat. enski je dio cvijeta
tuak, a muki su pranici. Cvjetovi mogu
biti dvospolni (imaju i tuak i pranike) ili
jednospolni (imaju ili tuak ili pranike).
Biljke na kojima se razvijaju i enski i
muki cvjetovi nazivaju se jednodomne
biljke. Dvodomne su biljke one koje imaju
samo muke ili samo enske cvjetove.
6
5
Shematski crtei eih cvatova:

1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas,
5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- titac, 8sastavljeni titac, 9-glavica
EMPRESI, porodica biljaka iz skupine

etinjaa (golosjemenjae). To su stabla ili
grmovi s igliastim ili ljuskavim listovima.
Ovamo ubrajamo: empres, borovicu i tuju.
eeri empresa i tuje su tvrdi, drvenasti i
okruglasti. Borovica ima mesnate, sone
eerie koje slie na bobu i zovu se pupuljice.
ETINJAE, s nekoliko stotina vrsta
najzastupljenija skupina golosjemenjaa.
Drvenaste biljke, veina sadri smolu. Listovi su uglavnom tvrdi, igliasti ili ljuskavi; u pravilu vazdazeleni. Najee dolaze
u okviru umske vegetacije sjeverne polutke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) ili
grmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muki su
u obliku resa, obino maleni i mekani, a
sastoje se od pranikih listova s peludnicama (mikrosporangijima). enski cvjetovi
sastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa
"golim" sjemenim zamecima jer nisu zatvoreni unutar plodnice. Poslije oplodnje
razvija se sjemenka, a enski eer postaje
tvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastupljene su s oko dvadesetak vrsta unutar porodica: borovi, empresi i tise. Meu etinjae pripadaju i najstarija drvea na svijetu
(mamutovci, do 4000 godina) te najvia
stabla (sekvoje, vie od 80 m).
ETKASTI KROMOSOMI (lump brush
kromosomi, kromosomi s petljama), kromosomi specifinog izgleda koji se vide za
vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze
I u mnogih organizama, npr. jaju vodozemaca. S takvih kromosoma proteu se
bono niti koje se ire u petlje, a graene
su od DNA.
IR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus,
ozlijeeno mjesto na sluznici dvanaesnika.
Najei uzrok nastanka ira na dvanaesniku je djelovanje kloridne kiseline koja
27
himusom prelazi iz eluca u duodenum.

Javljaju se boli i grevi u trbunoj upljini.
ir dvanaesnika ei je u puaa cigareta,
kao i u osoba s pojaanim izluivanjem
kiseline u elucu (hiperaciditet).
IR ELUCA, peptiki ulkus, tee ozlijeeno mjesto u sluznici eluca. Uzroci su
uglavnom isti kao oni koji dovode do
gastritisa. Kod ira eluca javlja se tupa
area bol u gornjem dijelu trbune upljine. U teim sluajevima moe nastati
krvarenje iz ira.
ISTA LINIJA, skup genetikih vrlo slinih jedinki koje su nastale samooplodnjom jednog roditeljskog organizma. Takvi se sluajevi pojavljuju gotovo iskljuivo
u biljaka.
LANKONOCI (Arthropoda), beskraljenjaci iz skupine malokolutiavaca. Najbrojnija ivotinjska skupina kojoj pripadaju: kljetari, rakovi i uzdunjaci (stonoge i
kukci). Nastanjuju sva mogua stanita.
Osnovno obiljeje su lankovite noge.
Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom,
esto pojaanom vapnencem, odnosno
vanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr.
kod rakova). Kolutii su se stopili u (dvije
ili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. ivani
sustav je ljestviav. Najvanija osjetila su
ticala i oi. Diu krgama i uzdunicama
(trahejama). Optjecajni sustav je otvoren.
Dini pigment je hemocijanin. Za izluivanje slue ticalne lijezde (preobraeni
metanefridiji) ili Malpighijeve cjevice.
Razdvojenog su spola.
OVJEJA RIBICA, vodozemac iz skupine repaa. ivi u podzemnim vodama
krkog podruja i poznati je na endem.
Zbog stalnog boravka u mraku, koa joj je
blijeda, a oi zakrljale. U stanitima s
temperaturom ispod 15 oC raa ive mlade
dok u toplijoj vodi odlae jaja. Imaju vanjske krge koje se zadre tijekom itava
ivota, v. repai.
28
OVJEK, KROMOSOMSKA GARNITURA, svi kromosomi pojedine stanice

ovjejeg organizma. U tjelesnim stanicama ovjeka ima 46 kromosoma (diploidan
broj) od kojih su 44 autosomi (ne odreuju
spol), a 2 spolni kromosomi. ene imaju
44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a
mukarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolni
kromosom. U gametama ili spolnim stanicama ovjeka nalaze se 23 kromosoma
(haploidan broj) od ega su 22 autosoma i
1 spolni kromosom. Tako enske gamete
ili jajne stanice sadre 22 autosoma i 1 x
spolni kromosom, a muke gamete ili
spermiji sadre 22 autosoma i 1 y spolni
kromosom ili 22 autosoma i 1 x spolni
kromosom. Broj kromosoma moe biti i
nenormalan, tj. vei ili manji od navedenog to uzrokuje pojavu razliitih anomalija pa i smrti. Poznate su posljedice pogrenog broja spolnih kromosoma: individue
sa samo 1 x spolnim kromosomom bez
para (xo) su enske, ali nerazvijene i neplodne. Individue s xxy spolnim kromosomima su muke, ali neplodne i s neto
enskih osobina.
UAVCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. ptica pjevica, golubova, kukavica,
sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja i
nesposobni za samostalni ivot. Njih roditelji moraju hraniti sve dok ne napuste
gnijezdo.
UPAVO KORIJENJE, v. korijen.
D
DALEKOVIDNOST (hipermetropija, hiperopija), poremeaj vida u kojem je ona
jabuica prekratka. Pri akomodaciji lee,
slika pada iza mrenice, te je neotra. Da-
lekovidnost se ispravlja konveksnim leama (pozitivna dioptrija).
DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju broja stanovnika na Zemlji.
DALTONIZAM, v. sljepoa na boje.
DENDRITI, v. ivana stanica.
DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. znanstvenici koji su 1936. god. predloili model membrane prema kojem se dvosloj lipida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina.
DARWIN, Ch., (1809. 1882.), engleski
prirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teorije evolucije.
DENITRIFIKACIJA, proces kojim se

amonijak (koji nije pretvoren u nitrate
procesom nitrifikacije) cijepa na slobodni
duik i vodik, te oba plina odlaze u zrak
(atmosferu). Proces se odvija djelovanjem
bakterija, naroito nekih anaerobnih, npr.u
muljevitom i u vodom natopljenom tlu.
DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F.
DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija.
DADEVNJACI, v. repai.
DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza.
DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid.

DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava, nastavak tankog crijeva,
dugako je 1,5 do 2 metra. Dijeli se na
poetni dio ili slijepo crijevo (caecum) na
kojem se nalazi crvuljak (apendix), zatim
na kolon (colon) i zavrava zavrnim crijevom (rectum) i marom (anus). Stijenke
debelog crijeva graene su poput stijenki
tankog crijeva, ali bez crijevnih resica i s
manje ljezdanih stanica. Aktivnost debelog crijeva sastoji se od primanja himusa
iz tankog crijeva, luenja sluzi, reapsorpcije vode i minerala, te bakterijskog truljenja
ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje
tetnih produkata probave (indol, fenol,
skatol), sinteze vitamina, formiranje i nakupljanje stolice (feces), te refleksnog i
kontroliranog pranjenja crijeva (defekacija).
DECIDUA STANICE, stanice vanjskog
sloja sluznice maternice koje sadre hranjive tvari potrebne za razvitak zametka u
ranim stadijima embrionalnog razvitka.
DELECIJA, mutacija nastala gubitkom
dijela kromosoma.
DEM, v. vrsta.
DEMEREC, M., (1895. 1966.), hrvatski
genetiar, koji se rodiou SAD, zasluan za
industrijsku proizvodnju antibiotika.
DEOKSIGENIRANA KRV (reducirana

krv), krv koja transportira ugljikov dioksid
prema pluima. Ugljikov dioksid se transportira na tri naina: mala koliina je otopljena u krvnoj plazmi, dio je vezan na
globinski dio molekule hemoglobina kao
karbaminohemoglobin, a najvea koliina
se prenosi u obliku karbonatne kiseline.
DEPLAZMOLIZA, pojava poveavanja
obujma vakuole te potiskivanje protoplasta
prema staninoj stijenci. Kada je stanica u
hipotononoj otopini, voda ulazi u stanicu
i vakuolu, tj. mjesto nie koncentracije vode. Suprotan proces je plazmoliza.
DEZOKSIRIBONUKLEINSKA
KISELINA, v. DNA.
DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih eera)
pentoza ope formule C5H10O4, a strukturne:
HOCH2
H
H
OH
OH
Izgrauje nukleotide dezoksiribonukleinske kiseline (DNA).
29
DIFERENCIJACIJA STANICA, proces

usvajanja raznolikosti meu identinim
stanicama, odnosno proces kada se od istih
poetnih stanica postupno razvijaju razliite vrste stanica (po obliku, funkciji i molekulskom sastavu) koje se tako specijaliziraju za tono odreenu funkciju u sloenom biljnom i ivotinjskom organizmu.
Tako, u biljaka iz meristemskih (embrionalnih) stanica nastaju stanice epiderma,
korijenove dlaice, sitaste stanice, stanice
zapornice itd., a u ivotinja diferencijacijom nastaju epitelne, ivane, kotane,
krvne i druge stanice.
DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GENA, pojava aktivnosti samo male specifine skupine gena u nekoj stanici. Naime,
svaka od diferenciranih stanica ima u sebi
aktivnu samo malu, ali razliitu skupinu
gena koja odreuje njezinu specifinu grau i funkciju. Ova pojava tumai na koji
nain stanice koje u sebi imaju iste gene
mogu biti po svom obliku i funkciji potpuno razliite. Epitelna, miina, ivana i
druge diferencirane stanice nose iste gene
kao i stanica (zigota) od koje su nastale
mitotikim diobama.
DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA
(DKS), sastav razliitih vrsta leukocita u
krvi. Isp. leukociti.
DIFUZIJA, proces gibanja estica neke
tvari iz podruja njihove vee koncentracije u podruje manje koncentracije do
izjednaavanja koncentracije.
DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, jedna od vrsta krianja (isp.)
u kojem se prati nasljeivanje dvaju svojstava. Za svako svojstvo postoje dominantni i recesivni aleli. Dominantni dolaze
uvijek do izraaja u fenotipu, a recesivni
samo ponekad (u sluaju homozigotnosti).
U prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
30
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli

pojedinih svojstava oznauju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za
drugo svojstvo B i b.
Primjer: Dihibridno krianje pjegavog crnog i jednobojnog smeeg goveda
gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost
dominantni, a jedinke u oba svojstva homozigotne (isp.).
U ovom sluaju u P generaciji stvaraju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve
jedinke F1 generacije su crne i jednobojne
(AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje
nasljeuju nezavisno jedan o drugome. U
F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta
(AB, Ab, aB, ab), a njihovim meusobnim
krianjem u F2 generaciji (tablini prikaz)
nastaje 4 razliita fenotipa u omjeru
9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih
jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smee i
jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno
novog fenotipa, smee pjegavo govedo.
U F3 generaciji, unato velikom
broju gameta, broj fenotipova se ne poveava. (v. shemu u Dodatku 1)
DIJABETES, v. eerna bolest.
DIJAFIZA, v. kost.
DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari
kada molekule jedne otopljene tvari iz
podruja vee koncentracije prelaze u podruje manje koncentracije kroz polupropusnu membranu kroz koju ne mogu proi
molekule druge tvari. Njezinu praktinu
primjenu nalazimo pri lijeenju tekih bubrenih bolesnika kojima se kroz umjetne
probirne membrane u hemodijalizatoru
(umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo
relativno male molekule tetne uree.
DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u relaksiranom stanju pa se klijetke pune krvlju.
DIJASTOLIKI TLAK, tlak koji preostaje nakon prolaska sistolikog tlaka (isp.)
kroz arterije.
DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kremenjaice.
DIKTIOSOMI (gr. diktyion mrea i
soma tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva
tijela. Graeni su od plosnatih upljina
(Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad
druge, a odvojenih membranama. Promjer
im je oko 1 m. Na rubovima su upljine
proirene i od njih se odvajaju Golgijevi
mjehurii obavijeni membranom.
DIOBENO VRETENO, organizirani niz
mikrotubula (sitnih proteinskih cjevica)
koje svaraju centrioli za vrijeme diobe
stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga
da vee kromosome i omogui njihovo
razdvajanje i kretanje prema suprotnim
polovima stanice.
DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haploidna generacija.
DIPLOIDNE STANICE, stanice koje
imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)
kromosoma. Kromosomi u takvim stanicama smjeteni su u homologne parove gdje
je svaki lan para nasljeen od jednog
roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne
stanice onih organizama koji su nastali od
dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice
dijele se mitozom odnosno staninom diobom koja omoguuje stvaranje novih stanica s jednakim, konstantnim brojem kromosoma koji je karakteristian za svaku
vrstu.
DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA
(dvostruki broj kromosoma), se javlja u
stanicama biljaka i ivotinja i to tako da
kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.
homolognim parovima. Jedan lan para
podrijetlom od oca, a drugi lan para od
majke, npr. tjelesne stanice ovjeka imaju
23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23

od majke (2n=46, n=23); stanice vinske
muice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),
psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,
n=30), impanze 48 (2n=48, n=24), kukuruza 20 (2n=20, n=10), rajice 24 (2n=24,
n=12), kruke 34 (2n=34, n=17) itd.
DIPLOKOKI, v. bakterije.
DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.
DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika
disanja, stanino i vanjsko disanje.
Stanino disanje (bioloka oksidacija) je
proces koji se odvija u biljnim i ivotinjskim stanicama, a u kojem se organski
spojevi, uz prisutnost enzima disanja, postupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ugljikovog dioksida) i vode pri emu se
oslobaa velika koliina energije. 56 %
energije se oslobodi u obliku topline, 46 %
se pohranjuje u molekulama ATP-a. Energija osloboena staninim disanjem koristi
se za sve ivotne aktivnosti stanice. Najei i najvaniji organski spojevi koji su
Stanino aerobno disanje
31
izvori energije u stanici su ugljikohidrati,

zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini.
Disanje moemo grubo predoiti kemijskom jednadbom:
C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O +

+ energija
Stanino disanje je vrlo sloen proces koji se u veine organizama moe
podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu.
Anaerobnu fazu disanja ini glikoliza, a
aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija.
Vanjsko disanje je proces izmjene
plinova (O2 i CO2) izmeu vanjske sredine, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik
disanja odvija se u razliitim organima za
disanje, npr. pluima, krgama, koi itd.
DINI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s
krvoilnim omoguuje svim stanicama
tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih
koliina kisika i odstranjivanje ugljikova
dioksida. Sastoji se od gornjih dinih
putova (nosa, drijela i grkljana) i donjih
dinih putova (dunika, dunica i plua).
DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i
poveavaju odstranjivanje mokraom vika
vode iz tijela. Smanjujui volumen vode u
krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibiraju luenje antidiuretskog hormona (ADH),
isp.
DIUREZA, poveano luenje vode tj. odstranjivanje vika vode iz tijela mokrenjem.
DIURNALNE IVOTINJE, v. dnevne
ivotinje.
DIVERGENTNA EVOLUCIJA (ravasta, specijacija u uem smislu rijei), evolucijski razvoj koji vodi k nastajanju nekoliko novih vrsta u kojih su populacije
prostorno odvojene jedna od druge. U svakoj odvojenoj populaciji moe se dogaati
sukcesivna evolucija.
32
DIZENTERIJA (srdobolja, gria) je crijevna zarazna bolest praena proljevom

(dijarea) i bolovima u trbunoj upljini s
inkubacijom 2 do 7 dana. Najei uzronik je bacil roda Shigellae koji napada sluznicu debelog crijeva. Ako je dizenterija
uzrokovana amebama tada govorimo o
amebnoj dizenteriji.
DJEJA GLISTA, nametnik u crijevu
ovjeka. Pripada obliima, skupina oblenjaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je duine i do 50 cm. Razdvojenog su spola.
Tijelo mujaka je manje i zavinuto na stranjem dijelu. Rasplodni su im organi neparni cjevasti sjemenik i sjemenovod. enke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i
plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja
je unutarnja. Oploena jaja enka izbacuje
u crijevo domadara. ovjek se zarazi prljavim rukama te jedui neoprano voe i
povre.
DJEJA PARALIZA (polio, poliomyelitis, poliomijelitis), zarazna bolest koju
uzrokuje ivotinjski (animalni) virus, poliovirus koji napada sredinji ivani sustav
i izaziva klijenut (paralizu) udova.
DJEVIANSKI ZALISTAK, v. himen.
DLAKE, ronate tvorevine koe koje pokrivaju tijelo sisavaca i tite ih od gubitka
topline. Veina sisavaca ima pokrivne dlake ili osje koje su vre i vee, a ispod su
manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su
graene od dlanog korijena sastavljenog
od dlanog struka i dlane glavice. Uloene su u dlane mjeie t.j. uvrate pousmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj
dlani mii tako da se sisavci mogu nakostrijeiti. Dlake mogu biti preobraene u
vrste etine (kod npr. svinje) ili u bodlje
(kod npr. jea i dikobraza).
DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiselina), organska makromolekula koja se nalazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i
plastidima. DNA se sastoji od dva polinukleotidna lanca koji su nastali povezivanjem velikog broja nukleotida kao
osnovnih graevnih jedinica nukleinskih
kiselina. Svaki nukleotid DNA graen je
od triju vrsta molekula: eera dezoksiriboze, fosfata i jedne purinske baze (adenin
ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili
citozin). Nukleotidi u jednom lancu meusobno se veu tako da se fosfat jednog
vee sa eerom drugog nukleotida, a dva
polinukleotidna lanca se veu meusobno
preko duinih baza vodikovim vezama.
Purinska baza jednog lanca uvijek se vee
s odgovarajuom pirimidinskom bazom
drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spiralno zavijeni oko zamiljene sredinje osi
tako da molekula DNA izgleda poput dvostruke zavojnice (heliksa) iji je promjer 2
nm.
DNA je jedina organska molekula
koja ima sposobnost umnoavanja ili replikacije i to na taj nain da od jedne ishodine molekule DNA nastanu dvije potpuno jednake molekule. Nain umnoavanja
DNA zovemo polukonzervativno udvostruavanje, zbog toga to je u sastavu
novonastalih molekula DNA jedan lanac
stari, odnosno potjee od ishodine molekule, a drugi lanac je novoizgraen i to
prema kalupu starog.
HN H
CN
D
p
O H N H
C H3
H N
H 2COH
TN
O
H NH
O
H
A
N
D
p
D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin,

T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak
DNA je jedna od najvanijih staninih makromolekula jer izgrauje gene te je
nositelj nasljeivanja, a odgovorna je i za

sintezu proteina.
DNEVNE (diurnalne) IVOTINJE (diurna, lat. dies = dan), ivotinje koje su danju
aktivne. To je veina ivotinja, npr. veina
kukaca, ptica i sisavaca.
DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, biljke na ije cvjetanje ne utjee fotoperiod
(npr. krastavac i kukuruz).
DNK, v. DNA
DOJENJE, izluivanje mlijeka iz ljezdanih stanica dojke kao reakcija na podraaj
djeteta pri sisanju.
Hormoni koji omoguuju dojenje
su prolaktin i oksitocin.
Prolaktin se izluuje u velikim koliinama u adenohipofizi (prednjem renju
hipofize) kao reakcija na smanjenu koliinu estrogena i progesterona u krvi majke, a
koja se smanjuje zbog gubitka posteljice
nakon roenja djeteta.
Pri sisanju dijete podrauje osjetilna tjeleca u bradavici dojke i ti podraaji
dolaze do hipotalamusa koji lui specifine neurohormone koji pak neurohipofizu
potiu na luenje oksitocina. Oksitocin u
dojkama uzrokuje stezanje mjehuria punih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kanalie dojki do bradavica. U prvih nekoliko
mjeseci dojenja obino izostaje menstrualni ciklus.
DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vrste koje prevladavaju brojnou ili biomasom. Te su vrste najbolje prilagoene uvjetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj
umi.
DOMINANTNO SVOJSTVO (prevladavajue svojstvo), svojstvo koje u nasljeivanju uvijek dolazi do izraaja. U literaturi, dominantna svojstva se oznaavaju
velikim slovima.
DORMANCIJA (stanje mirovanja), razdoblje u kojem je rast biljaka ili nekih
33
njezinih dijelova privremeno prekinut ili

jako usporen. Razlikujemo nametnutu ili
prisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepovoljnim okolinim uvjetima) i priroenu ili
endogenu dormanciju (uzroci su u samoj
sjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskih
pupova).
DOWNOV SINDROM (mongolizam),
poremeaj izazvan trisomijom (na 21.
kromosomu tri kopije kromosoma).
DRIFT (genska snaga, genska sluajnost),
jedna od pokretakih sila evolucije. To je
pojava kada neki mutirani recesivni gen u
populaciji moe doi do izraaja u potomstvu ili se moe izgubiti ne pojavivi se
vie u potomstvu. Genska snaga uestala
je pojava u malim populacijama.
DRIOPITEKUS (Dryopithecus),
umskog pramajmuna iji su ostaci
na vie mjesta u Europi, Aziji i
Predstavlja ishodinu skupinu za
ovjekolikih majmuna (impanza,
orangutana).
oblik
naeni
Africi.
razvoj
gorila,
DROSOPHILA MELANOGASTER, v.
vinska muica.
DRUGA MEJOTIKA DIOBA, v. mejoza II.
DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezonefros), parni organ tamnocrvene boje,
slui za izluivanje kod riba i vodozemaca.
Kod riba je smjeten uz kraljenicu iznad
plivaeg mjehura, a kod vodozemaca na
lenoj strani stranjeg dijela tjelesne upljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli)
se sputaju u lijevke koje zovemo Bowmanova ahura. Predbubrena cijev (v. prvi bubreg) se podijeli po duini u dvije.
Jedna od njih postaje prabubrena ili Wolfova cijev, koja u mujaka slui kao mokraovod i sjemenovod, a u enke samo kao
mokraovod. Druga ostaje predbubrena
34
ili Mullerova cijev koja u enke preuzima

ulogu jajovoda, a kod mujaka zakrlja.
DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod.
DUODENUM, v. dvanaesnik.
DUINE BAKTERIJE, v. duikove bakterije.
DUINE BAZE, organski duikovi spojevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnji
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i
ATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin)
i pirimidinske (timin, citozin, uracil) duine baze.
DUIKOVE (duine, nitrificirajue) BAKTERIJE, fiksatori atmosferskog duika.
Razliite autotrofne kemosintetske bakterije koje ive slobodno u tlu. (Azotobacter)
ili u simbiozi s viim biljkama. U korijenskim gomoljiima mahunarki nalaze se
simbiotske bakterije roda Rhizobium. Bakterije uzimaju duik iz zraka i pretvaraju
ga u amonijeve ili nitratne spojeve koje
biljke mogu koristiti za izgradnju svojih
aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina. Imaju i sposobnost pretvaranja amonijaka, koji nastaje raspadanjem uginulih
organizama, do nitrata.
DUNICA, v. uzdunice.
DUNIK (trachea), cijev koja je u u ovjeka duga oko 12 cm, a u stijenci ima
hrskavine prstenove. Grana se u lijevu i
desnu dunicu (bronhi) koje ulaze u lijevo
odnosno desno pluno krilo. Dunice se u
pluima granaju u bronhiole koje zavravaju plunim mjehuriima.
DVANAESNIK (duodenum), poetni dio
tankog crijeva, isp. U njega se ulijevaju
izvodni kanali jetre i guterae kojima se u
crijevo dovode u i guterain sok.
DVOBONA (bilateralna) SIMETRIJA,
simetrija kod koje se tijelo moe podijeliti
jednom ravninom na lijevu i desnu po-
lovicu. Bilateralno simetrine ivotinje su

pokretne.
DVODIHALICE, stara skupina riba (iz
devona), ivi fosili. Pripadaju skupini nosnoprolaznica, isp. Plivai se mjehur razvio
u plua, kao prilagodba na suna razdoblja.
Dvodihalice inae diu krgama. Poznate
su vrste: afrika, australska i junoamerika dvodihalica.
DVODOMNE BILJKE, v. cvijet.
DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomna
nomenklatura.
DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog razmnoavanja u kojem se matina jedinka
dijeli na dva dijela pri emu ona sama
nestaje kao jedinka. Dvojnom diobom se
razmnoavaju uglavnom jednostanini organizmi: neke jednostanine alge, neke
vrste bakterija i mnoge praivotinje.
DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna nomenklatura.
DVOSPOLAC (hermafrodit), kod ivotinja organizam koji ima i muke i enske
spolne lijezde (sjemenike i jajnike) u
kojima se proizvode spermiji i jaja. esta
pojava kod bezkraljenjaka, npr. spuve,
plonjaka, nekih pueva i kolutiavaca.
Osobine dvosupnica
Dvije supke u sjemenci;
Embrio centralno (u sredini) smjeten u
sjemenci;
ile u stabljici smjetene u krugu;
ile otvorene, tj. s kambijem;
Imaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista perasta ili dlanasta, meu
ograncima ila meusobno mreasto
povezane ilice;
Ocvijee razlueno u aku i vijeni;
Ocvijee i pranici veinom s 4 ili 5
lanova u krugu.
E
EGZOCITOZA, proces u kojem se estice izbacuju iz stanice u meustanini
prostor, tj. oblik masovnog transporta tvari
kroz membranu stanice pomou membranskih mjehuria koji se stapaju sa staninom membranom. Suprotan proces je endocitoza.
EGZOKONJUGANTI, v. konjugacija.
EGZOSKELET, v. kostur.
DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba.
EHINOKOK, v. pasja trakavica.
DVOSTRUKA MEMBRANA, graena

od vanjske i unutarnje membrane, a imaju
je jezgra, mitohondriji i plastidi.
EIGEN, M. postavio genetiku hipotezu o

izgledu i funkcioniranju prvih organizama
(praorganizama) na Zemlji.
DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA,

v. diploidni broj kromosoma.
EJAKULACIJA, refleksno izbacivanje

sperme za vrijeme mukareva orgazma.
DVOSTRUKI KROMOSOMI, graeni

su od dvije kromatide.
EKOFIZIOLOGIJA, znanost koja prouava djelovanje razliitih ekolokih imbenika na funkciju stanica, tkiva, organa i
organskih sustava.
DVOSUPNICE, razred kritosjemenjaa.

Najee porodice i njihovi predstavnici:
abnjaci, rue, bukve, breze i lijeske, krstaice, lepirnjae, titarke, usnae i glavoike.
EKOLOGIJA (gr. oikos = dom, stanite,

logos = rije, govor), znanost koja prouava odnose ivih bia i okolia; znanost o
35
proizvodnji i raspodjeli organske tvari u

prirodi te o gustoi naselja biljnih i ivotinjskih vrsta.
EKOTIP, nasljedno izmijenjen oblik neke

biljke ili ivotinje uslijed prilagodbe na
specifinost okolia, npr. poljski mi.
EKOLOKA NIA, obiljeava mjesto i

ulogu jedne vrste u ivotnoj zajednici.
Nia nekog ivog organizma odreena je
imbenicima kao to su stanite, hrana i
temperatura. Iako dvije vrste mogu dijeliti
isto stanite, one nikada ne dijele istu niu.
EKOTOKSIKOLOGIJA, znanost koja

prouava posredni ili neposredni uinak
stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na
sve ivue organizme i njihovu organizaciju, odnos prema neivoj tvari, meuodnose i odnos prema ovjeku.
EKOLOKA VALENCIJA, je razmak

izmeu donje i gornje granice vrijednosti
nekog ekolokog imbenika (temperatura,
svjetlo, voda itd) u okviru kojega je mogu
ivot organizma; razliita je za svaki imbenik i za svaku vrstu, v. ekoloki maksimum, ekoloki optimum i ekoloki minimum.
EKSKRECIJA, izluivanje (bubrezima ili

kroz kou) nekorisnih i tetnih tvari.
EKOLOKI IMBENICI, v. abiotiki

imbenici i biotiki imbenici.
EKOLOKI MAKSIMUM, najvei intenzitet nekog imbenika koji moe neki
organizam podnijeti, v. ekoloka valencija.
EKOLOKI MINIMUM, najmanji intenzitet nekog imbenika koji mora postojati
da organizam ivi, v. ekoloka valencija.
Poznato je Liebigovo pravilo ekolokog
minimuma koje upozorava da je ograniavajui imbenik onaj koji je najmanje
zastupljen u stanitu, tj. ona tvar kojom
organizam najmanje raspolae.
EKOLOKI OPTIMUM, optimalna vrijednost djelovanja nekog imbenika na
organizam, v. ekoloka valencija.
EKOSUSTAV, sustav biolokih, kemijskih i fizikih zbivanja koji obuhvaa
biotop i biocenozu. Produktivnost ekosustava izraava se proizvodnjom organskog
ugljika. Od kopnenih ekosustava najproduktivnija je uma, a od slatkovodnih jezero s tvrdom vodom.
36
EKSPERIMENT (pokus), promatranje

pojave koja se ispituje po tono odreenim
uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek
pojave te da se ona svaki put uz ponavljanje istih uvjeta ponovo izazove.
EKSTRACELULARNA (izvanstanina)
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnoj upljini mnogostaninih ivotinja. Npr. to je gastrovaskularna upljina
kod arnjaka, isp.
EKTODERM, vanjski zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kraljenjaka ivani sustav i osjetila, epitelno tkivo i njegovi derivati.
EKTOPLAZMA, vanjski, periferni dio
protoplazme.
ELEKTRINI POTENCIJAL, nastaje
na razini receptora direktnim podraivanjem, odnosno na razini sinapse podraivanjem idueg neurona neurohormonima. Stanica se depolarizira kada u nju
difundiraju ioni natrija kroz otvorene ionske kanale. Potencijal stanice se sa 90
mV promijeni na +50 mV. Promijenjeni
elektrini potencijal receptora prenosi se
dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle
aksonom do zavrnih noica. Ubrzo nakon
depolarizacije nastupa brza repolarizacija
tj. stanica se vraa sa +50 mV ponovno na
90 mV. Repolarizacija stanice ostvaruje
se izbacivanjem kalija i natrija iz stanice u
okolinu uz utroak energije procesom tzv.

Na/K pumpe, isp. neurohormoni.
EM, v. endoplazmatska mreica.
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
(EEG), snimanje modanih valova. Ploaste elektrode, koje se postave na odreena
mjesta na glavi, biljee modanu (elektrinu) aktivnost kore velikog mozga. Postupak je znaajan za otkrivanje ivanih i
duevnih bolesti.
EMBRIJ (zametak), biljni, ivotinjski i

ovjeji organizam u ranim stadijima razvitka nakon oplodnje. U ovjeka, embrijem se naziva organizam star do dva
mjeseca trudnoe.
ELEKTROENCEFALOGRAM (EEG),
grafiki prikaz modanih valova. Mijenja
se ovisno o aktivnosti pojedinih podruja
mozga, jer se s aktivnou mijenja i ukupna koliina elektrinih potencijala podraenih neurona.
EMBRIOGENEZA (gr. embryon = zametak, klica, genesis = postanak, razvitak),

proces diferencijacije stanica u razliita
tkiva i organe. Kod biljaka zapoinje inekvalnom (asimetrinom) diobom zigote
kojom nastaju bazalna i vrna stanica.
Daljnjim diobama tih stanica razvija se
embrio (klica).
ELEKTRO-KARDIOGRAM
(EKG),
krivulja elektrinih potencijala sranog
miia, a biljee se elektrokardiografom.
Normalan EKG sastoji se od: P-vala, koji
pokazuje mjerenje depolarizacije pretklijetki, QRS - kompleks koji pokazuje mjerenje depolarizacije klijetki i repolarizacije
pretklijetki, te T-vala koji pokazuje rezultat mjerenja klijetki za vrijeme njihove
repolarizacije.
ELEKTRONSKI MIKROSKOP, v. mikroskop.
ELEMENTARNI SASTAV govori od
kojih se kemijskih elemenata sastoji neto.
U ljudskom tijelu vie je od 70 kemijskih
elemenata. Najvie je kisika i to oko 60 %,
zatim ugljika oko 20 %, vodika oko 10 %,
duika oko 4 % i razliitih minerala oko 6
%. Makroelementi izgrauju oko 99 %
teine naeg tijela; to su kisik, ugljik,
vodik, kalcij, duik i kalij. Mikroelementi
izgrauju preostalih 1 %; to su fosfor,
magnezij, sumpor, klor, natrij, eljezo, mangan i aluminij. Ultramikroelemenata ili
oligoelemenata ima samo u tragovima; to
su npr. titan, cink, selen, rutenij, radij itd.
ELEMENTI, v. Dodatak 3.
EMBOLUS, v. tromboza.
EMBRIO, v. klica.
EMBRIOLOGIJA, znanost o razvoju ivih bia iz oploene jajne stanice.

EMBRIONALNE OVOJNICE, posebne
strukture koje imaju vanu ulogu u zatiti i
prehrani zametka, a razvijaju se tijekom
embrionalnog razvitka razvijenijih ivotinja i ovjeka. Embrionalne ovojnice u
ovjeka su: korion, amnion (vodenjak), umanjana vrea, alantois i placenta (posteljica).
EMBRIONALNI RAZVITAK, razvoj
zametaka veine ivotinjskih organizama.
Stadiji embrionalnog razvitka su najprije
brazdanje i gastrulacija, a zatim organogeneza i histogeneza.
EMBRIOBLAST, skupina embrionalnih
stanica sisavaca koja se nalazi u unutarnjosti blastociste. Iz njega e se gastrulacijom razviti zametni listii, ektoderm,
endoderm i mezoderm, a iz njih daljnjim
razvojem pojedini organi i organski sustavi.
EMFIZEM PLUA, bolest dinog sustava u kojoj dolazi do oteenja i smanjenja broja alveola u pluima. Tijelo dobiva
37
sve manje kisika, a CO2 zaostaje u tijelu

(plave usne).
ENDEM, biljna i ivotinjska vrsta koja je
rasprostranjena samo na nekom uem podruju ili arealu. esti su endemi na udaljenim otocima, u peinama i sl. Neki nai
otoci (npr. Brusnik, Jabuka i Palagrua)
imaju endemine vrste guterica. Iz podzemlja naeg kra poznati su endemi vodozemac ovjeja ribica i pijavica iz Lukine
jame na Velebitu.
ENDOCITOZA, unoenje tvari u stanicu
uvrtanjem stanine membrane oko njih.
Obzirom na veliinu estica tvari razlikujemo unoenje sitnih estica, pinocitozu i
unoenje krupnih estica, fagocitozu. Kada
hrana ue u stanicu ili tijelo npr. praivotinje, stvori se hranidbeni mjehuri ili
probavna vakuola koja se spoji s lizosomima.
ENDODERM, unutarnji zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kraljenjaka probavilo i probavne lijezde,
plua, krge te drugi unutarnji organi.
ENDODERMA, sloj stanica koji odvaja
vanjski dio korijena od provodnih elemenata ksilema u sredinjem cilindru korijena. Stanice endoderme aktivno izluuju
vodu i tvari u provodne ile i tako se
stvara korijenov tlak.
ENDOKRINE INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), su specijalizirane stanice sjemenika koje lee izmeu
sjemenih kanalia, a lue hormon testosteron.
ENDOKRINE LIJEZDE (lijezde s
unutarnjim izluivanjem), lijezde koje
svoje produkte (hormone) izluuju u krv.
Endokrine lijezde u ovjeka su hipofiza,
epifiza, titna lijezda, nuztitne lijezde,
prsna lijezda (timus), nadbubrene lijezde, spolne lijezde (sjemenici i jajnici) te
38
guteraa koja ima osim endokrine i egzokrinu ulogu, izluivanje probavnih enzima
u poetni dio tankog crijeva.
ENDOPLAZMA, sredinji, unutarnji dio
protoplazme.
ENDOPLAZMATSKA MREICA (endoplazmatski retikulum, EM, ER), sustav
kanalia omeenih membranom koji proima citoplazmu eukariotskih stanica. Omoguuje transport tvari izmeu stanice i
okolia te povezuje staninu membranu s
ovojnicom jezgre. EM koja sadri ribosome je hrapava, a bez ribosoma glatka.
Hrapava EM ima vanu ulogu u sintezi
proteina, npr. sinteza inzulina, sinteza
antitjela itd. Glatka EM se nadovezuje na
hrapavu i u njoj nastaju proizvodi neproteinske prirode, npr. steroidni hormoni.
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM, v.
endoplazmatska mreica.
ENDOSIMBIOZA, nain zajednikog ivota kada jedan organizam ivi u drugome. U toj zajednici oba organizma imaju
korist. U brojnim vrstama bezbojnih biaa
ive modrozelene alge koje obavljaju ulogu kloroplasta (fotosinteza). Tada alge koriste neke produkte metabolizma biaa, a
biai produkte fotosinteze.
ENDOSKELET, v. kostur.
ENDOSPERM, hranjivo stanije koje slui prehrani klice (embrija) prilikom klijanja sjemenke. Nastaje spajanjem spermalne
stanice sa sekundarnom jezgrom embrionske vree.
ENERGIDA, tvorevina koja se sastoji od
jezgre i pripadajue citoplazme kojom ta
jezgra upravlja.
ENZIMI (fermenti, biokatalizatori), organski spojevi (proteini, polipeptidi) koji
upravljaju kemijskim reakcijama organizma kvalitativno i kvantitativno, a pri tom
se sami ne mijenjaju. Za djelovanje veine

enzima napovoljniji pH je 7.
EON, vremensko razdoblje od milijardu
godina.
EOZINOFILNI
leukociti
LEUKOCITI,
v.
EPIDEMIJA, naglo proirenje neke zarazne bolesti u nekom kraju pri emu u
ogranienom vremenu oboli vei broj stanovnika. Najee su epidemije uzrokovane bakterijama i virusima.
EPIDERMA, kono stanije, koa, pokoica, pousmina, pokrovno tkivo na njenim dijelovima biljke (listu, mladojj stabljici).
EPIDIDYMIS, v. pasjemenik.
EPIFIT (gr.epi = na, kod; phyton = biljka), biljka koja ivi na drugoj biljci, ali
ne kao nametnik; npr. mnogi liaji, tropske
orhideje i paprati u kronji tropskih uma.
EPIFIZA, v. kost.
EPIFIZA, lijezda s unutarnjim izluivanjem smjetena sa stranje strane izmeu
velikog i malog mozga. Izluuje melatonin, hormon koji sudjeluje u pigmentaciji.
EPITELNO TKIVO (pokrovno tkivo),
pokriva tijelo i unutarnje organe ivotinja;
lui potrebne sekrete iz ljezdanih epitelnih stanica. Odgovara epidermi biljaka.
ER, v. endoplazmatska mreica.
EREKCIJA, kod mukaraca nabreknue i
ukruenje spolnog uda, isp. Erekciju nadziru dva erekcijska sredita u lenoj modini. Jedno je autonomno sredite, a drugo
je pod nadzorom sredita u mozgu.
ERGOT, v. raova gljivica.
ERITROCITI (crvene krvne stanice),
najbrojnije krvne stanice (u litri krvi mukaraca ih ima oko 4.4 do 5.81012, a u ena
3.8 do 4.91012. Zreli eritrociti su jedine

ive stanice u ovjeka koje nemaju jezgru.
Najvaniji im je sastojak hemoglobin koji
se sintetizira u kotanoj sri u stanicama
prethodnicama eritrocita koje jo imaju
jezgru. Razlikujemo fetalni (HbF) i adultni
(HbA) hemoglobin koji se meusobno
razlikuju po sastavu polipeptidnih lanaca
globina to za posljedicu ima da fetalni
hemoglobin ima veu sposobnost vezivanja kisika kod niih koncentracija kisika
od adultnog hemoglobina. Temeljna im je
uloga prijenos kisika i ugljikovog dioksida
izmeu plunih alveola i tkiva.
Prosjean ivotni vijek zdravog eritrocita u krvi je oko 4 mjeseca nakon ega
se razgrauju najveim dijelom u slezeni.
Razgradnjom hemoglobina nastaje uti
pigment bilirubin koji se izluuje iz krvi i
iz jetre putem ui u crijevo gdje se uz
pomo bakterijskih enzima pretvara u
smei sterkobilin B i uti urobilin B. Odatle smea boja stolice i uta boja mokrae.
Isp. krvna tjeleca.
ERITROPOETIN, hormon koji stimulira
razvoj i sazrijevanje eritrocita u kotanoj
modini. Izluuju ga bubrezi pri smanjenoj
koncentraciji kisika u organizmu to se
npr. javlja kao posljedica smanjene koncentracije kisika u atmosferi na velikim
visinama.
EROZIJA, razarako djelovanje voda na
tlo.
ESCHERICHIA COLI (eerihija), bakterija iz sastava crijevne flore ovjeka, ali
moe uzrokovati infekcije mokranog sustava i proljeve u male djece. Ulaskom u
krv izaziva sepsu, meningitis i druga oboljenja. Koristi se u genetikom inenjerstvu, npr. za proizvodnju inzulina.
ESTROGENI, enski spolni hormoni koje lue jajnici. Po kemijskom sastavu su
steroidi kao i ostali spolni hormoni. Utjeu
39
na rast i razvoj enskih spolnih organa kao

primarnih spolnih znaajki. Utjeu i na
formiranje niza sekundarnih spolnih znaajki, npr. razvoj dojki, rast i razvoj kostiju, odlaganje masnih tvari u potkonom
sloju, raspored dlaka i drugo. Reguliraju
zbivanja u menstrualnom ciklusu. Tako
28. dana smanjena koliina estrogena uzrokuje ljutenje odebljale sluznice maternice. Takoer su odgovorni za normalan
tijek trudnoe i poroda.
EERIHIJA, v. Escherichia coli.
ETILEN, jedini plinoviti biljni hormon.
Stimulira sazrijevanje plodova, inhibira
rast te potie otpadanje listova i proces
starenja. Stvara se u veini biljnih organa.
EUCITI, v. eukariotske stanice.
EUGLENA (Euglena viridis), bia vretenastog tijela bez vrste stijenke. Ima plastide, kloroplaste, crvenu onu pjegu i
kontraktilnu vakuolu (tipino za ivotinje).
Produkt fotosinteze je polisaharid paramilum. Kada nema svjetla, euglena uzima
organsku hranu. Zato se euglena moe
smatrati biljkom, ali pokatkad i ivotinjom.
EUKARIOTI, svi jednostanini ili viestanini organizmi ije je tijelo graeno od
eukariotskih stanica, a to su sve ivotinje i
biljke osim bakterija i modrozelenih algi
(cijanobakterija). Neki eukarioti imaju i bieve za pokretanje. Stanice eukariota dijele
se mitozom.
EUKARIOTSKE STANICE (gr. eu =
pravi, krayon = jezgra) ili euciti, stanice
koje sadre jezgru obavijenu membranom
i u citoplazmi ostale stanine organele
obavijene membranom. Stanini organeli
eukariotskih stanica su jezgra, mitohondriji, endoplazmatska mreica, centrosom,
vakuole, lizosomi, Golgijevo tijelo i plastidi (kod biljaka). Eukariotske stanice sadr-
40
e i manje stanine strukture, npr. kromosome, jezgrice, ribosome, centriole (kod

ivotinja) koji nisu obavijeni membranom
te ih ne smatramo organelima u uem smislu. Eukariotske stanice su vee i sloenije
od prokariotskih stanica i imaju sposobnost izgradnje viestaninog organizma.
Najvanije razlike stanica
Prokariotska
Eukariotska
nema oblikovanu
jezgru, nego
nukleoid
ima potpuno
oblikovanu
jezgru
jedan kromosom
vie kromosoma
dioba cjepanjem
dioba mitozom
nema staninih
organela
ima stanine
organele
(mitohondrije,
kloroplaste itd.)
stanina stijenka
sadri murein
stanina stijenka
sadri celulozu
EUTROFIKACIJA, v. eutrofizacija.
EUTROFIZACIJA (eutrofikacija), poveanje primarne organske proizvodnje u vodenim ekosustavima nakon obogaivanja
vode hranjivim tvarima koje potiu razvoj
alga i vieg vodenog bilja. Postoje dva
oblika eutrofizacije: prirodni i antropogeni
(uzrokovan djelovanjem ovjeka).
EVOLUCIJA (bioloka evolucija), postupni povijesni razvoj najjednostavnijih
oblika ivog svijeta k sve sloenijim, savrenijim i raznolikijim oblicima na Zemlji.
Grana biologije koja prouava taj razvoj
zove se znanost o evoluciji. Biolokoj evoluciji je prethodila kemijska evolucija odnosno postanak i razvoj organskih spojeva
na Zemlji.
F
FAGOCITI, stanice sa sposobnou fagocitoze (isp.) u koje spadaju neutrofilni leukociti, monociti i tkivni makrofagi.
FAGOCITOZA (gr. fagein = jesti, gutati, kytos = upljina), sposobnost stanica,
npr. neutrofila da prodiru i, uz pomo
lizosoma, razgrauju mikroorganizme i
estice slinih veliina. Takoer i nain
uzimanja hrane u praivotinja, oblik endocitoze, isp.
FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti.
FAUNA, skup svih ivotinjskih vrsta nekog odreenog podruja.
FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop.
FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. kemijski spoj nastao vezivanjem dviju aminokiselina: fenilalanina i serina.
FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
FENOLOKE POJAVE, periodike sezonske promjene organizama, npr. vrijeme
listanja, cvatnje, padanja lia u bilja, selidba ivotinja i dr.
FENOTIP, genetiki izraz kojim se oznaava zbroj morfolokih i fiziolokih svojstava nekog organizma. On je ovisan o nasljednim faktorima ili genima (genotipu),
ali i o djelovanju okolia. U nasljeivanju
dominantnih i recesivnih svojstava, organizmi razliitih genotipova (homozigoti,
heterozigoti) mogu imati jednak fenotip.
Tako, npr. kod dihibridnog krianja s dominacijom jedinke razliitih genotipova:
AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti
fenotip, dominantni su za oba svojstva, A i
B.
FERMENTACIJA (vrenje), proces u kojem se anaerobno (bez prisutnosti kisika)
razgrauju organski spojevi pri emu se

oslobaa dio energije, a dio ostaje u produktima. Produkti vrenja su obino alkoholi i organske kiseline. Vrenja uzrokuju
razliiti mikroorganizmi (bakterije, gljvice) i na taj nain dolaze do energije koja je
potrebna za njihove ivotne aktivnosti.
Prema konanim produktima vrenja razlikujemo: alkoholno, mlijeno i octeno.
FERMENTI, v. enzimi.
FETALNA ERITROBLASTOZA, (hemolitika bolest novoroenadi), bolest
koja se pojavljuje u trudnoi u djece koja
su Rh+, a imaju Rh- majku. Tijekom prve
trudnoe u djeteta nema znakova fetalne
eritroblastoze jer se u krvi majke nije
stvorila vea koliina anti-Rh aglutinina
koji bi uzrokovali razaranje (hemolizu)
djetetovih eritrocita. Meutim, pri svakoj
narednoj trudnoi, kada ista Rh- majka
nosi ponovo Rh+ dijete, stvara se vea
koliina antiRh aglutinina pa se u djeteta
pojavljuju simptomi bolesti. Kotana sr
djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritrocite pa intenzivno stvara i u krv otputa
nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po funkciji ne mogu u potpunosti zamijeniti
eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je
anemija (slabokrvnost), a osim toga u djeteta se javlja i utilo koe jer se hemoglobin iz raspadnutih eritrocita pretvara u
une boje koje su ute.
FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti.
FETUS (plod), zametak ovjeka starosti
od dva mjeseca pa do roenja.
FIBRINOGEN, bjelanevina u krvi koja
je jedan od sudionika u zgruavanju krvi.
FIKSACIJA DUIKA, proces kojim neki
prokarionti prevode atmosferski duik u
amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive
za biljku, v. duikove bakterije.
FIKSIZAM, shvaanje da su vrste nepromijenjive.
41
FILAMENT, v. pranik.
FILETIKA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija.
FILOGENETSKA
SISTEMATIKA,
(rodbinsko sustavoslovlje), razvrstavanje
ivih bia u filogenetski (prirodni) sustav.
FILOGENETSKI (prirodni) SUSTAV
ukazuje na srodstvene odnose izmeu pojedinih razvojnih skupina ivih bia i unutar njih. Unutar sustava iva bia se svrstavaju u sustavske (sistematske) jedinice.
Temeljna sustavska jedinica je vrsta, a
obuhvaa usko srodne organizme, tj. takve
organizme koji se meusobno mogu spolno razmnoavati. Prva sloenija sustavska
jedinica je rod, a obuhvaa srodne vrste.
Srodni rodovi obuhvaeni su jednom porodicom. Daljnje temeljne jedinice su red i
razred. Jo sloeniji je odjeljak/koljeno te
najsloenija temeljna sustavska jedinica
carstvo. Odjeljak i koljeno su jednake sloenosti s tim da se naziv odjeljak uobiajeno rabi kada se govori o biljkama, a
koljeno kada se radi o ivotinjama. Osim
temeljnih sustavskih jedinica neki autori
rabe i druge, npr. potkoljeno, nadcarstvo
itd. Isp. taksonomija.
FILOGENETSKI NIZOVI, v. razvojni
nizovi.
FILOGENIJA (gr. fylon = pleme, rod,
koljeno, vrsta, genesis = postanak), znanstveno podruje biologije koje se bavi prouavanjem podrijetla organizama na Zemlji i njihovim razvrstavanjem u rodoslovno
stablo.
FILOKADIJE, preobraeni, proireni dijelovi stabljike u obliku listova koji preuzimaju ulogu fotosinteze.
FITOCELULA, biljna stanica, v. stanica.
FITOCENOLOGIJA, v. fitocenoza.
42
FITOCENOLOGIJA, znanost o biljnim

zajednicama, isp. fitocenoza.
FITOCENOZA (gr. fyton = biljka, koine
= zajednica), prirodna biljna zajednica u
kojoj zajedno ive odreene biljke na odreenom stanitu. Ovu biljnu komponentu
biocenoze prouava znanost fitocenologija.
FITOCID, otrovni kojima se unitavaju
nepoeljne biljke.
FITOFAGI, drugi naziv za biljojede.
FITOKROMI, specifini biljni fotoreceptori; po sastavu su bjelanevine. To su
pigmenti koji maksimalno apsorbiraju u
crvenom i tamnocrvenom dijelu spektra.
Potiu brojne reakcije biljaka na svjetlost.
Nalaze se u plazmi stanica listova u vrlo
malim koliinama. Fitokrom postoji u
aktivnom i inaktivnom obliku. to je dan
dulji stvara se vie aktivnog fitokroma pod
utjecajem bijele i crvene svjetlosti.
FITOPLANKTON, v. plankton.
FIZIOLOGIJA, znanost koja prouava
ivotne procese ivih bia.
FIZIOLOKA HIPOTEZA, hipoteza iji
je zastupnik ruski biokemiar A. J. Oparin,
a tumai postanak prvih organizama (praorganizama) na Zemlji. Prema toj hipotezi
praorganizam je mogao izgledati poput
nekog sloenijeg koacervata koji je imao
sposobnost jednostavne izmjene tvari i
samoobnavljanja. Koacervati su koloidne
kapljice s opnama, a nastaju otapanjem nekih organskih spojeva u vodi uz dodatak
razliitih soli.
FIZIOLOKA OTOPINA, posebna otopina razliitih soli i glukoze. Postoje razliite fizioloke otopine, ali u osnovi su to
izotonine otopine koje imaju sastav slian
sastavu tjelesnih tekuina pojedinog organizma. Npr. fizioloka otopina NaCl koja
se koristi za infuziju sadri 0.9 % NaCl

(0.15 mola po litri otopine) te je izotonina
(iste koncentracije) prema eritrocitima.
Eritrociti u takvoj otopini ostaju neoteeni.
FLEMING, A. (1881. 1955.), britanski
mikrobiolog, 1929. god. otkrio penicilin,
prvi antibiotik.
FLOEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
koja slui za provoenje asimilata (produkata fotosinteze) od listova prema ostalim
dijelovima biljke. Floem je graen od sitastih cijevi i stanica pratilica, a u drvenastih biljaka redovito se nalazi u kori. Isp.
provodno stanije.
FLORA, skup svih biljnih vrsta nekog odreenog podruja, npr. flora nekog otoka,
planine, drave i sl.
FLORIGEN, hormon cvjetanja. Sintetizira se u listovima u povoljnim uvjetima i
prenosi se u vegetacijske vrkove gdje potie cvjetanje. Struktura florigena jo nije
poznata.
FLORISTIKA , znanost o flori, isp.
FLUID, unutarnja elja ili potreba za promjenom odreenih karakteristika (po Lamarcku).
FLUORESCENIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
FOLIKUL STIMULIRAJUI HORMON, v. FSH.
FOSFATNA KISELINA (fosforna kiselina), kemijski spoj empirijske formule
H3PO4. Njeni kiselinski ostaci izgrauju
izuzetno vane spojeve, npr. nukleinske
kiseline i ATP.
O
HO
P
OH
OH
FOSFOLIPIDI, organski spojevi iz grupe

lipida koji sadre fosfatnu skupinu (ostatak
fosfatne kiseline). Graeni su od trovalentnog alkohola glicerola na kojem su esterski vezane dvije vie masne kiseline, a
preko tree OH skupine vezana je fosfatna
kiselina. Preko fosfatne skupine vezan je
obino neki aminoalkohol. Imaju vanu
strukturnu ulogu u stanici jer se nalaze u
sastavu svih membrana stanice.
FOSFORNA KISELINA, v. fosfatna kiselina.
FOSILI (okamine, lat. fossus = iskopan),
ostaci biljnih i ivotinjskih organizama iz
davnih razdoblja Zemljine prolosti. Fosili
nastaju: okamenjivanjem, pougljenjivanjem ili konzerviranjem. Vaan su paleontoloki dokaz evolucije.
FOSILIZACIJA, proces nastajanja fosila,
isp.
FOSILNI OVJEK, v. Homo sapiens.
FOSILNI PRIJELAZNI OBLICI, v. prijelazni oblici.
FOTOBIOLOKO PODRUJE, dio
spektra Sunevog zraenja; svjetlost valnih
duljina koje odgovaraju vidljivom dijelu
spektra (380-760 nm). Osim fotosinteze,
valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju
i fototropizme, fototaksije i fotomorfogeneze (promjene oblika djelovanjem svjetlosti).
FOTOMORFOGENEZA, promjena oblika kod biljaka koje se dogaaju pod utjecajem svjetlosti. Kontrolirane su specifinim fotoreceptorima, fitokromima.
FOTONASTIJA, v. nastije.
FOTOPERIOD (relativna duljina dana i
noi), glavni okolini imbenik pomou
kojeg biljke odreuju godinje doba, v.
fotoperiodizam.
43
FOTOPERIODIZAM, pravilna izmjena

dana i noi. Biljke reagiraju razliitim
fiziolokim procesima na duljinu dana tj
trajanje dnevnog svjetla (npr. poetak
cvjetanja, otpadanje listova u jesen).
FOTORECEPTORI, vidne stanice, tapii i unjii, v. mrenica.
FOTORESPIRACIJA, metaboliki put
kojim se smanjuje uinak fotosinteze: troi
se kisik, otputa CO2 i ne nastaje ATP.
Obino se zbiva za toplih, vedrih i suhih
dana kada su pui zatvorene a koncentracija kisika u listu via od koncentracije
CO2.
FOTOSINTETSKA FOSFORILACIJA
proces sinteze ATP-a uz pomo svjetlosne
energije Sunca koji se odvija za vrijeme
transporta elektrona u kloroplastima.
FOTOSINTEZA (asimilacija CO2), proces koji se odvija u kloroplastima biljnih

stanica u kojem biljka iz anorganskh spojeva (vode i CO2) izgrauje ugljikohidrate
i druge organske spojeve koristei svjetlosnu energiju Sunca. Fotosintezu moemo
predoiti jednadbom:
6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija

C6H12O6 + 6O2 + H2O
Fotosinteza se sastoji od dva stadija: 1.
svjetlosne (primarne) reakcije koje se zbivaju u tilakoidnim membranama kloroplasta u kojima se Suneva energija pretvara
u kemijsku energiju (ATP i NADPH) i
oslobaa kisik i 2. reakcije u tami (sekundarne reakcije ili Calvinov ciklus) koje se
zbivaju u stromi kloroplasta u kojima se
reducira ugljikov dioksid i sintetiziraju ugljikohidrati.
FOTOSISTEM, fotosintetska jedinica koja je smjetena u tilakoidnoj membrani
kloroplasta. Sastoji se od antenskog kompleksa, reakcijskog sredita klorofila a i
primarnog akceptora elektrona.
FOTOTAKSIJE, v. taksija.
FOTOTROPIZAM, gibanje biljke rastom
tj. savijanje organa prema izvoru svjetlosti
(pozitivni fototropizam). Pojavu uzrokuje
auksin (hormon rasta) koji djelovanjem
svjetlosti prelazi u zasjenjenu stranu klice
ili stabljike gdje uzrokuje pojaan rast.
Korijen pokazuje negativni fototropizam
jer raste u suprotnom smjeru od izvora
svjetlosti.
FOX, S. ameriki znanstvenik koji je u
svojim pokusima dobio mikrosfere, okrugla tjeleca proteinskog sastava slina jednostavnim ivim stanicama ime je pridonio razumijevaju razvoja ivog svijeta na
Zemlji.
Shema fotosinteze
44
FREON, sintetizirani spoj iz skupine spojeva klorfluorugljika koji se rabi kao potisni plin, a unitava ozonsku ovojnicu.
GAMETOFIT, spolna generacija u biljaka koja sadri muke i enske rasplodne

organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta
dolo je do redukcije gametofita u odnosu
na nespolnu generaciju (sporofit). Isp. haploidna generacija.
FRUKTOZA (voni eer), organski spoj,

jednostavni eer ili monosaharid. Najslai
je od svih eera. Dolazi u vou, medu i
kao sastavni dio nekih sloenih eera ili
oligosaharida, npr. saharoze. Njezina
empirijska formula ista je kao i formula
monosaharida glukoze i galaktoze
(C6H12O6) iz skupine aldoheksoza (eera
sa est atoma ugljika i aldehidnom
funkcionalnom skupinom) dok ona spada
u ketoheksoze (eere sa est atoma
ugljika i keto funkcionalnom skupinom).
Fruktoza se u organizmu lako prevodi u
glukozu.
GARIG, zajednica niskog bilja koje nastaje sjeom vazdazelene ikare.
FSH (folikul stimulirajui hormon, hormon stimulacije folikula), hormon iz skupine gonadotropnih hormona koje lui
prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U
ene stimulira rast folikula jajnika, a u
mukarca spermatogenezu.
GASTRIN, probavni hormon. Lue ga eluane ljezdane stanice podraene hranom u elucu. Apsorbira se u krv i krvlju
se prenosi do oblonih stanica. Gastrin potie i glavne stanice eluanih lijezda da
lue pepsinogen.
FUNGICID, v. biocid.
GASTRITIS, upala eluane sluznice,

najee uzrokovana agresivnim djelovanjem estokih alkoholnih pia, puenjem,
konzumiranjem jako zainjene hrane ili
djelovanjem nekih lijekova (npr. acetilsalicilna kiselina). Gastritis prate napadaji boli
eluca, jaka munina, katkad i povraanje.
G
G0- FAZA, v. interfaza.
G1-FAZA, v. interfaza.
G2- FAZA, v. interfaza.
GAMETANGIOGAMIJA, spajanje cijelih spolnih organa prilikom razmnoavanja.
GAMETE, spolne rasplodne stanice. U
ovjeka enska gameta je jajna stanica
koja nastaje u jajnicima (ovariji), a muke
gamete su spermiji koji nastaju u sjemenicima (testisi).
GAMETOGENEZA, stvaranje mukih i

enskih spolnih stanica (gameta); zajedniki naziv za spermatogenezu i oogenezu.
Odvija se u spolnim lijezdama mukaraca
(sjemenici) i ena (jajnici) pod djelovanjem istih gonadotropnih hormona: FSH i
LH.
GANGLIJ, nakupina ivanih stanica.
GASTROENTERITIS (pokvareni eludac, crijevna gripa) je opi naziv za manju

infekciju eluca i tankoga crijeva praenu
muninom, bolovima (grevima) u trbuhu,
povraanjem i/ili proljevom to obino
traje 1 do 2 dana. Najei je uzronik
virus koji se lako prenosi dodirom, a ne
samo hranom ili piem.
GASTRULA, v. gastrulacija.
GASTRULACIJA, druga etapa embrionalnog razvitka mnogih viestaninih ivotinja u kojoj dolazi do gibanja embrional-
45
nih stanica u unutarnjost zametka, pri

emu nastaju zametni listii. Tako, npr.
gastrulacija u vodozemaca zapoinje gibanjem stanica blastoderma, a u sisavaca
gibanjem stanica embrioblasta. Oblik zametka koji nastaje kao rezultat gastrulacije
sastoji se od tri zametna listia (ektoderm,
endoderm, mezoderm) i zovemo ga gastrula. U daljnjem tijeku embrionalnog razvitka iz zametnih listia postupno e se
diferencirati organi i tkiva (organogeneza i
histogeneza).
GEL - stanje, gui, skrutnuti oblik koloidnih otopina.
GEMULA, v. spuve.
GEN CB (CB = colour-blindness, sljepoa
za boje, daltonizam), gen koji se nalazi u
spolnom x-kromosomu. Ako su mukarci
nositelji takvog gena ne mogu razlikovati
boje, npr. crvenu od zelene. U ena se sljepoa za boje pojavljuje samo ako se tako
promijenjeni geni nalaze u oba x-kromosoma. Ako se takav gen nalazi samo u jednom od x-kromosoma, ene su normalnog
vida ali su prijenosnici tog gena na potomstvo.
GENETIKA IFRA, v. genetika uputa.

GENETIKA UPUTA (genetika ifra),
uputa, informacija o rasporedu duinih
baza u molekulama DNA, odnosno informacija o naravi pojedinih gena.
Tablica 1. Genetika uputa, slijed triju
nukleotida u mRNA, kodon. Kratice imaju
znaenje:
Tyr - tirozin
U - uracil
His - histidin
C - citozin
Gln - glutamin
A - adenin
Asn - aspargin
G - gvanin
Lys - lizin
Phe - fenilalanin
Asp - asparginska
Leu - leucin
kiselina
Ile - izoleucin
Glu - glutaminska
Met - metionin
kiselina
Val - valin
Cys - cistein
Ser - serin
Trp - triptofan
Pro - prolin
Arg - arginin
Thr - treonin
Gly - glicin
Ala - alanin
I.
GEN DALTONIZMA, v. gen CB.

GEN SLJEPOE ZA BOJE, v. gen CB.
GEN, materijalna osnova ili imbenik
nekog nasljednog svojstva, dio molekule
DNA koji djeluje kao odreena funkcionalna jedinica. Jedan gen ne mora uvijek
biti odgovoran samo za jedno svojstvo
nego moe biti odgovoran i za vie njih.
Vrijedi i obrnuto, vie gena mogu biti
odgovorni za samo jedno svojstvo. U diploidnim stanicama (isp.) geni za ista svojstva nalaze se na homolognim kromosomima.
GENERATIVNI ORGANI, organi koji
slue isljuivo za razmnoavanje.
46
Mjesto u kodonu
II.
III.
U
C
A
G
Phe Ser Tyr
Cys U
Phe Ser Tyr
Cys C
Leu Ser stop stop A
Leu Ser stop Trp G
Leu Pro His
Arg U
Leu Pro His
Arg C
Leu Pro Gln
Arg A
Leu Pro Gln
Arg G
Ile
Thr Asn Ser U
Ile
Thr Asn Ser
C
Ile
Thr Lys
Arg A
Met Thr Lys
Arg G
Val
Ala Asp Gly U
Val
Ala Asp Gly C
Val
Ala Glu
Gly A
Val
Ala Glu
Gly G
Tri nukleotida (duine baze) koje

nazivamo trojka ili triplet ine osnovu
takve upute, a svaka trojka prepisana s
DNA na mRNA naziva se kodon ili kod.
Svaki
kodon
odgovara
pojedinoj
aminokiselini (vidi tablicu 1.) te na taj
nain DNA preko mRNA odreuje
ugradnju pojedinih aminokiselina u
specifinu vrstu proteina. Na primjer, ifra
AUG znai ugradnju aminokiseline
metionina u polipeptidni lanac i to je
ujedno ifra za poetak polipeptidnog
lanca. Genetike upute UUU i UUC znae
ugradnju aminokiseline fenilalanina itd.
Genetike ifre UAA, UAG i UGA znae
kraj polipeptidnog lanca jer ne odreuju
ugradnju niti jedne od aminokiselina
(nonsense code). Vano je naglasiti da isti
kodon (triplet) kodira istu aminokiselinu
bez obzira da li se to dogaa kod virusa,
bakterija, biljki ili pak ovjeka. Genetika
uputa otkrivena je pokusima s genetikim
materijalom crijevne bakterije eerihije
(Escherichia coli).
GENETIKE KARTE (kromosomske
karte), karte koje prikazuju smjetaj i
meusobnu udaljenost gena u kromosomima. Postoje dvije vrste genetskih karti:
1. crossing-over genetske karte koje su
izraene samo na temelju postotaka
izmjena dijelova homolognih kromosoma (crossing-overa) izmeu odreenih gena koji su vrlo blizu jedan
drugoga;
2. citogenetske (citoloke) karte kod kojih je raspored gena utvren genetikim i citolokim istraivanjima.
Genetske karte su izraene za mnoge vrste biljaka (jeam, kukuruz, rajica
itd.) i ivotinja (kuni, koko itd.), a djelomice i za ovjeka. Pojam genetska karta
potjee iz znanstvenog rada amerikog genetiara T. H. Morgana.
GENETIKO INENJERSTVO, postupci prenoenja odreenih gena iz jedne

vrste organizama u drugi. Genetikim se
inenjerstvom umjetno stvaraju hibridne
molekule DNA kakvih do sada nije bilo u
prirodi. U podruje genetikog inenjerstva ubrajamo i kloniranje, tj. uzimanje
pojedinih stanica iz nekog organizma i
stvaranje potpune kopije tog organizma te
jo neke druge sline metode.
GENETIKA (znanost o nasljeivanju),
znanost koja prouava pojave i uzroke
meusobne slinosti i nasljeivanja svojstava u ivih bia.
GENOFOND, cjelokupni kompleks gena
koji neka populacija sadrava u nekom
vremenu.
GENOM, haploidna garnitura kromosoma
koja se nalazi u gametama.
GENOTIP, genetiki izraz kojim se oznauje ukupna materijalna osnova nasljea
odnosno zbroj svih nasljednih faktora ili
gena koji odreuju nasljedna svojstva nekog organizma.
Nain oznaavanja genotipova prikazan je u primjerima monohibridnog i
dihibridnog krianja s dominacijom.
GENSKA SLUAJNOST, v. drift.
GENSKA SNAGA, v. drift.
GENSKA UESTALOST, relativni omjeri alela gena prisutnih u populaciji.
GENSKO STRUJANJE, prijenos gena
izmeu populacija uz pomo kretanja
gameta, jedinki ili skupine jedinki iz jedne
populacije u drugu.
GEOLOKA DOBA, v. dodatak 5.
GEOTAKSIJA, v. taksija.
GEOTROPIZAM, v. tropizmi
GENETIKI KOD, v. genetika uputa.
47
GERIJATRIJA, medicinska struka koja

se bavi lijeenjem i spreavanjem starakih bolesti.
GERMINATIVNI EPITEL (zametni epitel), vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od
zametnih stanica iz kojih se u mukaraca
razvijaju spermiji, a u ena jajne stanice. U
mukaraca se germinativni epitel nalazi u
sjemenicima, a u ena u jajnicima.
GERONTOLOGIJA, znanost o biolokim procesima starenja, fizikim i psihikim svojstvima ostarjelih organizama te
sociolokim problemima starijih ljudi.
GIBERELINI (giberelinske kiseline),
skupina biljnih hormona koji stimuliraju
rast stabljike i listova, prekidaju dormanciju i potiu klijanje sjemenki. U sjemenkama itarica giberelini stimuliraju stvaranje
enzima (-amilaze) koji razgrauju priuvni krob. Sintetiziraju se u mladim listovima i korijenju te u embrijima.
GIBERELINSKE KISELINE, v. giberelini.
GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih
dijelova tijela zbog poveane razine hormona rasta u krvi koje lui hipofiza. Javlja
se u razvojno doba.
GIGANTSKI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi.
GINKO, "ivi fosil", stara i razvojno primitivna vrsta golosjemenjaa; ima lepezaste listove s viliastom nervaturom; muke
su gamete jo s bievima, pokretni spermatozoidi. Sjemeni su zameci, kasnije sjemenke, okruglasti i po dva na zajednikom
drku. Stablo je snano, visoko i razgranato. esto se sadi u gradovima jer dobro
podnosi oneieni zrak. Prirodno raste u
istonoj Aziji.
GLATKO MIINO TKIVO, vrsta miinog tkiva kojega izgrauju stanice vre-
48
tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi

u sastavu unutarnjih organa, npr. probavnih, mokranih i spolnih. Svojim stezanjem omoguuje njihovu funkciju. Rad
glatkog miinog tkiva nije pod utjecajem
nae volje ve njime upravlja autonomni
ili vegetativni ivani sustav.
GLAVOIKE, skupina najrazvijenijih
dvosupnica. Obuhvaa zeljaste biljke s
glaviastim cvatovima koji slie velikim
cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili jeziastim vjeniem. Plod je roka, najee s papusom kao prilagodba na rasprostranjivanje vjetrom. Meu glavoikama
su mnoge biljke koje se uzgajaju kao povre: salata i artioka, ljekovite su kamilica,
podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke
maslaak, tratinica i ivanica. Navedene
su biljke samo neke od oko 11000 poznatih vrsta. Glavoike su najbrojnija porodica dvosupnica.
GLAVONOCI, pripadaju skupini mekuaca, isp. Svi su morski organizmi i grabeljivci: hobotnice, sipe, lignje i indijska
laica koja jedina ima vanjsku kuicu.
Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i
lijevak koji vodi u platenu upljinu u
kojoj se nalaze krge. Pokreu se izbacivanjem vode kroz lijevak. U ahuri u glavi je
"mozak" (nakupina svih ivanih ganglija). Oi su im dobro razvijene. Imaju trenicu. Uz probavilo imaju vreicu s crnilom
koje sadri tamni pigment melanin. Spolovi su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a
oplodnja unutarnja.
GLICIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
GLIJA-STANICE, mrea potpornih i
pomonih stanica ivanog tkiva koje se
nalazi oko ivanih stanica, dendrita i
aksona. Zadravaju sposobnost dijeljenja
kroz cijeli ivot. Uloga tih stanica je da
tite ivane stanice, izoliraju ivana
vlakna i kontroliraju izvanstanini prostor,

odravajui sastav iona stalnim.
GLIKOZURIJA, pojava glukoze u mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
GLIKOGEN, kemijski spoj, ugljikohidrat

iz skupine polisaharida ili sloenih eera.
Sastoji se od nekoliko stotina kemijski
vezanih molekula glukoze. Kemijska formula spoja glikogena je (C6H10O5)n. Slui
kao priuvna tvar tj. kao zaliha energije u
stanicama viih ivotinja i ovjeka. Najvie se sintetizira i pohranjuje u jetri i miinom tkivu u obliku glikogenskih zrnaca.
Prema potrebi razgrauje se u glukozu
koja putem krvi dolazi do svih stanica gdje
se koristi kao izvor energije.
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE ZEMLJE, v. uinak staklenika.
GLIKOGENSKA ZRNCA, v. glikogen.

GLIKOLIPIDI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraih molekula eera (oligosaharida) s lipidima. esti su
graevni dijelovi biolokih membrana.
GLIKOLIZA (anaerobna respiracija), poetna faza disanja koja se odvija u citoplazmi biljnih i ivotinjskih stanica neovisno o prisutnosti kisika pa se jo naziva i
anaerobna respiracija (anaerobno disanje).
U glikolizi se eer glukoza razgrauje do
dvije molekule pirogroane kiseline uz
oslobaanje dvaju atoma vodika i dvije
molekule ATP-a. Ako u stanici ima dovoljno kisika tada se pirogroana kiselina
nizom biokemijskih reakcija dalje razgrauje u mitohondrijima sve do ugljik(IV)oksida i vode. Zajedniki naziv te skupine
reakcija jest aerobna respiracija (aerobno
disanje). U sluaju kad u stanici nema dovoljno kisika pirogroana kiselina moe
se dalje razgraditi do ugljik(IV)-oksida i
alkohola ili dvije molekule mlijene kiseline to ovisi o tipu stanice.
GLIKOPROTEINI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraih molekula
eera (oligosaharida) s bjelanevinama.
esti su graevni dijelovi biolokih membrana.
-GLOBULIN,v. imunoglobulin.
GLODAVCI, najbrojnija skupina sisavaca. Biljojedi su. Hrane se gloui prednjim
parom dugakih sjekutia koji rastu cijelog
ivota. ive u svim stanitima. Glodavcima pripadaju: vjeverice i puhovi, takori
i mievi, dabrovi, zeevi, dikobraz.
GLOMERUL (kapilarno klupko), splet
kapilara u obliku klupka koji je sastavni
dio nefrona, osnovne graevne jedinice
bubrega. Stvara ga aferentna (dovodna)
arteriola (ogranci bubrene arterije) koja
ulazi u poetni dio nefrona - Bowmanovu
ahuru. Kroz glomerul se filtrira krvna
plazma u silazni krak nefrona. Iz ahure
izlazi odvodna (eferentna) arteriola. Kroz
glomerul se ne filtriraju krvne stanice i
velike molekule bjelanevina iz krvne
plazme (selektivna filtracija).
GLUKAGON, hormon kojega izluuje
guteraa, a stimulira razgradnju glikogena
do glukoze u sluaju sniene razine glukoze u krvi (hipoglikemije).
GLUKOKORTIKOIDI, v. kortikosteroidi.
GLUKOZA (groani eer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine monosaharida ili jednostavnih eera kemijske
formule C6H12O6. Prema broju od est ugljikovih atoma u svojoj molekuli glukoza
je heksoza, a prema aldehidnoj funkcionalnoj skupini aldoza (aldoheksoza). Dolazi u
slobodnom obliku u raznom vou, medu,
ali i kao sastavni dio sloenih eera: saharoze, maltoze, laktoze, kroba, glikogena i
celuloze. Slui kao neposredan izvor energije u stanici.
49
GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine

aminokiselina.
GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupina heterotrofnih eukariotskih organizama.
Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazivamo micelij koji je sastavljen od isprepletenih niti ili hifa. Po svojim osobinama
su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju slinosti sa ivotinjama i biljkama. Osobine
sline ivotinjskima su: stijenka hifa u
veine gljiva je od hitina, neke se primitivne gljive hrane tako da uzimaju i probavljaju krute komade hrane, priuvna hrana
je glikogen, katkad i neke masti nikada
krob, DNK je slinija ivotinjskoj nego
biljnoj. Osobine sline biljnima su: micelij
je slian steljci niih biljaka i nerazluen u
tkiva, neke nie gljive imaju celuloznu
staninu stijenku, hranu uzimaju vanjskom
povrinom, u razmnoavanju postoji jasna
izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na:
sluznjae, algaice, mjeinarke i staparke.
Za sakupljanje gljiva potrebno ih je
pojedinano dobro poznavati jer meu
njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena
pupavka (Amanita phalloides) koja izaziva
najvie trovanja oteujui jetru i kotanu
sr.
GMAZOVI (Reptilia), skupina kraljenjaka koja se prva u biosferi sasvim prilagodila ivotu na kopnu. Koa gmazova je
suha i pokrivena ronatim ljuskama ili
ploama (zatita od isparavanja). Jaja, koja
legu na kopnu, zatiena su ljuskom i
sadravaju umanjak potreban za razvitak
embrija, a sam je zametak obavijen zametnim ovojima (v. amniota). ive u tropskim
i suptropskim krajevima jer toplinu tijela
odravaju sunanjem. Dobro je razvijen
prednji mozak, iji je vanjski sloj izgraen
od sive modane tvari. Oi imaju pokretljive one kapke i prozirnu migavicu.
50
Gmazovi na raljastom jeziku imaju vie

osjetila (za miris, opip, njuh i sluh, kod
zmija koje nemaju bubnji). Diu samo
pluima. Srce je trodjelno ali je klijetka
djelomino podijeljena na dva dijela. Ispred srca je venski zaton (proirenje vene).
Gmazovi su hladnokrvne ivotinje jer se
staninim disanjem ne stvara dovoljno
topline. Uzrok je nedovoljna koliina kisika zbog malog broja eritrocita i male dine
povrine u pluima. Za izluivanje slue
pravi bubrezi (v. trei bubreg). Mokraovodi ulaze u neisnicu. Oplodnja je
unutarnja. U jajovodu se oko oploenog
jaja stvara vrsta ovojnica. Jaja polau u
zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki
gmazovi kote ive mlade. Kod gmazova je
razvijena briga za potomstvo. Danas ivi
oko 6000 vrsta koje su podijeljene u
skupine: premosnici, kornjae, krokodili i
ljuskai (guteri i zmije).
GOJAZNOST, v. pretilost.
GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski lijenik histolog, razvio metodu bojanja ivaca
i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste strukture u ivanim stanicama. Po njemu su te
strukture dobile ime Golgijevo tijelo.
GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tijelo.
GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev aparat), stanini organel koji se nalazi u
citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica.
Posebno je dobro razvijen u ljezdanim
stanicama. Sastavljeno je od niza uskih i
plosnatih kanalia koji su omeeni membranama i poredani koncentrino. S krajeva tih kanalia odvajaju se mjehurii iji je
sadraj najee proteinske prirode. Veina mjehuria spaja se sa staninom membranom i oslobaa svoj sadraj procesom
egzocitoze. Neki od mjehuria ostaju u
citoplazmi kao tjeleca za razgradnju, tzv.
lizosomi. Oni sadre enzime koji mogu
razgraivati proteine, nukleinske kiseline i

lipide.
GOLOSJEMENJAE, drvenaste biljke
(stabla ili grmovi), evolucijski starija i
primitivnija skupina sjemenjaa. Sjemeni
zameci, a kasnije i sjemenke nalaze se bez
zatitnog pokrova goli na sjemenim
(plodnim) ljuskama ili listovima. Oprauju
se vjetrom. Izmjena generacija (gametofita
i sporofita) je pravilna. Gametofit je jako
reduciran i prehrambeno ovisan o matinoj
biljci. enski gametofit (embrionska vrea) ne naputa sjemeni zametak, pa se
unutar njega razvija i embrio mlade biljke.
Muki gametofit s dvije muke gamete
razvija se unutar polenovog ili peludnog
zrna (muke spore, mikrospore). Meu
danas ivuim golosjemenjaama razvojno
su najprimitivnije ginko i cikas koji se
oplouju pomou pokretnih mukih gameta. Golosjemenjae su se razvile od
predaka dananjih papratnjaa, v. pteridosperme. Golosjemenjae su znaajne: u
izgradnji biljnog pokrova sjeverne polutke,
u graevinarstvu, farmaciji, hortikulturi.
Meu izumrlim golosjemenjaama nalaze
se i predci kritosjemenjaa. Dijele se na
nekoliko skupina od kojih su najzastupljenije etinjae.
GOMOLJAE, v. tartufi.
GONADE, zajedniki naziv za muke i
enske spolne lijezde u viih ivotinja. U
kraljenjaka muke spolne lijezde su sjemenici (testisi), a enske jajnici (ovariji).
GONADOTROPNI HORMONI (GTH),
zajedniki naziv za skupinu hormona koje
izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza). GTH potiu gonade na luenje
spolnih hormona i gametogenezu. U mukaraca i ena adenohipofiza izluuje tri
gonadotropna hormona: folikul-stimulirajui hormon (FSH), luteinizirajui hormon
(LH) i luteotropni hormon (LTH).
GONOREJA (kapavac), spolna zarazna

bolest ovjeka iji je uzronik bakterija
gonokok. Simptomi bolesti su peckanje u
mokraovodu i gnojni iscjedak za vrijeme
i nakon mokrenja. Nelijeena gonoreja
uzrokuje oteenja srca i zglobova, a esto
uzrokuje i neplodnost.
GORJANOVI-KRAMBERGER, D.,
(1859.-1936.), hrvatski geolog, paleozoolog i paleoantropolog, koji je otkrio, obradio i objasnio fosilne ostatke Krapinskog
praovjeka.
GOROSTASNI KROMOSOMI (gigantski kromosomi, politeni kromosomi),
veliki kromosomi duine nekoliko stotina
m (neki i 1000 m) i promjera oko 50
m. Golemi su u usporedbi s tipinim
kromosomima veliine samo nekoliko m.
Nastaju viestrukom replikacijom kromosomskih niti sastavljenih od DNA i proteina, a mogu se nai u nekim tkivima
kukaca, npr. lijezdama slinovnicama vinske muice.
GORTER, E. i GRENDEL, F., nizozemski biokemiari koji su 20-ih god. 20.
stoljea na temelju pokusa s eritrocitima
utvrdili da fosfolipidi u biolokim membranama ine dvosloj.
GRAAFOV FOLIKUL (Graafov mjehuri), mjehuri koji se stvara u jajnicima
sisavaca oko jajne stanice. Obavijen je stanicama i ispunjen tekuinom. U njemu sazrijeva jajna stanica, a kada sazrije, Graafov folikul puca i zrela se jajna stanica
zajedno s tekuinom mjehuria izbacuje u
trbunu upljinu od kuda dospijeva u jajovod. Nakon ovulacije (sazrijevanja jajaca)
sadraj Graafovog folikula se mijenja te se
od njega razvije uto tijelo (corpus luteum), a ako ne doe do oplodnje i bijelo
tijelo (corpus albicans).
GRAAFOV MJEHURI, v. Graafov folikul.
51
GRABLJIVCI, v. predatori.
GRAM, H., (1853.-1938.), danski bakteriolog, koji je otkrio Gram bojenje bakterija prema kojem se bakterije mogu podijeliti u dvije skupine: Gram-pozitivne i
Gram-negativne bakterije.
GRANULOPOEZA, v. krvotvorni organi.
GREBENKE, v. novoeljuske.
GRENDEL, F, v. Gorter, E.
GRIFFITH, F., eksperimentirao s bakterijama reda Pneumococcus i 1928. god.
dokazao mogunost pretvorbe jednog tipa
bakterije (bez sluzavog omotaa) u drugi
tip (sa sluzavim omotaem).
GRINJE, v. paunjaci.
GRIPA (influenca), zarazna bolest dinih
organa koju prati poviena temperatura,
opa slabost i bolovi u miiima. Gripa
moe izazvati i upalu plua. To je danas
jedna od najeih bolesti koju uzrokuju
virusi, tzv. viroza.
GROANI EER, v. glukoza.
GTH, v. gonadotropni hormoni.
GUBA, v. lepra.
GUSTOA POPULACIJE, izraava se
brojem jedinki neke vrste na nekom prostoru ili njihovom ukupnom masom u
suhom ili svjeem stanju (biomasom). Za
utvrivanje gustoe populacije danas se
primjenjuju razliite metode, a jedna od
metoda je prebrojavanje ili vaganje jedinki
skupljenih s prostora odreene veliine. U
sluajevima kada je prebrojavanje jedinki
teko, primjenjuje se priblina procjena
gustoe koja se izraava brojkama, npr. od
1 do 5, pri emu broj 1 oznauje veoma
rijetku vrstu, a broj 5 veoma brojnu vrstu.
52
GUTERAA (pancreas), egzokrina i

endokrina lijezda, isp. Graena je od dvije vrste tkiva: lijezdanog parenhima (acinusi) koji lui probavne enzime (vanjsko
luenje), te alfa - stanica i beta stanica
Langerhansovih otoia koji lue hormone
glukagon i inzulin (unutarnje luenje). Guteraa je smjetena ispod eluca.
GUTERAIN SOK, na dan se proizvodi u koliini od 500 do 1500 mL, a pH
mu iznosi izmeu 7,1 do 8,3. Sadrava
vodu, hidrogen - kahrbonatne ione i razliite probavne enzime, isp. Funkcija hidrogen karbonatnih iona je neutralizacija
sadraja himusa prispjelog iz eluca, jer
probavni enzimi u crijevu djeluju na neutralnom odnosno na blago alkalinom pH
podruju.
GUTERI, najbrojnija skupina dananjih
gmazova, te najstariji i najprimitivniji ljuskai. Tijelo im je pokriveno ronatim
ljuskama. Noge su im dobro razvijene. Na
lubanji imaju kvadratnu kost za koju se
dri donja eljust. Usta se mogu iroko
otvoriti, to omoguava gutanje veeg plijena. Veina ima tjemeno oko i pokretne
one kapke. U uhu je bubnji. Hrana su im
uglavnom kukci i male ivotinje. Mnogi
guteri mogu u sluaju opasnosti otkinuti
rep. To se zove samosakaenje ili autotomija, isp. samoamputacija.
Najee skupine gutera su: macaklini, kameleoni, guterice i sljepii. U
naoj zemlji poznate su npr. primorska,
siva i krka guterica s mnogim endeminim podvrstama na Jadranskim otocima. U
unutarnjosti susreemo zelembae, sljepie
i blavore.
GUTACIJA (lat. gutta = kapljica), pojava
izluivanja vode u obliku kapljica kod nekih biljaka. Pojavljuje se kada je transpiracija vrlo slaba, a koncentracija vlage zraka
velika. Kapljice vode izlaze kroz hidatode
ili pui vodenice.
GVANIN, organski spoj s duikom iz skupine purinskih baza. Sudjeluje u izgradnji

nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.
O
H
N
C
H2N
C
N
C
C
N
N
C H
H
HADI, J., zoolog, tvorac plazmodijalne
teorije postanka viestaninih ivotinja
(metazoa).
HADIJEVA HIPOTEZA POSTANKA
METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja.
HAECKEL, E., (1834. 1919.), njemaki
biolog koji je 1866. god. predloio naziv
protisti za jednostanine organizme. Uveo
naziv ekologija.
HAECKELOVA HIPOTEZA POSTANKA METAZOA, v. hipoteze o postanku
mnogostaninih ivotinja.
HALOFITI (biljke slanih stanita) biljke
koje ive na tlu u kojem je prisutna vea
koliina soli, najee natrijevog klorida.
Razvili su razliite prilagodbe koje im
omoguuju preivljavanje kao, npr. izluivanje soli pomou lijezda (kod vrste
Avicennia).
HALUCINACIJE, opaanja koja nastaju
bez podraivanja osjetila. Pojavljuju se u
umno poremeenih osoba ili zbog otrova-
nja sredinjeg ivanog sustava alkoholom, opojnim drogama ili dr.

HAMMERLING, J., pokusima na jednostaninoj algi roda Acetabularia dokazao
da jezgra odreuje grau i oblik alge.
HAPLOIDAN BROJ KROMOSOMA,
polovian broj kromosoma koji se nalazi u
spolnim rasplodnim stanicama, gametama
i oznauje se s n. Ovakav broj kromosoma
rezultat je mejoze, specifinog oblika diobe stanice pri kojoj nastaju gamete, a broj
kromosoma se od poetnog broja smanjuje
na polovicu. Nakon stapanja gameta, odnosno oplodnje, uspostavlja se ponovo
diploidan broj kromosoma. U mukaraca
haploidan broj kromosoma imaju spermiji,
a u ena jajna stanica i on iznosi 23
(n=23). Nakon oplodnje novonastala zigota sadri potpun, tj. diploidan broj kromosoma i on iznosi 46 (2n=46).
HAPLOIDNA GENERACIJA, prizvodi
gamete ili spolne rasplodne stanice u biljaka pa se zove gametofit (isp.), tj. spolna
generacija. Stapanjem muke i enske gamete nastaje zigota. Ona se razvija u
biljku, sporofit (nespolna generacija) koji
je diploidan i proizvodi spore. Spore se
razvijaju u spolnu generaciju koja ponovo
proizvodi gamete.
HAPTERE, kod preslica, dvije duge prekriene vrpce koje slue pri raznoenju
spora vjetrom. Haptere se smotaju ako se
spora spusti na vlano i pogodno tlo.
HAUSTORIJ, posebne sisaljke kojima se
parazitske i poluparazitske biljke, koje
ive na drugim biljkama, privruju u
tkivo domodara i siu hranjive tvari.
Hb, v. hemoglobin.
HbA, v. eritrociti.
HbF, v. eritrociti.
53
HEKSOZE, jednostavni eeri ili monosaharidi koji sadre est ugljikovih atoma
u svojoj molekuli. Heksoze su glukoza,
fruktoza i galaktoza.
HELICERE, klijeta na prednjem tijelu
(uz usta) kod kljetara. Slue za hvatanje
plijena i obranu. Kod nekih su povezana s
otrovnom lijezdom kojom usmruju plijen.
HEMATOKRIT, volumni udio krvnih
stanica i trombocita u krvi. Hematokrit
zdrave osobe je 45 % (indeks 0.45). Odreuje se centrifugiranjem krvi u tankoj badarnoj kapilari.
HEMATOPOETSKI ORGANI, v. krvotvorni organi.
HEMATOPOETSKI REDOVI STANICA, stanice koje ine jedan morfoloki,
razvojni slijed. Osnovne matine krvotvorne stanice nalaze se u kotanoj modini i
mogu se neogranieno reproducirati. Te
matine (pluripotentne) stanice mogu se
diferencirati u usmjerene krvotvorne stanice (eritrocitne, limfocitne, plazmatske,
monocitne, trombocitne i granulocitne).
Daljnji tijek diferencijacije je razliit za
pojedine redove stanica (eritrocitni red,
limfatini red, plazmatski red, monocitni
red, trombocitni red, granulocitni red).
HEMATOPOEZA, stvaranje krvnih stanica. Krvne stanice ive u opticaju krvi
ogranieno dugo: npr. eritrociti do 120
dana a neke vrste leukocita nekoliko dana
do oko 100 dana. Hematopoeza poinje
ve prvih tjedana zametnog razvoja u
umanjanoj vreici, a kasnije se odvija u
ostalim hematopoetskim tkivima i organima.
HEMATURIJA, pojava eritrocita u mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
HEMIPARAZIT (gr. hemisis = polovica, parasiteo = jedem zajedno s nekim),
54
poluparazit, biljna vrsta koja ivi na drugoj

biljci ali sadri klorofil i moe fotosintezom sintetizirati ugljikohidrate, a mineralne tvari i vodu crpi iz ksilema domadara
u koji prodire pomou sisulja, haustorija
(npr. imela).
HEMISESILNI ORGANIZMI, v. bentos.
HEMIZIGOTI, organizmi koji imaju samo jedan alel za jedno svojstvo.
HEMOCIJANIN, kemijski spoj slian
hemoglobinu, ali umjesto eljeza sadri
bakar. To je krvni ili dini pigment kod
mekuaca te slui za vezanje i prijenos
kisika.
HEMOFILIJA, nasljedna bolest koja se
oituje u nesposobnosti zgruavanja krvi.
Oboljevaju uglavnom mukarci, a prenose
je ene. Odlikuje se nedostatkom jednog
od brojnih kemijskih tvari nunih u procesu zgruavanja krvi. Najee nedostaje
antihemofilijski globulin -faktor VIII. Gen
koji je odgovoran za nastanak ove bolesti
nalazi se u spolnom x kromosomu.
HEMOGLOBIN (Hb), krvni pigment koji
daje crvenu boju eritrocitima, odnosno krvi. Najvaniji je dio crvenih krvnih stanica,
eritrocita. Sudjeluje u izmjeni plinova (kisika i ugljikovog dioksida) u tijelu. Sastoji
se od meusobno vezanih bjelanevine
globina i organometalnog spoja hema. Pigment hem se sastoji od protoporfirinskog
dijela i iona eljeza za koji se vee kisik.
Nakon difuzije u krv, glavnina se kisika
vee na hemoglobin eritrocita, a vrlo mala
koliina kisika se prenosi otopljena u krvnoj plazmi.
HEMOLITIKA ANEMIJA, bolest koja
se javlja kada se eritrociti raspadaju bre
nego to se stvaraju. Zbog stvaranja vee
koliine bilirubina javlja se i utica.
HEMOLITIKA BOLEST NOVOROENADI, v. fetalna eritroblastoza.
(A), ali ipak u sebi nosi i prikriveni recesivni gen (a).
HEMOLIZA, raspadanje eritrocita, v. hemolitika anemija i transfuzijska reakcija.
HETEROZIGOTNI ORGANIZMI v.
heterozigoti.
HEMOROIDI v. uljevi.
HIBERNACIJA , v. zimski san.
HENLEOVA PETLJA, v. nefron.
HIBRID, v. krianac.
HERBICIDI, kemijska sredstva za unitenje korovnih biljaka.
HIBRIDIZACIJA, v. krianje.
HERBIVORI, drugi naziv za biljojede.

HERMAFRODIT, v. dvospolac.
HERPES, virusna bolest koja obino uzrokuje promjene na koi u obliku mjehuria. Postoji nekoliko razliitih tipova herpesa, a najei je herpes febrilis koji se
manifestira na usnama i okolnoj koi.
HETEROTROFI (heterotrofni organizmi), organizmi koji nemaju sposobnost
stvarati vlastite organske spojeve, ve ih
moraju uzimati hranom. U heterotrofe se
ubrajaju sve ivotinje i ovjek, a od biljaka
heterotrofne bakterije i gljive.
HETEROTROFNI ORGANIZMI,
heterotrofi.
v.
HETEROZIGOTI (heterozigotni organizmi, krianci, hibridi), organizmi koji

nose razliite alele za neko svojstvo jer su
nastali spajanjem gameta koje su bile
razliite za dotino svojstvo. U opisima
primjera krianja heterozigoti se oznauju
npr. Aa (heterozigot za jedno svojstvo,
monohibridno krianje s dominacijom) ili
a1a2 (heterozigot za jedno svojsvo, monohibridno intermedijarno krianje) ili AaBb
(heterozigot za oba svojstva, dihibridno
krianje s dominacijom) ili AaBB (heterozigot za jedno od dva svojstva, dihibridno
krianje s dominacijom). Primjerice, heterozigot Aa u svojem vanjskom izrazu
(fenotipu) nosi izgled dominantnog gena
HIDATODE, lijezde za izluivanje vode

procesom gutacije kod nekih biljaka.
Nalaze se na rubovima listova, ispod pui
vodenica.
HIDRANTI, pojedini polipi u zadruzi kod
arnjaka, v. obrubnjaci.
HIDROFILNE TVARI, v. hidrofilnost.
HIDROFILNOST, svojstvo privlaenja
vode. Hidrofilne su neke molekule koje se
odlikuju polarnou (kiseline, alkoholi,
amini itd.).
HIDROFITI, biljke koje ive u vodenim
ekosustavima. Neke su posve u vodi (vodena kuga, krocanj), a drugima samo cvjetovi i neki listovi plivaju povrinom ili se
izdiu iznad nje (lokvanj, lopo).
HIDROFOBNOST, svojstvo odbijanja
vode. Hidrofobne su neke nepolarne molekule (razliiti ugljikovodici itd.).
HIDROGEN KARBONATNI IONI, v.
guterain sok.
HIDROLAZE, v. hidrolitiki enzimi.
HIDROLITIKI ENZIMI (hidrolaze),
skupina enzima koji sudjeluju u razgradnji
razliitih molekula u manje sastavne dijelove uz ugradnju molekule vode. Hidrolazama pripadaju proteaze koje proteine
razgrauju na peptide i aminokiseline,
lipaze koje kataliziraju hidrolizu lipida na
glicerol i masne kiseline, esteraze koje
pospjeuju hidrolizu estera na njihove alkohole i kiseline te nukleaze koje ubrzava-
55
ju razgradnju nukleinskih kiselina i oslobaanje nukleotida. Svi probavni enzimi

su hidrolaze. U stanici, posebni stanini
organeli, lizosomi obiluju tim enzimima.
HIDROSFERA, Zemljina vodena ovojnica, vode tekuice i stajaice, mora i
oceani.
HIDROTAKSIJA, v. taksija.
HIFE, nitaste tvorevine koje izgrauju
micelij, vegetativno tijelo gljiva.
HIGROFILNE IVOTINJE (gr. hygros = vlaan, filos = prijatelj), ivotinje
koje mogu ivjeti samo u izrazito vlanoj
atmosferi ili u vlanom tlu, kao npr. vodozemci, puevi golai i gujavice.
HIGROFITI (gr. hygros = vlaan, fyton
= biljka), biljke koje ive u vlanim umama i livadama, kao npr. neki aevi i abnjaci. Higrofiti esto imaju velike listove s
tankom epidermom i mnogim puima.
HIJAZMA, mjesto prekopavanja dijelova pojedinih kromatida homolognih kromosoma u crossing overu.
HIMEN (djevianski zalistak), tanka opna
u predvorju rodnice. Moe sadravati jedan ili vie, manjih ili veih otvora kroz
koje moe istjecati menstruacijska krv.
HIMENIJ, v. mjeinarke.
HIMUS, v. eludac.
HIPERGLIKEMIJA, stanje poviene razine glukoze u krvi.
HIPERPARATIREODIZAM,
metaboliki poremeaj zbog prekomjerna
luenja paratireoidnog hormaona (parathormona). Dolazi do poveane razine
kalcija u krvi, koja remeti tjelesni metabolizam. Kalcij se gubi iz kostiju, koje
postaju krhke i lako lomljive, a povean
promet kalcija kroz bubrege moe uzrokovati pojavu bubrenih kamenaca.
56
HIPERTENZIJA (hipertonija), stanje povienog krvnog tlaka koje najee prati

aterosklerozu, oboljenje krvnih ila.
HIPERTIREOZA, pretjerana aktivnost
titnjae. Dolazi do prekomjernog luenja
hormona tiroksina koji poveava bazalni
metabolizam. Poveani su frekvencija
disanja i rad srca. U nekih osoba se moe
pojaviti oteklina na vratu, tj. gua (guavost).
HIPERTONIAN, onaj koji ima vei
potencijalni osmotski tlak (*, on raste s
koncentracijom otopljene tvari). Na primjer, ako ivu stanicu stavimo u hipertoninu otopinu voda e osmozom izlaziti iz
nje.
HIPERTONINA OTOPINA je otopina
koja ima veu koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj vei potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekuina moe biti hipertonina gubitkom
dijela (otapala) vode ili unoenjem u tijelo
veih koliina otopljenih tvari. Ako ivu
stanicu stavimo u hipertoninu otopinu
voda e osmozom izlaziti iz nje.
HIPERTONIJA, v. hipertenzija.
HIPOFIZA, jedna od najvanijih lijezda
s unutarnjim izluivanjem. Nalazi se na
bazi mozga, a veliine je zrna graka.
Graena je od tri renja: prednji reanj
(adenohipofiza), srednji reanj (pars intermedia) i stranji reanj (neurohipofiza).
Izluuje veliki broj hormona od kojih neki
utjeu na izluivanje hormona ostalih lijezda s unutarnjim izluivanjem.
HIPOGLIKEMIJA, stanje sniene razine
eera glukoze u krvi. Suprotno od hipoglikemije je hiperglikemija ili stanje poviene koncentracije glukoze u krvi. Normalna koncentracija glukoze u krvi (GUK)
iznosi oko 5.5 mmol/L.
HIPOPARATIREODIZAM, smanjeno
luenje parathormona. Dolazi do smanjenja razine kalcija u krvi, javljaju se grevi
miia, oteani su disanje i rad srca uz slab
razvitak kotanog tkiva i zuba.
HIPOTIREOZA, stanje smanjenog luenja tiroksina. Hipotireoza se javlja zbog

nedostatka joda u hrani ili vodi za pie.
Moe uzrokovati endemsku guavost ili
kretenizam.
HIPOTALAMUS, sastavni dio meumozga koji ima vanu ulogu u regulaciji

razliitih vegetativnih funkcija organizma,
npr. termoregulaciji. U njemu se stvaraju i
razliite tvari koje reguliraju rad hipofize.
Na primjer, u hipotalamusu se stvaraju
faktori za oslobaanje gonadotropnih hormona koji dolaze u hipofizu i potiu je na
luenje gonadotropnih hormona.
HIPOTONIAN, onaj koji ima manji potencijalni osmotski tlak (*). Na primjer,
ako ivu stanicu stavimo u hipotoninu
otopinu voda e osmozom ulaziti u nju.
HIPOTENZIJA (hipotonija), stanje snienog krvnog tlaka.

HIPOTEZE O POSTANKU MNOGOSTANINIH IVOTINJA U suvremenoj filogeniji iskristalizirale su se dvije
hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja (metazoa). Prema E. Haeckelu mnogostaniari su se razvili iz zadrunih
kolonijalnih prabiaa od nekoliko tisua
biastih zdruenih stanica (kolonijalna teorija). Unutar takve zadruge postojala je
podjela rada, t.j. stanice su se specijalizirale za razliite zadae: hranjenje, razmnoavanje, zatita. Prvobitne su metazoe bile
zrakasto simetrini oblici, sline dananjim arnjacima. Prema J. Hadiju prve
mnogostanine ivotinje bile su bilateralno
simetrine i pokretne, sline primitivnim
virnjacima i razvile su se iz mnogojezgrenih trepetljikavih oblika praivotinja. Dolazilo je do vie mitotskih dioba
jezgara bez podjele tijela praivotinje. S
vremenom su se pojedine jezgre okruile s
neto citoplazme, obavile staninom membranom i preuzimale razliite funkcije:
povrinski sloj stanica pokrovnu, zatitnu i
osjetilnu, a sredinji sloj hranidbenu zadau. Teorija se naziva i plazmodijalna jer se
masa citoplazme s mnogo jezgara obino
zove plazmodij.
HIPOTONINA OTOPINA je otopina

koja ima manju koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj manji potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekuina moe biti hipotonina razrjeenjem veim koliinama vode, gubitkom
mineralnih tvari ili uzimanjem hrane s
premalo (otpljenih) mineralnih tvari. Ako
ivu stanicu stavimo u hipotoninu otopinu voda e osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONIJA, v. hipotenzija.
HIPOVITAMINOZA, nedostatak vitamina u organizmu koji moe izazvati razliite
poremeaje, npr. nedostatak vitamina A
uzrokuje nonu sljepou, nedostatak vitamina B kompleksa uzrokuje razliite metabolike bolesti i promjene (dermatitis,
srpasta anemija), nedostatak vitamina C
uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D
poremeaj u metabolizmu kalcija koji
dovodi do rahitisa.
HISTAMIN, biogeni amin, tkivni hormon, produkt stanica imunolokog sustava
za vrijeme alergijske reakcije. Histamin
izaziva simptome kao to je prekomjerno
izluivanje sluzi, promjene na koi, crvenilo, mrlje, svrbe i oteano disanje.
HISTIDIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
HISTOGENEZA, jedna od etapa embrionalnog razvitka veine viestaninih ivotinja u kojoj se formiraju tkiva.
57
HISTOLOGIJA, znanost o biljnim i ivotinjskim tkivima.

HISTONI, skupina bjelanevina bazine
naravi koje vezane s DNA i nekim drugim
bjelanevinama izgrauju kromatin, odnosno kromosome, isp.
HITIN, polimer glukozamina, glavni sastojak oklopa lankonoaca i stijenki hifa u
veine gljiva.
HIV (Human Immunodeficiency Virus), v.
AIDS.
HOANE (choane), unutarnji nosni otvori
kod nosnoprolaznica, isp.
HOANOCITI, kod spuve biaste stanice
koje okruuju spongocel. Hoanociti stvaraju struju vode iz koje uzimaju hranu i
kisik. U probavnim mjehuriima biastih
stanica hrana se djelomino ili potpuno
probavi, isp. spuve.
HOLOPARAZIT (gr. holos = potpun,
parasiteo = jedem zajedno s nekim), potpuni parazit, biljna vrsta koja ivi parazitski na drugoj biljci i ne sadri klorofil te
ne moe stvarati organske spojeve fotosintezom, nego sve hranjive tvari crpi od
domadara (npr. vilina kosa, volovod i potajnica).
HOMEOSTAZA je odravanje stalnih,
nepromijenjenih optimalnih ivotnih uvjeta u tijelu.
HOMEOTERMNI ORGANIZMI, organizmi koji su u stanju odravati stalnu tjelesnu temperaturu neovisno o vanjskim ili
unutarnjim imbenicima. Homeotermni organizmi su ptice i sisavci.
HOMO ERECTUS (uspravni praovjek),
vrsta iz roda Homo (ovjek) s vidljivim
ljudskim obiljejima. Bia koja su pripadala ovoj vrsti imala su volumen mozga
oko 1000 cm3, gotovo uspravan hod i
upotrebljavala su dobro isklesano orue i
58
vatru. Najpoznatiji nalazi ove vrste su

javanski praovjek ili pitekantropus s otoka Jave i kineski praovjek ili sinantropus
iz blizine Pekinga u Kini. Starost nalaza
ove vrste je izmeu 300 tisua i 2 milijuna
godina.
HOMO SAPIENS (umni ovjek), vrsta
kojoj pripadaju dananji ljudi. Smatra se
da su i neandertalski i krapinski praovjek
izumrle rase ove vrste. Ovoj vrsti pripada i
kromanjonski ili fosilni ovjek koji je ivio prije 30 do 40 tisua godina, a gotovo
se nije razlikovao od dananjeg ovjeka, v.
dodatak 5.
HOMOLOGNI GENI, v. aleli.
HOMOLOGNI KROMOSOMI, kromosomi koji su po vanjskim osobinama
meusobno slini. U svim tjelesnim stanicama onih organizama koji su nastali
oplodnjom od dvaju roditelja, homologni
kromosomi dolaze u parovima gdje jedan
lan svakog para potjee od majke, a drugi
lan od oca. U tjelesnim stanicama ovjeka nalazi se 46 kromosoma od kojih su 22
para autosoma (kromosomi koji ne odreuju spol) i 1 par spolnih kromosoma tipa
xx (u ena) ili xy (u mukaraca).
HOMOLOGNI ORGANI (gr. homoios
= isti, logos = govor, rije), organi u raznih skupina organizama koji imaju isto
evolucijsko podrijetlo, a funkcija im moe
biti razliita. Iako su naizgled vrlo razliiti,
npr. noga vodozemca, ruka ovjeka i krilo
imia; oni su posve jedinstveno graeni.
Kod biljaka su bodlja kaktusa i list neke
druge biljke istog podrijetla.
HOMOZIGOTI (homozigotni organizmi), organizmi koji nose iste alele za neko
svojstvo jer su gamete iz kojih su ti
organizmi nastali sadravale iste alele za
dotino svojstvo. U opisima primjera krianja homozigote oznaujemo npr. s AA
(dominantan homozigot, monohibridno
krianje s dominacijom) ili s aa (recesivan

homozigot, monohibridno krianje s dominacijom). Koristimo takoer oznake a1a1
(intermedijarni homozigot, monohibridno
intermedijarno krianje), AABB (dominantan homozigot za oba svojsva, dihibridno
krianje s dominacijom) ili AABb (dominantan homozigot za samo jedno od dva
svojstva, dihibridno krianje s dominacijom) i sl. Kod nasljeivanja dominantnih i
recesivnih obiljeja recesivni gen moe
doi do izraaja samo u sluaju homozigotnosti (aa) jer ga onda ne nadjaava
njegov dominantni alel.
HOMOZIGOTNI ORGANIZMI, v. homozigoti.
HONDROBLAST, v. hrskavino tkivo.
HONDROKLAST, v. hrskavino tkivo.
HOOKE, R. (1635. 1703.), engleski
mikroskopiar koji je prvi spomenuo stanicu 1665. god. On je pod svojim jednostavnim mikroskopom promatrao tanke
prereze pluta i ugledao strukturu poput
pelinjeg saa te njezine sastavne dijelove
nazvao stanicama.
HORDA, v. svitak.
HORMON RASTA (somatotropni hormon, STH), hormon kojega lui prednji
reanj hipofize (adenohipofiza); djeluje na
sve stanice tijela i stimulira u njima anabolitike reakcije (reakcije sinteze), a samim
tim i rast organizma.
HORMON STIMULACIJE FOLIKULA, v. FSH.
HORMON STIMULACIJE INTERSTICIJSKIH STANICA, v. ICSH.
HORMONI (gr. hormao - potiem), kemijske tvari koje u krv lue lijezde s
unutarnjim izluivanjem ili endokrine lijezde, isp. Po kemijskom sastavu djelimo
ih na bjelanevinaste i steroidne hormone.
HRANIDBENI LANAC, lanac iji su

lanovi povezani odnosima ishrane. Razliite oblike hranidbenih lanaca susreemo u
svakoj biocenozi. Na prvom mjestu hranidbenih lanaca redovito su autotrofni proizvoai. Nakon njih dolaze mnogobrojne
serije potroaa (konzumenata). Primjer
hranidbenog lanca jezera: planktonska alga, I. lan, proizvoa planktonski rai, II. lan, potroa-biljojed riba
ukljeva, III. lan, potroa-mesojed 1
riba pastrva, IV. lan, potroa-mesojed 2
ptica kormoran, V. lan, potroa-mesojed 3. U svakom hranidbenom lancu
svaki prethodni lan mesojed je manji od
slijedeeg lana u lancu. Veinom je
zavrni lan veliinom tijela najkrupniji.
Takoer, svaki prethodni lan u lancu
svojom brojnou osigurava opstanak
slijedeem lanu, ija brojnost mora biti
manja. Tako je i ukupna biomasa svakog
idueg lana hranidbenog lanca sve manja,
kao i ukupna energija.
HRANJIVE PODLOGE, podloge koje
sadre sve potrebne tvari za uzgoj i razvitak stanica, tkiva i organizama u laboratorijskim uvjetima. Na primjer, najpoznatija hranjiva podloga za uzgoj bakterija je
agar, tvar koja se dobiva od nekih vrsta
crvenih alga.
HRSKAVICA, meki dio kostura. Graena je od hrskavinog tkiva, isp. Dolazi u
zglobovima i na mjestima gdje se kosti
povezuju meusobno, a nalazimo je i u
vanjskom uhu, vrhu nosa, grkljanu i duniku.
HRSKAVINO TKIVO, sastoji se od
hrskavinih stanica povezanih elastinom i
hijalinom. Hrskavino se tkivo umnoava
djelovanjem stanica hondroblasta, a razara
s pomou hondroklasta.
HRSKAVINJAE, morske ribe (isp.)
sa hrskavinim kosturom. U hrskavinoj
59
kraljenici imaju i svitak. Koa im je prekrivena romboidnim ljuskama sa zubiima

(plakoidne ljuske). Nemaju plivai mjehur.
Tanko crijevo ima nabor, zavojiti zalistak,
kojim se poveava povrina za uzimanje
hrane. Diu preko krnih pukotina na
povrini tijela. Mujakove podrepne peraje
slue za parenje. Oplodnja je unutarnja.
Morske make i psi legu jaja, a neki su
morski psi i ivorodni. Najbrojnija skupina
su prenouste. Usta su im s donje strane
glave poloena popreno na uzdunu os.
Najpoznatije hrskavinjae su morski psi,
morske make, rae i drhtulje.
HUMORALNA IMUNOST, oblik steene imunosti u kojoj organizam nakon
podraaja antigenom stvara cirkulirujua
protutijela, v. limfociti B.
I
ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating
Hormone, hormon za stimulaciju intersticijskih stanica), jedan od tri gonadotropna
hormona koje izluuje prednji reanj
hipofize. Djeluje na intersticijske stanice
sjemenika koje izluuju spolne hormone.
ICSH u mukaraca isto je to i LH u ena.
sisavaca. U ena se taj proces zbiva 7. i 8.

dana nakon oplodnje.
IMUNA MEMORIJA (imunoloko pamenje), proces pri kojem se u opetovanoj
zarazi javlja bra i burnija reakcija protiv
tog istog antigena. Nositelji imune memorije su plazma - stanice jer se one due
zadravaju u organizmu. Taj tip imunoloke reakcije nazivamo sekundarnom reakcijom, za razliku od primarne reakcije koja
nastaje pri prvom ulasku antigena u organizam.
IMUNITET, otpornost organizma prema
razliitim uzronicima bolesti kao i prema
svim organizmu stranim tvarima. Razlikujemo dva osnovna tipa imuniteta: priroeni
(nespecifini) i steeni (specifini) imunitet. Priroeni imunitet postoji od samog
roenja i titi organizam od svih antigena.
Steeni imunitet stjee se tijekom ivota
prema tono odreenim antigenima kada
oni dospiju u organizam.
IMUNIZACIJA, postupak kojim organizam na umjetni nain stjee imunitet. Na
pojavi imune memorije temelji se zatita
od razliitih bolesti aktivnom, ili pasivnom
imunizacijom. Aktivna imunizacija postie
se cijepljenjem, a pasivna najee ubrizgavanjem protutijela proizvedenih u nekoj
drugoj jedinki.
ILEUM, v. tanko crijevo.
IMUNODEFICIJENCIJA
(imunoinkompetencija), nesposobnost organizma da se brani od infekcije zbog
nedostatne funkcionalne sposobnosti imunolokog susutava. Taj je poremeaj uzrokovan najee boleu pojedinih organa
imunohematopoetskog sustava (kotana
sr, limfni vorovi, timus). Moe biti priroena ili steena (AIDS) imunodeficijencija.
IMPLANTACIJA JAJACA, proces

ukopavanja jajne stanice u sluznicu maternice koji se dogaa nakon oplodnje u
IMUNOGLOBULINI (Ig, -globulini),

proteini koji se nalaze u krvnoj plazmi, a
ija je uloga da kao antitijela tite orga-
Ig, v. imunoglobulin.
IKRICA, zaahurene liinke trakavice,
poput mjehuria i veliine oko 1 cm. U
ikrici nespolnim razmnoavanjem nastane
mnogo nepotpuno razvijenih mladih trakavica. Ikrica se razvija u miiima, ali i u
drugim organima.
60
nizam od zaraze. Nastaju u plazma stanicama. Imunoglobulini se specifino veu

za stranu esticu (antigen) u antigen protutijelo kompleks te tako uine antigene
nedjelotvornim. Poznato je pet vrsta
imunoglobulina: IgA, IgD, IgE, IgG i IgM.
IMUNOLOKA REAKCIJA, imunoloki specifini odgovor organizma nakon
ulaska antigena . Sastoji se od prepoznavanja antigena i reakcije protiv tog istog
antigena stvaranjem antitijela (protutijela)
tj. imunoglobulina, v. steena imunost.
IMUNOLOKO PAMENJE, v. imuna
memorija.
IMUNOSNI (imunoloki) SUSTAV, osigurava tijelu imunitet. ine ga imunosna
tkiva i organi: timus, kotana modina,
slezena i limni vorovi, te stanice u funkciji obrane tijela od infekcije: fagociti
(mikrofagi i makrofagi) i limfociti. Imunosna tkiva i organe djelimo na sredinje
(imaju prvu ulogu u proizvodnji i raseljavanju stanica znaajnih za obranu tijela; to
su timus i kotana modina) i periferne
(razvili su se pod kontrolom primarnih
organa; to su slezena, limfni vorovi te
limfatiko tkivo) organe.
IMUNOST, v. imunitet.
IMUNOTOKSINI OTROVI, otrovi
koji dovode do slabljenja imunoloke reakcije na razliite mikrobe (npr. lijekovi,
pesticidi).
INDUCIRANE MUTACIJE, v. mutacije.
INDUSTRIJSKI MELANIZAM, vrsta
prirodnog odabira gdje se poveava broj
tamnih organizama (npr. leptira brezove
grbe) u industrijskim podrujima. Otkriveno je da su glavnu ulogu u poveanju
postotka tamnih leptira imale mutacije i
predatori. Svijetle oblike leptira ptice lake
uoavaju na tamnoj podlozi i uzimaju ih za
hranu, pa se brojnost tamnih oblika poveava.

IN VITRO FERTILIZACIJA (izvantjelesna oplodnja), oplodnja jajne stanice u
laboratorijskim uvjetima izvan tijela ene.
Primjenjuje se u lijeenju brane neplodnosti.
INFARKT SRANI, odumiranje dijela
sranog miia zbog neprokrvljenosti koja
moe nastupiti ako se smanji ili obustavi
protok krvi kroz koronarne arterije, v.
tromboza i ateroskleroza. Glavni simptom
sranog infarkta je jaka bol u sredini
prsnog koa koja se iri u podruje vrata,
eljusti i prvenstveno u lijevu ruku.
INFLUENCA, v. gripa.
INKRUSTACIJA (lat. in = u, crusta =
kora), proces fosilizacije pri kojemu se na
povrini organizama istaloi mineralna
tvar i tako sauva vanjski oblik organizma.
INSEKTICIDI, kemijska sredstva protiv
kukaca nametnika i tetnika.
INSPIRACIJSKO SREDITE, nalazi se
u produenoj modini. U njemu se stvara
osnovni ritam disanja, a ostvaruje se slanjem spontano nastalih elektrinih impulsa
do oita i ostalih inspiracijskih miia.
INTERFAZA, razdoblje u ivotu stanice
izmeu dviju jezgrinih dioba. U razliitih
vrsta stanica traje razliito. Dijelimo je na
tri faze: G1, S, G2 i G0. G1-faza (od engl.
gap = prekid, jaz) karakterizirana je sintetiziranjem RNA i bjelanevina u stanici to
znai da stanica raste i da se njezin volumen poveava. Traje najdulje. S-faza (od
engl. synthesis = sinteza) karakterizirana je
udvostruavanjem DNA to je osnova za
udvostruenje svakog pojedinog kromosoma. G2-faza je (najkrae) razdoblje kada se
stanica priprema za diobu. U G0-fazi su
stanice koje se ne dijele, ve obavljaju
odreenu funkciju.
61
INTERFERONI, bjelanevinaste tvari

koje stvara imuni sustav. Spreavaju razmnoavanje virusa u organizmu.
INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), specijalizirane stanice sjemenika koje lee izmeu sjemenih kanalia. One lue spolne hormone, tj. imaju
endokrinu ulogu.
INTRACELULARNA (unutarstanina )
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnim vakuolama praivotinja, isp.
INVERZIJA, kromosomska promijena,
obrnuti poredak gena jednog kromosomskog segmenta.
INZULIN, hormon kojega izluuje guteraa, a pomae pri transportu glukoze iz
krvi u stanice. Tako omoguuje oksidativnu razgradnju ili pospremanje glukoze u
glikogen, osobito u stanicama jetre i u
miiima. Rezultat djelovanja inzulina je
snienje razine glukoze u krvi. Smanjeno
izluivanje inzulina ili potpuni prestanak
izluivanja zbog oteenja guterae uzrokuje eernu bolest (dijabetes).
IVANOVSKI, D.J., ruski znanstvenik koji je istraujui mozainu bolest duhana
1892. god. prvi upozorio na postojanje
virusa.
IZDANAK, stabljika s listovima u kopnenih biljaka.
IZMJENA GENERACIJA, izmjena haploidne i diploidne generacije u biljaka.
IZOLACIJA (tal. isolare = odijeliti, osamiti), odijeljenost meu ivotnim skupinama biljaka ili ivotinja, tj. meu populacijama ili dijelovima populacija raznih vrsta
tako da se meusobno ne dodiruju (geografska ili prostorna izolacija) ili se ne
mijeaju zbog npr. ekolokih, etolokih ili
spolnih (morfolokih, mehanikih) izola-
62
cijskih mehanizama. Izolacija predstavlja

jednu od pokretakih sila evolucije.
IZOLACIJSKI MEHANIZMI, mehanizmi ouvanja genoma pojedinih vrsta, tj.
ogranienje izmjene gena izmeu jedinki
zasebnih populacija. Na taj se nain zatiuje genetika cjelovitost vrste. Izolacijski
mehanizmi se dijele na vanjske ili mehanizme prije parenja i unutarnje ili mehanizme poslije parenja.
IZOLEUCIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
IZOSPORE (gr. isos = isti, jednak), meusobno jednake nespolne rasplodne stanice (spore). Nalazimo ih kod npr. paprati i
preslica.
IZOTONINA OTOPINA je otopina
koja ima isti osmotski tlak kao stanina
tekuina, odnosno krvna plazma kada su
koncentracije njihovih otopljenih tvari
normalne. Ako ivu stanicu stavimo u
izotoninu otopinu voda nee osmozom ni
ulaziti u nju ni izlaziti iz nje.
IZVANSTANINA TEKUINA nalazi
se u tijelu izvan stanica. U ljudskom tijelu
je ima oko 15 litara. Glavni sastojci su
voda, natrijev kation (Na+) i kloridni ion
(Cl). Ljudska izvanstanina tekuina ima
pH 7.4. Meustanina tekuina ini najvei dio izvanstanine tekuine, oko 13
litara. Ostatak je krvna plazma, ukasta
tekuina koja se bitno ne razlikuje od meustanine tekuine osim to plazma sadri veu koliinu specifinih bjelanevina
albumina, globulina i fibrinogena koje
imaju znaajnu ulogu u raznolikoj funkciji
krvi. Krvna plazma zajedno s krvnim stanicama ini punu krv.
IZVANTJELESNA OPLODNJA, v. in
vitro fertilizacija.
do 900 cm3 i imao je gotovo uspravan hod.

Ime je dobio po svom nalazitu, otoku
Javi.
JAJACE, v. jajna stanica.
JEDNODOMNE BILJKE, v. cvijet.
JAJE, v. jajna stanica.
JEDNOOTVORI, najprimitivniji dananji sisavci.To su jedini sisavci koji nesu

jaja i imaju neisnicu koja se otvara van
jednim otvorom (ime!). Iz mlijenih polja
na trbuhu izlazi mlijeko koje mladi liu.
ive u Australiji. Najpoznatija je vrsta
udnovati kljuna.
JAJNA STANICA (jajace, jaje), enska

spolna rasplodna stanica ili enska gameta
koja se redovito razlikuje od muke po
tome to je vea i nepokretna. Nalazimo je
i u biljaka i ivotinja. U ena, jajna stanica
se razvija i sazrijeva u jajniku (ovariju)
unutar Graafovog folikula.
JAJNICI (ovariji), enski spolni organi ili
lijezde viestaninih ivotinja u kojima se
razvijaju enske spolne stanice. U ena su
to parni organi koji lee s lijeve i s desne
strane trbune upljine. Ovalnog su oblika,
vrste grae, u odraslih ena veliine
badema mase izmeu 10 i 20 g. Osim to
se u njima odvija proces stvaranja enskih
spolnih stanica (oogeneza), imaju i endokrinu ulogu odnosno luenje enskih spolnih hormona (estrogen, progesteron).
JAJOVOD (tuba uterina), dio enskog
spolnog sustava mnogih beskraljenjaka i
svih kraljenjaka. Izgleda poput cijevi ili
kanala. U ena je to parni organ ija je
uloga prihvaanje jajne stanice iz trbune
upljine i provoenje do maternice. U njemu se u normalnim uvjetima zbiva oplodnja jajne stanice. Iz ljezdanih se stanica
lue sekreti koji hrane jajnu stanicu i zigotu te odravaju blagu lunatost sredine.
JANSSEN, Z. nizozemski optiar koji je u
16.st. postavivi dvije lee na odreenu
meusobnu udaljenost dobio poveanu
sliku promatranih predmeta.
JAVANSKI PRAOVJEK (pitekantropus), jedan od izumrlih oblika ovjekovih
predaka koji se danas ubraja u vrstu
uspravnog praovjeka (Homo erectus). Bio
je visine oko 145 cm s volumenom mozga
JEDNOSTAVNI EERI, v. ugljikohidrati.

JEDNOSTRUKA MEMBRANA, tanka
ovojnica (7-10 nm) koja obavija stanicu,
ali i neke stanine organele: lizosome i endoplazmatsku mreicu. Graena je od proteina i lipida pa se naziva i lipoproteinska
ovojnica. Osim jednostruke membrane u
eukariotskim stanicama se nalazi i dvostruka membrana koja obavija jezgru, mitohondrije i kloroplaste.
JEDNOSUPNICE, razred kritosjemenjaa. Najee su porodice i njihovi predstavnici: trave (npr. penica, ria, kukuruz)
i ljiljani (npr. tulipan, razne vrste luka).
Osobine jednosupnica
Jedna supka u sjemenci;
Embrio lateralno (postrance) smjeten u
sjemenci;
ile u stabljici nepravilno rasporeene;
ile zatvorene, tj. bez kambija;
Nemaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista prugasta, izmeu ila
nema meusobno mreasto povezanih
ilica;
Ocvijee nerazlueno u aku i vijeni;
Ocvijee i pranici veinom s 3 lana u
krugu.
JEDNJAK, miina cijev izmeu drijela
i eluca, dio je probavila. Progutana hrana
putuje prema elucu, uzastopnim steza-
63
njem miine stijenke, peristaltikom. Na

poetku eluca nalazi se prstenasti kardijalni mii (sfinkter), koji se oputa kako
bi propustio hranu u eludac odnosno stee
da bi sprijeio povrat hrane u jednjak.
JEJUNUM, v. tanko crijevo.
JETRA, najvea lijezda u tijelu. Teka je
oko 1,5 kg.. Jetra je kljuni organ metabolizma i probave u organizmu, ali ima i
niz drugih uloga. Izgrauje, razgrauje i
pohranjuje ugljikohidrate, masti i bjelanevine; pretvara ih jedne u druge; stvara
initelje zgruavanja; unitava, inaktivira i
izluuje tetne i nepotrebne tvari; izluuje
u, proizvodi globuline pa igra vanu
ulogu u obrambenom sustavu organizma.
JEZGRA (stanina jezgra, nukleus, karion), najvei i najvaniji stanini organel
eukariotskih stanica jer sadri informaciju
za sintezu proteina stanice, a ti proteini
odreuju sve strukture i funkcije u stanici.
Za vrijeme interfaze ili razdoblja izmeu
dvije diobe stanice u jezgri se nalazi: kromatin, jezgrin sok, jedna ili vie jezgrica i
svi su skupa obavijeni jednom dvostrukom
membranom, tj. ovojnicom. U vrijeme diobe stanice (profaza mitoze, profaza I i II) u
jezgri nastaju posebne strukture kromosomi, dok se jezgrica i jezgrina ovojnica
razgrauju i gube. U ovjeka, jezgru nalazimo u svim stanicama osim u crvenim
krvnim stanicama ili eritrocitima.
JEZGRICA (nukleolus), stanina struktura koja se nalazi unutar jezgre. U njoj se
sintetiziraju ribosomska ribonukleinska
kiselina (rRNA).
JUNI PRAOVJEK, v. australopitekus.
K
KALORIMETAR, sprava kojom se mjeri
energetska vrijednost hrane tzv. kalorimetrijska bomba. Osueni (dehidrirani)
uzorak usitnjene hrane spaljuje se uz
prisutnost kisika (oksidira) do pepela. Toplina koja se oslobaa spaljivanjem uzorka
hrane preraunava se u Joule - J (dule)
osnovne jedinice za energiju.
KALUS, skupina nediferenciranih stanica
u biljaka koja nastaje pri ozljedama zeljastih i drvenastih biljaka. Neke se stanice kalusa diferenciraju i izgrade ono tkivo koje
je oteeno ozljedom. Takav nain zaraivanja rana kalusom bitan je u postupcima
cijepljenja biljaka.
KALVINOV CIKLUS, v. reakcije u tami.
KAMBIJ, vrsta tvornog stanija u drvenastih biljaka; nalazi se izmeu kore i drva
stabljike. Kambij omoguuje rast stabljike
u debljinu i sudjeluje u formiranju provodnih tkiva (floema i ksilema).
KANCEROGEN (karcinogen), tvar to
izaziva nastanak raka.
KAPILARNO KLUPKO BUBREGA, v.
glomerul.
KAPILARNOST, kod biljaka pojava dizanja vode u kapilari. Omoguena je svojstvima molekula vode: kohezije i adhezije.
KAPLAN, R. objavio matematiki dokaz
abiotikog nastanka prvih organizama.
KAPSIDA, proteinska ovojnica nukleinske kiseline kod virusa.
KARAKTERISTINE VRSTE u biocenozi, vrste koje su tamo zastupane s velikim postotkom stalnosti. One ne moraju
biti i dominantne vrste. Planinska je eva
karakteristina u planinskim travnjacima,
ali je malobrojna pa nije dominantna.
64
KARAKTERISTINI FOSILI, v. provodni fosili.

KARBAAMINOHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani
ugljikov dioksid.
KARBON (lat. carbo = ugljen), ugljeno
doba, jedno od geolokih razdoblja nazvano po bogatim naslagama ugljena; zapoeo
je otprilike prije 275 milijuna godina i
trajao je 50 milijuna godina. U vrijeme
karbona vlana i topla klima omoguila je
razvoj biljnog svijeta, posebno drvenastih
papratnjaa od kojih je i nastala najvea
koliina kamenog ugljena. U vrijeme karbona pojavljuju se prve golosjemenjae, a
od ivotinja prvi gmazovi.
KARBONIZACIJA, v. pougljenjivanje.
KARCINOGEN, v.kancerogen.
KARIOGAMIJA, kod gljiva, stapanje
muke i enske jezgre u jednu jezgru.
KARIOKINEZA, podjela jezgre u vrijeme diobe stanice (mitoze, mejoze) koja
prethodi citokinezi, podjeli citoplazme.
KARION, v. jezgra.
KARIOTIP, citoloki prikaz potpune kromosomske garniture (svih kromosoma) pojedine stanice nekog organizma. U svim
tjelesnim stanicama ovjeka nalazi se potpuna kromosomska garnitura (diploidna
garnitura) od 46 kromosoma koji su prema
dogovoru znanstvenika rasporeeni po
obliku i veliini i oznaeni brojkama. Autosomi ili nespolni kromosomi rasporeeni
su prema slinosti u 22 para, a 1 par ine
spolni kromosomi. Parovi autosoma grupiraju se u 7 skupina na taj nain da parovi
1,2 i 3 pripadaju A skupini, 4 i 5 B
skupini, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 C skupini,
13, 14 i 15 D skupini, 16, 17 i 18 E
skupini, 19 i 20 F skupini, a 21 i 22 G
skupini. Upoznavanje kariotipa ovjeka
pomoglo je znanstvenicima da otkriju

mnoge genetski uvjetovane anomalije i
bolesti.
KARNIVORI, drugi naziv za mesojede.
KARNIVORNE (mesojedne) BILJKE,
biljke koje se povremeno hrane sitnim ivotinjama, najee kukcima (kukcojedne
ili insektivorne biljke) ijom probavom
dobivaju potrebne mineralne tvari, posebice duik. Sve te biljke imaju posebne
lijezde koje lue probavne enzime. ive
na siromanim tlima. To je npr: rosika.
KATABOLIZAM, skup kemijskih i biokemijskih procesa razgradnje veih molekula u manje jedinice.
KATADROMNE SELICE, ribe koje ive u slatkoj vodi, a radi mrijetenja zalaze
u more, npr. jegulje, isp. selidbe riba.
KATALAZA, enzim koji ubrzava razgradnju vodikovog peroksida, tetnog spoja
koji nastaje u stanici prilikom metabolizma masti.
KATALIZA, kemijska reakcija ubrzana
utjecajem (bio)katalizatora (enzima).
KEMIJSKA ENERGIJA, energija pohranjena u kemijskim vezama razliitih kemijskih spojeva. Za sve ivotne aktivnosti
i biljne i ivotinjske stanice potrebna je
energija. Stanica do te energije dolazi
razgradnjom energetski bogatih organskih
spojeva u procesu staninog disanja. S
druge strane, formirajui kemijske spojeve
bogate energijom, stanica u stvari pohranjuje viak energije koji se javlja u procesima staninog disanja. Kemijski procesi
kojima se formiraju i kojima se razgrauju
energetski bogati spojevi su procesi oksidacije i redukcije.
KEMOAUTOTROFI, organizmi koji
energiju potrebnu za ivot dobivaju od
kemijskih reakcija, oksidacijom anorgan-
65
skih tvari: amonijaka, sumpornih spojeva,

eljezovih iona, mangana i dr. Kemoautotrofni organizmi su prokarioti, npr.
nitrificirajue bakterije, isp.
KEMOFOSILI, najstariji oblik fosila kemijskog podrijetla.
KEMONASTIJE, v. nastije.
KEMOSENZITIVNO PODRUJE, dopunsko respiracijsko sredite koje se nalazi
u produenoj modini i djeluje na inspiracijsko sredite. To se podruje aktivira
porastom razine ugljikovog dioksida u krvi
i alje preko inspiracijskog sredita dopunske impulse prema dinim miiima.
KEMOTAKSIJE, v. taksija.
KISELE KIE, padaline koje su zakiseljene zagaivaima atmosfere: sumpornim

dioksidom, duikovim oksidom, ugljikovim dioksidom i ugljikovim monoksidom.
Ti se plinovi otapaju u vodi kia i pod
utjecejem Suneva svjetla i atmosferskog
kisika nastaju kiseline. Kisele kie djeluju
tetno na sve ekosustave.
KISIK, O2, kemijski element, neophodan
za ivot svih organizama (isp. elementarni
sastav). Organizmi ga troe u procesu disanja, o oslobaa se procesom fotosinteze.
Smatra se da je sav kisik u atmosferi
nastao kao rezultat fotosintetske aktivnosti
zelenih biljaka. Najvee koliine kisika
potjeu od velikog broja fitoplanktonskih
organizama mora i oceana.
KEMOTERAPIJA, v. citostatici.
KISTAC, v. penicilijum.
KEMOTROPIZAM, v. tropizmi
KINA ALGA, v. zelene alge.
KERATIN, strukturalna bjelanevina koja

izgrauje npr. kosu, nokte i perje. Ta je
svestrana bjelanevina lagana, savitljiva i
jaka. Stijenka spore gljive sluznjae takoer je od keratina.
KEROGEN, netopljive organske tvari koje nastaju u stijenama u obliku kemofosila.
KINESKI PRAOVJEK (sinantropus),
jedan od izumrlih oblika ovjekovih predaka koji se smatra pripadnikom vrste
uspravnog ovjeka (Homo erectus). Naziv
je dobio po nalazitu, Kini. Starost nalaza
iznosi 300 do 500 tisua godina to znai
da datira iz perioda srednjeg kvartara,
pleistocena. Volumen mozga iznosio mu je
oko 1000 cm3, poznavao je vatru i koristio
primitivno kameno orue.
KINETIKI APARAT, v. pelikula.
KINETODEZMA, v. pelikula.
KINETOSOM (gr. kinein = pokretati,
soma = tijelo), v. pelikula.
66
KITOVI, skupina sisavaca prilagoenih

ivotu u moru. Pripadaju najveim ivotinjama u biosferi. Prednji su se udovi
preobrazili u peraje. Udiu kisik iz zraka.
Raaju ive mlade koji siu. Zameci imaju
dlaice koje se kod odraslih izgube. Ispod
koe imaju debeli sloj masnoe. Kitovi se
dijele na zubane i usane. Kitovi usani filtriraju vodu kroz usi (ronate ploe) i hrane se planktonom. Kitovi zubani se hrane
ribom i drugim ivotinjama. Poznatiji su:
uljeura, pliskavica, delfin i plavetni kit.
KLAMIDOMONAS, v. zelene alge.
KLICA (embrio), dio sjemenke koji se
razvija nizom mitoza iz oploene jajne
stanice (zigote). U ranom stadiju klica ima
oblik kugle. Zrela klica sastoji se od korijenka, pupoljka i supki. Iz tih e se dijelova klijanjem formirati mlada biljka.
KLIMAKTERIJ, razdoblje u ivotu ovjeka u kojem se dogaaju razliite fizioloke i psihike promjene koje su rezultat
hormonskih promjena u organizmu. U mu-
karaca zapoinje obino izmeu pedesete

i ezdesete godine ivota smanjenjem
luenja hormona testosterona zbog ega se
postupno smanjuje i spermatogeneza. U
ena se obino javlja u dobi od etrdeset i
pete do pedesete godine ivota, a karakterizira ga smanjeno luenje hormona
estrogena i progesterona, nepravilni menstruacijski ciklusi te njihov konaan izostanak, napadaji vruine, razdraljivost,
umor i tjeskoba.
KLITELUM, v. maloetinai.
KLOAKA, v. neisnica.
KLON, skupina genetiki jednakih stanica
ili organizama nastalih mitozom od jedne
stanice ili zajednikog podrijetla tj. nastalih nespolnim i vegetativnim razmnoavanjem te partenogenezom i apomiksijom.
Isp. svojta.
KLONIRANJE, proizvodnja klonova, isp.
KLORIDNA KISELINA (HCl), lue ju
oblone stanice u sluznici eluca podraene progutanom hranom, autonomnim parasimpatikim ivanim sustavom (i ivac
vagus) te probavnim hormonom gastrinom. Kiselina je vana za aktiviranje pepsina, isp.
KLOROFIL, kemijski spoj, navaniji biljni pigment za apsorpciju svjetlosne energije u procesu fotosinteze. U stanici se nalazi uz druge pigmente u grana tilakoidnim
membranama kloroplasta. Postoje klorofili
a i b. Zelene su boje.
KLOROPLAST, stanini organel, pripada skupini organela (plastida) koji sadre
pigmente. Nalazi se samo u biljnim stanicama eukariota. Obavijen je dvostrukom
membranom, a unutarnjost mu je ispunjena otopinom koja se zove stroma. U stromi
se nalaze: DNA, RNA, ribosomi, supstrati
i enzimi koji su potrebni za odvijanje
fotosinteze. Unutarnjost kloroplasta je po-
dijeljena membranama na plosnate vreice

- tilakoide. Mjesta gdje su te membrane
gusto rasporeene u vie ili manje visoke
stupce zovu se grana-tilakoide, a mjesta
gdje su rjee rasporeene zovu se stromatilakoide. U membranama tilakoida nalaze
se molekule klorofila, pigmenta koji je
neophodan za odvijanje fotosinteze.
Kloroplasti i mitohondriji su specifini
stanini organeli po tome to sadre
vlastitu DNA i vlastite ribosome, a mogu
se dijeliti neovisno o diobi stanice.
KLJETARI, ivotinje iz skupine lankonoaca, isp. Veina ih ivi na kopnu. Pripadaju im paunjaci: pauci, grinje, tipavci
ili korpioni i dr. Tijelo je podijeljeno na
glavoprnjak (prosoma) i zadak (opistoma). Nemaju ticala. Uz usta imaju klijeta
ili helicere. Plijen savladavaju otrovnim
lijezdama. Probavu poinju izvan organizma isputanjem probavnih sokova u plijen, a zatim ga isisavaju.
KLJUNAI, v. jednootvori.
KNIDOCITI, v. arne stanice.
KOACERVATI, koloidne kapljice s opnama koje nastaju ako se odreeni organski spojevi otapaju u vodi uz dodatak
razliitih soli. Imaju sposobnost rasta i
izmjenjivanja tvari s okoliem pa time
pokazuju slinosti s protoplazmom. Sintetizirao ih je ruski biokemiar Oparin prikazavi time jedan od moguih stupnjeva
evolucije ive tvari.
KOCH, R., (1843. 1910.), njemaki bakteriolog koji je identificirao bacil koji uzrokuje tuberkulozu. Zajedno s Pasteurom
smatra se osnivaem eksperimentalne bakteriologije.
KOD, v. kodon
KODOMINANTNOST, status kada oba
alela istoga gena u heterozigotu daju jednaku izraajnost, tj. zajedniku dominan-
67
tnost, npr. krvnu grupu AB odreuju aleli

A + B.
ivotne funkcije. Oblikom mogu biti nitaste, ploaste ili kuglaste.
KODON (kod), slijed triju nukleotida na

molekuli mRNA koji odreuje poloaj
odreene aminokiseline pri sintezi proteina
(isp. genetika uputa).
KOLONIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja.
KOHEZIJA, privlana sila izmeu molekula ili atoma iste tvari. Meusobna privlanost molekula vode je vana za uzlazni
tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode
su povezane slabim vodikovim vezama.
KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze
pojedinano (monokoki), u paru (diplokoki), u nizovima (streptokoki), u grozdastim
nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od
ovih bakterija uzronici su tekih bolesti.
KOKON, v.maloetinai i paunjaci.
KOLECISTOKININ, probavni hormon
koji se lui iz stanica sluznice dvanaesnika
kada je prisutna masna hrana u dvanaesniku. Hormon se apsorbira iz crijeva u krv,
krvlju dospijeva do jetre odnosno unog
mjehura koji se pod utjecajem kolecistokinina stee, te protiskuje nakupljenu u
unim vodovima u dvanaesnik.
KOLENHIM, v. potporno stanije.
KOLESTEROL, organski spoj iz skupine
steroida (isp.). Nalazi se u membranama
ivotinjskih stanica, u ivanom tkivu i
krvnoj plazmi. Znaajan je i kao ishodina
molekula u sintezi nekih hormona.
KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sadre otopljene tvari iji je promjer estica
izmeu 1 i 100 nm. Takve estice nazivamo koloidnim esticama. Stanina otopina
je koloidna otopina ije su koloidne estice
molekule proteina, nukleinskih kiselina,
itd.
KOLONIJA, nakupine jednostaninih organizama meu kojima nema podjele rada,
ve svaka stanica samostalno obavlja sve
68
KOLUTIAVCI (Annelida), bezkraljenjaci iz skupine mnogokolutiavaca. Najvie ih ivi u moru, a manje u kopnenim
vodama ili na vlanim stanitima. Prema
tjelesnoj grai dijele se u tri skupine:
mnogoetinai, maloetinai i pijavice.
Tijelo im je ravnomjerno kolutiavo. U
svakom se kolutiu ponavljaju isti organi.
Na povrini je kutikula i jednoslojni epiderm bogat ljezdanim i osjetnim stanicama. Pokreu se stezanjem prstenastih i
uzdunih miia. ivani sustav je ljestviav. Vodeni kolutiavci diu pomou krga, a kopneni (gujavica) povrinom vlane
koe. Optjecajni sustav je zatvoren. U krvi
se nalazi hemoglobin. Za izluivanje imaju
po jedan par metanefridija u svakom
kolutiu. Morski su kolutiavci razdvojena
spola i razvijaju se preko liinke trohofora.
Slatkovodni i kopneni kolitiavci su dvospolci.
KOLJENO, v. filogenetski sustav.
KOMENZALIZAM, v. simbioza.
KOMPETICIJA (nadmetanje), suparnitvo u istom okoliu meu prekobrojnim
jedinkama za hranom, ivotnim sklonitem
ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je
najjai biotiki imbenik unutar jedinki iste
vrste (intraspecijska kompeticija). Nadmetanje je esto i meu jedinkama razliitih
vrsta (interspecijska kompeticija).
KOMPLEMENTARNE BAZE, odgovarajue duine baze koje u molekuli DNA
dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasuprot jedne purinske baze iz jednog polinukleotidnog lanca dolazi pirimidinska baza
drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-
prot adenina uvijek stoji timin, a nasuprot

gvanina citozin i time ine komplementarne parove AT i GC. Po principu komplementarnosti sintetizira se i molekula
RNA na matinoj polumolekuli (jednom
lancu) DNA, ali se pri tome u molekulu
RNA umjesto timina uvijek ugrauje uracil. Taj se proces naziva prepisivanje
(transkripcija) DNA u RNA.
Komplementarne baze
Purinske
Pirimidinske
Simbol
adenin
timin
A-T
gvanin
citozin
G-C
KONTRAKTILNA VAKUOLA, v. steljivi mjehuri.

KONVERGENCIJA, pojava morfoloke
slinosti filogenetski, tj. srodstveno udaljenih grupa organizama, isp. konvergentna
evolucija.
KONVERGENTNA EVOLUCIJA, pojava kada pripadnici razliitih skupina
organizama u evoluciji steknu sline specijalne prilagodbe za ivot u odreenim
uvjetima, kao npr. ribe i pliskavica.
KONZERVIRANJE (lat. conservatio =
uvanje), proces nastajanja fosila isuivanjem, smrzavanjem ili uvanjem u smoli.
U pustinjskoj su se klimi organizmi isuivali i mumificirali. U ledu i smrznutoj
zemlji (Sibir, Aljaska) naeni su ostaci
mamuta. Manji su se organizmi, primjerice
kukci, ouvali u jantaru, upavi u smolu
crnogorice koja se skrutnula.
KONZUMENTI, potroai (isp.) hrane u
prirodi, ivotinje.
Pojednostavljeni prikaz sinteze

RNA prema kalupu jednog lanca DNA:
Komplementarne baze
Purinske
Pirimidinske
Simbol
adenin
uracil
A-U
gvanin
citozin
G-C
KOMPOSTIRANJE, proizvodnja komposta iz organskog otpada truljenjem uz

pomo bakterija razlagaa.
KONJUGACIJA (lat. coniunctio = spajanje), nain spolnog razmnoavanja u

nekih bakterija, alga i praivotinja (v. trepetljikai), tj. izmjena genetikog materijala sadranog u mikronukleusu. Proces
konjugacije zapoinje spajanjem dvije jedinke i stvaranjem citoplazmatskog mostia. Tako spojene jedinke nazivaju se konjuganti. U svakoj se jedinki mikronukleus
podijeli 3 puta. Jedna od dioba je mejotika. Od svih 8 nastalih mikronukleusa
ostaju samo 2; drugi se razgrade i nestaju.
Od 2 haploidne jezgrice koje su ostale
jedna je pokretna ili migrirajua jezgrica, a
druga nepokretna ili stacionarna. Migrirajui mikronukleus iz svakog konjuganta
preko citoplazmatskog mosta prelazi u
suprotnu jedinku. Spoji se sa stacionarnom
jezgrom u zigotu. Tako se izmeu dvije
jedinke izmijeni nasljedna tvar. Nakon
KONIDIOSPORE, v. penicilijum.
69
toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju

egzokonjuganti.
KONJUGANTI, v. konjugacija.
KOPITARI NEPARNOPRSTAI, veliki
biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama
imaju 1 ili 3 prsta obloena ronatim
kopitom. Kopita su graena od keratina.
Srednji je prst najjai i nosi masu itavog
tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac,
zebra i nosorog.
KOPITARI PARNOPRSTAI (papkari),
biljojedi iz skupine sisavaca. Obino hodaju na 2 prsta: trei i etvrti su vei od
ostalih i nose itavo tijelo. Dijele se na
nepreivae (svinje i vodenkonji) i preivae (deve, jeleni, irafe, antilope, koze,
ovce, bivoli). Preivai ive u stadima. U
zubalu nemaju gornjih sjekutia ni onjaka. eludac im je prilagoen na preivanje. Mnogi imaju rogovlje.
KOPLJAA, v. svitkoglavci.
KOPRIVNJAA, (urtikarija), oblik alergijske reakcije koji se javlja kao preosjetljivost na neke vrste hrane (maline, jagode,
sir, rakovi), ali moe biti izazvana i fizikim faktorima, npr. hladnoom i toplinom kao i ujedima i ubodima insekata.
Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na
koi koji svrbe.
KORA, kono stanije odrvenjelih biljnih
organa, viegodinje stabljike i viegodinjeg korijena.
KORALJI, ivotinje iz skupine arnjaka.
ive u morima, pojedinano ili u zadrugama. Svi su polipi. Veina ima vrsti
vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva
karbonata. Stvaraju koraljne grebene i
otoke - atole. U Jadranskom moru poznati
su crveni koralj, crvena moruzgva i smea
vlasulja.
70
KORIJEN, jedan od tri temeljna organa

kopnenih biljaka. Uvruje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralima koje
upija korijenovim dlaicama. Razlikujemo: pravi korijen koji se razvija iz klicinog korijenka, a imaju ga sve golosjemenjae i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu
i u debljinu; upavo (pridolo, adventivno)
korijenje u papratnjaa i jednosupnica
izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo
propada zbog nemogunosti rasta u debljinu. Raste u duinu uz pomo tvornog
stanija na svome vrhu. Njeno tvorno
stanije titi korijenova kapa, sloj obamrlih
stanica omoguujui tako prodor korijena i
u tvrda tla.
KORIJENOV TLAK (tlak korijena), pozitivan hidrostatski tlak koji vodu iz korijena tjera prema gore. Iznosi priblino
0.1 MPa i vaan je za dizanje vode u biljci,
do otprilike 1 m, posebno u proljee prije
listanja. Temelji se na procesu aktivnog
izluivanja vode i tvari stanica endoderma
u provodne ile ksilema.
KORIJENOVA KAPA, v. korijen.
KORIJENSKI GOMOLJII (noduli),
nabreknua (kvrice) na korijenu mahunarki. Graeni su od biljnih stanica u kojima se nalaze simbiotske duikove bakterije (u obliku bakteroida) koje obavljaju
fiksaciju duika iz zraka.
KORJENONOCI (sluzavci), praivotinje koje se kreu uz pomo pseudopodija.
Veina ih ivi u moru: krednjaci, sunaca i
zrakai. Na povrini protoplazme izluuju
ljuturicu od vapnenca ili silicija. Odumiranjem organizama ljuturice se taloe na
morsko dno tvorei debele naslage. Poznati su numulitski vapnenci nastali taloenjem ljuturica krednjaka numulita. U kopnenim vodama ivi ameba, npr. Amoeba
proteus. Povrinu tijela pokriva joj dvoslojna lipoproteinska stanina membrana.
Hranu moe uzimati cijelom povrinom
tijela, procesom endocitoze. Disanje je aerobno, a plinovi prolaze procesom difuzije

kroz membranu. Suvinu tekuinu izbacuje pomou steljivih mjehuria (kontraktilne vakuole). Razmnoava se obinim dvojnim ili binarnim dijeljenjem. Nametnike
amebe ive u unutarnjim organima ivotinja i ovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.
KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo
koje ima razvijene osnovne prehrambene
(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i
list. Sve biljke s razvijenim kormusom
zovemo stablaice ili Cormophyta, a danas
im pripadaju papratnjae i sjemenjae.
Meu stablaicama posebno mjesto imaju i
mahovine koje osim obiljeja stablaica
nose i obiljeja steljnjaa ili Talophyta.
One nemaju korijen, niti su im u potpunosti razvijeni stabljika i listovi.
KORNJAE, skupina gmazova s oklopom na kojem se nalaze otvori za noge i
glavu. Oklop je nastao stapanjem konog i
unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mii
za uvlaenje glave. U ustima nemaju zube,
nego su im eljusti pokrivene ronatim
ploicama. U uhu imaju bubnji. Danas ivi oko 250 vrsta. Poznatije kornjae naih
krajeva: barska kornjaa, obina anara u
Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je
esta glavata elva. Kod vrsta koje ive u
vodi noge su se modificirale u peraje, a
enke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.
KORONARNA SKLEROZA, taloenje
masnih naslaga (aterona) u koronarnim
arterijama to smanjuje protok krvi pa je
srani mii slabije opskrbljen kisikom i
hranidbenim tvarima.
KORONARNE ARTERIJE, srane arterije, v. krvotok sranog miia.
KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni
hormoni), hormoni koje izluuje kora
nadbubrene lijezde. Najznaajniji kortikosteroidi su glukokortikoidi (kortizon,
kortikosteron) koji reguliraju promet ugljikohidrata i mineralokortikoidi (aldosteron) koji reuguliraju promet iona u
organizmu. Izluivanje kortikosteroida je
pod kontrolom adenokortikotropnih hormona (ACTH) iz adenohipofize.
KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni
hormon koji se oslobaa u stresu pospjeujui opi metabolizam, isp. kortikosteroidi.
KOST, najvri dio kostura. Izvana je
obavijena pokosnicom (periost). Graena
je od kotanog tkiva: vanjskog kompaktnog i sredinjeg spuvastog sloja. Osnovna jedinica je osteon, isp. Na dugim
kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i
srednji dio dijafizu koja je ispunjena do
spolne zrelosti crvenom kotanom modinom. Nakon spolne zrelosti kotana modina se u dugim kostima zamjenjuje masnim tkivom. Kosti sadravaju oko 70 posto
anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i
oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast
kostiju omoguuju kotane stanice osteoblasti. U kostima se nalaze i stanice koje
razgrauju kotanu tvar - osteoklasti.
KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje
vrstou, oblik i omoguuje kretanje, dajui oslonac miiima. Razlikujemo vanjski
(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kostur. Egzoskelet i zatiuje organizam, kao
npr. kod mekuaca i lankonoaca. Kraljenjaci imaju endoskelet. Kostur ovjeka
ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,
hrskavice i ligamenata.
KOTANA MODINA, tkivo koje ispunjava modinsku upljinu kosti i prostore
meu gredicama spuvastog kotanog tkiva. Razlikujemo crvenu, utu i elatinoznu
modinu. U crvenoj modini nastaju eritrociti, megakariociti (trombociti) i leukociti granulociti.
KOTANE STANICE (osteociti), stanice
ovalnog oblika koje izgrauju kotano
71
tkivo. Izluuju krutu meustaninu tvar

koja se sastoji od organskog (protein
osein) i anorganskog (minerali, najee
kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela.
KOTUNJAE, najbrojnija skupina riba
(isp.). Imaju kotani kostur. Ljuske na koi
su okruglaste (cikloidne) i eljaste (ktenoidne), ali ima vrsta i s golom koom. krge
su pokrivene krnim poklopcem. Nemaju
zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivai
mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnoavaju se jajima. Poznatije su kotunjae u
kopnenim vodama: aran, tuka, som,
pastrva, grge, klen. Od morskih riba u
Jadranu ive: skua, srdela; zubatac, osli,
kova, list i dr.
KOTILEDONI, v. list.
KOA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tkiva, organ koji pokriva vanjsku povrinu
tijela ovjeka i ivotinja. Njena osnovna
uloga je zatititi organizam od negativnih
uinaka okolia. Vana je u odravanju
stalne tjelesne temperature kod homeotermnih ivotinja, u odstranjivanju tetnih
produkata tvarne izmjene iz tijela, u primanju vanjskih podraaja pomou osjetilnih tjeleaca, u izmjeni plinova i dr. Koa
kraljenjaka graena je od vie slojeva koji
izgrauju povrinski dio, pousminu ili epidermu i unutarnji dio, usminu ili dermu.
Moe sadravati lijezde znojnice i lojnice, krvne i limfne ile, razliita osjetilna
tjeleca, ogranke ivaca i masne stanice. U
riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca
je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama
ili ploama, u ptica perjem, a u sisavaca
dlakom.
KONO STANIJE, ima prije svega zatitnu ulogu, a omoguuje izmjenu plinova
izmeu biljke i okolia. Tri su vrste konog stanija: epiderma, rizoderma i kora.
KRALJENICA (columna vertebralis),
glavni potporanj tijela svih kraljenjaka,
72
sastavljen od veeg broja kraljeaka.

Formira se u tijeku embrionalnog razvoja
kraljenjaka oko svitka, a nastaje od
zametnog listia mezoderma kao i sve
ostale kosti.
KRALJENIKI IVCI, v. modinski
ivci.
KRALJENJACI (Vertebrata), skupina
ivotinja ije tijelo podupire kraljenica.
Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci,
isp. Potkoljeno kraljenjaka sadri oko
40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na
kopnu. Dijele se na krunouste, ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Prvi kraljenjaci pojavili su se poetkom paleozoika.
KRAPINSKI PRAOVJEK, izumrli ovjekov predak iji su nalazi pronaeni u
jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Zagorje). Bio je relativno niskog rasta (do
160 cm) s jakim nadonim lukovima i
izboenim eljustima bez izrazite brade.
ivio je u veim skupinama, bavio se
lovom, hranio se mesom divljih ivotinja,
a koristio je kameno orue i vatru. Starost
tih nalaza procjenjuje se na 70 tisua godina. Pripada tipu neandertalskog praovjeka
koji se danas smatra samo jednom od izumrlih vrsta umnog ovjeka (Homo sapiens).
KRATKOVIDNOST (miopija), poremeaj vida u kojem je ona jabuica izduena, te se zrake svjetla pri akomodaciji oka
na daleke predmete lome ve ispred mrenice, u staklovini. Na mrenicu pada neotra slika. Kratkovidnost se ispravlja konkavnim leama (negativna dioptrija).
KREBS, H. (1900. 1981.), njemaki
biokemiar, protumaio ciklus limunske
kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus.
KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske kiseline), jedna od aerobnih faza stanine
respiracije ili staninog disanja koja se odvija u mitohondrijima. Naziva se ciklusom

jer se sastoji od krune serije biokemijskih
reakcija u kojima se pirogroana kiselina
razlae na molekule ugljik(IV)-oksida i
atome vodika pri emu se oslobodi energija za sintezu ATP-a.
KREDNJACI, v. korjenonoci.
KREMENA ZEMLJA, v. kremenjaice.
KREMENE BILJKE, v. acidofilne biljke
KREMENJAICE (Diatomeae), jednostanine alge s vrstom, dvodijelnom, pravilno struktuiranom stijenkom uglavnom
(95 %) izgraenom od kremena (SiO2). U
prolosti su sudjelovale u izgradnji naslaga
zemlje koja se zove dijatomejska ili kremena zemlja. Veliki znaaj imaju u primarnoj produkciji hrane. Produkti fotosinteze
su masna ulja i poneki polisaharid, nikada
krob. ive na vrstoj (vlanoj) podlozi ili
kao plankton slatkih voda i mora.
KRILAI, skupina kukaca koji imaju 1 ili
2 para krila ili su im nestala tijekom evolucije. Obuhvaa oko 30 razliitih skupina.
Poznatije su skupine: vretenca (vilin konjic), vodencvjetovi, ravnokrilci (skakavci,
turci, nakaznici, obolari), oharai (bogomoljke, ohari, termiti), grizlice (ui,
tekuti), kornjai (hrutevi, jelenci, strizibube, boje ovice, potkornjaci), leptiri,
dvokrilci (muhe, komarci, obadi), buhe,
opnokrilci (ose, pele, mravi, bumbari).
Zadruni kukci su: mravi, termiti, ose i
pele.
KRIPTINA OBOJENOST, v. zatitna
obojenost.
KRIPTORHIZAM, priroena mana da se
sjemenici ne nalaze u monjama. Sjemenici nastaju u trbunoj upljini, odakle se dva
mjeseca prije roenja spuste u monju djelovanjem fetalnog testosterona. U oko 5 %
muke djece jedan se testis (rjee oba)
zadravaju u trbunoj upljini. Sjemenici

koji zaostanu najee zakrljaju, pa se
smanjuje rasplodna mo mukarca.
KRITINO RAZDOBLJE TAME, minimalno razdoblje tame koje zahtijevaju
biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati.
Cvjetanje je prvenstveno odreeno trajanjem razdoblja tame, v. biljke kratkog dana i biljke dugog dana
KRITOSJEMENJAE, evolucijski naprednije sjemenjae. Prilagoene su ivotu
na svim podrujima na Zemlji. Poznato je
vie od 250 000 vrsta. Cvijet, plodnica i
plod su generativni organi svojstveni kritosjemenjaama. Sjemeni su zameci zatvoreni ("sakriveni") u plodnici. Plodnica se
razvija u cvijetu kao dio tuka. Prema broju supki razlikujemo jednosupnice i dvosupnice.
KRIANAC, (hibrid), potomak nastao
krianjem (hibridizacijom), isp. Ima osobine oba genetiki razliita roditelja (isp.
heterozigot).
KRIANJE (hibridizacija), proces mijeanja nasljea dvaju razliitih roditelja. U
biljnom svijetu kriaju se razliite sorte biljaka, a u ivotinjskom razliite pasmine,
bilo prirodnim bilo umjetnim putem. ovjek primjenjuje umjetno krianje da bi
dobio potomke koji imaju neka, za njega
potrebna i korisna svojstva.
KROKODILI, najrazvijeniji i najvei ivi
gmazovi. Napredak se oituje u grai srca
gdje je klijetka gotovo potpuno podijeljena
na desnu i lijevu stranu. Krokodili su dugi
do 6 m. Masivno tijelo nose kratke noge.
Koa je pokrivena velikim ronatim ploama. ive u vodama tropskog i suptropskog
pojasa, a njihovi su preci ivjeli na kopnu.
Svi su krokodili grabeljivci. Ne mogu
gutati plijen, ve ga komadaju snanim zubima smjetenim u jako izboenoj njuci.
Razvijena je briga za potomstvo. Poznatije
73
su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal,

misisipski aligator, obini kajman.
KROMANJONAC, v. Homo sapiens.
KROMATIDA, polovica udvostruenog
kromosoma. Izgraena je od jedne molekule DNA i bjelanevina.
KROMATIN, mreica vlakana koju ine
DNA i proteini, a nalazi se u jezgri eukariota u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva
tipa kromatina:
1.
heterokromatin koji je graen od gusto zbijenih vlakana i obino se rasporeuje uz jezgrinu ovojnicu;
2.
eukromatin graen od vlakana rjee

rasporeenih nego u heterokromatinu.
U vrijeme diobe stanice iz kromatina se

formiraju posebne strukture, kromosomi.
KROMATSKA ADAPTACIJA, mogunost organizama da mijenjaju boju i tako
koriste razliite dijelove Sunevog spektra.
KROMOMERA, v. kromosom.
KROMONEMA, v. kromosom.
KROMOPLASTI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu organela iji je zajedniki naziv plastidi, isp. Sadre biljna bojila, crvene karotene i ukaste ksantofile.
Ne sadre klorofil te nemaju sposobnost
fotosinteze. Kromoplasti daju boju mnogim cvjetovima (mauhica, uta perunika i
dr.), biljnim plodovima (rajica, ipak) i
korijenu nekih biljaka (mrkva).
cifian broj i grau kromosoma. Glavni

dio kromosoma je dvostruka nit (kromonema) sastavljena od molekula DNA, koja
je dijelom ravna a dijelom namotana oko
malih grudica bjelanevine (histona), koje
se nazivaju nukleosomi. Takoer se zamjeuju i jae obojena mjesta kromomere, te
utanjeno i neobojeno mjesto privrsnica
(centromera).
nukleosom
(s 8 histonskih
molekula)
DNA
spojnice
histona
Graa kromosoma: DNA nit (kromonema) dijelom omotana oko nukleosoma
KROMOSOMSKE KARTE, v. genetike karte.

KROSINGOVER (crossing over), pojava
izmjene dijelova kromatida izmeu dva
homologna kromosoma.
kromatide
KROMOSOMI S PETLJAMA, v. etkasti kromosomi.

KROMOSOMI, posebne strukture koje
postaju vidljive u jezgri eukariotskih stanica u vrijeme mejoze i mitoze. Graeni su
od DNA i bjelanevina. U njima su smjeteni geni, tj. cjelokupna genetika informacija organizma. Svaka vrsta ima spe-
74
konjugirani
homologni
kromosomi
izmjena
dijelova
kromatida
odvajanje
kromosoma
profaza I
profaza I
anafaza I
Crossing over se zbiva za vrijeme diobe

stanice i to u profazi mejoze I, a znaajan
je jer doprinosi genetikoj raznolikosti rasplodnih stanica (gameta) koje e nastati diobom (isp. i oogeneza i spermatogeneza).
KRSTAICE, skupina zeljastih biljaka
dvosupnica iji su mnogi pripadnici vane
gospodarske biljke. Cvjetovi imaju etiri
lapa i etiri unakrsne latice (ime!), est
pranika (etiri dulja i dva kraa) i plod
suhi pucavac, tzv. komuku ili komuicu.
Kao povre rabe se npr. razliiti kultivari
kupusa: glavati kupus, kelj, cvjetaa, koraba i rotkva, a za proizvodnju ulja uljena
repica. Korovna je biljka rusomaa. Na
endem velebitska degenija je takoer krstaica.
KRUENJE TVARI U PRIRODI poinje proizvodnjom hrane iz anorganskih
tvari (H2O, CO2, nitrati itd.) to rade
producenti. Proizvedenu hranu ne koriste
samo producenti za sebe, nego ih konzumenti troe jedui biljnu hranu. I producente (biljke) i konzumente (ivotinje) i
druge reducente nakon prestanka njihova
ivota razlau reducenti (gljive i bakterije)
na anorganske tvari.
KRUNOUSTE (Cyclostomata), najprimitivnija skupina kraljenjaka i najstariji
lubanjci. Nazivaju se i bezeljusti jer
nemaju izgraenih eljusti. ive u moru ili
kopnenim vodama. Dijele se na paklare
(imaju lenu i repnu peraju) i sljepulje
(imaju samo repnu peraju). Paraziti su na
ribama. Na hrskavinoj lubanji nalaze se
okrugla i lijevkasta usta sa ronatim "zubiima" ili kvricama. Svitak imaju cijeli
ivot. Bona pruga im slui kao ravnoteni
organ pri plivanju. Za izluivanje imaju
prvi bubreg, isp. Razdvojena su spola. Iz
oploenih se jaja razvija liinka pokaa.
KRV, jedna od tjelesnih tekuina, protjee
kroz srano-ilni sustav; tekue vezivno
tkivo. Ima vanu ulogu u izmjeni plinova,
prijenosu hranjivih i drugih tvari (hormona, vitamina itd), izluivanju tetnih tvari,
odravanju tjelesne temperature, odranju
koliine vode u tijelu, obrani tijela od
infekcija itd. Krv se sastoji od tekueg
dijela - krvne plazme i triju osnovnih skupina krvnih stanica: eritrocita, leukocita i
trombocita. Ukupni volumen krvi u odrasle osobe je oko 5 litara.
KRVNA PLAZMA, tekui dio krvi. ukasta tekuina sastavljena od 90 % vode, 2
% anorganskih tvari (najvie iona natrija i
klora) i 8 % organskih spojeva (najvie
bjelanevina). Krvna plazma sadri tri vrste bjelanevina: albumine, globuline i fibrinogene. Albumini i globulini sudjeluju u
prijenosu hormona, a posebna skupina globulina, tzv. -globulini ili imunoglobulini
imaju vanu ulogu u obrani organizma
protiv uzronika bolesti. Fibrinogeni su
vani u procesima zgruavanja krvi. Krvnu
plazmu kojoj je odstranjen fibrinogen nazivamo krvni serum. Isp. izvanstanina
tekuina.
KRVNA TJELECA, dio krvi; zajedniki naziv za krvne stanice i krvne ploice
ili trombocite. U krvne stanice spadaju
eritrociti ili crvene krvne stanice i leukociti
ili bijele krvne stanice.
KRVNE PLOICE, v. trombociti
KRVNE SKUPINE, podjela krvi prema
bjelanevinama antigenima koji se nalaze na membranama eritrocita. Prve antigene otkrio je 1900. godine austrijski
znanstvenik Karl Landsteiner i to A i B
aglutinogene. Neto kasnije otkrio je i
prirodu tzv. Rh-faktora. Na temelju tih
antigena utvren je AB0 sustav krvnih
skupina u kojem se razlikuju 4 osnovne
krvne skupine: A, B, AB i 0 (nula).
Pripadnici krvne skupine A nose na
membranama svojih eritrocita aglutinogen
A, pripadnici krvne skupine B aglutinogen
B, pripadnici krvne skupine AB oba aglu-
75
tinogena, pripadnici krvne skupine 0 nemaju na svojim membranama eritrocita te

aglutionogene. Osim aglutinogena, pripadnici pojedinih krvnih skupina sadre u
svojoj krvnoj plazmi i specifina antitijela
koja se zovu aglutinini, a odgovorni su za
reakciju aglutinacije (sljepljivanja) eritrocita to izaziva zdravstvene potekoe pa i
smrt, npr. u sluaju transfuzije (davanja)
krvi kada se ne slau krvna skupina davatelja i primatelja. Tako pripadnik krvne
skupine A ima anti B aglutinine, tj. antitijela koja nee reagirati protiv vlastitih
eritrocita, ali e reagirati protiv eritrocita
koji sadre aglutinogen B, tj. protiv krvne
skupine B. Pripadnik krvne skupine B ima
anti A (alfa) aglutinine, pripadnik krvne
skupine AB nema aglutinine, a pripadnik
krvne skupine 0 ima i anti A i anti B (beta)
aglutinine.
stvaranje limfocita. Odvija se u limfnim

vorovima, timusu, i dijelu slezene. Granulopoeza je stvaranje granulocita. Odvija
se u slezeni i kotanoj modini. Megakariociti su velike stanice koje nastaju u
kotanoj modini, a njihovim raspadanjem
nastaju trombociti ili krvne ploice.
KRVNI SERUM, v. krvna plazma.
KSEROFITI (gr. xeros = suh, fyton =

biljka), biljke s organima prilagoenim za
preivljavanje u sunim ili pustinjskim uvjetima, kao npr. kaktusi, sukulenti, hrast
crnika i medunac.
KRVNI TLAK, pritisak krvi na stijenke

krvnih ila. Krvni tlak izraavamo razlomkom. U brojniku je sistoliki, a u nazivniku dijastoliki tlak. Normalni krvni tlak u
velikim arterijama iznosi oko 16/10.7 kPa
(stara mjera 120/80 mmHg).
KRVOTOK SRANOG MIIA, poseban hranidbeni ili nutritivni krvotok miokarda tj. sranog miia. Sastoji se od
dvije male srane arterije (lijeve i desne) i
dvije male srane vene (koronarne arterije
i vene). Te arterije izlaze iz poetnog dijela aorte i dovode srcu krv obogaenu
kisikom (oksigeniranu krv). Protok krvi
kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se u
dijastoli, dok je protok kroz desnu koronarnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli.
KRVOTVORNI (hematopoetski) ORGANI, organi specijalizirani u stvaranju
pojedinih oblika krvnih stanica. Eritropoetski organi su organi s izrazitom proizvodnjom eritrocita.To su: kotana modina, dio slezene i jetra. Limfopoeza je
76
KSENOBIOTIK (gr. xenos = stran),

strana tvar, otrov ili toksikant, koja je
nepotrebna ili tetna za organizam.
KSEROFILNE IVOTINJE (gr. xeros
= suh, filos = prijatelj), ivotinje sunih
podruja. Prilagoeni su na tednju vode
smanjenim izluivanjem. Povrina tijela
npr. kukaca zatiena je hitinom, a gmazova ronatim slojem. Mnogi sisavci nemaju lijezde znojnice, a tetne tvari izluuju u dehidriranoj formi (npr. pustinjski
mi).
KSILEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka

ija je funkcija provoenje vode i mineralnih tvari iz korijena prema ostalim dijelovima biljke. Graen je od provodnih
elemenata - traheja ili traheida.
KTENIDIJE, organi (krge) za disanje
kod veine mekuaca. Po obliku su listiave ili nitaste. Dobro su prokrvljene.
Voda ih oplakuje a kisik difuzijom prelazi
u kapilarni sustav i dalje se raznosi po
tijelu.
KUGA, teka zarazna bolest uzrokovana
bakterijama.
KUKCI (Insecta), najbrojnija skupina ivotinja; ne samo unutar lankonoaca, isp.
Poznato oko 800 000 vrsta. Prilagoeni su
na razliite naine ivota, prehrane, kretanja i razmnoavanja. Tijelo je podijeljeno
na glavu, prsa i zadak. Na glavi imaju 1

par ticala i 1 par sloenih oiju. Oko usta
su 3 para usnih organa koja mogu biti za:
grizenje (hrut), bodenje (komarac), lizanje (pela), sisanje (leptir). Prsa ine 3
kolutia i nose 1 ili 2 para krila te 3 para
nogu (za tranje, kopanje, plivanje ili skakanje). Postoje i kukci bez krila, tzv.
bezkrilci. Tijelo pokriva hitinska kutikula.
U glavi je trodjelni mozak. Na njega se
nastavlja ljestviava ivana vrpca trbunom stranom tijela. Dobro su razvijena
osjetila za opip, ravnoteu, sluh, toplinu,
njuh, okus i vid. Oi se sastoje od velikog
broja okaaca, v. rakovi. Zvune signale
primaju pomou timpanalnih organa, isp.
Diu uzdunicama koje se otvaraju parnim
oducima na zatku. Krvni optok je otvoren
i jednostavan. Na lenoj je strani ila koja
ini srce. Krv ne prenosi kisik. Za izluivanje imaju Malpighijeve cjevice. Kukci
su razdvojenog spola. Razmnoavaju se
jajima. Oplodnja je unutarnja. enke odlau oploena jaja na razliita mjesta prema
nainu ivota. Liinke se presvlae nekoliko puta i tada mogu rasti. Razvojni stadiji
kod potpune preobrazbe su: jaje, liinka,
kukuljica i odrasli kukac. Kod nepotpune
preobrazbe nema stadija kukuljice. Sistematski se kukci dijele na bezkrilce i
krilae. Mnogi su nametnici i prenosnici
uzronika bolesti (komarac malariar malarije, muha ce-ce bolesti spavanja, u pjegavog tifusa, buha kuge). Neki uzrokuju
tete u poljoprivredi i umarstvu.
KUKCOJEDI, skupina primitivnih kopnenih sisavaca s kratkim otrim zubima.
Imaju slab vid, pa kukce i male ivotinje
love uglavnom pomou osjetila njuha. Njima pripadaju jeevi, krtice i rovke. Neki
spavaju zimski san.
KULTIVAR, v. svojta.
KULTURA STANICA, v. kultura tkiva.
KULTURA TKIVA, uzgoj stanica i tkiva

izvan organizma na posebnim hranjivim
podlogama u strerilnim uvjetima.
KUTIKULA (gr. deminutiv od kutis =
koa), votana prevlaka epidermalnih stanica koja zatiuje biljku od prevelikog
gubitka vlage. Kod bezkraljenjaka vanjski ronati, bjelanevinasti zatitni sloj.
Kutikula titi tijelo, npr. metilja, da ga ne
razgrade probavni enzimi. Kod vodenih
biljaka ne postoji.
KVADRATNA KOST, v. guteri i zmije.
KVAEVE GLJIVICE (saharomiceti),
jednostanine gljivice mjeinarke koje
stvaraju kolonije u obliku razgranatih lanaca. Razmnoavaju se pupanjem, rijetko
askosporama. Vrsta vinski kvasac (Sacharomyces ellipsoideus) uzronik je alkoholnog vrenja, procesa u kojem se anaerobno
razgrauje eer glukoza do alkohola etanola uz oslobaanje ugljikovog dioksida i
energije:
enzimi
C6H12O6
2C2H5OH + 2CO2 +
+ energija
Pivski ili pekarski kvasac (Sacharomyces
cerevisiae) jedna je te ista vrsta koja takoer razgrauje glukozu na etanol i ugljikov
dioksid.
L
LAKTOZA (mlijeni eer), kemijski
spoj ugljikohidrat iz skupine disaharida,
sloenih eera graenih od dvije molekule jednostavnih eera. Laktoza se sastoji od jedne molekule glukoze spojene s
jednom molekulom galaktoze.
77
LAMARCK, J., (1744. 1829.), francuski

zoolog tvorac prve potpune teorije evolucije nazvane lamarkizam.
LANDSTEINER, K., (1868. 1943.),
austrijski istraiva koji je 1900. god. otkrio prve antigene, a 1940. god. zajedno s
Winerom otkrio Rhesus faktor.
LAP, v. cvijet.
LATERALNI MERISTEMI, v. boni
meristemi
LATIMERIJA, v. resoperke.
LEA (lens), nalazi se odmah iza arenice
i zjenice. Privrena je naokolo tankim
nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni
oblik lee i tako je prilagoava (akomodira) za gledanje blizu odnosno daleko. Prostor izmeu ronice i lee - prednja ona
komorica - ispunjen je onom vodicom.
Iza lee je stranja ona komora ispunjena
staklovinom.
LENA MODINA, (kraljenina modina, medulla spinalis), sastavni dio sredinjeg ivanog sustava svih kralje-njaka.
U ovjeka je smjetena u gornje dvije
treine kraljeninog kanala. Kao i mozak
graena je od sive tvari koju ine tijela
ivanih stanica i bijele tvari koju ine
ivana vlakna. Vanjski dio ini bijela, a
unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U
lenu modinu ulaze i izlaze ivana vlakna na prednjim i stranjim rogovima. To
su osjetilna i motorika vlakna refleksnih
lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi sredinji kanal ispunjen modano kraljenikom tekuinom (cerebrospinalni likvor)
koji povezuje lenu modinu sve do upljih komora unutar velikog mozga ispunjenih tekuinom (likvorom).
Van LEEUWENHOEK A., (1632.
1723.), nizozemski prirodoslovac koji je
1674. god., konstruiravi mikroskop s jed-
78
nom leom, prvi ugledao ivi jednostanini organizam.

LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima
iji se otvor ne moe regulirati, npr. pore
na kori bazge.
LEPIRNJAE, skupina preteno zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto
sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjeni
ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet
latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahunarke. Lepirnjaama pripada nae poznato
povre, grah, graak, bob i lea. Mnoge se
vrste uzgajaju za ishranu domaih ivotinja, npr. djetelina i lucerna. Lepirnjae su
vane i zbog simbioze s bakterijama, v.
nitrogene bakterije.
LEPRA (guba), teka i dugotrajna, bakterijama uzrokovana bolest.
LETALITET, smrtnost.
LETALNE ILI SMRTONOSNE MUTACIJE, mutacije koje obino dovode do
smrti organizma.
LEUCIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica.
Karakterizira je nenormalan rast i razvoj
limfocita (limfatina leukemija) ili neutrofilnih leukocita (mijeloina leukemija).
Karakterizira je smanjena otpornost na
infekcije, irevi u ustima, poveanost limfnih vorova i slezene i opa slabost.
LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se
dijele po obliku jezgre na segmentirane i
nesegmentirane te da li imaju zrnca (granule) u citoplazmi nekih stanica (granulociti) ili ne (agranulociti). Eozinofilni,
bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su
dobili imena prema afinitetu na kisele i
lunate boje, su segmentirani granulociti.
Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su
monociti i limfociti.
Neutrofili i limfociti igraju vanu

ulogu u zatiti tijela. Neutrofili imaju sposobnost fagocitoze (isp.), a limfociti protutijelima tite tijela od zaraze. Isp. krvna
tjeleca.
LEUKOCITOZA, stanje poveanog broja
leukocita u krvi. Uzrok moe biti u infekciji odnosno u poveanoj obrambenoj aktivnosti zaraenog tijela.
LEUKOCITURIJA, pojava leukocita u
mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
LEUKOPENIJA, stanje smanjenog broja
leukocita u krvi. Moe biti uzrokovana
zraenjem, razliitim otrovima, lijekovima
i dr.
LEUKOPLASTI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu organela iji je zajedniki naziv plastidi (isp.). Ne sadre biljna
bojila. Dolaze u svim biljnim dijelovima
(bezbojna primarna kona tkiva listova i
stabljika), a preteito se nalaze u spreminim tkivima i organima (sjemenke, gomolji, korijen) biljaka. Leukoplaste u kojima
se eer pretvara u krob u obliku velikih
krobnih zrnaca nazivamo amiloplasti.
LEYDIGOVE STANICE, v. intersticijske stanice.
LH (luteinizirajui hormon), jedan od tri
gonadotropna hormona kojega izluuje
prednji reanj hipofize (adenohipofiza). U
mukaraca je hormon LH nazvan hormon
za stimulaciju intersticijskih stanica
(ICSH).
LIGAMENTI (sveze), najmeki dio kostura. Graeni su od vrstog vezivnog tkiva
u kojem ima elastinih niti. Ligamenti
omoguuju pokretljivost zglobova upravljanu kontrakcijom miia.
LIKOVNICE, v. potporno stanije.
LIMBINI SUSTAV, dio velikog mozga
u kojem se procjenjuju doivljaji i osloba-
aju emocionalne reakcije, npr. bijes i

veselje, a impulsi utjeu i na rad npr. srca,
crijeva i une vreice. Limbini sustav
ulazi u sastav modanog debla.
LIMFA, tjelesna tekuina koja tee limfnim ilama, a po sastavu se razlikuje od
krvi jer ne sadri eritrocite. Tee u jednom
smjeru, od tkiva prema srcu, a glavna joj je
uloga donoenje suvine tkivne tekuine u
krv. Sudjeluje i u prijenosu probavljenih
masti iz crijevnih resica u krvotok.
LIMFATINA LEUKEMIJA, v. leukemija.
LIMFATINE STANICE, stanice u koje
su ukljueni svi razvojni oblici limfocita,
stanica nositelja tzv. specifine imunosti.
To su limfociti B, limfociti T i limfociti 0.
LIMFNI VOROVI, nakupine limfnoga
tkiva u vezivnoj ahuri razmjetene po itavom tijelu. Njihov broj je kod pojedinih
ljudi razliit (na crijevu ovjeka ih ima
oko 30 000). Mnogo ih je na mjestima gdje
je mogu prodor zaraznih klica (u pluima,
crijevu te ispod povrine koe). Pojedini
limfni vor sastoji se od kore i sri, a u
voru je vie limfatinih voria (folikula)
u ijim sreditima se nalaze matine stanice za stvaranje limfocita.
LIMFOCITI 0, vrsta leukocita, "stanice
ubojice" (limfociti K i NK), sudjeluju u
specifinoj i nespecifinoj staninoj imunosti.
LIMFOCITI B, vrsta leukocita, nositelji
tzv. humoralne imunosti, jer nakon to su
bili u kontaktu s nekim antigenom (npr.
mikrobom) sazrijevaju u plazma - stanice
koje proizvode razliite vrste specifinih
protutijela (antitijela), bjelanevina nazvanih imunoglobulini (Ig), isp.
LIMFOCITI T, vrsta leukocita, nositelji
tzv. stanine imunosti organizma jer je
posredovana stanicama (limfocitima). Raz-
79
likujemo regulacijske (pomagake i supresijske) i izvrne (efektorske) limfocite.
spolne hormone, hormone kore nadbubrene lijezde, vitamin D, kolesterol itd.
LIMFOCITI, v. leukociti.
LIPOPROTEIN MALE GUSTOE

(LDL), estice razliitih masti i bjelanevina, prenosi kolesterol iz jetre u ostale
dijelove tijela. Dio prenesenog kolesterola
taloi se u stijenkama krvnih ila i pridonosi nastanku ateroskleroze.
LIMFOCITOZA, stanje porasta broja

limfocita u krvi.
LIMFOPENIJA, stanje smanjenog broja
limfocita u krvi.
LIMFOPOEZA, v. krvotvorni organi.
LINEARNI POREDAK GENA, geni su
u kromosomima pravilno poredani u nizu,
linearno, to je dokazao Morgan na temelju krosingovera (isp.).
LINIJA, v. svojta.
LINNE, C., (1707.-1778.), vedski prirodoslovac, osniva taksonomije ili sistematike. Zasluan za uvoenje binarne nomenklature.
LINJANJE, mijenjanje dlake kod sisavaca; najee kao prilagodba na promjene
temperature u okoliu. ivotinje koje ive
npr. u hladnim podrujima imaju debelo
krzno i linjaju se dva put godinje. U jesen
postupno gube tanku ljetnu dlaku i raste
im debela sa zimskom poddlakom. Drugo
linjanje je u proljee, kada nestaje debele
dlake. Ima sisavaca koji mijenjaju dlaku
postupno itave godine bez obzira na godinja doba.
LIPAZE, enzimi iz skupine hidrolitikih
enzima koji sudjeluju u razgradnji lipida
na njihove sastavne dijelove.
LIPIDI, organski spojevi koji sadre ugljik, vodik i kisik, netopljivi su vodi, ali su
topljivi u organskim otapalima. U lipide
ubrajamo i masti koje su po svom kemijskom sastavu esteri trovalentnog alkohola
glicerola i viih masnih kiselina. U lipide
ubrajamo i fosfolipide koji izgrauju stanine membrane te steroide u koje ubrajamo
80
LIPOPROTEIN VELIKE GUSTOE

(HDL) uklanja kolesterol iz krvi, prebacujui ga u miie i jetru.
LIPOPROTEIN VRLO MALE GUSTOE (HLDL), uklanja kolesterol iz krvi, prebacujui ga u miie i jetru.
LIST, zeleni organ u kojem se odvija fotosinteza. Nalaze se na stabljici. Tri su glavna dijela lista: plojka, peteljka i podina ili
lisna baza. Mogu biti vrlo razliitih oblika.
Prvi se listovi razlikuju od pravih, to su
supke ili kotiledoni (dijelovi embrija ili
klica). Listovi se mogu preobraziti u trnove, vitice, zatitne i pricvjetne listove te
cvijetne dijelove.
LIAJEVI (Lichenes), ivotni oblici, primjer simbioze dvaju razliitih organizama
gljive i alge. Gljive su mjeinarke ili
staparke, a alge su jednostanine zelene
ili modrozelene. Udruuju se u spuvasto
tijelo koje takoer zovemo micelij. Alge
pribavljaju organsku hranu za oboje, a
gljive pruaju algama zatitu, vodu i minerale. Alge su zadrale sposobnost samostalnog ivota. Najee se razmnoavaju
soredijima.Neki liajevi imaju plodita poput trubica u kojima je himenij s askusima.
Dijele se prema obliku na koraste, lisnate i
grmaste liajeve. Pioniri su vegetacije na
Zemlji.
LITORAL, obalni pojas razine vode za
vrijeme plime i oseke.
LITOSFERA, vrsti dio Zemlje.
sporangij
mejoza
sporogon
spore
zigota
klijanje
spore
LTH (luteotropni hormon), v. gonadotropni hormoni.
oplodnja
proklinica
LUBANJCI, v.svitkovci.
arhegonij
(jaje)
odrasla
mahovina
LIZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.

LIZOSOMI, stanini organeli obavijeni
jednostrukom membranom. To su mjehurii koji se odvajaju od Golgijeva tijela, a
sadre hidrolitike enzime. Pomou enzima razgrauju sloene organske spojeve i
zbog toga imaju funkciju staninog probavila. Oteti li se njihova membrana poinju
razgraivati vlastitu stanicu.
LUES, v. sifilis.
LUGOLOVA OTOPINA, sastoji se od, u
vodi otopljenih, kalijevog jodida (0.66 %) i
joda (0.33 %). Slui za dokazivanje kroba
s kojim daje ljubiastomodru boju.
LUMP BRUSH KROMOSOMI, v. etkasti kromosomi.
LUTEINIZIRAJUI HORMON,v. LH.
LUTEOTROPNI HORMON, v. gonadotropni hormoni.
M
MAHOVINE, kopnene biljke kojima se
gametofit (steljka ili talus) prilagodio ivotu na kopnu. Na gametofitu razaznajemo
korjenie ili rizoide, stabalce i listie. To
nisu pravi korijen, prava stabljika ili pravi
listii. U odreenom dobu godine na vrhu
stabalca mahovine (nakon oplodnje) razvije se sporofit (sporogon) koji se sastoji od
drka i tobolca za spore. Pioniri su vegetacije. Od njih je nastao tresetni ugljen u
prolosti. Danas sudjeluju u stvaranju sedrenih barijera u vodotocima.
anteridij
(muka gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
MAJMUNI, skupina sisavaca s najrazvijenijim mozgom, oima usmjerenim prema
naprijed, pokretljivim prstima na dugakim rukama i nogama te plosnatim noktima. Razvili su se vjerojatno od primitivnih
kukcojeda. Veinom se zadravaju na drveu. Palac mogu primicati svim ostalim
prstima i tako dobro obuhvaati grane.
Majmuni jedu gotovo sve, plodove biljaka,
kukce, ptice, voe i dr. ive u toplim
dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Dijele
se na polumajmune i prave majmune. Polumajmuni su primitivniji i ive na drveu.
Najrasprostranjenija je skupina lemura.
Pravi majmuni se dijele na irokonosce (na
pr. kapucini), uskonosce (npr. makaki, afriki mandril) i ovjekolike majmune (npr.
orangutan, impanza, gorila).
MAKIJA, ikara, gusta teko prohodna
uma karakteristina za Sredozemlje.
MAKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
81
MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radijacija), evolucijski procesi iznad razine vrste

koji vode nastajanju viih sistemskih grupa
odnosno velikih skupina (rodova, porodica, redova, razreda, koljena).
MAKROMOLEKULE, velike molekule
graene od veeg broja manjih podjedinica. Najvanije makromolekule ivih
organizama su nukleinske kiseline i bjelanevine. Nukleinske kiseline izgrauje
vei broj nukleotida, a bjelanevine vei
broj aminokiselina.
MAKROMUTACIJE, mutacije u genu
koji kontrolira bitne metabolike procese u
organizmu.
MAKROSPORA, v. sjemeni zametak.
MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni zametak.
MAKROSPOROGENEZA, proces kojim
se matina stanica embrijske vreice u biljaka dijeli mejozom dajui etiri haploidne stanice od kojih tri propadaju, a jedna
se razvija u embrijsku vreicu. Time je ona
jedina preivjela makrospora iz koje e se
razviti enski gametofit (haploidna generacija).
MALARIJA, v. plazmodij.
MALI MOZAK (cerebellum), lei u stranjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga.
Graen je od vanjske sive i unutarnje bijele tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira
miini tonus, osigurava ravnoteu, koordinira miine kretnje.
MALI (pluni) OPTOK KRVI, deoksigenirana (venska) krv se iz srca sistolom
(kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u
plunu arteriju odnosno u plua. Tu e se
hemoglobin iz krvi osloboditi vika ugljikovog dioksida i obogatiti kisikom (oksigenirati). Iz plua se oksigenirana (arterijska) krv vraa u lijevu pretklijetku kroz
82
dvije plune vene. Tijekom sistole lijeve

pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijetku, a odatle snanom kontrakcijom u aortu
tj. u veliki optok krvi.
MALOETINAI, ivotinje iz skupine
kolutiavaca, isp. ive na kopnu i u slatkim vodama. Nemaju parapodije, ticala ni
oi. Du tijela su poredane etine. Najpoznatija vrsta je gujavica, koja ivi u tlu. Na
pojedinim su susjednim kolutiima jako
razvijene ljezdane stanice koje lue sluz i
stvaraju zadebljanje - pas ili klitelum. Klitelum slui pri razmnoavanju i stvara
ovojnicu (kokon) oko oploenih jaja koja
ostavlja u zemlji.
MALOKOLUTIAVCI (Oligomeria),
ivotinje iz skupine bezkraljenjaka. Preci
su im davni kolutiavci koji su preli na
sjedilaki ili polusjedilaki nain ivota.
Postepeno se smanjio broj kolutia, a simetrija tijela je kod nekih oblika prela iz
dvobone u zrakastu simetriju. Najpoznatiji su lovkai, bodljikai (trp, jeinac,
zvjezdaa i zmijaa), iroglavci, bradnjaci
i streliari. iroglavci (isp.) i bradnjaci su
bilateralno simetrine pokretne ivotinje
koje ruju po morskom dnu.
MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski
biolog, mikroskopom prouavao grau ivotnja i prvi vidio kapilare, te opisao
ivce, kou i bubreg. Po njemu je nazvano
Malpighijevo tjelece u nefronu bubrega i
Malpighijev sloj koe.
MALPIGHIJEVE CJEVICE, organi
za izluivanje i osmoregulaciju tjelesnih
tekuina kod veine lankonoaca: kljetara i uzdunjaka. To su cjevasta izboenja
crijeva u tjelesnu upljinu. Produkti izmjene tvari filtriraju se u cjevice i pranjenjem crijeva izlaze van.
MASLANO VRENJE, stoji u temelju
kvarenja maslaca, ali i fermentacije razliitih sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:
C6H12O6 2CO2 + 2H2 + energija +

+ 2CH3CH2CH2COOH
maslana kiselina
MASNE NASLAGE (aterom), v. ateroskleroza.

MASTI, sloeni organski spojevi sastavljeni od trovalentnog alkohola glicerola i
masnih kiselina. U sastavu masnih kiselina
dominiraju zasiene masne kiseline. Ne
otapaju se u vodi, ali se dobro otapaju u
eteru, benzenu, kloroformu i sl. U stanici
slue kao priuva energije.
MATERNICA (uterus), organ u kojem se
razvija plod (kod veine sisavaca). Kod
ena je to krukoliki, miini organ smjeten u donjem trbuhu. Sastoji se od dna,
tijela i vrata (cervix) maternice. Vrat maternice vodi u rodnicu. Kroz taj kanal izlazi
menstruacijska krv, a u maternicu ulaze
spermiji. Unutarnja je stijenka maternice
obloena sluznicom (endometrijom) koja
se u vrijeme menstruacije oljuti, a u trudnoi stvara posteljicu.
MAYER, A., njemaki znanstvenik koji je
istraivao mozainu bolest duhana. Pretpostavlja da je uzronik te bolesti sitna
bakterija.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA, v.
mikrobiologija.
MEDUZA, jedan od morfolokih oblika
kod arnjaka. Izgledom je slina zvonu ili
klobuku. Usna (oralna) strana je u
unutarnjosti, a lovke su na rubu zvona.
Meduza je slobodno plivajui oblik.
MEGAEVOLUCIJA (aromorfoza), evolucija osnovnih i najviih sistematskih
skupina ivoga svijeta prilikom prijelaza
ivog svijeta iz jednog medija u drugi
primjerice iz vode na kopno.
MEGAKARIOCITI, v. krvotvorni organi
i kotana modina.
MEHANIZAM POVRATNE SPREGE

(mehanizam povratne veze), princip na
kojem se temelji rad svih lijezda s unutarnjim izluivanjem. Prema tom principu
svaka promjena koncentracije nekog hormona u krvi utjee na rad hipotalamusa i
hipofize koji e normalizirati koncentraciju tog hormona. Na primjer, smanjena
koliina mukog spolnog hormona testosterona u krvi potaknut e izluivanje faktora oslobaanja gonadotropnih hormona
iz hipotalamusa. Ti faktori potaknut e
izluivanje gonadotropnih hormona iz
adenohipofize koji e zatim poveati izluivanje testosterona iz testisa. Time e se
ponovno uspostaviti potrebna koncentracija testosterona u krvi.
MEHANIZAM POVRATNE VEZE, v.
mehanizam povratne sprege.
MEJOZA (zoridbena dioba, redukcijska
dioba), stanina dioba kojom nastaju spolne stanice, gamete. Osnovna znaajka mejoze je da u njoj dolazi do redukcije broja
kromosoma. Tako iz jedne stanice s diploidnim brojem kromosoma (2n) nastaju 4
stanice s haploidnim brojem kromosoma
(n). Mejoza se sastoji od dvije uzastopne
diobe od kojih je prva redukcijska (mejoza
I), a druga je slina mitozi. Stanice (gamete) koje nastaju mejozom su genetiki
razliite zbog pojave crossing overa. Proces nastajanja gameta mejozom naziva se
gametogeneza. Ako nastaju enske gamete, jajne stanice, govorimo o oogenezi, a
nastaju li muke gamete, spermiji, tada
govorimo o spermatogenezi.
MEJOZA I (prva mejotika dioba), dioba
kojom poinje nastanak spolnih stanica.
Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza I,
metafaza I, anafaza I i telofaza I. Najvanija zbivanja u mejozi I su redukcija broja
kromosoma te rekombinacija homolognih
kromosoma (isp. krosingover).
83
MEJOZA II (druga mejotika dioba), dioba kojom zavrava nastanak spolnih stanica. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza
II, metafaza II, anafaza II i telofaza II. Zbivanja tijekom mejoze II slina su zbivanjima tijekom mitoze (isp.).
MEKUCI (Mollusca), beskraljenjaci;
najrazvijenija i vrstama najbogatija skupina beskolutiavaca. Poznato je vie od
100 000 vrsta. ive u moru, kopnenim vodama i na kopnu. Najrasprostranjeniji mekuci su: puevi, koljkai i glavonoci.
Tijelo je mekano i obavijeno platem.
Plat izluuje vapnenu ljuturu: kod pueva jednodjelnu (kuicu) a kod koljkaa
dvodjelnu (koljku). Mekuci su veinom
bilateralno simetrini. Na tijelu se mogu
razlikovati: glava, miiavo stopalo i utrobna vrea s unutarnjim organima. Probavilo je prohodno. U ustima je trenica ili
radula. Probava je izvanstanina (u elucu)
i unutarstanina (u probavnoj lijezdi).
Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istjee
iz krvnih ila i oplakuje tkiva i organe.
Srce je graeno od klijetke i jedne ili vie
pretklijetki. Krvni ili dini pigment se
naziva hemocijanin. Organi za disanje su
krge (ktenidije) ili "plua" t.j. dio plata
kod kopnenih pueva. Za izluivanje imaju
metanefridije. ivani sustav se sastoji od
vie parnih ganglija meusobno povezanih
ivanim vrpcama. Osjetni organi su oi,
statocisti, ticala i osfradiji. Mekuci su razdvojena spola, ali ima i dvospolaca. Oplodnja je vanjska ili unutarnja. Liinaki
stadiji su trohofora i velinger-liinka. Mekuci su bogati bjelanevinama i vitaminima pa se rabe za hranu.
njima se iz aminokiseline tirozina uz pomo enzima fenol - oksidaze i drugih sintetizira pigment melanin (crni) i feomelanin (crveno - smei ili uti) koji koi daju
boju. Proizvodnja pigmenta u koi pod
kontrolom je hormona - MSH (melanocit
stimulacijski hormon) iz srednjeg renja
hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u
melanosomima koji tite kou od tetnog
djelovanja ultraljubiastih zraka. Pretjerano izlaganje koe ultraljubiastim zrakama
moe dovesti do pojave tumora melanoma.
MELANOCIT STIMULACIJSKI HORON (MSH), lui ga srednji reanj hipofize, a slui za raspodjelu konog pigmenta melanina, v. melanociti.
MELANOM, maligni tumor koji se najee javlja u koi, a rjee u mrenici oka.
Tumorske stanice sadre razliite koliine
melanina, v. melanociti.
MELIORACIJE, opseni zahvati isuivanja movarnih terena, dijelova mora i reguliranje tekuih voda u svrhu dobivanja
plodnog i obradivog tla.
MEMBRANSKI PROTEINI, proteini
koji dolaze u sastavu stanine membrane.
Neki su proteini samo djelomino uronjeni
u dvosloj fosfolipida dok se drugi proteu
kroz itavu debljinu lipidnog dvosloja
tvorei proteinske kanalie. Neki od njih
su i enzimski aktivni.
MENARHA, prvo menstrualno krvarenje
iz spolovila u djevojica u pubertetu.
MELANIN (gr. melas = crn), pigment

crne boje koji se stvara u koi kao zatita
od tetnog djelovanja UV zraka, v. melanociti.
MENDEL, G. (1822. 1884.), eki znanstvenik koji je godine 1865. objasnio

mehanizme prenoenja nasljea s roditelja
na potomstvo. Poznati su Mendelovi zakoni u kojima je iznio osnovne zakonitosti
nasljeivanja.
MELANOCITI, stanice koje se nalaze

izmeu bazalnih stanica epiderme koe. U
MENDELOVI ZAKONI, zakoni nasljeivanja koje je postavio Mendel radei
84
pokuse s biljkama. Zakoni vrijede kod biljaka, ivotinja i ovjeka. Postoje tri Mendelova zakona:
1. Zakon jednolinosti (uniformnosti) F1
generacije: kriaju li se homozigotni
roditelji, svi potomci F1 generacije su
meusobno jednaki.
2. Zakon cijepanja (segregacije) svojstava u F2 generaciji po stalnim brojanim odnosima: meusobnim krianjem jedinki F1 generacije nastaju
potomci s razliitim svojstvima i to:
a) kod monohibridnog krianja s
dominacijom u omjeru 3:1 u korist
dominantnog oblika;
b) kod monohibridnog intermedijarnog krianja u omjeru 1:2:1.
3. Zakon nezavisnosti nasljednih faktora:
kada se kriaju jedinke s vie svojstava pojedina se svojstva nasljeuju
nezavisno, to znai da se aleli u
zigoti ne spajaju nego samo mozaino
kombiniraju.
skih spolnih hormona. Istovremeno, maternica se priprema za prihvat zametka ako

doe do oplodnje. U sluaju da jajace nije
oploeno sluznica maternice se ljuti i ta
se pojava naziva menstruacija ili mjesenica koja se ponavlja u pravilnim razmacima, obino svakih 28 dana.
MENINGITIS, upala mozgovnih ovojnica i lene modine mikroorganizmima iz

krvotoka ili onima koji su dospjeli u tijelo
ozljedom glave.
MENORAGIJE, obilne menstruacije koje
traju dulje od sedam dana, uz izbacivanje
veih ugruaka krvi. Mogu biti uzrokovane
hormonalnim poremeajem ili razliitim
patolokim razlozima, kao npr. benignim
tumorm maternice, miomom.
MENSTRUACIJA, v. mjesenica.
MENSTRUALNI CIKLUS (menstruacijski ciklus), enski spolni ciklus karakteriziran periodikim promjenama koje se
odvijaju u jajnicima i maternici, a zapoinju u pubertetu. Tada iz spolnih centara
u mozgu dolaze impulsi do hipofize u
kojoj se poinju izluivati gonadotropni
hormoni koji pak u jajnicima potiu sazrijevanje jajnih stanica i izluivanje en-
Prikaz promjena tijekom menstrualnog ciklusa:

A - koliine gonadotropnih hormona, B koliine estrogena i progesterona, C - bazalne temperature, D - plodnih i neplodnih dana.
Menstrualni ciklus se dijeli u tri

uzastopne faze. Prva je folikularna faza
koja poinje mjesenicom, tj. menstruacijskim krvarenjem (3 do 5 dana). U toj
fazi u jednom mjehuriu zapoinje sazrijevanje jajne stanice (traje oko 12 dana).
Druga faza je ovulacijska faza, u kojoj
jajna stanica konano dozre, a zavrava se
ovulacijom i traje 2 do 3 dana. Trea je
sekrecijska faza, tj. faza s poveanom sek-
85
recijom hormona progesterona i estrogena.

Traje 13 do 14 dana. S padom koncentracije estrogena i progesterona nastupa
opet mjesenica.
MERISTEM, v. tvorno stanije.
MEROZOITI, v. plazmodij.
MESOJEDI, v. karnivori, zoofagi.
MESOJEDNE BILJKE, v. karnivorne
biljke.
METABOLINA VODA je voda koja
nastaje tijekom metaboline razgradnje ugljikohidrata, masti i bjelanevina iz hrane.
METABOLIZAM MASTI, skup svih
biokemijskih reakcija u organizmu kojima
se iz masti dobiva energija.
METABOLIZAM PROTEINA, skup
svih biokemijskih reakcija u organizmu
kojima se iz proteina dobiva energija. Metabolizmom proteina upravljaju hormoni iz
kore nadbubrene lijezde.
METABOLIZAM
UGLJIKOHIDRATA, skup svih biokemijskih reakcija u organizmu kojima se iz
ugljikohidrata dobiva energija.
METACENTRIAN
KROMOSOM,
kromosom koji ima svoju privrsnicu u
sredini.
METAFAZA, jedna od etapa stanine diobe - mitoze u kojoj su kromosomi pravilno smjeteni u sredini stanice u sredinjoj
ili ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti
diobenog vretena.
METAFAZA DRUGE MEJOTIKE
DIOBE, v. metafaza II.
METAFAZA I, (metafaza prve mejotike
diobe), jedna od etapa redukcijske diobe
mejoze I u kojoj su konjugirani kromosomi (spareni homologni kromosomi) smjeteni u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini.
86
METAFAZA II, (metafaza druge mejotike diobe), jedna od etapa mejoze II u

kojoj su jednostruki kromosomi smje-teni
u sredinjoj ili ekvatorijalnoj ravnini. U
metafazi II broj kromosoma u svakoj stanici je polovian (haploidan) s obzirom na
broj kromosoma na poetku mejoze I.
METAFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. metafaza I.
METAGENEZA, izmjena nespolne generacije sjedilakih polipa i spolne generacije meduza u ivotnom ciklusu arnjaka,
isp. Polipi mnogih obrubnjaka i renjaka
pupanjem stvaraju meduze koje se otkidaju i kada postanu spolno zrele proizvode
jaja i spermije. Nakon oplodnje razvija se
trepetljikava liinka planula koja se
privrsti za dno i razvije u polip.
METAMORFOZA, v. preobrazba.
METANEFRIDIJI, organi za izluivanje
kod mekuaca i kolutiavaca. To su otvorene cjevice koje na vrhu imaju trepetljikavi lijevak koji skuplja izluevine iz
tjelesne upljine. U cjevicama se stvara
mokraa i izbacuje kroz otvore metanefridija van.
METANEFROS, v. trei bubreg.
METAZOA, v. mnogostanine ivotinje.
METILJAVOST, v. ovji metilj.
METILJI, beskolutiave ivotinje koje
pripadaju koljenu plonjaka, isp. Opisano
je oko 11000 vrsta metilja koji su nametnici u probavilu sisavaca. Tijelo im je
prekriveno kutikulom i imaju prianjalke na
prednjem dijelu tijela. Anaerobni su organizmi kao i drugi crijevni nametnici.
Dvospolci su i za razvitak im je potreban
barem jedan meudomadar, a najee je
to pu. Najprepoznatljivija vrsta je ovji
metilj, isp.
METIONIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
MEZODERM, srednji zametni listi koji

se formira tijekom druge etape embrionalnog razvoja, gastrulacije u nekih bezkraljenjaka (npr. jeinaca) i svih kraljenjaka. Nastaje iz dijela endoderma koji se
useljava u prostor blastocela. U kraljenjaka, iz mezoderma se razvijaju: miii, srce
i krvne ile, kosti, hrskavica, spolne lijezde, limfatiki organi itd. Isp. gastrulacija.
MEZOFIL (gr. mesos = srednji, fyllon =
list), tkivo lista koje se nalazi izmeu
gornje i donje epiderme; specijalizirano za
obavljanje procesa fotosinteze.
MEZOFILNE IVOTINJE (gr. mesos
= srednji, filos = prijatelj), ivotinje prilagoene ivotu na umjereno vlanim stanitima. Tu pripada veina kopnenih organizama.
MEZOFITI (gr. mesos = srednji, fyton =
biljka), biljke prilagoene ivotu na umjereno vlanim stanitima. Tu pripada veina
naeg listopadnog drvea i kulturnih biljaka.
MEZONEFROS, v. drugi bubreg.
MEZOSOMI, v. bakterije.
MICELIJ, vegetativno tijelo gljiva izgraeno od nitastih tvorevina zvanih hife.
Takoer i spuvasto tijelo liajeva (isp.).
MIGRACIJA RIBA, v. selidbe riba.
MIJELOINA LEUKEMIJA, v. leukemija.
MIJELOM, bolest prekomjernog umnoavanja plazma - stanica u kotanoj modini.
MIKOPAZMODIJI, v. mikoplazme.
MIKOPLAZME (mikopazmodiji), najmanji (0,1 0,3 m) i najjednostavniji
prokarioti (isp.). Njihove stanice sadre i
DNA i RNA, a obavijene su plazmatskom
membranom, ali za razliku od veine osta-
lih prokariota ne sadre staninu stijenku.

Neke mikoplazme uzrokuju bolesti ovjeka, ivotinja i biljaka.
MIKORIZA, zdruivanje gljiva i viih biljaka pri emu hife gljiva obavijaju korjenje biljaka preuzimajui ulogu korijenovih
dlaica od kojih su djelotvornije, a za
uzvrat biljke gljive opskrbljuju organskom
hranom.
MIKROBIOCENOZA, biocenoza mikroorganizama.
MIKROBIOLOGIJA, znanost koja se
bavi prouavanjem mikroskopski sitnih
organizama. Zbog velikog podruja istraivanja i iroke primjene mikrobiologija se
dijeli na mnogo grana, npr. medicinska
mikrobiologija, prehrambena mikrobiologija, industrijska mikrobiologija itd.
MIKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
MIKROEVOLUCIJA, procesi evolucije
u kraim razdobljima koji se zbivaju na
razini postanka vrste, odnosno populacije.
MIKROMUTACIJE, mutacije gdje se teko uspostavi meuodnos izmeu promjene genotipa i neke fenotipske karakteristike.
MIKROPILA, otvor na sjemenom zametku, v. tuak.
MIKROSFERE, okrugla tjeleca proteinskog sastava slina jednostavnim ivim
stanicama. Mikrosfere je u svojim pokusima dobio ameriki biokemiar Fox. Njegovi pokusi pridonijeli su razumijevanju
razvoja ivog svijeta na Zemlji.
MIKROSKOP, instrument pomou kojeg
se mogu promatrati predmeti nevidljivi
ljudskom oku. Svjetlosni mikroskop graen je od mehanikih i optikih dijelova.
Mehaniki dijelovi su podnoje, stalak,
stoli, tubus, veliki i mali vijak. Optiki
87
dijelovi su kondenzor s iris-zaslonom,

objektivi, okulari i kod nekih koji nemaju
ugraenu rasvjetu zrcalo. Mehaniki dijelovi nose optike dijelove i slue za njihovo pomicanje i namjetanje predmeta
promatranja. Optiki dijelovi omoguuju
osvjetljavanje i poveavanje promatranog
predmeta. kolski mikroskopi poveavaju
400-600 puta, a primjenom posebnih objektiva (imerzija) do 1000 puta.
U biolokim istraivanjima koriste
se i neki posebni tipovi mikroskopa: fazni
mikroskop, polarizacijski i fluorescencijski
mikroskop. Faznim mikroskopom mogu se
istraivati neobojene stanine strukture
koje se razlikuju samo u indeksu loma
svjetlosti. Polarizacijskim mikroskopom
vidljiva je fina graa i kristalna struktura
preparata na osnovi pojave dvoloma svjetlosti pri prolazu kroz preparat. Fluorescencijski mikroskop omoguuje otkrivanje
sitnih struktura preparata (stanine bjelanevine i dr. molekule) na osnovi fluorescencije. Elektronski mikroskop umjesto
vidljive svjetlosti koristi snop elektrona
koji prolazi kroz tanki prerez mikroskopskog preparata ija slika postaje vidljiva na
fluorescentnom zaslonu. Umjesto staklenih
lea koje ima svjetlosni mikroskop elektronski mikroskop ima prstenaste elektromagnete (elektronske lee). Elektronskim
mikroskopom moemo vidjeti predmete
promjera manjeg od 1 nm. Razliiti mikroskopi imaju razliitu mo razluivanja
(isp.).
MIKROSPORA, v. pranik.
MIKROSPORANGIJ, v. pranik.
MIKROSPOROGENEZA, proces kojim
nastaju peludna zrnca (mikrospore), isp.
pranik.
MILLER, S., (ro. 1930.), ameriki znanstvenik koji je, imitirajui uvjete koji su
vladali u prvom razdoblju postanka Zem-
88
lje, u laboratorijskim uvjetima dobio aminokiseline i neke druge organske spojeve.

MILLEROV POKUS, v. Miller.
MIMIKRIJA (gr. mimeomai = oponaam), obiljeje nekih ivotinja da bojom i
oblikom tijela oponaaju druge ivotinje ili
predmete iz svojeg okolia u svrhu zatite
od neprijatelja, predatora.
MINERALI, v. mineralne tvari.
MINERALNE TVARI (minerali), anorganski prirodni spojevi. Pojedini elementi
koji izgrauju minerale su sastavni dio
mnogih, za ivot vanih spojeva. Na primjer, magnezij (Mg) je sastavni dio klorofila, eljezo (Fe) hemoglobina, kalcij (Ca)
kostiju i zubi, jod (I) je potreban za
stvaranje hormona titnjae, tiroksina, a
mnogi su sastavni dijelovi enzima, npr.
Mg, Fe, bakar (Cu), cink (Zn) itd.
MINUTNI VOLUMEN DISANJA, je
ukupna koliina novog zraka koji svake
minute dospije u dine putove. Jednak je
umnoku dinog volumena i frekvencije
disanja. Normalni dini volumen iznosi
oko 500 ml, a normalna frekvencija disanja oko 12 puta u minuti. Prema tome,
minutni volumen disanja iznosi oko 6000
ml ili 6 litara u minuti (u mirovanju).
MINUTNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi koje srce utisne u krvotok u minuti.
Mijenja se tijekom razliitih aktivnosti
tijela. Umnoak je broja otkucaja srca u
minuti i udarnog volumena srca (npr. 70 x
70 mL = 4900 mL/min).
MIOFIBRILE, tanka proteinska vlakna
koja izgrauju miino tkivo, isp. popreno-prugasti mii.
MIOKARD, srani mii.
MIOZIN, bjelanevinasta molekula koja
izgrauje miofibrile, v. poprenoprugasti
mii.
MIRACIDIJ, v. ovji metilj.

MIII, omoguuju pokretanje tijela i
njegovih pojedinih dijelova, skraivanjem
(kontrakcijom) i oputanjem (relaksacijom). Miii energiju dobivaju razgradnjom glukoze (reakcija glikolize) i glikogena. Postoje tri vrste miia: poprenoprugasti miii, glatki miii i srani mii
koji se sastoji od poprenoprugastih meusobno spojenih vlakana, v. poprenoprugasti mii. Prijenos podraaja sa ivca na
miino vlakno odvija se na ivano miinoj vezi, isp.
MIINA ATROFIJA, krljanje miia
uslijed slabe miine aktivnosti ili prestanka upotrebe pojedine skupine miia.
Mii postaje tanji i slabih kontraktilnih
sposobnosti.
MIINA HIPERTROFIJA, poveanje
miine mase uzrokovano poveanom
miinom aktivnou. Promjeri pojedinih
miinih vlakana postaju vei, poveava se
i ukupni broj miofibrila u vlaknu. Poveava se kapilarna mrea i opskrba kisikom
i hranidbenim tvarima.
MITARENJE, mijenjanje perja kod ptica.
Ptice se mitare jedanput ili dva put
godinje, veinom nakon sezone parenja.
Budui da pero nije iva struktura, ono
otpada, a staro se perje zamjenjuje novim.
Mitarenje kontrolira titna lijezda.
MITOHONDRIJI, stanini organeli koji
se nalaze u citoplazmi eukariotskih stanica. Obavijeni su dvostrukom membranom,
a unutarnjost im je ispunjena itkom
masom koja se zove matriks (matrix). U
matriksu se nalazi DNA, ribosomi, RNA.
Unutarnja membrana tvori mnogostruke
nabore koji mogu biti u obliku grebena i
pregrada (kriste) ili poput cjevica. U
njima se nalaze dini enzimi. U mitohondrijima se odvija proces staninog disanja
pri kojem se dobiva energija potrebana za
stanine aktivnosti. Zbog toga se mitohondriji jo nazivaju i energetskim centralama stanice. Imaju sposobnost umnoavanja neovisno od diobe stanice.
MITOZA, dioba somatskih (tjelesnih) stanica. Sastoji se od etiri glavne faze: profaze, metafaze, anafaze i telofaze. Temeljna znaajka mitoze je da ovom diobom
nastaju dvije stanice koje imaju isti, dvostruki (2n) broj kromosoma kao i stanica od
koje su nastale.
MJESENICA (menstruacija), mjeseno
krvarenje kod ena koje se pojavljuje
redovito, svakih 28 dana, osim u trudnoi,
dojenju i klimakteriju. Menstruacijska krv
je razgraena sluznica maternice (endometrij) pomijeana sa krvi iz kapilarne
mree koja je hranila endometrij, v. menstrualni ciklus.
MJEINICE, v. platenjaci.
MJEINARKE, kopnene gljive s micelijem graenim od vrlo dugih hifa s poprenim stijenkama. Spore im se razvijaju u
mjeinicama. Mjeinice struno zovemo
askusima, a spore askosporama. Askusi se
razvijaju na posebno graenom jednoslojnom ploditu, himeniju. Imaju izraenu
izmjenu generacija gametangiogamijom i
kariogamijom. Predstavnici mjeinarki su
kvaeve gljivice, zelene plijesni, smrci,
tartufi (gomoljae) itd.
MLIJENI EER, v. laktoza.
MLIJENO-KISELO VRENJE, postupak kojim se dolazi do kislog mlijeka i
kupusa, jogurta, kefira i sl., a uzrokovano
je anaerobnim bakterijama, npr. Lactobacillus bulgaricus i Streptococus lactis. U
osnovi je proces:
C6H12O6 2CH3CHOHCOOH
mlijena kiselina
MNOGOETINAI, ivotinje iz skupine

kolutiavaca, isp. ive u moru kao pokret-
89
ni ili sjedilaki oblici. Cjevai izluuju oko

tijela cijev od vapnenca. Mnogi ruju po
dnu pravei hodnike. Na svakom kolutiu
imaju parapodije na kojima su etine
(hete). Na glavi su usta, oi, ticala i pipala
(palpi). U Jadranu su poznati: afroditin
palolo i morska gusjenica.
MNOGOKOLUTIAVCI (Polymeria),
najbrojnija skupina beskraljenjaka; pripadaju im: kolutiavci i lankonoci. Tijelo
im je bilateralno simetrino i podijeljeno
na kolutie. Unutarnji organi uglavnom
prate vanjski kolutiavi raspored. Svi imaju celom ili sekundarnu tjelesnu upljinu.
Kod lankonoaca kolutiavost nije jasno
izraena.
MNOGOSTANIARI, v. mnogostanine
ivotinje.
MNOGOSTANINE IVOTINJE (metazoa, mnogostaniari), se sastoje od velikog broja specijaliziranih stanica razliitih
oblika. Razlikujemo pet organizacijskih tipova: spuve, beskolutiavce, mnogokolutiavce, malokolutiavce i svitkovce.
MO RAZLUIVANJA, sposobnost mikroskopa da dvije bliske toke prikae
razdvojeno. Svjetlosnim mikroskopom u
najboljem sluaju mogu se razluivati toke udaljene jedna od druge 0,2-0,4 m, a
elektronskim mikroskopom moe se postii razluivanje od 0,2-0,5 nm.
MODEL TEKUEG MOZAIKA, model
membrane koji su zamislili S.J.Singer i
G.L. Nicolson. Prema tom modelu neke
membranske bjelanevine su na povrini
(periferni proteini), a druge su djelomice
ili potpuno uronjene (integralni proteini) u
dvosloj lipida. Raspored bjelanevina u
membrani nije stalan ve se mijenja ovisno
o stanju stanice.
MODIFIKACIJE (somatske varijacije),
nenasljedne promjene organizma nastale
90
pod utjecajem okolia. Na primjer, sobni

jaglac pri temperaturi od 10 C cvate
crveno, a pri 25 C bijelo.
MODROZELENE ALGE (cijanobakterije), jednostanine biljke koje nemaju potpuno izgraenu jezgru i zbog toga ih
ubrajamo u prokariote. U osnovnoj grai
su sline bakterijama, takoer prokariotskim organizmima, ali za razliku od bakterija koje sadre bakterioklorofil, modrozelene alge sadre klorofil. To su autotrofni
fotosintetski organizmi. Nikad nemaju
bieva. Nemaju plastide, mitohondrije ni
golgijeva tjeleca. Mogu se kromatski adaptirati. Najee se razmnoavaju vegetativno. Mogu prijei i u trajni oblik, spore.
Kao prvi pravi fotosintetski organizmi, pretpostavlja se da su odigrale odluujuu ulogu u stvaranju atmosferskog kisika, a time i u razvoju ivota na Zemlji.
Takoer provode fiksaciju duika iz zraka.
Negativni utjecaj ima njihovo naglo vegetativno razmnoavanje u moru poznato
pod nazivom cvjetanje mora. Njihova
biomasa na kraju ivotnog ciklusa se i
raspada uzrokujui oneienje.
MOKRAA (urin), izluevina bubrega
kojom se iz organizma odstranjuju ovjeku
suvine i tetne tvari topljive u vodi.
MOKRANA CIJEV (uretra), zavrni
dio mokranog sustava. Po grai i funkciji
razliita je u mukaraca i ena. U mukaraca slui provoenju i mokrae i sperme,
a u ena samo mokrae.
MOKRANI (urinarni) SUSTAV, sustav
organa koji mokraom izluuje tetne tvari
iz organizma. Kod ovjeka se sastoji od
nekoliko organa koji su smjeteni u trbunoj upljini iza potrbunice. To su bubreg,
mokraovod (ureter), mokrani mjehur i
mokrana cijev (uretra).
MOKRANI MJEHUR, neparni uplji
organ smjeten u maloj zdjelici, a slui za
skupljanje mokrae nastale u bubrezima.

Prosjeno moe u odrasle osobe primiti
oko 500 mL mokrae. Na izlasku iz mjehura je prstenasti mii (sfinkter) koji je
pod nadzorom simpatikusa i parasimpatikusa. Sfinkter se otvara refleksno kada tlak
mokrae podrai receptore u stijenci mokranog mjehura. Mokrau iz mokranog
mjehura odvodi izvan tijela neparna mokrana cijev (uretra).
MOKRAOVOD (ureter), tanka cijev
duine oko 25 cm koja se obostrano iz
bubrene nakapnice sputa u mokrani
mjehur s njegove gornje strane.
MOLEKULARNA BIOLOGIJA, znanost koja prouava ivotne procese u stanici na razini molekula. Posebice se bavi
prouavanjem odnosa izmeu makromolekula DNA, RNA i proteina.
MONERE, v. prokarioti.
MONGOLIZAM, v. Downov sindrom
MONOCITI, pokretni leukociti, spadaju u
velike fagocite - makrofage. Sudjeluju u
imunolokim reakcijama obradom antigena ili fagocitiraju raliite estice, ukljuujui mikroorganizme, oteene ili mrtve
stanice i nepotrebne bjelanevine.
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIANJE, jedan tip krianja u kojem se prati nasljeivanje jednog svojstva i
u kojem nema dominantnog alela za takvo
svojstvo. I u ovom primjeru krianja kao i
u primjerima krianja s dominacijom, poetna roditeljska generacija i generacije
potomaka oznauju se odgovarajuim slovima. Razlika postoji u oznaavanju alela
jer su ovdje aleli podjednako vrijedni te ih
sve oznaujemo malim slovima (a1, a2). U
sljedeem primjeru krianja poetnu roditeljsku P (parentalnu) generaciju ine homozigotna crvena zijevalica (a1a1) i homozigotna bijela zijevalica (a2a2). Njihovim
krianjem dobit emo u F1 generaciji sve

ruiaste jedinke (a1a2) jer nema dominantnog alela pa se pojavljuje srednji (intermedijarni) fenotip. U F2 generaciji, koju
dobijemo meusobnim krianjem jedinki
F1 generacije, pojavljuju se tri fenotipa:
crveni (genotip a1a1), ruiasti (genotip
a1a2) i bijeli (genotip a2a2) u omjeru 1:2:1.
(V. shemu u Dodatku 1.)
MONOHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, jedan oblik krianja u
kojem se prati nasljeivanje jednog svojstva, u ovom primjeru to je visina stabljike
graka. U prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijalne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
to dominantni velikim slojevima, a recesivni malim. Visok rast je dominantno
svojstvo te ga oznaujemo velikim slovom
(A), a nizak rast je recesivno svojstvo te ga
oznaujemo malim slovom (a). P generaciju predstavljaju: homozigotni visoki graak (AA) i homozigotni niski graak (aa).
Njihovim krianjem dobit e se svi visoki
potomci (Aa) koji predstavljaju F1 generaciju. Meusobnim krianjem jedinki F1 generacije dobiva se potomstvo F2 generacije
u kojem je 75 % jedinki visokog rasta
(AA, Aa; aA), a 25 % jedinki niskog rasta
(aa) to znai da je omjer fenotipa 3:1.
Ako se eli saznati da li je jedinka homozigotna (AA) za dominantno svojstvo ili
heterozigotna (Aa) tada se provodi test
krianje. (V. Dodatak 1.)
MONOMERI, graevne podjedinice polimera, npr. aminokiseline su podjedinice
proteina, nukleotidi nukleinskih kiselina, a
jednostavni eeri polisaharida.
MONONUKLEOTIDI, isto to i nukleotidi.
MONOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
91
MORFOGENETSKA KRETANJA, v.
morfogeneza.
MORFOGENEZA, proces koji omoguuje stvaranje specifinih razvojnih struktura
i oblika kojima se odlikuje svaki organizam. Tijekom razvitka iz zigote viestanini ivotinjski organizmi mitotikim diobama poveavaju broj stanica koje se pomiu
zauzimajui nove poloaje (morfogenetska
kretanja) i tako stvaraju nove oblike zametka, npr. blastulu, gastrulu, neurulu.
MORFOLOGIJA, znanost koja prouava
izvanjsku grau tijela svih ivih bia.
MORSKA SALATA, v. zelene alge.
MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih
sluajeva nekog podruja u odnosu na cjelokupno stanovnitvo.
MORULA, v. brazdanje.
MONJA (scrotum), kona vreica u kojoj se nalaze testisi.
MOTORIKI IVANI SUSTAV, v.
pokretaki ivani sustav.
MOZGOVNI IVCI, v. modani ivci.
MODANI MOST (pons), nalazi se na
prijelazu srednjeg mozga u produenu
modinu. Kroz njega prolaze ivani putovi koji povezuju produenu lenu modinu
s velikim mozgom.
MODANI (mozgovni) IVCI (nervi
craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili
ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema funkcionalnim znaajkama mogu se podijeliti
na: osjetilne, motorike i mjeovite ivce.
Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u
prsnoj i trbunoj upljini. Oznauju se
rimskim brojevima od I do XII.
MODANO DEBLO, ine ga meumozak, srednji mozak, modani most i produena modina. U njemu se nalaze ivana
vlakna koja povezuju veliki i mali mozak,
92
te velike motorike jezgre koje imaju vanu ulogu u miinim radnjama kao to su:
stajanje, hodanje i sjedenje.
MODINSKI (kraljeniki) IVCI, izlaze iz lene modine, izmeu kraljeaka.
Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih,
12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari
krinih i 2 para trtinih. Nakon izlaska iz
kraljenice, osjetilna i pokretaka ivana
vlakna spajaju se u mjeoviti ivac koji ide
prema periferiji tijela.
MRENICA (retina), trei unutarnji sloj
one jabuice. Sastoji se od fotoreceptora:
tapia i unjia. tapii su osjetljivi na
intenzitet svjetlosti, a unjii na tri osnovne boje (modru, zelenu i crvenu), a njihovim podraivanjem doivljavamo sve boje
u vidljivom dijelu spektra. U mrenici se
svjetlosni podraaj (elektromagnetski valovi svjetla) fotokemijskim procesima u
tapiima i unjiima pretvara u ivani
podraaj i onim ivcem odvodi u sredite
za vid u stranjem renju velikog mozga.
Mjesto na kojem vidni ivac izlazi iz
mrenice naziva se "slijepa pjega". Slika
predmeta koja se stvara na "utoj pjegi" je
realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom
sreditu slika se uspravlja i usklauje.
mRNA (glasnika RNK ili gRNK, informacijska RNK ili iRNK, tj. iRNA, messenger RNA), tip ribonukleinske kiseline
ija je uloga da na ribosom donosi informaciju o rasporedu duinih baza u molekulama DNA.
MUKOZA, sluz koju lue sporedne (mukozne) stanice gastrinih lijezda. Mukoza
oblae eluanu stijenku kao obrana od
razgradnje stijenke eluca pepsinom i kloridnom kiselinom.
MULTIPLI ALELI, vie od dva alela gena. Na primjer, krvne grupe ovjeka odreene su s tri alela - A, B i 0. U jednom
organizmu za jedno fenotipsko svojstvo
mogu biti najvie dva razliita alela. No

broj razliitih alela u nekoj populaciji ili
vrsti moe biti vei.
MUREIN, v. bakterije.
MUKI SPOLNI HORMONI, v. androgeni.
MUKI SPOLNI ORGANI, sastoje se od
unutarnjih organa: sjemenika, dosjemenika
ili pasjemenika, sjemenovoda i pomone
spolne lijezde prostate, te vanjskih organa: spolnog uda i monje.
MUTACIJE (lat. mutare = mijenjati), nasljedne iznenadne promjene u genomu.
Ako do promjena doe u tjelesnim stanicama tada ih nazivamo somatske mutacije i
one se ne nasljeuju. Doe li do promjena
u rasplodnim stanicama ili u samoj zigoti
tada se one prenose dalje na potomke. Na
osnovi morfolokih ili kemijskih promjena
kromosoma i gena razlikujemo tri vrste
mutacija:
1. mutacije gena;
2. mutacije grae kromosoma;
3. mutacije broja kromosoma.
S obzirom na uzroke mutacija
razlikujemo spontane mutacije, nenamjerno izazvane nekim prirodnim fizikim ili
kemijskim faktorima i inducirane mutacije
koje se namjerno izazivaju umjetnim putem. initelji koji izazivaju mutacije nazivaju se mutageni faktori, a to su razliita
zraenja dovoljne energije koja mogu izazvati promjene (npr. UV i zrake) te
razliite tvari koje razliitim mehanizmima
takoer mogu izazvati promjene (peroksidi, manganovi spojevi, formaldehid, nitriti,
akridinske boje, proflavin itd).
Mutacije su steene promjene koje
je organizam stekao promjenom DNK, odnosno gena. Prenose se spolnim nainom
razmnoavanja. Mutacije se uvijek zbivaju
pod odreenim utjecajima, npr. radijacije,
kemijskih tvari itd. Mogu biti pozitivne i
negativne. Pozitivne su mutacije one koje

e pomoi potomcima bolje snalaenje u
okoliu od svojih roditelja nasuprot negativnih mutacija. Mutacija osigurava nasljednu promjenljivost (varijabilnost), ime se
zapravo omoguuje evolucija.
MUTAGENI FAKTORI, v. mutacije.
MUTANTNI TIP, organizam ili stanica
koja nosi mutaciju.
MUTUALIZAM, v. simbioza.
N
NADCARSTVO, v. filogenetski sustav.
NADMETANJE, v. kompeticija.
NADP (nikotinamid-adenin-dinukleotidfosfat), organski spoj koji ima vanu ulogu
u procesu fotosinteze kao prenosilac elektrona.
NAMETNICI (paraziti), biljni ili ivotinjski organizmi koji ive na ili u drugom
organizmu (domadaru) hranei se tvarima
iz njihova tijela i to na tetu domadara.
Meu biljkama poznati je parazit potajnica, a meu ivotinjama metilji, trakavice
itd.
NANOSOMIJA, v. patuljasti rast.
NASLJEDNA TVAR ili DNA.
NASLJEDNA UPUTA, zapisana je redosljedom nukleotida u molekuli DNA. To je
uputa koja sadri plan grae, funkcije i
razvoja stanice i cijelog organizma. Ona se
prenosi s generacije na generaciju, a ostvaruje se putem sinteze proteina.
NASLJEIVANJE, proces prenoenja
svojstava roditelja na potomke putem gena.
93
NASTIJE, organomotorno gibanje biljnih

organa iji je smjer odreen graom organa, a ne smjerom iz kojeg dolazi podraaj.
Veinom su uzrokovana reverzibilnim promjenama turgora, a dijelom rastenjem. Razlikujemo: fotonastije (uzrokovano svjetlou, a temelje se na rastu, npr. otvaranje
cvjetova), termonastije (uzrokovane razlikom u temperaturi), kemonastije (izazvane
kemijskim tvarima), seizmonastije (potaknute mahanikim podraajima, kao npr. u
srameljive mimoze, zbog promjena turgora) i tigmonastije (savijanje vitica rezultat
je promjene turgora).
NATALITET, broj roenih (okoenih) jedinki u jedinici vremena prema sveukupnom broju jedinki u populaciji.
NEANDERTALAC, v. neandertalski praovjek.
NEANDERTALSKI PRAOVJEK (neandertalac), izumrli ovjekov predak iji
su prvi ostaci otkriveni u dolini Neandertalu blizu Dizeldorfa u Njemakoj. ivio
je prije 100 do 150 tisua godina u razdoblju gornjeg pleistocena, isp. dodatak 5.
NEISNICA (kloaka), zajedniki otvor
kroz koji izlaze fekalije, mokraa i spolni
produkti kod nekih ivotinja, kao na pr.
kod riba hrskavinjaa, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca koji legu jaja. Kod
beskraljenjaka neisnicu imaju mujaci
nekih oblia.
NEFRON, osnovna graevna i funkcionalna jedinica bubrega. Sastoji se od Bowmanove ahure, silaznog i uzlaznog kraka
koji su meusobno povezani suenom tzv.
Henleovom petljom. Uzlazni krak ulijeva
se u zajednike sabirne kanalie, koji se
ulijevaju u bubrenu aicu. Kroz silazni
krak i petlju prolazi filtrat pod tlakom u
uzlazni krak nefrona. Stanice koje ine
stijenku nefrona upijaju (reapsorbiraju)
vei dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata
94
(sva koliina glukoze te znatne koliine

iona natrija, klora, kalija, vodika, fosfata
zatim aminokiseline i vode). Upijene tvari
ulaze u kapilare, koje su ogranci bubrene
odvodne arterije te kroz stijenke tih kapilara prebacuju se iz nefrona ponovno u krvotok. Dakle, nefroni obavljaju selektivnu
filtraciju krvi, reapsorbiraju u krvnoilni
sustav sve potrebite tvari iz filtrata, a
sekrecijom se oslobaaju iz tijela nepotrebne i tetna tvari (npr. ureja), v. glomerul.
Svaki bubreg sadri milijun nefrona.
NEKTAR, v. ljezdano stanije.
NEKTARIJ, v. ljezdano stanije.
NEKTON, ivotinjski organizmi sposobni
da se samostalno i aktivno kreu u vodi,
npr. ribe, neki mekuci itd.
NEODARVINIZAM, novije evolucijske
teorije koje su nastale poslije Darwina, a
smatraju da su selekcija, mutacija, izolacija i aktivni izbor stanita glavni imbenici
evolucije.
NEOLAMARKIZAM, shvaanje da vrste
evoluiraju pod uinkom raznih imbenika
sredine u kojoj organizmi ive. Oivljavanje pretpostavki to je dao Lamarck.
NEOTENIJA, pojava nastupanja spolne
zrelosti i sposobnosti razmnoavanja prije
zavretka preobrazbe liinke u odraslu
jedinku, v. repai. Neotenija omoguuje
tim ivotinjama da nastave ivjeti u vodi.
NESPOLNA GENERACIJA (diploidna
generacija), isp. haploidna generacija.
NEURALNA PLOA, struktura koja nastaje tijekom embrionalnog razvoja kraljenjaka. Uz neuralni lijeb i neuralnu cijev
predstavlja osnovu ivanog sustava, mozga i lene modine. Razvija se meusobnom suradnjom dvaju zametnih listia:
mezoderma i ektoderma.
NEURIT, v. ivana stanica.
NEUROHORMONI (neurotransmiteri),
tvari koje se izluuju iz zavrnih dijelova
aksona, a veu se na specifine receptore
narednog neurona i kemijski ga podrauju.
iz presinaptikog neurona (enzim za acetilkolin je acetil-kolin esteraza). Razlikujemo

eksitacijske (podraivake) neurohormone
(noradrenalin, NA, acetil-kolin, AcH), koji
uzrokuju prijenos podraaja podraivanjem postsinaptikog neurona i inhibicijski
(koniki) neurohormoni (gama-aminomaslana kiselina), koji mogu zakoiti prijenos informacije kroz sinapsu. Inhibicijske
neurohormone lue tzv. inhibicijski neuroni iz zavrnih noica. Oni uzrokuju otvaranje ionskih kanala za klor, te e uz katione
natrija u postsinaptiki neuron ulaziti i
anioni klora koji e ponititi pozitivan
naboj uzrokovan ulaskom samo natrijskih
kationa.
NEURON, v. ivana stanica.
NEUROSEKRECIJSKE STANICE, ivane stanice koje na podraaj reagiraju
stvaranjem i izluivanjem hormona, v.
neurosekrecijski faktori.
Sinapsa
Najuestaliji neurohormoni su acetil-holin,

noradrenalin, dopamin itd. Oni se neprestalno sintetiziraju u neuronima te se pohranjuju u mjehuriima zavrnih noica
(presinaptiki neuron). Kada elektrini potencijal, nastao na prijemnom dijelu receptora stigne do zavrnih noica, uzrokuje
naglo oslobaanje neurohormona iz mjehuria u sinaptiku pukotinu. Neurohormon se vee na specifine membranske
neurohormonske receptore sljedeeg neurona. Otvaraju se Na-kanali, te ioni natrija
ulaze iz izvanstanine tekuine u postsinaptiki neuron. Neurohormon koji se vezao na receptore postsinaptikog neurona
biva razgraen enzimom koji se oslobaa
NEUROSEKRECIJSKI FAKTORI, tvari koje izluuju stanice hipotalamusa i koje

ivanim putem podrauju hipofizu te
kontroliraju izluivanje njenih hormona.
Tako, npr. stanice hipotalamusa izluuju
faktore za oslobaanje gonadotropnih hormona koji potiu hipofizu na izluivanje
gonadotropnih hormona.
NEUROTRANSMITERI, v. neurohormoni.
NEUTRALNE MASTI, isto to i masti.
NEUTROFILI, v. leukociti.
NEUTROFILNI LEUKOCITI, glavna
su obrana protiv infekcije bakterijama, jer
ih fagocitiraju i razgrauju u svojim vakuolama (fagosomima) pomou probavnih
enzima lizosoma fagocita.
NICOLSON, G.L., v. Singer, S.J.
NIKOTINAMID-ADENIN-DINUKLEOTID-FOSFAT, v. NADP.
95
NITRIFICIRAJUE BAKTERIJE, v.
duikove bakterije.
NITRIFIKACIJA, proces obogaivanja
tla nitratima. Nitrificirajue bakterije oksidacijom prevode (oksidiraju) amonijak u
nitrite, a nitrite u nitrate dobivajui pri tom
energiju potrebnu za sintezu organskih
spojeva:
2NH3 + 3O2 2HNO2 + 2H2O + energija
(bakterija Nitrosomonas)
2HNO2 2HNO3 + energija
(bakterija Nitrobacter)
Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija
mogu je i suprotan proces, denitrifikacija.
NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija),
svojstvo vezivanja atmosferskog duika i
prevoenje u nitrate i amonijak kojega
imaju neke bakterije i modrozelene alge, v.
duikove bakterije.
NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofiksacija.
NITROGENE BAKTERIJE, duikove
bakterije.
NIE BILJKE, v. steljnjae.
NONE (nokturalne) IVOTINJE (nokturna, lat. nocturnus = noni), ivotinje
koje su nou aktivne. To su npr. sove i imii.
NODULI, v. korijenski gomoljii.
NOKTURALNE IVOTINJE, v. none
ivotinje.
NONSENSE CODE, v. genetika uputa.
NORADRENALIN, hormon kojeg lui
sr nadbubrene lijezde, a oslobaa se i
na ivanim zavrecima simpatikih ivanih vlakana. On se oslobaa pri porastu
tjelesnih potreba za kisikom, npr. zbog
poveanja tjelesne aktivnosti te poveava
udarni volumen srca.
96
NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom

koji nije izraen u fenotipu jer je uz njega
prisutan dominantni alel.
NOSNOPROLAZNICE, stara skupina riba vana za evoluciju kraljenjaka jer upuuju na prijelaz tih ivotinja iz vode na
kopno. Nosne su se upljine (v. ribe) otvorile unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u
usnu upljinu. Tako je otvoren nosni put za
udisanje zraka do plua koja su se razvila
od plivaeg mjehura. Danas ivi samo oko
10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na
resoperke i dvodihalice.
NOVOELJUSKE (grebenke), ptice koje
mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj
kosti. Dijele se na dvadesetak skupina.
Neke od njih su: pingvinke, rodarice, guarice, sokolovke, kokoke, dralovke, golubovke, papigovke, djetlovke i vraparke.
NUKLEIN, naziv za kiselu tvar u staninim jezgrama koju je otkrio znanstvenik
Miescher ime je doprinio definiranju nukleinskih kiselina.
NUKLEINSKE KISELINE, sloeni organski spojevi graeni od: ugljika (C), vodika (H), kisika (O) i duika (N). Otkrio ih
je vicarski znanstvenik Miescher 1869.
god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer
ih je uoio u jezgrama stanica (lat. nucleus
= jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisutne i u drugim dijelovima stanice. Poznate
su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezoksiribonukleinska kiselina (DNA) i ribonukleinska kiselina (RNA).
DNA se nalazi u jezgri, mitohondrijima i plastidima, a RNA se, osim u tim
staninim dijelovima, nalazi i u citoplazmi. Razlika koja se uoava ve u imenima
nukleinskih kiselina je u tome to u sastavu DNA nalazimo eer dezoksiribozu, a
u RNA eer ribozu. Temeljne graevne
jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi.
Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi
se sastoje od fosfatne skupine, eera dez-
oksiriboze i jedne od etiriju duinih baza

(adenina, gvanina, timina ili citozina).
Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadre
fosfatnu skupinu, eer ribozu te takoer
jednu od navedenih duinih baza s razlikom da se uvijek umjesto timina pojavljuje
uracil. Molekulu DNA tvore dva polinukleotidna lanca obino spiralno uvijena, a
molekulu RNA jednostruki lanac koji sadri manji broj nukleotida.
(uracil + riboza) kao derivati pirimidinskih

baza.
NUKLEOID, struktura koja se nalazi u

sastavu prokariota. Izgraen je od dugake
molekule DNA zatvorene u prsten i gusto
sklupane. Po funkciji odgovara jezgri
odnosno kromosomu eukariotskih stanica
jer predstavlja nasljednu tvar stanice.
OBLENJACI (Aschelminthes), beskraljenjaci iz skupine beskolutiavaca. Nastanjuju mora i kopnene vode ili su nametnici. Tijelo je pokriveno kutikulom.
Probavilo je prohodno: imaju usni i crijevni (izmetni ili analni otvor). Tjelesna
upljina (pseudocel) je dobro razvijena.
Nemaju sustav za optjecanje ni disanje
(diu preko koe). Imaju ivani sustav i
osjetne organe. Organi za izluivanje su
protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog
spola. Najrasprostranjeni su oblii.
NUKLEOLUS, v. jezgrica.
NUKLEOPROTEINI, sloeni organski
spojevi graeni od nukleinskih kiselina
(DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini
s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromosomima), a nukleoproteini s RNA dolaze
uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ribosoma.
NUKLEOSOM, okruglo tjelece, osnovna je jedinica kromatina. Sastavljen je od
osam histonskih molekula koje su obavijene dvostrukom zavojnicom DNA.
NUKLEOTID, osnovna graevna jedinica
nukleinskih kiselina, spoj triju molekula:
purinskih ili pirimidinskih duinih baza,
eera pentoze (eer s pet C atoma) i fosforne kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju
nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinukleotid, a vie nukleotida polinukleotid.
NUKLEOZIDI, organske tvari nastale
spajanjem purinskih ili pirimidinskih baza
sa eerima i to C-N vezom. To su npr.
adenozin (adenin + riboza) i gvanozin
(gvanin + riboza) kao derivati purinskih
baza te citidin (citozin + riboza) i uridin
NUKLEUS, v. jezgra.
OBLII, ivotinje iz skupine oblenjaka.

Poznato je vie od 10000 vrsta. Najpoznatiji nametniki oblici su djeja glista i zavojita trihina, isp.
OBRUBNJACI, ivotinje iz skupine arnjaka. Svi obrubnjaci osim hidra su morski
organizmi. Obrubnjaci ive kao polipi, ili
meduze, a mogu izmjenjivati generacije.
Veinom stvaraju zadruge. Pojedini polipi
u zadruzi nazivaju se hidranti.
OCELE, jednostavne oi, isp. virnjaci.
OCTENO VRENJE, postupak je pretvaranja alkohola u ocat uzrokovan aerobnim
bakterijama, a u temelju je reakcija:
C2H5OH + O2 CH3COOH + H2O +
+ energija
ONA JABUICA, je kuglasto tijelo
promjera oko 25 mm. Vanjski dio one
jabuice sastoji se od tri koncentrina sloja
tkiva: bjeloonice, ilnice i mrenice.
97
Unutarnjost je ispunjena staklastim tijelom

(staklovinom).
ONA PJEGA (stigma), organel za primanje svjetlosnih podraaja kod praivotinja, npr. euglene. To je uleknue na
pelikuli ispunjeno crvenim pigmentom karotinom.
ODABIR, isto to i prirodni odabir.
ODJELJAK, v. filogenetski sustav.
ODRIVI RAZVOJ, proizvodnja s minimalno tetnim uincima na biosferu.
ODUAK, v. uzdunice.
OGRANIAVAJUI EKOLOKI IMBENIK, abiotiki ili biotiki imbenik
koji se snanije udaljuje od ekolokog optimuma ili pak prelazi granice ekoloke
valencije, te tako ograniava rasprostranjenost vrste, a moe uzrokovati smanjenje
ili propadanje populacije organizama.
OKAMENJIVANJE (petrifikacija), proces nastajanja fosila zamjenom organske
tvari (istrunulih dijelova organizma) anorganskom tvari: silikatima, karbonatima i
dr. Minerali se mogu taloiti unutar skeleta
ili na povrini organizma, v. inkrustacija.
OKO, osjetilo za vid. Sastoji se od pomonih dijelova: gornji i donji kapci ili vjee,
trepavice, obrve, suzne lijezde, suzno nosni kanal i miii pokretai oka. Glavni
dijelovi oka su ona jabuica i oni ivac.
Receptorski potencijal koji je nastao u
fotoreceptorima prenosi se vidnim ivcem
iz oba oka u vidnu regiju mozga, u zatiljni
dio mozga.
OKOLI, prirodno i kulturno okruje odnosno sve to ovjeka okruuje. To su mikroorganizmi, biljke, ivotinje i ljudi kao
predstavnici ive prirode. Neivu prirodu
ine tlo, kopnene i podzemne vode, mora,
oceani, minerali.
98
OKOTAVANJE, stvaranje kotane mase tj. postupni prelazak hrskavinog tkiva

u kotano. Rastom kotanog tkiva upravlja
parathormon kojeg lui dotitna lijezda
uz djelovanje vitamina D te iona kalcija i
fosfata.
OKSIDACIJA HRANE, razgradnja hranjivih tvari (ugljikohidrata, lipida, proteina) u stanici uz pomo kisika pri emu se
oslobaa energija potrebna za ivotne aktivnosti stanice. Konani produkti oksidacije hrane su ugljik(IV)-oksid i voda (isp.
disanje).
OKSIDACIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion otputa ili gubi
jedan ili vie elektrona. To su, npr. reakcije spajanja s kisikom, reakcije oduzimanja vodika itd.
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA,
jedna od aerobnih faza staninog disanja
ili stanine respiracije koja se odvija u mitohondrijima. U toj fazi se atomi vodika,
osloboeni u prethodnim reakcijama, veu
s kisikom pri emu nastaje voda i velika
koliina energije. Osloboeni atomi vodika se ne veu izravno s kisikom nego
atomi vodika postupno predaju elektrone
nizu prenositelja (dinih enzima) to omoguava i postupno oslobaanje energije
koja se koristi za sintezu ATP-a. Na taj se
nain energija pohranjuje u energetski bogatim vezama ATP-a.
OKSIGENIRANA KRV, krv koja transportira kisik, v. mali i veliki optok krvi.
OKSIHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani kisik.
OKSITOCIN, hormon koji izluuje stranji reanj hipofize (neurohipofiza). Uzrokuje kontrakcije maternice pri porodu, a
nakon poroda potie sekreciju mlijeka iz
dojke. Izluivanje ovog hormona, kao i os-
talih hormona hipofize, je pod kontrolom

podraaja iz hipotalamusa.
OLAKANA DIFUZIJA, v. pasivni prijenos.
OLIGOELEMENTI, v. elementarni sastav.
OLIGOPEPTIDI, v. peptidi.
OLIGOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
OLIGOSAPROBNE VODE, jedan od
stupnjeva oneienja voda, a oznauje
iste vode.
OMATIDIJE (okaca), dijelovi sloenih
oiju kod kukaca i rakova, v. rakovi.
OMNIVORI (raznojedni organizmi), organizmi koji uzimaju biljnu i ivotinjsku
hranu.
ONEIENJE OKOLIA, unoenje
tetnih tvari (ksenobiotika, otrova) u okoli
to dovodi do naruavanja ekosustava, temeljenih na samoregulaciji. Dolazi do promjena u sastavu biocenoza i poremeaja
svih metabolikih procesa. Tako npr. unos
veih koliina otpadnih razgradivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvati e
bujniji razvoj alga i poveanje koncentracije kisika u povrinskim slojevima te
nedostatak kisika u pridnenim slojevima.
OOCITE, v. oogeneza.
OOGENEZA, proces nastajanja jajne stanice u jajnicima. Zapoinje u doba puberteta kada iz zametnih stanica oogonija
nastaju velike nezrele stanice primarne
oocite (oocite I) koje sadre diploidan broj
kromosoma. Nakon mejoze I, iz svake pojedine oocite I nastaju dvije stanice: jedna
sekundarna oocita (oocita II) i jedna primarna polocita (polocita I). Oocite II i polocita I sadre haploidan broj kromosoma.
Iz oocite II u procesu mejoze II nastaje
jedna zrela jajna stanica i jedna sekundar-
na polocita (polocita II), a iz polocite I

nastaju dvije polocite II. I jajna stanica i
polocite II sadre haploidan broj kromosoma. Sve tri polocite II propadaju ime je
osigurana pohrana dovoljne koliine hranjivih priuvnih tvari u citoplazmi jedne
jajne stanice. Te tvari su potrebne za
razvitak zametka u sluaju oplodnje jajne
stanice.
OOGONIJE, zametne stanice u jajnicima
s kojima zapoinje oogeneza (isp). Dijele
se mitozom pa imaju diploidan broj kromosoma. Od jedne oogonije tijekom oogeneze nastaje, izmeu ostalog, i jedna jajna
stanica s haploidnim brojem kromosoma.
OPARIN, A.J., (1894. 1980.), ruski biokemiar koji je eksperimentirao s koacervatima.
OPA ADAPTACIJA (prilagodba), skup
morfolokih, fiziolokih i biokemijskih
osobina odreenih skupina. Npr. prilikom
naseljavanja kopna razvijala su se plua,
udovi za hodanje i pokrov tijela.
OPISTOMA, stranji dio tijela (zadak)
kljetara iz skupine lankonoaca. Nastao
stapanjem 12 tjelesnih kolutia. Ne nosi
udove za hodanje.
OPLODNJA, proces stapanja dviju razliitih spolnih stanica, gameta (spermija i
jajne stanice) u zajedniku stanicu, zigotu.
Oplodnja moe biti vanjska (izvan tijela
enke), npr. u riba i vodozemaca u vodi.
Unutarnja se oplodnja (u tijelu enke), npr.
u sisavaca dogaa u jajovodu.
OPLODNJA (fertilizacija) KOD OVJEKA, poinje stapanjem spermija i jajne
stanice u prvoj treini jajovoda. Spermij
nosi u akrosomskoj kapi enzime (akrozin)
za razgradnju oblonih stanica (Corona
radiata) jajne stanice. Nakon prodora prvog spermija zona pellucida zadeblja te
onemoguuje ulazak ostalim spermijima
99
odnosno spreava poliploidiju. U jajnoj

stanici udruuju se haploidne predjezgre
jajaca i spermija u zajedniku, diploidnu
jezgru oploene stanice, zigotu. Nakon
mnogobrojnih brazdanja zigote nastaje
blastocista koja se ugnjeuje (implantira)
duboko u sluznicu maternice. U stanicama
sluznice maternice nakupljaju se hranjive
tvari. To su decidua stanice. Oko 7. dana
nakon implantacije postupno se razvija posteljica (placenta). Nakon brazdanja slijedi
druga faza zametnog razvoja - gastrulacija,
te nakon nje organogeneza.
OPRAIVANJE, prenoenje polena od
mukih na enske dijelove cvijeta. Kod
golosjemenjaa se prenosi polen na mikropilu sjemenog zametka gotovo iskljuivo
pomou vjetra. Opraivanje kritosjemenjaa zbiva se najee uz pomo kukaca i
vjetra, a polenova zrna poinju klijati kada
dospiju na njuku tuka.
OPTOK KRVI, v. mali i veliki optok krvi.
ORGANELI, isto to i stanini organeli.
ORGANIZAM, ivotna cjelina koju moe
izgraditi jedna ili vie stanica pa ih stoga
nazivamo jednostanini, odnosno viestanini organizmi. Danas je poznato oko dva
milijuna razliitih biljnih i ivotinjskih organizama. U organizacijskoj ljestvici ivih
bia organizam se nalazi izmeu stanica,
odnosno organa, koji su na niem stupnju
ustroja i populacije koja je na viem stupnju.
ORGANOGENEZA, etapa embrionalnog
razvitka koju karakterizira postanak organa i organskih sustava. Slijedi nakon gastrulacije kada se uzajamnim djelovanjem
stanica triju zametnih listia (ektoderma,
mezoderma i endoderma) poinju oblikovati budui organi. Na primjer, uzajamnim
djelovanjem ektoderma i mezoderma u
kraljenjaka nastaje ivani sustav.
100
ORGANSKI SPOJEVI, spojevi koji izvorno nastaju u organizmima djelatnou

protoplazme. Mogu se dobiti i u laboratoriju. Svi organski spojevi obavezno sadre
ugljik, a u pravilu i vodik. Najvaniji organski spojevi u sastavu ivih organizama
su: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline.
ORNITOLOG, znanstvenik - zoolog koji
prouava ptice.
OSFRADIJ, osjetilo za njuh kod mekuaca. Osfradijem mekuci ispituju vodu
koju koriste za disanje. Veinom se nalazi
uz krge.
OSIKULE, sitne vapnene ploice razliitih oblika kod trpova (bodljikai) uloene u tjelesnu stijenku (kou) i ine unutarnji kostur.
OSJETILNI IVANI SUSTAV (senzoriki ili receptivni), slui za primanje i
prenoenje informacija. Podraaj primaju
specijalizirani osjetilni neuroni koji na
dendritima imaju posebna osjetilna tjeleca
(receptore ili senzore). Postoji pet skupina
osjetnih receptora: mehanoreceptori, termoreceptori, nocireceptori, elektromagnetski receptori i kemoreceptori. Podjelu vidi
u tablici PODJELA RECEPTORA.
OSJETILO ZA MIRIS (njuh), receptori
za njuh smjeteni su u mirisnoj (olfaktornoj) regiji nosa u sluznici krovnog dijela
gornjeg nosnog hodnika. Sluznica je puna
ljezdanih stanica koje izluuju sluz izmeu kojih se nalazi od 10 milijuna do 20
milijuna mirisnih (olfaktornih) stanica s
mirisnim dlaicama okrenutima prema
nosnoj upljini.
OSJETILO ZA OKUS, nalazi se na jeziku. Osjetni organi za okus su okusni pupoljci. Graeni su od potpornih i receptorskih
stanica iz kojih izlaze ivana vlakna koja
se stapaju u ivce to vode podraaje u
koru velikog mozga. Na povrini jezika

nalaze se brojne okusne bradavice (papile),
koje su najizraenije na korijenu jezika.
Razlikujemo etiri osnovna okusa: slatko
(na vrhu jezika), slano (prednji dio iza
podruja za slatko), kiselo (du rubova
jezika) i gorko (na korijenu jezika).
Tablica
PODJELA RECEPTORA
Skupina
Osjet
Receptori
ivani
zavreci,
dodir,
Pacinijevo,
tlak
Meissnerovo
Mehanoi Krauseovo
receptori
tjelece i dr.
Cortijeve
slluh
stanice
ravnopolukruni
tea
kanalii
hladivani
noa
zavreci
Termoreceptori
ivani
toplina
zavreci
Nociivani
bol
receptori
zavreci
Elektrotapii i
magnetski
vid
unjii
receptori
okusni
okus
pupoljci
mirisni
miris
receptori
ugljikov
produena
Kemodioksid
modina
receptori
aortna i
kisik
karotidna
tjeleca
alfa i beta st.
glukoza
guterae
OSJETILO ZA RAVNOTEU, smjeteno je u unutarnjem uhu u labirintu. Labirint se sastoji od: predvorja (vestibulum) s
dva proirenja (utriculus i sacculus) i tri

polukruna kanala. Ampule su proirenja
polukrunih kanala i u njima se nalaze
osjetilne stanice s dlaicama. U dva proirenja predvorja nalaze se nakupina osjetilnih stanica s dlaicama - makula. Iz bazalnog dijela osjetilnih stanica izlaze ogranci
vestibularnog ivca koji prenosi receptorske potencijale u primozak, mali i veliki
mozak.
OSKULUM, v. spuve.
OSMOTSKI TLAK ( ), tlak u otopini ili
stanici koji raste s porastom mnoine
(mnoinske koncentracije) otopljenih estica, a ovisan je o apsolutnoj temperaturi,
T i konstanti jednakoj plinskoj konstanti R.
Matemtiki
= cRT
Otopine koncentracije 1 mol/L eera i 1 mol/L NaCl uz jednake uvjete
nemaju isti osmostski tlak iako im je
koncentracija ista jer NaCl, za razliku od
eera, disocira na Na+ i Cl to daje 2
mola/L estica o kojima ovisi osmotski
tlak. Tako e i tlak biti dvostruko vei u
otopini NaCl nego u otopini eera iste
koncentracije.
Osmotski se tlak stanice, ovisno o
organu, mijenja od 0.5 do 3.0 MPa (0.1
MPa = 1 bar).
OSMOZA, difuzija kroz polupropusnu
membranu (opnu), koja je za otapalo propusna (permeabilna), a za otopljenu tvar
nepropusna. Osmoza se zbiva bez utroka
energije. Molekule vode se u otopini kreu
niz gradijent kemijskog potencijala vode
(koncentracijski gradijent ili vodni potencijal), odnosno iz podruja vie koncentracije vode (nia koncentracija otopljenih
tvari) prema podruju nie koncentracije
vode (via koncentracija otopljenih tvari).
Pojava osmoze vrlo je vana za funkcioniranje stanica jer se njihove stijenke sastoje
od priblino polupropusne mebrane, a sa-
101
ma stanica sadri otopljnene tvari, npr.

soli, eere itd. U fiziologiji bilja se umjesto kemijskog potencijala vode esto upotrebljava naziv: vodni potencijal. Voda
moe osmozom i ulaziti i izlaziti iz stanice.
OSNOVNO STANIJE (biljni parenhim),
vrsta trajnog tkiva u biljaka koje ini najvei dio mase biljnog tijela. Povezuje i
uvruje sva ostala stanija, a nerijetko se
stanice osnovnog tkiva preoblikuju u druga stanija. Parenhimske stanice u listovima ispunjene su kloroplastima pa se zovu
asimilacijski parenhim. Rahlo osnovno
stanije, transpiracijski parenhim slui izmjeni plinova. Osnovno stanije slui i
kao spremite priuvne hrane pa ga zovemo spremini parenhim. Vrlo rahlo rasporeene parenhimske stanice s velikim
pravilnim meustaninim prostorom koji
osim prozraivanju slue i lakem plutanju
biljnih organa nazivamo aerenhim.
OSNOVNO TKIVO, v. osnovno stanije.
OSRJE, v. srce.
OSTEOBLASTI, tvorne stanice kotanog
tkiva; proizvode kotanu tvar, v. kost.
OSTEOCITI, v. kotane stanice.
OSTEOKLASTI, kotane stanice koje razaraju kotanu tvar stvorenu od osteoblasta. Osteoklasti su viejezgrene stanice koje
se mogu ameboidalno pokretati.
OSTEON, osnovna funkcionalna jedinica
u kompaktnom sloju kosti. Oko Haversovog kanalia, kroz koji prolaze krvne ile i
ivci, poredane su u krugu kotane stanice
ili osteociti, isp.
OSTEOPOROZA, smanjenje gustoe kotanog tkiva (esta u starosti) zbog naruenog stvaranja organskog dijela kostiju.
Kosti postaju slabe i lomljive. Javlja se sa
smanjenjem razine spolnih hormona. e-
102
a je u ena (u postmenopauzi). Bolest se

moe usporiti terapijom tableta kalcija, vitamina D, a u ena i spolnim hormonima.
OTROVNI ELEMENTI, v. toksini elementi.
OTROVNOST (toksinost), osobina neke
kemijske tvari da moe izazvati tetne,
toksine uinke u organizmu.
OVARIJI, v. jajnici.
OVJI METILJ, nametnik u uovodu i
jetri ovce (v. metilji). ivotni ciklus se
sastoji od nespolne i spolne faze. Stvaraju
veliki broj jaja (hiperprodukcija potomaka). Iz oploenih jaja u vodi se razvija
miracidij, trpetljikava liinka. Ako nae
meudomadara pua malog barnjaka, u
njemu se nespolno razmnoava. Nastaje
mnogo liinki (redije), a iz njih se razvijaju nove liinke sa repiem (cerkarije).
Cerkarije naputaju pua i zaahure se na
barskoj biljci. Kada ovca (prvi domadar)
pojede travu s ahurom, u probavilu se
razvije u odrasli oblik. Bolest se naziva
metiljavost.
OVULACIJA, pojava izbacivanja zrele
jajne stanice (jajaca) iz Graafovog folikula u trbunu upljinu. Karakteristina je
za sisavce, a u ovjeka se obino dogaa
etrnaestog dana menstrualnog ciklusa.
Ovulacija se periodiki ponavlja najee
u razmacima od 28 dana.
OZNAAVANJE NASLJEDNIH FAKTORA I GENERACIJA, provodi se radi
lakeg snalaenja u praenju nasljeivanja
svojstava. Ve je Mendel uveo oznaavanje nasljednih faktora i generacija simbolima (slovima), a suvremena genetika je
veim dijelom zadrala to oznaavanje. U
prikazima krianja poetna roditeljska (parentalna) generacija oznauje se uvijek s P,
a generacije potomaka (filijalne) prema
redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Ako se prati
samo jedno svojstvo govori se o monohibridnom krianju. Ako se prate dva

svojstva govori se o dihibridnom krianju.
Za praenje triju svojstava govori se o
trihibridnom, a za praenje vie svojstava
o polihibridnom krianju. Aleli pojedinih
svojstava mogu se oznaavati na vie naina, a najee se oznauju slovima i to
za dominantni faktor (svojstvo) velikim, a
za recesivni faktor malim. Na primjer, za
jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B
i b itd. Ako dominantnost nije izraena
obino se svojstva oznauju s a1 i a2, b1 i
b2 itd. U primjerima krianja, da bi se
jednostavnije i preglednije pokazalo koja
svojstva roditelja nasljeuju potomci, prate
se sve mogue kombinacije njihovih gameta. Tako, npr. u monohibridnom krianju s dominacijom jedinka genotipa AA
dat e jednu vrstu gameta: A, a jedinka
genotipa Aa dat e dvije vrste: A i a. U
dihibridnom krianju s dominacijom jedinka genotipa AAbb dat e samo jednu vrstu
gameta: Ab, a jedinka genotipa AaBb dat
e etiri vrste: AB, Ab, aB i ab. U trihibridnom krianju s dominacijom jedinka
genotipa AABB CC dati e samo jednu
vrstu gameta ABC, a jedinka genotipa
AaBbcc dat e etiri vrste: ABc, Abc, aBc
i abc, v. Dodatak 1.
OZONSKA OVOJNICA, sloj plinovitog
ozona na visini oko 40 km iznad povrine
tla. Ozon titi Zemlju od tetnog ultraljubiastog zraenja.
OZONSKE RUPE, stanjenje zemljine
ozonske ovojnice tj. smanjenje ozona u
ozonosferi uglavnom zbog kemijskih spojeva koje proizvode ljudi, primarno halogeniranih ugljikovodika (freona).
P
PACEMAKER, v. umjetni elektrostimulator srca.
PAKLARE, v. krunouste.
PALEONTOLOGIJA, znanost koja se
bavi prouavanjem ostataka izumrlih organizama (fosila).
PALP, pipalo.
PAMENJE, sposobnost kore velikog
mozga da pohranjuje neke podatke ili doivljaje. Ono moe biti trenutano (samo
nekoliko sekundi), kratkotrajno (do 3 dana) i dugotrajno (doivotno). Fizioloka
osnova trenutane i kratkotrajne memorije
jest elektrina aktivnost skupine neurona
mozga. Dugotrajno se pamenje temelji na
kemijskim promjenama koje nastaju nakon
ponovljenog podraivanja skupine neurona
mozga.
PANCREAS, v. guteraa.
PANKREASNA AMILAZA, v. probavni
enzimi guterae.
PANKREASNA LIPAZA, v. probavni
enzimi guterae.
PANKREATITIS, v. upala guterae.
PAPA TEST, ispitivanje stanica grla maternice bojenjem prema metodi Papanicolau. Koristi se za otkrivanje raka grla
maternice i njegovih predstadija. Test je
negativan ako su sve stanice normalne, a
pozitivan ako su meu stanicama grla
maternice nalaze tumorske stanice.
PAPRATI, biljke iz skupine papratnjaa.
Listovi su im redovito veliki, prizemni,
razliitih oblika. S donje strane nose soruse. Rastu iz podzemne stabljike (podanka).
Razmnoavaju se izmjenom spolne i nespolne generacije. Iz izospora izraste protalij (haploidni gametofit), a nakon oplodnje
103
razvije se iz embrija mlada paprat (diploidni sporofit). U hrvatskoj flori ima svega
oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i
vlanim umama (oslad, jelenak), polupiljama (gospin vlasak). Naa najvea paprat
je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2
m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica.
Paprati veinom ive u vlanim tropskim
krajevima ili kao epifiti.
odrasla
paprat
sorusi sa
sporangijama
mlada
paprat
mejoza
embrio
spore
oplodnja
klijanje
spore
arhegonij
(jaje)
protalij
anteridij
(muka gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
PAPRATNJAE, prve prave kopnene biljke jer imaju korijen, stabljiku i list. Vegetativno tijelo je snani sporofit, dok je
gametofit njena i mala biljica, ali je
samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o
sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim
spermatozoidima potrebna je voda. Spore
su veinom istovrsne (izospore) pa im je
gametofit jednodoman. Samo su neke papratnjae s razliitim sporama te imaju
dvodomni gametofit. npr. selaginela. Dananje papratnjae su zeljaste biljke, trajnice s podzemnom stabljikom (podankom) i
s adventivnim korijenjem. Dijele se na
104
preslice, crvotoine i paprati. Izumrle su

drvenaste paprati, koje su imale dvojake
spore, preci golosjemenjaa. Do danas su
se pojedine drvenaste papratnjae sauvale
kao fosili koje nalazimo u naslagama kamenog ugljena (geoloko razdoblje karbon).
PAPUICA (Paramecium caudatum), v.
trepetljikai i praivotinje.
PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se dvije populacije samo dotiu i tako imaju nepreklapajui prostorni
kontakt. Isp. specijacija.
PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa strane svakog kolutia kod mnogoetinaa.
Slue pri pokretanju. Iz njih izlaze etine
ili hete. Na njima su i krge.
PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili
vegetativnog ivanog sustava ija ivana
vlakna nadziru rad veine unutarnjih organa. Djelovanje parasimpatikusa je suprotno djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus
ubrzava rad srca dok ga parasimpatikus
usporava.
PARATHORMON, hormon kojega izluuju nuztitne lijezde, a vaan je za regulaciju prometa kalcija u tijelu.
PARAZITI, v. nametnici.
PARENHIM, v. osnovno stanije.
PARENHIMULA, v. spuve.
PARENTALNO KRIANJE, krianje
poetne roditeljske (parentalne) generacije
kojim nastaje prva generacija potomaka
(filijalna) F1 generacija.
PARTENOGENEZA; razvitak zametka
iz neoploene jajne stanice. Partenogenezu
susreemo kod mnogih kukaca i drugih
bezkraljenjaka, ali i kod nekih riba, vodozemaca te nekih gutera.
PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najopasnija trakavica za ovjeka. Velika je oko

5 mm i ima samo nekoliko proglotida. ivi
u crijevu psa. ovjek se moe zaraziti dirajui zaraenog psa. Ikrice se razvijaju u
jetri, pluima ili mozgu ovjeka.
PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport),
prijenos tvari kroz staninu membranu iz
podruja vee koncentracije u podruje
manje koncentracije bez utroka energije s
ili bez pomoi prenositelja. Ovaj prijenos
se zasniva na procesu difuzije. Kroz membranu se pasivno prenose manje molekule,
npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd.
Uz pomo prenositelja prolaze vee molekule, npr. glukoze, aminokiselina itd.
PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni prijenos.
PASIVNO STEENA SPECIFINA
IMUNOST, omoguena je unaanjem u
organizam gotovih protutijela. Prirodnim
putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz
majke u zametak. Umjetno izazvana imunost postie se davanjem ve gotovih protutijela, nastalih imunizacijom druge jedinke, ovjeka ili ivotinje.
PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis),
dio mukog spolnog sustava u kojem spermiji dozrijevaju i stjeu sposobnost samostalnog kretanja.
PASTERIZACIJA, zagrijavanje supstrata
na temperaturu oko 60 do 70 oC to dovodi
do unitenja bakterija, ali ne i njihovih
spora.
PASTEUR, L. (1822. 1895.), francuski
mikrobiolog koji je otkrivajui cjepivo
protiv bjesnoe (1881 - 1885) prvi uporabio naziv virus oznaivi njime uzronika
te bolesti.
PATOGENE BAKTERIJE, bakterije
koje uzrokuju bolesti ovjeka, ivotinja i
biljaka izluujui u organizam domaina
otrovne spojeve, tzv. toksine. Teke bolesti

koje uzrokuju bakterije u ovjeka su kuga,
tuberkuloza, guba, tetanus, upala plua,
gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija
itd.
PATULJASTI RAST (nanosomija), nastaje kad hipofiza ne stvara dovoljne koliine hormona rasta. Moe biti vidljivo kod
roenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescenciji.
PAUCI, v. paunjaci.
PAUNJACI, grabeljive ivotinje iz
skupine kljetari, lankonoci, isp. Njima
pripadaju pauci, tipavci ili korpioni i
grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih lijezda
na trbunoj strani opistome. U njima se
stvara bjelanevinasta predljiva tvar koja
izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku
se stvrdne. Pauinaste niti pauk plete
stopalnim eljiem u mreu. Za disanje
imaju lepezaste uzdunice. Pauci izluuju
produkte izmjene tvari pomou Malpighijevih cjevica. Razdvojenog su spola.
enka pauinom zaprede oploena jaja u
kokon iz kojeg izlaze mladi slini odraslima. Poznati su: pauk krsta (kriar) i crna
udovica. korpioni na kraju tijela imaju
otrovnu bodlju. enka raa ive mlade.
Nametniki oblici grinja su npr. ovjeji
svrabac iz skupine ugaraca koji bui hodnike u pousmini koe i krpelji. Obini krpelj moe biti prijenosnik virusnog encefalitisa i nekih nametnikih piroplazmi.
PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiholog, otkrio da se refleksi mogu izmijeniti
uenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani refleksi nazivaju Pavlovljevim refleksima.
PEDICELARIJE, tipaljke.
PEKARSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice.
PELAGIJAL, ivotne zajednica koje ive
u slobodnoj vodi i kreu se pasivno, lebde
(plankton) ili aktivno (nekton).
105
PELIKULA (lat. pellicula, gr. pelis =

koica), tanka elastina opna koja obavija
tijelo mnogih praivotinja, npr. papuice i
biaa. Ima zatitnu, pokrovnu i potpornu
funkciju. Takoer sudjeluje u kretanju i
uzimanju hrane te primanju podraaja iz
okolia. Pelikula je nastala spajanjem dvoslojne membrane i povrinskog sloja tijela,
tj.ektoplazme.U papuice je sastavljena od
niza alveolarnih mjehuria, a povrinu
pelikule prekrivaju trepetljike. Na osnovici
je svake trepetljike bazalno, osnovno tijelo
kinetosom. Meusobno su kinetosomi
povezani bjelanevinastim nitima kinetodezmama koje provode podraaje. Kinetodezme i kinetosomi ine kinetiki aparat.
PELUD, v. pranik, opraivanje.
PELUDNA ZRNA, v. pranik, opraivanje.
PENICILIJUM, (kistac, Penicillium notatum), najpoznatija zelena plijesan sa sporangijskim nositeljima rasporeenih poput
kista na ijim se ograncima razvijaju spore
u nizovima, konidiospore. Ima antibiotsko
djelovanje, tj. djeluje antibakterijski, odnosno baktericidno zahvaljujui izluivanju
tvari penicilin. To djelovanje prvi je otkrio
A. Fleming 1929. godine, za to je dobio
Nobelovu nagradu 1945. Kasnije se otkrilo
da antibiotsko djelovanje imaju i druge
tvari pa otuda i postojanje razliitih antibiotika.
PENICILIN, v. penicilijum.
PENIS, v. spolni ud.
PENTOZE, jednostavni eeri ili monosaharidi s pet ugljikovih atoma u molekuli.
Pentoze su npr. deoksiriboza i riboza.
PEPSIN, najvaniji probavni enzim eluca. To je proteolitini enzim, tj. enzim koji
probavlja bjelanevine, a najaktivniji je u
jako kiseloj sredini (pH oko 2). Glavne
stanice fundusnih i pilorikih lijeda e-
106
luca lue inaktivni oblik enzima pepsinogen koji se aktivira uz prisutnost kloridne
kiseline u pepsin, v. kloridna kiselina.
PEPSINOGEN, v. pepsin.
PEPTIDI, kemijski spojevi graeni od
dvije do 20-40 vezanih aminokiselina,
ukupne molekulske mase manje od 5000.
Aminokiseline se meusobno veu peptidnim vezama. Vezanjem dviju aminokiselina nastaje nastaje dipeptid, triju tripeptid,
etiriju tetrapeptid itd. Openito, vezanjem
10 i manje aminokiselina nastaju oligopeptidi, a vezanjem vie od 10 aminokiselina
nastaju polipeptidi.
PEPTIDNA VEZA, nastaje kada karboksilna skupina jedne aminokiseline reagira
s amino skupinom druge aminokiseline pri
emu se izdvaja molekula vode.
H
H O
R O
N C C N
C C OH
R1
PERAJARI, skupina sisavaca prilagoenih ivotu u vodi. Imaju obiljeja zvijeri.

Hrane se najee ribama. Udovi su se razvili u peraje. Perajarima pripadaju tuljani i
morski lavovi. U Jadranu ivi sredozemna
medvjedica.
PERIFERNI IVANI SUSTAV, provodi ivane impulse (informacije) u sredite ili iz sredita u izvrni organ. Dijeli
se na osjetilni i pokretaki. Sastoji se od
dvije skupine ivaca: modani i modinski
ivci.
PERIGON, v. cvijet.
PERIKARD, v. srce.
PERINUKLEARNI PROSTOR, prostor
izmeu dviju membrana jezgrine ovojnice.
PERIOST (pokosnica), v. kost.
PERJE, proizvod koe koji pokriva tijelo

ptica i titi od gubitka topline. Sastoji se
od ronate tvari keratina. Razlikuju se velika pokrovna pera i njena perca pahuljice, a na krilima su letna pera. Svako pero
ima badrljicu i zastavicu sastavljenu od
isperaka. Isperci su meusobno povezani
resicama.
PERONOSPORA (plamenjaa, Plasmopara viticola), gljiva algaica, nametnik na
vinovoj lozi nanosei velike tete. Suzbija
se bordokom juhom, smjesom vode, modre galice i gaenog vapna.
PGTH (placentarni gonadotropni hormoni), hormoni koji se u ranoj fazi trudnoe
izluuju iz stanica trofoblasta, a kasnije iz
posteljice. Uloga im je da spreavaju propadanje utog tijela nakon ovulacije te da
ga potiu na izluivanje poveane koliine
hormona estrogena i progesterona. Kasnije
u trudnoi estrogene i progesterone izluuje sama posteljica, a ti hormoni sprijeavaju menstruaciju koja bi uzrokovala gubitak
ploda.
pH, oznaka za negativan logaritam koncentracije vodikovih iona, pH = log [H+].
to je via koncentracija vodikovih iona to
je nia vrijednost pH. Kiseline povisuju, a
baze snizuju koncentraciju H+. U ivom
organizmu pH vrijednosti se uglavnom
kreu u rasponu pH = 6 8 iako ima i
izuzetaka npr. u ljudskom elucu gdje je
izrazito kisela sredina pH = 1.5.
PIGMENT (lat. pigmentum = boja), tvar
koja daje boju tkivima ljudi, ivotinja, biljaka i nekim bakterijama. Biljke stvaraju
pigmente za apsorpciju suneve svjetlosne
energije, potrebne za proces fotosinteze, v.
biljna bojila.
PIJAVICE, ivotinje iz skupine kolutiavaca. ive uglavnom u slatkim vodama.
Nemaju parapodija ni etina ali imaju prednju i stranju prijanjalku. Siu krv mno-
gim kraljenjacima i beskraljenjacima. Da

se krv ne bi zgruala slinske lijezde izluuju enzim hirudin. Poznata vrsta je
lijenika pijavica.
PINOCITOZA (gr.pinosis = piti, kytos =
upljina), nain uzimanja hranjivih tvari u
praivotinja, npr. tekue hrane: otopljenih
makromolekula kao to su bjelanevine ili
aminokiseline, isp. endocitoza.
PIRETICI (pirogene tvari), tvari koje povisuju tjelesnu temperaturu (mnogi toksini
patogenih mikroorganizama).
PIRIMIDINSKE BAZE, vrsta duinih
baza koje izgrauju molekule DNA i
RNA. U sastavu DNA uvijek dolaze pirimidinske baze timin i citozin, a u sastavu
RNA citozin i umjesto timina uracil.
PITEKANTROPUS, v. javanski praovjek.
PIVSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice.
PJEVALO, organ kod ptica za proizvodnju glasova, osobito kod ptica pjevica.
Smjeteno je na prijelazu iz dunika u
dunice. Sastavljeno je od sustava hrskavinih i kotanih potpora i opni.
PLACENTA (posteljica), embrionalni organ u veine sisavaca ija je uloga prehrana zametka odnosno ploda. U ena se
placenta formira iz stanica trofoblasta i decidua stanica (stanice sluznice maternice)
oko 16 dana nakon oplodnje jajne stanice,
odnosno 7. dana nakon njenog ukopavanja (implantacije) u sluznicu maternice.
Kroz posteljinu opnu izmjenjuju se kisik,
ugljikov dioksid, hranjive i otpadne tvari
izmeu krvotoka majke i krvotoka ploda.
Krvne i druge stanice ne mogu prolaziti
kroz placentnu opnu.
PLACENTARNI
GONADOTROPNI
HORMONI, v. PGTH.
PLAMENJAA, v. peronospora.
107
PLANKTON, biljni i ivotinjski organizmi koji lebde u morskoj vodi ili kopnenim
vodama jer nemaju sposobnost samostalnog, aktivnog kretanja. Lebdenje u vodi im
omoguuju razne izrasline i nastavci na
njihovom, najee jednostaninom tijelu.
Dio planktona kojega ine biljni organizmi
nazivamo fitoplankton, a dio kojega ine
ivotinje zooplankton. U sastav fitoplanktona ulaze najee biai i alge kremenjaice, a u sastav zooplanktona neki raii
i razliite liinke i praivotinje.
PLANULA, kod arnjaka liinka obavijena trepetljikavim stanicama.
PLASTIDI, stanini organeli biljnih stanica koji najee sadre biljne boje (pigmente). Najvanija vrsta plastida su kloroplasti koji sadre zeleni pigment klorofil.
PLATENJACI (Tunicata), najprimitivniji svitkovci, bezlubanjci. Slinosti s njima: imaju svitak (iako samo u zametnom i
liinakom stadiju), ivana cijev je s lene strane, prednji dio probavila (drijelo)
prorezan je krnim pukotinama te ima
ulogu i organa za disanje, krvoilni sustav
je na trbunoj strani. Najpoznatiji platenjaci su mjeinice. ive u moru. Odrasli
oblici su sjedilaki, a liinka je plankton.
Tijelo im je obavijeno platem ili tunikom
koji je izgraen od tunicina. Mjeinice
su dvospolci. Razmnoavaju se nespolno
(pupanjem) i spolno. Imaju veliku sposobnost regeneracije.
PLAZMA-STANICE, zreli oblici limfocita B u kojima se stvaraju protutijela. Nalazimo ih u limfnim vorovima, kotanoj
modini, slezeni i jetri.
PLAZMALEMA, u biljnoj stanici vanjski
granini sloj plazme prema staninoj stijenci.
PLAZMATSKA MEMBRANA, isto to
i stanina membrana.
108
PLAZMIDI, male krune molekule DNA

koje mogu biti prisutne u citoplazmi stanice uz bakterijski "kromosom". Te su izvankromosomske estice DNA pronaene
kod prokariota i eukariota. Svaki plazmid
sadrava jednu kratku, "golu" dvolananu
DNA - molekulu koja predstavlja male
nizove gena (od 2 do 300) i pripadaju
genomu stanice u kojoj se nalaze. Neke
bakterije sadre plazmide koji im daju
otpornost na antibiotike, a neke bakterije
imaju plazmide koji im omoguuju koritenje dodatnih izvora hrane. Plazmidi imaju sposobnost samoumnoavanja i mogu
se konjugacijom prenositi na druge bakterije.
PLAZMODEZMIJE, citoplazmatski izdanci pomou kojih se odrava veza izmeu dvije biljne stanice.
PLAZMODIJ, nametnika praivotinja iz
skupine truskovaca. Uzronik malarije u
ovjeka. Prenosnik plazmodija je komarac
malariar. Kada ovjeka ubode zaraeni
komarac, spore (truske ili sporozoiti) se
slinom komarca prenesu u krv ovjeka.
Zajedno s krvlju truske se raznesu kroz
tijelo, a nespolno se razmnoavaju diobom
u stanicama jetre i eritrocitima stvarajui
truske koje se nazivaju merozoiti. Merozoiti se hrane hemoglobinom te uzrokuju
raspadanje crvenih krvnih stanica popraeno groznicom i visokom temperaturom.
Ovisno o vrsti plazmodija razlikujemo
tropsku, tercijarnu i kvartarnu malariju.
Umjesto merozoita mogu se u eritrocitima
razviti spolni oblici - gametociti. Kada komarac usie krv zaraenog ovjeka, gametociti dospiju u probavilo komarca i spoje
se u pokretnu zigotu. Uzastopnim dijeljenjem zigote nastaju truske koje putuju do
lijezda slinovnica komarca. Nakon uboda
komarca sporozoiti ponovo zaraze zdravog
ovjeka. Preventivne mjere suzbijanja razvoja komarca malariara su: isuivanje
movara, insekticidi te bioloka metoda
unaanja ribe gambuzije u movare jer se

ona hrani liinkama komaraca.
njaka ukljuuje virnjake, metilje i trakavice.
PLAZMODIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v.hipoteze o postanku mnogostaninih ivotinja.
PLUA, organi za disanje kod ovjeka i

drugih kopnenih kraljenjaka. Sastoje se
od dva pluna krila. Lijevo se sastoji od
dva renja, desno od tri renja. Svako pluno krilo obavijeno je poplunicom ili
pleurom. Plua su graena od plunih mjehuria ili alveola koje su okruene mreom
krvnih kapilara. Ispod plua nalazi se oit
ili dijafragma, koji ima ulogu u disanju.
PLAZMOLIZA (gr. plasma = tvorevina,

lysis = razrjeavanje), pojava smanjenja
obujma vakuole i odvajanje protoplasta od
stanine stijenke. Kada je stanica u hipertoninoj otopini soli, eera ili sl., voda
izlazi iz vakuole (mjesta vee koncentracije vode) u okolnu otopinu. Vakuola postaje sve manja i povlai okolni protoplast.
Suprotan proces naziva se deplazmoliza.
PLIVAI MJEHUR, slui ribama iz
skupine kotunjaa kao hidrostatski organ.
Razvija se kao uplji izdanak stijenke
jednjaka. Kada je napunjen plinom, ribe
postaju lake i diu se prema povrini.
Kada se iz njega istisne plin, ribe postaju
tee od vode i tonu. Kod dvodihalica
plivai se mjehur razvio u plua, koja
povremeno preuzimaju funkciju plua, isp.
PLOD, generativni organ svojstven kritosjemenjaama. Sastoji se od sjemenki i usploa koje se razvija iz plodnice. Usploe
titi sjemenku i slui njihovu rasprostranjivanju. Razlikujemo sone i suhe plodove. Takoer i fetus, isp.
PLODNICA, v. tuak.
PLODVAI, v. pravi sisavci.
PLONJACI (Platodes), bilateralno simetrini beskolutiavci. Tijelo im je sploteno s lene i trbune strane. ive slobodno ili kao nametnici. Nemaju nikakva
kostura ni tjelesnih upljina. Plinove, kisik
i ugljikov dioksid, izmjenjuju preko koe.
ivani sustav je mreast ili u obliku
vrpci. Za izluivanje imaju protonefridije.
Tijelo im je ispod pokrovnog sustava ispunjeno parenhimom. Oko 18500 vrsta plo-
PLUNA ARTERIJA, krvna ila, izlazi

iz desne klijetke srca, v. mali optok.
PLUNA EMBOLIJA, v. tromboza.
PLUNE VENE, krvne ile koje ulazi u
lijevu pretklijetku srca, v. mali optok.
PLUNI MJEHURII (alveole, lat. alveolus = korito), obavijeni su kapilarnom
mreom ogranaka plune arterije, koja je
krvlju dopremila iz tijela ugljikov dioksid
radi izmjene s kisikom. Na tu se kapilarnu
mreu nadovezuju venule i plune vene
koje oksigeniranu krv dovode u lijevu
pretklijetku, zatvarajui tako mali optok
krvi, isp.
PLUNI OPTOK KRVI, v. mali optok
krvi.
PLURIPOTENTNE STANICE, stanice
koje se mogu neogranieno reproducirati.
PLUTEUS, slobodno plivajua dvobono
simetrina liinka kod bodljikaa, isp.
PNEUMATINE KOSTI, v.ptice.
PNEUMONIJA, v. upala plua.
PODANAK, v. stabljika.
POIKILOTERMNI ORGANIZMI, ivotinjski organizmi ija temperatura tijela
ovisi uglavnom o temperaturi okolia. Poikilotermni organizmi su svi beskralje-
109
njaci, a od kraljenjaka ribe, vodozemci i

gmazovi.
leotida, a polisaharidi od jednostavnih eera.
POKAA, liinka kod krunousta.
POLINUKLEOTIDI, v. nukleotidi.
POKOSNICA, v. kost.
POLIO, v. djeja paraliza.
POKRETAKE SILE EVOLUCIJE,

pojave koje su omoguile razvoj i usavravanje ivih bia na Zemlji. To su prirodna
selekcija (odabiranje), izolacija, mutacije i
genska snaga.
POLIOMIJELITIS, v. djeja paraliza.
POKRETAKI (motoriki) IVANI

SUSTAV, dio je perifernog ivanog sustava, a po funkciji se dijeli na voljni i
autonomni.
POKROVNO TKIVO, v. epitelno tkivo.
POKUS, v. eksperiment.
POLARIZACIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
POLEN, v. pranik, opraivanje.
POLENOVA ZRNA, v. pranik, opraivanje.
POLICITEMIJA, bolest poveanja broja
crvenih krvnih stanica u perifernoj krvi.
Jedan od uzroka je poremeaj regulacijskih mehanizama proizvodnje eritrocita u
kotanoj modini.
POLIFENILALANIN, kemijski spoj graen od veeg broja molekula aminokiseline fenilalanina. Nastaje tijekom sinteze
proteina, a njegovo nastajanje odreuje genetska uputa na mRNA koja se oznaava
UUU UUU UUU .
POLIMERAZA, enzim koji kontrolira
pravilnu ugradnju DNA nukleotida na matricu starog lanca DNA.
POLIMERI, su velike molekule, makromolekule izgraene od manjih podjedinica
monomera, npr. proteini su izgraeni od
aminokiselina, nukleinske kiseline od nuk-
110
POLIP, jedan od morfolokih oblika kod

arnjaka. ivi sjedilaki privren za dno.
Na gornjoj strani valjkastog tijela je usni
(oralni) otvor okruen lovkama. Mnogi polipi ive u zadrugama ili kolonijama.
POLIPEPTIDI, v. peptidi.
POLIPLOIDIJA, pojava kada se itava
garnitura kromosoma poviestruuje. Poliploidne stanice nastaju tako da se udvostrue kromosomi, ali se ne dijeli citoplazma ili ne funkcionira diobeno vreteno u
mitozi, nego svi kromosomi ostanu nagomilani u istoj stanici. Ako se ta pojava
ponovi broj kromosoma se opet udvostruuje, a udvostruiti se moe i samo pola
garniture. Tako umjesto diploidne 2ngarniture nastaju triploidi (3n), tetraploidi
(4n), pentaploidi (5n) itd. Ova pojava je
esta u biljaka, a vrlo je rijetka u ivotinja.
POLISAHARIDI, v. polimeri i ugljikohidrati.
POLISAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva oneienja voda, a oznaava vrlo
snano oneiene vode.
POLISOMI, nakupine ribosoma.
POLITENI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi.
POLI-U, 1. 1. genetska uputa koja nosi
veliki broj uracil duinih baza i odreuje
ugradnju vie molekula aminokiseline fenilalanina u proteinski lanac. 2. skraenica
za poliuridilnu kiselinu.
POLIURIDILNA KISELINA (poli-U),
organski spoj iz skupine polinukleotida
nastao polimerizacijom samo jedne vrste

nukleotida i to onog koji sadri uracil,
ribozu i fosfatnu kiselinu.
POLOCITE, stanice koje nastaju za vrijeme oogeneze (isp.).
POLOVIAN BROJ KROMOSOMA,
v. haploidan broj kromosoma.
POLUCIJA, povremeno, spontano izbacivanje sperme (naroito nou) zbog nakupljanja vee koliine sperme u sjemenicima
i sjemenim kanaliima. Najee se javlja
u mladia u pubertetu.
POLUPROPUSNA MEMBRANA, semipermeabilna ili probirno propusna (selektivno permeabilna) membrana. Lako
proputa vodu i male nenabijene molekule
(npr. CO2), ali ne i velike molekule, posebice one s nabojem, v. osmoza, stanina
membrana.
POLUSVITKOVCI, v. iroglavci.
POPLUNICA ili pleura, tanka dvolisna
opna koja obavija svako pluno krilo.
Vanjski list opne (porebrica) oblae rebra s
unutarnje strane prsnog koa. Unutarnji list
opne oblae pluna krila. Izmeu obje poplunice nalazi se malo tjelesne tekuine.
POPRENO-PRUGASTI MII, sastoji se od miinog tkiva koje promatrano
mikroskopom pokazuje poprenu prugavost. Osnovna jedinica popreno prugastog
miinog tkiva je miino vlakno izduenog cilindrinog oblika. Ovojnica miinog vlakna zove se sarkolema, a unutarnjost je ispunjena sarkoplazmom u kojoj
su pravilno uzduno smjeteni snopovi miinih vlakanaca, miofibrila. Miino vlakno ima vei broj jezgara koje su povrinski
smjetene ispod sarkoleme. Pojedini dijelovi miofibrila nejednako lome svjetlo pa
pod mikroskopom vidimo izmjenino poredana svijetla i tamna polja, tj. miofibrili
su popreno isprugani. Razlog tome je
raspored proteinskih filamenata (niti) aktina (tanji) i miozina (deblji) u samim miofibrilima. Tamne pruge sadre i aktinske i
miozinske filamente, a svijetle samo aktinske. Popreno prugasto miino tkivo izgrauje miie koji su tetivama vezani za
kosti pa omoguuju pokretanje dijelova tijela. Rad ovog tkiva je pod utjecajem nae
volje. Poseban oblik popreno prugastog
miinog tkiva je srano miino tkivo, ali
njegov rad nije pod utjecajem nae volje.
POPULACIJA, skupina jedinki iste vrste,
razliite ivotne dobi, koje ive na istom
prostoru, a meusobno su vezane prvenstveno odnosima razmnoavanja. Rasprostranjenost veine ljudske populacije ovisi
o vegetaciji podruja.
POREBRICA, v.poplunica.
PORODICA, v. filogenetski sustav.
POROAJ (porod), doba na kraju trudnoe u kojem dolazi do pravilnih ritmikih
stezanja i oputanja miia maternice to
rezultira potiskivanjem ploda kroz poroajni kanal i izbacivanjem posteljice. Tijek
poroda reguliraju hormoni, pa se neposredno prije poroda pojaa izluivanje hormona estrogena iznad vrijednosti koncentracije progesterona, kao i izluivanje
oksitocina. Porast koliine tih hormona
uzrokuje stezanje miia maternice.
POSTANAK VRSTA, proces u prirodi
koji se odvija dugotrajno i polagano, a rezultira nastajanjem novih biolokih vrsta.
Potiu ga pokretake sile evolucije: prirodna selekcija, izolacija i genska snaga.
POSTELJICA , v.placenta.
POTISNUTO SVOJSTVO, v. recesivno
svojstvo.
POTPORNO STANIJE, neke od stanica koje su se prilagodile iskljuivo pruanju mehanike vrstoe biljnim organima.
111
Dvije su vrste potpornog stanija: kolenhim, izgraen od ivih stanica i sklerenhim, izgraen od mrtvih stanica. U mnogim biljkama te su stanice vrlo dugake i
elastine, a zovu se likovnice.
POTRKUCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. kokoi, patke, guske, dralova) koji
se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene
oi, perje, mogu trati i snalaziti se u
prostoru.
POTROAI (konzumenti), heterotrofni
organizmi koji se prema vrsti hrane koju
troe dijele na: biljojede (fitofage, herbivore), mesojede (zoofage, karnivore) i
saprofage.
POUGLJENJIVANJE (karbonizacija),
proces fosilizacije pod tlakom i bez prisutnosti kisika. Tako su npr.u karbonu procesom karbonizacije u vodama stajaicama
(movare, jezera) od dijelova papratnjaa i
drugih biljaka nastale velike naslage ugljena.
POVEANJE MIKROSKOPA, omjer
veliine slike promatranog predmeta i samog predmeta. Ukupno poveanje mikroskopa jednako je umnoku poveanja objektiva i okulara. Npr. ako je poveanje
objektiva 40 puta, a okulara 10 puta ukupno poveanje bit e 400 puta. Svjetlosni
mikroskop poveava najvie 1000 puta, a
elektronski 400 000 puta.
POVRATNA VEZA, isto to i mehanizam povratne sprege.
POVRATNO KRIANJE, v. test krianje.
PRAATMOSFERA, plinoviti omota Zemlje u poetku njenog nastanka, prije 4.5
do 4 milijarde godina. Smatra se da je
praatmosfera sadravala slobodan vodik
(H2) i duik (N2), metan (CH4), amonijak
(NH3), cijanid ion (CN), vodenu paru,
okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik
112
(H2S). Stoga se smatra da se bitno razlikovala od dananje atmosfere jer nije sadravala slobodan kisik (O2).
PRABUBREG, v.drugi bubreg.
PRACRIJEVO, v. arhenteron.
PRAORGANIZMI (protobionti), prvi organizmi koji su se pojavili na Zemlji. O
njihovom izgledu i nainu ivota danas
postoje samo razliite pretpostavke.
PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji
i najtipiniji prijelazni oblik izmeu gmazova i ptica. ivjela je krajem perioda jura,
u mezozoiku. Bila je vrlo slina dananjim
pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i
dr.), ali je imala i mnogo obiljeja gmazova od kojih potjeu, kao npr. kraljeke u
repu, tri prsta s pandama na repu, zube u
kljunu.
PRANIK, muki dio cvijeta. Sastoji se
od pranike niti (filamenta) i pranice
(antere). U pranicama se nalaze peludnice
ili polenovnice (mikrosporangiji, muki
sporangiji). Unutar polenovnica, iz diploidnih matinih stanica, mejozom (redukcijskom diobom) nastaju etiri haploidne mikrospore (muke spore) koje zovemo polenova ili peludna zrna. Proces kojim nastaju
mikrospore zove se mikrosporogeneza.
Unutar polenovog zrna razvija se muki
gametofit (haploidna generacija) s dvije
muke gamete (spermalne, generativne jezgre tj. stanice) i jedne vegetativne stanice.
PRAVI BUBREG, v. trei bubreg.
PRAVI SISAVCI (plodvai, placentalni
sisavci), skupina ivotinja iji se mladi
razvijaju u maternici obavijeni plodvom,
posteljicom ili placentom (ime!). Danas se
razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke
od njih su: imii, kukcojedi, majmuni,
glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi,
kopitari i papkari.
PRAIVOTINJE (protozoa), jednostanine ivotinje, eukarioti, lanovi carstva

protista. Razvili su se tijekom evolucije iz
prokariota. Mikroskopske su veliine. Najee ive samostalno ili kao zadruni
oblici. Veinom su pokretni i heterotrofi.
ive u svim tipovima stanita: u moru i
vodama na kopnu, a mnoge od njih su
nametnici na drugim ivotinjama i na
ovjeku. Na povrini je protoplazmatskog
tijela stanina membrana, pelikula ili vrsta ljuturica. U protoplazmi se nalaze
organeli koji obavljaju ivotne funkcije.
Kreu se uz pomo pseudopodija, bieva i
trepetljika. U nepovoljnim uvjetima esto
se zaahure. Hranu uzimaju endocitozom,
a kroz membrane hrana prolazi procesom
difuzije. Probava se odvija u hranidbenim
mjehuriima koji se kreu unutar organizma strujanjem citoplazme. Izmjena plinova, osmoregulacija i ekskrecija, takoer
se obavljaju difuzijom kroz memebrane.
Razmnoavaju se najee nespolno (diobom) i spolno. Poznato je oko 30.000 razliitih vrsta praivotinja. Najpoznatije skupine su: biai, korjenonoci, trepetljikai i
truskovci.
PRENOUSTE, v. hrskavinjae.
PREDATORI (grabljivci), organizmi koji
su u specifinom odnosu ishrane s jedinkama druge vrste (predator-plijen), npr. ris
je predator koji se hrani zeevima, lav je
predator koji se hrani antilopama itd.
PREDBUBREG, v.prvi bubreg.
PREDLJIVE BRADAVICE, v. paunjaci.
PREHLADA, najea bolest dinog sustava koju uzrokuju razliiti virusi. Najee su inficirani gornji dini putovi: nos i
grlo. Simptomi su kihanje, suzenje, grlobolja, promuklost, kaalj i curenje iz nosa.
Rijetko traje dulje od tjedan dana.
PREDMENSTRUACIJSKI SINDROM
(PMS), skup razliitih simptoma (fizikih i
psihikih) koji se javljaju u mnogih ena
prije mjesenice. Uzrok tim promjenama
je stalna izmjena koncentracije estrogena i
progesterona za vrijeme menstruacijskog
ciklusa.
PREMOSNICA (engl. by-pass), dio vene
uzet iz bedra s pomou koje se operativno
premouju oboljele koronarne arterije radi optimalnog opskrbljivanja sranog miia kisikom i hranjivim tvarima.
PREMOSNICI, stara skupina gmazova.
Jedini ivi predstavnik i ivi fosil je pilasti
premosnik, jer se gotovo nita nije promijenio ve 150 milijuna godina . Danas ivi
uz obalu Novog Zelanda. Du lea ima
pilasti greben od trokutastih ljusaka. Na
glavi se nalazi tjemeno oko.
PREOBRAZBA (metamorfoza) proces
promjene oblika tijela. Neke ivotinje tijekom razvoja i rasta podlijeu velikim promjenama, npr. kod beskraljenjaka kukci,
isp., a kod kraljenjaka vodozemci, isp.
punoglavac.
PREPISIVANJE, v. sinteza proteina.
PRESLICE, biljke iz skupine papratnjaa.
Poznata je poljska preslica. Zelena je stabljika lankovita i prljenasto razgranata.
Listovi su sitni i neugledni te obavijaju
stabljiku iznad svakog koljenca. U rano
proljee uoavaju se smee nerazgranate
stabljike koje na vrhu nose eeri sa sporangijima i sporama. Izospore su prilagoene raznoenju vjetrom pomou haptera.
PRETILOST (gojaznost, adipoznost), porast tjelesne mase uvjetovan nakupljanjem
masti, koje nastaje zbog vika uzete hrane.
Viak masnog tkiva posebno optereuje
srce i krvotok. Poveava se i rizik pojave
razliitih bolesti (ateroskleroza, hipertenzija, infarkt, bolesti jetre, eerna bolest i
dr.).
113
PRETVORBA ENERGIJE, proces kad

se svjetlosna, elektrina, toplinska, kemijska i mehanika energija pretvaraju jedna
u drugu jer se energija ne moe ni stvoriti
ni razoriti.
PREVOENJE, v. sinteza proteina.
PRIVRSNICA (centromera), mjesto suenja na kromosomu za koje se prihvaaju
niti diobenog vretena tijekom diobe stanice.
PRIDOLO KORIJENJE, v. korijen.
PRIJELAZNI OBLICI, organizmi koji
su po nekim svojim obiljejima na prijelazu izmeu velikih razvojnih skupina. Na
primjer, izumrle biljke pteridosperme, napola paprati napola sjemenjae, fosilna
praptica s nekim osobinama gmazova,
udnovati kljuna koji sjedinjuje obiljeja
gmazova, ptica i sisavaca, titoglavac sejmurija bio je prijelazni oblik izmeu vodozemaca i gmazova. itd.
PRIJENOSNA RNK, v. tRNA.
PRILAGODBA (adaptacija), osobina organizma kao konana posljedica selekcijskog procesa. Oni oblici koji su najbolje
prilagoeni uvjetima okolia imaju izgleda
za daljnji razvoj i mnoenje, a time i za
odravanje svoje vrste u tom okoliu. Poznate su ope i specijalne adaptacije, isp.
PRIMARNA IMUNOLOKA REAKCIJA, v.imuna memorija.
PRIMARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (primarna bioproizvodnja), proces
stvaranja organske tvari iz anorganskih
koji se odvija u autotrofnim organizmima,
isp. autotrofi. Bioproizvodnost ekosustava
ovisi o hranjivim i mineralnim tvarima,
Sunevoj energiji, toplini i dr. Od kopnenih ekosustava najproduktivnije su ume, a
od vodenih ekosustava najvea je bioproizvodnja u zapadnom Atlantiku.
114
PRIMARNE SPERMATOCITE, stanice

koje nastaju za vrijeme spermatogeneze
(isp.).
PRIMARNI RAST BILJAKA, rast biljaka u duinu pomou vrnih meristema izdanka i korijena.
PRIMATI, najsavrenija skupina sisavaca
kojoj pripadaju polumajmuni, majmuni, a
sa zoolokog gledita i ovjek.
PRIONI, sitne zarazne estice (manje od
virusa i viroida) koje uzrokuju bolesti u
ovjeka i ivotinja (kravlje ludilo). Otkriveni su 1980. god. Veliki su 2 do 3 nm, a
graeni su samo od proteina.
PRIRODNI ODABIR (selekcija, selekcijski pritisak), po Darwinu, glavni imbenik
evolucije koji uvjetuje stalno poveavanje
prilagoenosti organizama ivotnoj sredini. Preivljavaju samo najbolje prilagoene jedinke, v. prilagoavanje. Za razliku
od prirodnog odabira umjetni odabir nastaje djelovanjem ovjeka pri emu se korisni oblici odravaju, a nekorisni propadaju.
PRIRODNI SUSTAV, v. filogenetski
(prirodni) sustav.
PRIROENA IMUNOST (nespecifina),
otpornost organizma na razliite antigene,
koja je prisutna u tijelu od roenja bez
posebnih oblika pokretanja imunoloke
reakcije. Nositelji te vrste imunosti su
fagociti, neutrofilni leukociti i monociti.
PROBAVA, proces razgradnje hrane u
sastojke koji se mogu upiti u krv ili limfu
ili nekim drugim nainom prenijeti do
stanica. Razlikujemo intracelularnu i ekstracelularnu probavu.
PROBAVNI ENZIM, v. pepsin.
PROBAVNI ENZIMI GUTERAE,
probavljaju ugljikohidrate, bjelanevine i
masti. Enzim za razlaganje ugljikohidrata
je pankreasna amilaza koja hidrolizira krob i glikogen (ne i celulozu!) do disaharida. Proteolitini su enzimi: tripsin, kimotripsin, karboksipolipeptidaze i (deoksi)
ribonukleaze. Pankreasna lipaza hidrolizira
neutralne masti u glicerol i masne kiseline.
Enzimatski uinak lipaze na masti pospjeuje se djelovanjem ui koja uzrokuje rasprivanje masti u male kapljice (hilomikrone).
kromatide koje nazivamo kromosomske

tetrade. Tijekom konjugacije kromosoma
esta je pojava ispreplitanja njihovih
kromatida, a mjesta ispreplitanja nazivamo
hijazme. Na hijazmama moe doi do pucanja i izmjenjivanja kromatida homolognih kromosoma. Tu pojavu nazivamo krosingover (crossing over). Ona je vana jer
doprinosi genetikoj raznolikosti stanica
koje nastaju mejozom.
PROBAVNI SUSTAV, protee se gotovo

du itave duine tijela kao probavna cijev
- od usta do analnog otvora. Sastavljen je
od niza probavnih organa i probavnih lijezda s izluivanjem (sekrecijom) probavnih sokova u probavilo. To su npr. kod ovjeka: usna upljina sa zubima i jezikom,
drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo
crijevo te lijezde slinovnice, guteraa i
jetra.
PROFAZA II, (profaza druge mejotike

diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su
zbivanja slina zbivanjima u profazi mitoze. U profazi II razgrauje se jezgrina
ovojnica i jezgrica, a kromosomi se poinju spiralizirati. Centrosom se podijeli na
dva dijela koja putuju na suprotne polove
stanice formirajui diobeno vreteno. Za
razliku od stanica koje ulaze u profazu
mitoze i imaju dvostruki (2n) broj kromosoma, stanice koje ulaze u profazu II imaju
jednostruk (n) broj kromosoma.
PRODUCENTI, proizvoai hrane u prirodi, zelene biljke.

PRODUENA MODINA (medulla oblongata), smjetena je ispod velikog i ispred malog mozga. Zavrava kod velikog
zatiljnog otvora, odakle se dalje u kraljenicu nastavlja lena modina. Produena
modina je graena od vanjske bijele i
unutarnje sive tvari. Regulira vegetativne
funkcije, kao to su: disanje, krvni tlak,
peristaltika crijeva i dr. Oteenjem produena modine, npr. sredita za disanje,
nastupa smrt.
PROFAZA DRUGE MEJOTIKE DIOBE, v. profaza II.
PROFAZA I (profaza prve mejotike diobe), poetna faza redukcijske diobe, mejoze I. U toj fazi dolazi do sparivanja, tj.
konjugacije homolognih kromosoma. Parove tako sparenih kromosoma nazivamo
bivalenti, a kako je svaki kromosom dvostruk (sastoji se od dvije kromatide),
spareni kromosomi tvore snopove od etiri
PROFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. profaza I.

PROFAZA, poetna faza diobe stanice,
mitoze. U njoj se kromosomi poinju spiralizirati i tako postaju vidljivi. U toj fazi
gubi se jezgrina ovojnica i jezgrica, a
centrosom se podijeli na dva dijela koji
putuju na suprotne polove stanice formirajui diobeno vreteno.
PROGESTERON, jedan od enskih spolnih hormona kojega izluuju enske spolne lijezde, jajnici. U pubertetu progesteron utjee na razvoj spolnih karakteristika
i pojavu menstruacijskog ciklusa. Tijekom
menstruacijskog ciklusa izluuje ga i tvorba nazvana uto tijelo. U trudnoi ga
izluuje i posteljica. Uloga progesterona
tijekom trudnoe je spreavanje menstruacije koja bi uzrokovala gubitak ploda.
PROGLOTIDI, v. trakavica.
115
PROKARIOTI, (prokariotski organizmi),

jednostanini organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru ni stanine organele kao to
su mitohondriji, plastidi i Golgijevo tijelo,
ali imaju ribosome i umjesto jezgre nukleoid. Prokarioti su bakterije i modrozelene alge (cijanobakterije). Poto su prokarioti jednostanini organizmi, njihov opis
ujedno predstavlja i opis prokariotskih
stanica. Dio znanstvenika ih ne ubraja ni u
biljke ni u ivotinje, ve u zasebno carstvo
pod imenom Monere.
PROKARIOTSKE STANICE (protocite,
gr. pro = prije, karyon = jezgra), prijejezgrene stanice, v. prokarioti.
PROKARIOTSKI
prokarioti.
ORGANIZMI,
v.
PROKLINICA (protonema), malena nitasta tvorevina slina steljci koja se razvija

u veine mahovina iz proklijale spore. Iz
proklinice se razvije mahovina koja nosi
na sebi spolne organe (anteridije i arhegonije) pa je prema tome, proklinica dio
spolne generacije (gametofita).
PROLAKTIN, hormon kojega izluuje
prednji reanj hipofize (adenohipofiza), a
uloga mu je da dan-dva nakon poroaja
izaziva izluivanje mlijeka iz ljezdanih
stanica dojke.
PROLIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
PRONEFROS, v. prvi bubreg.
PROPLASTIDI, stanini organeli, ubrajamo ih u skupinu staninih organela iji je
zajedniki naziv plastidi (isp.). Proplastidi
su ishodini oblik plastida iz kojeg se
mogu razviti svi ostali tipovi plastida: kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti. Nalaze
se u embrionalnim stanicama npr. stanice
vegetacijskog vrka. Obavijeni su dvostrukom membranom. Iz unutarnje membrane
uvrtanjem nastaju tilakoidne membrane.
116
PROPLIOPITEKUS (Propliopithecus),
vrsta pramajmuna koja je ivjela u razdoblju oligocena, dakle prije 25 do 30 milijuna godina.
PROSOMA, prednji dio tijela (glavoprnjak) kljetara iz skupine lankonoaca.
Nastao stapanjem 8 tjelesnih kolutia. Na
prosomi je pet pari nogu: etiri slue za
hodanje, a prvi par je promijenjen u
eljusne noice za pridravanje plijena ili
kao osjetilo. Uz usta su klijeta ili helicere,
isp.
PROSTATA, lijezda koja je dio mukog
spolnog sustava. Izluuje lunate sekrete
koji neutraliziraju kiselost sperme.
PROTALIJ, malena viestanina tvorevina krpastog, srcolikog ili gomoljastog
oblika koja se razvija iz proklijale spore
papratnjaa. Na protaliju se razvijaju spolni organi (anteridiji i arhegoniji) pa je
prema tome, protalij dio spolne generacije
(gametofita).
PROTEINI (bjelanevine), sloene organske molekule graene od aminokiselina
koje su meusobno povezane peptidnim
vezama. U grai proteina ivih bia dolazi
20 razliitih aminokiselina. Proteini u ivim biima imaju strukturnu ulogu, nositelji
su biokemijskih procesa u organizmu (npr.
hormoni, enzimi), a u manjoj mjeri koriste
se kao izvor energije.
PROTEINOIDI, tvari sline proteinima
koje je zagrijavanjem aminokiselina suhim
postupkom dobio znanstvenik Fox. Kada
ih je otapao u vruoj morskoj vodi proteinoidi su se pretvarali u okrugla tjeleca
(mikrosfere) slina jednostavnim ivim
stanicama.
PROTEINURIJA, pojava bjelanevina u
mokrai kod nekih bubrenih bolesti.
PROTEOLITIKI ENZIM, v. probavni
enzimi guterae.
PROTISTI, svi jednostanini organizmi

od kojih su neki svojim osobinama slini
biljkama (fotosintetski autotrofni producenti), neki ivotinjama (heterotrofni potroai, konzumenti), a neki gljivama (heterotrofni razgraivai).
PROTOBIONTI, v. praorganizmi.
PROTOCITE, v. prokariotske stanice.
PROTONEFRIDIJI, organi za izluivanje i osmoreglaciju kod mnogih beskolutiavaca (npr. plonjaka i oblia). Sastoje
se od sustava cjevica smjetenih u parenhimu. Svaka cjevica zavrava tjemenom
stanicom kroz iju se membranu apsorbiraju produkti metabolizma i odvode van.
Cjevice se na povrini tijela otvaraju malim otvorom - porom.
PROTONEMA, v. proklinica.
PROTOPLAZMA, iva tvar stanice koju
ine jezgra i sadraj citoplazme.
PROTOZOA, v. praivotinje.
PROTUIFRA, v. antikodon.
PROTUTIJELA, v. antitijela.
PROVODNI (karakteristini) FOSILI,
fosilni ostaci organizama koji se smatraju
karakteristinim za odreeno razdoblje Zemljine prolosti. Vani su za prosudbu
kakav je bio ivi svijet pojedinih geolokih
razdoblja i za odreivanje njihove relativne starosti. Tako su primjerice nalazi trilobita, izumrlih lankonoaca karakteristini
za slojeve starog paleozoika; nalazi amonita, izumrlih glavonoaca upuuju na mezozoik; nalazi koljke kongerije karakteristini su za slojeve tercijara.
PROVODNO STANIJE, oblikuje provodne ile koje seu u sve dijelove biljke.
Provoenje vode i otopljenih minerala
odvija se putem dijela ile koji se zove
ksilem. U golosjemenjaa to su vrlo duge
stanice koje se zovu traheide. Ksilem

kritosjemenjaa ine traheje, duge cijevi
nastale od niza produnih stanica kojima
su reducirane poprene mebrane. Ksilemski su elementi vrste stanice odebljalih,
ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju
i potrebnu vrstou ili to je vano za
njezin rad. U jednogodinjih biljki, ali i
viegodinjih tijekom njihove prve godine
ti ksilemski dijelovi ile daju vrstou
itavoj biljki. U viegodinjih drvenastih
biljaka ksilemski elementi preuzimaju postupno samo ulogu odranja vrstoe i
izgrauju dio stabla koji zovemo drvo.
Drugim dijelom ile, floemom provode se
organske tvari od listova u sve biljne dijelove.
PRVA MEJOTIKA DIOBA, v. mejoza
I.
PRVI BUBREG (predbubreg ili pronefros), organ za izluivanje samo kod krunousta i liinke riba. Kod ostalih skupina
kraljenjaka zakrlja u njihovu zametnom
razvitku. Sastavljen je od tri para cjevica
sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je
klupko krvnih ila (glomerul). Iz njih se
krv filtrira u zajedniki izvodni kanal,
predbubrenu cijev.
PRVI VIESTANINI ORGANIZMI,
organizmi koji su nastali tijekom bioloke
evolucije prije 600 do 700 milijuna godina.
Njihov razvoj zapoeo je u vodi.
PSEUDOCEL, tjelesna upljina koja po
postanku odgovara primarnoj tjelesnoj upljini ili blastocelu, isp. blastula.
PSEUDOPODIJI (lane noice, gr. pseudos = la, podos = noga), izdanci u praivotinja (npr. amebe) koji slue za pokretanje i uzimanje hrane procesom endocitoze. Nastaju kao posljedica strujanja protoplazme (endoplazme prema ektoplazmi ili
egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja
citoplazme (sol i gel stanje).
117
PSILOFITI (gr. psilos = gol, phiton =

biljka), prve papratnjae, koje su imale
samo zelenu, golu i vitiasto razgranatu
stabljiku bez listova. Pojavile su se prije
oko 390 milijuna godina (geoloko doba
devon), v.dodatak 5.
PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sjemenkama", drevne izumrle biljke nalik na
papratnjae, koje su na vrhovima listova
umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu
se smatrati prijelaznim oblicima izmeu
papratnjaa i golosjemenjaa.
PTICE (Aves), skupina kraljenjaka koja
se potpuno prilagodila ivotu na kopnu.
Toplokrvnost i sposobnost da lete omoguili su pticama iroku rasprostranjenost na
Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem.
Imaju dva para udova: prednji par su krila,
a stranji noge za hodanje, najee s 4
prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba.
Prsna kost ima greben za koji se dre prsni
(letni) miii. Mnoge kosti su uplje i ispunjene zrakom tzv. pneumatine kosti. Ptice
imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju
boje. Srce je sastavljeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke. Diu pluima. Plua
su povezana sa pet pari zranih vreica
koja zalaze meu organe i u kosti. Ptice se
hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Probavu olakava volja i ljezdani eludac gdje
se hrana razgrauje enzimima. U miinom se elucu hrana usitnjava mehaniki.
Za izluivanje imaju jedan par pravih bubrega (v. trei bubreg). Nemaju mokrani
mjehur. Sve ptice legu jaja. enke imaju
samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je
unutarnja. Mujaci prenose sjeme izravno
u neisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajovod jaja se obavijaju ovojnicama. Povrinska je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko
zametka se stvaraju zametne ovojnice:
amnion, alantois i seroza, isp. Snesena ptija jaja trebaju za zametni razvitak inkubaciju - zagrijavanje leanjem roditelja na
njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,
118
oni su potrkuci ili uavci. Ptice pokazuju

raznolike oblike pojedinanog i zadrunog
ponaanja kao npr. gradnja gnijezda, leenje na jajima, briga za podmladak, ivot u
jatima i seobe. Ptice su vane kako za
ovjeka tako i u odravanju prirodne ravnotee. Danas u biosferi ivi oko 8600, a u
Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvile od pragmazova. Najstarija poznata vrsta
je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx,
isp. Dananje se ptice dijele u dvije skupine: staroeljuske ili bezgrebenke i novoeljuske ili grebenke.
PTIJALIN (alfa amilaza), probavni enzim
koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u
razgradnji kroba do eera maltoze i glukoze.
PUBERTET (spolno sazrijevanje), zapoinje luenjem GTH iz adenohipofize. Luenje GTH nadzire hipotalamus gdje se,
poevi od puberteta, lue neurohormonske tvari za oslobaanje gonadotropnih
hormona. Pubertat zapoinje u djevojica
oko 10. do 13. godine, a u djeaka jednu
do dvije godina kasnije. Traje nekoliko
godina, a zavrava izmeu 16. i 18. godine. Djelovanjem mukih spolnih hormona (testosteron), odnosno enskih spolnih
hormona (estrogen, progesteron) iskazuju
se primarne i sekundarne spolne oznake.
Kod djevojica se javlja menarha, a kod
djeaka polucija. Osim fizikih promjena u
pubertetu se pojavljuje niz fiziolokih i
psihikih promjena.
PUI (stome), mikroskopski otvori u epidermi, najee na naliju listova, kroz
koje se izmjenjuju plinovi izmeu okolia i
unutarnjosti biljke te izluuje voda. Pui
okruuju dvije stanice zapornice uz koje se
nalaze mnogo vee stanice susjedice. Pui
se otvaraju kada u njima poraste turgor (u
odnosu prema susjedicama) zbog primanja
vode u zapornice. Naime, kada u stanice
zapornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-
tezom nastaje eer, povisuje se osmotski

tlak i voda ulazi u stanice zapornice. Pui
se zatvaraju kad se turgor smanji u odnosu
prema susjedicama.
PUFERI, kemijske tvari u krvnoj plazmi,
npr. bikarbonatni, fosfatni ili proteinski
puferi, koji se opiru bitnijoj promjeni pH,
v. acido - bazna ravnotea.
PULS (bilo), pulsiranje arterija koje se
moe mjeriti na mjestima koja su blie
povrini tijela. Budui da srce ubacuje u
aortu krv na mahove (oko 70 puta u minuti), krv u arterijama tee pulsirajuim
tlakom.
PUNOGLAVAC, liinka abe. ivi u vodi. Hrani se algama i postupno se preobraava u odrasli oblik. Liinaki razvoj abe naziva se preobrazba ili metamorfoza.
Vanjskim izgledom punoglavac je slian
mladoj ribici. Ima krge, neparnu repnu
peraju, dvodjelno vensko srce, svitak i bonu prugu. Tijekom metamorfoze razvijaju
se plua, noge, kostur i drugi organi, a
nestaju krge i rep. Metamorfoza traje oko
3 mjeseca.
PUPILARNI REFLEKS, v. bjeloonica.
PUPULJICA, v. empresi.
PURINSKE BAZE, organski spojevi iz
skupine duinih baza koje se nalaze u
sastavu nukleinskih kiselina (DNA, RNA).
Purinske baze su adenin i gvanin. U molekuli DNA, purinske baze jednog lanca
veu se s komplementarnim bazama drugog lanca. Princip komplementarnosti vrijedi i pri sintezi RNA.
PURKINJE, J. (1787. 1869.), eki citolog koji 1839. god. opisuje protoplazmu.
Otkrio razgranate neurone u mozgu nazvane Purkinjove stanice.
PUEVI, najbrojnija skupina mekuaca,
isp. Asimetrine su ivotinje jer je tijekom
evolucije nastalo zakretanje ili torzija tijela. Puevi imaju spiralno zavijenu kuicu
ili su bez nje (npr. balavci). S obzirom na
stupanj torzije tijela dijele se na: prednjekrnjake, stranjokrnjake i plunjake. Prednjokrnjaci su razdvojenog spola,
a stranjokrnjaci i plunjaci su dvospolci. Najpoznatiji puevi na kopnu su: pu
vinogradnjak i balavac, u moru: volak,
priljepak, ogrc i puzlatka, a u kopnenim
vodama: barnjak, plotenjak i ogrc.
R
RAVASTA EVOLUCIJA, v. divergentna evolucija.
RADIJALNA SIMETRIJA, v. zrakasta
simetrija.
RADIONUKLIDI (radioizotopi), izotopi
elemenata koji imaju nestabilne jezgre, te
se one raspadaju uz pojavu ionizirajueg
zraenja. Koriste se u istraivanju stanica
npr. pomou radioaktivnog izotopa ugljika
dokazano je da se u procesu fotosinteze
ugljik(IV)-oksid iz zraka ugrauje u molekulu eera.
RADNI METABOLIZAM, koliina energije koju tijelo dnevno utroi na radne
aktivnosti.
RADULA, v. trenica.
RAHITIS, djeja bolest kostiju koja nastaje zbog slabe kalcifikacije kostiju. Ako u
hrani nemaju dovoljno kalcija i vitamina
D3, nee se ni ispravno ni dovoljno stvarati anorganski dio kostiju to uzrokuje
savitljivost i deformaciju. kosti.
RAKOVI (Crustacea), ivotinje iz skupine lankonoaca, isp. Na kopnu uz more
ive npr. mokrice ili babure (pokretni
119
oblici) i vitiari (sjedilaki oblici). Ostali

su rakovi vodeni organizmi. Jednostavnije
graeni rakovi su planktonski nii raci,
kao vodenbuha i ciklop. Od viih rakova
(imaju 20 kolutia) poznati su npr. rijeni
rak, jastog, kamp i hlap. Pripadaju skupini deseterononih rakova. Glava i prsa
najee su srasli u glavoprnjak. Na glavi
se nalaze dva para ticala i jedan par
sloenih oiju. Na prsima imaju tri para
eljusnih nogu i pet pari za hodanje. Na
zatku su noge za hodanje. U glavi je glavni
ganglij, "mozak". Oi se sastoje od mnogo
malih okaaca, zvanih omatidije. Svako
okace prima dio slike koja se slae poput
mozaika. Druga osjetila su za ravnoteu
(statociste), opip, miris. Diu krgama koje
su na nogama hodalicama. Za izluivanje
imaju ticalne ili antenalne lijezde . Oplouju se pomou paketia spermija. enke
nose oploena jaja prilijepljena na nekom
vanjskom organu. Iz njih se razvijaju liinke koje se presvlae nekoliko puta tijekom
svog poslijezametnog razvitka. Presvlaenje je fizioloki proces koji kontroliraju
hormoni iz neurosekretornih stanica ivanog sustava.
RAK PLUA, (bronhalni karcinom), jedan od najeih i najtee izljeivih oblika
raka, u 99% sluajeva se susree kod puaa. Dim cigarete oteuje stanice dunika, a te oteene stanice poetni su stupanj
razvoja tumora koji raste i iri se na plua.
RAMAPITEKUS (Ramapithecus), izumrli oblik primata koji je ivio ve prije 15
milijuna godina, a njegovi ostaci naeni su
u istonoj Africi, Indiji i Europi. Danas se
smatra da je u toj skupini kroz vrlo dugo
razdoblje dolo do najvee preobrazbe u
smjeru nastanka ovjeka.
RAZLAGAI v. saprofagi.
RAZMNOAVANJE, razvitak novih jedinki, potomaka, a moe biti spolno ili
nespolno. Spolnim razmnoavanjem se
120
dobivaju potomci s novom kombinacijom

gena. Spolnim razmnoavanjem nastaju
raznolikije jedinke nego nespolnim. Postoji vie oblika nespolnog razmnoavanja:
dvojna (binarna) dioba, mnogostruka
(multipla) dioba, pupanje i vegetativno
razmnoavanje (dijelovima tijela viestaninih biljaka). Potomci nastali nespolnim
nainom razmnoavanja genetiki su identini matinoj stanici, odnosno biljci. Jedinke koje nespolnim nainom daju potomke
stvaraju klon, isp.
RAZNOJEDNI ORGANIZMI, v. omnivori.
RAZRED, v. filogenetski sustav.
RAZVITAK OVJEKA, proces koji zapoinje zaeem, a obuhvaa embrionalni,
fetalni i postnatalni (poslijeporodni) razvitak ovjeka do njegove zrele dobi.
RAZVOJNI (filogenetski) NIZOVI, uzastopni prijelazni oblici na kojima se mogu
pratiti postupne promjene i razvoj neke
vrste ili cijele skupine. Dobro su proueni
razvojni nizovi konja, slona i barskog pua
ogrca. Vaan su paleontoloki dokaz evolucije.
RAOVA GLJIVICA, (ergot, Claviceps
purpurea), parazit na plodnici trava gdje
se u klasu na mjestu pena razvija roi,
sklerocij. Ti sklerociji sadre otrovni alkaloid ergotin koji je ljekovit ako se
ispravno primjeni. Slui za dobivanje
preparata koji se u porodiljstvu rabi za
izazivanje grenja uterusa te kao temelj
halucinogene droge LSD.
REAKCIJE NA SVJETLU (reakcije ovisne o svjetlosnoj energiji), poetne reakcije fotosinteze koje zapoinju kada
svjetlosna energija Sunca izbija elektrone
iz molekule klorofila. Elektroni putuju preko niza prenosilaca natrag prema klorofilu,
a pri tom prijenosu dio energije predaju za
sintezu molekula ATP-a. Dio elektrona

koje svjetlosna energija izbija iz klorofila
ne vraa se natrag nego prelazi na spoj
NADPH. Osim elektrona, NADPH prima i
ione vodika koji nastaju razlaganjem vode
te na taj nain NADPH prelazi u reducirani oblik NADPH2. Voda se razlae djelovanjem svjetlosne energije (fotoliza vode,
ionizacija vode) na H+ i OH- ione. Kao to
je reeno, vodikovi ioni se veu na NADP,
a hidroksil ioni otputaju elektrone koji
odlaze preko niza prenosilaca u klorofil
nadomjetajui mu elektrone koji su mu
izbijeni da bi preli na molekule NADP.
Kao produkt ovih reakcija oslobaa se kisik koji odlazi u atmosferu. Vodik iz vode
privremeno vezan u spoj NADPH2 posluit
e u reakcijama u tami za redukciju CO2.
REAKCIJE NEOVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije u tami.
REAKCIJE OVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije na svjetlu.
REAKCIJE U TAMI (reakcije neovisne
o svjetlosnoj energiji, Kalvinov ciklus),
reakcije fotosinteze koje se nadovezuju na
reakcije na svjetlosti. Za njihovo odvijanje
neophodni su ugljikov dioksid, NADPH2
kao izvor vodika i ATP kao izvor energije.
To je skup vrlo sloenih biokemijskih reakcija u kojima se ugljik(IV)-oksid postupno reducira vodikom do eera glukoze
uz utroak energije. Jednadbu reakcija u
tami moemo sumarno prikazati ovako:
NADPH2 + CO2 + E (ATP) C6H12O6
(glukoza)
REAKCIJSKO SREDITE, poloaj jedne molekule ili para molekula klorofila a u

fotosistemu.
RECESIVNO SVOJSTVO, (potisnuto
svojstvo), svojstvo koje ne dolazi u fenotipu uvijek do izraaja. U primjerima krianja aleli za recesivno svojstvo oznauju
se malim slovima. Recesivno svojstvo do-
lazi u fenotipu do izraaja samo u sluaju

homozigotnosti, tj. kada organizmi nose
iste alele za to svojstvo, npr. aa ili bb itd.
Recesivna svojstva su, npr. niski rast graka, smea boja dlake goveda, krvna grupa
0 u ovjeka itd.
RED, v. filogenetski sustav.
REDIJE, v. ovji metilj.
REDUCENTI, razlagai organskih tvari,
gljive i bakterije. Isp. saprofagi.
REDUKCIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion prima ili dobiva jedan ili vie elektrona. To su, npr. reakcije oduzimanja kisika, reakcije spajanja
s vodikom itd.
REDUKCIJSKA DIOBA, v. mejoza.
REFLEKS, brza, svrsishodna, motorika
reakcija na primljeni podraaj bez sudjelovanja kore velikog mozga i bez reakcije
svijesti. Refleks je usmjeren na zatitu
organizma. Pojedini refleksi su priroeni
refleksi (npr. sisanje, gutanje, kaljanje, kihanje i dr.), a drugi su steeni na temelju
iskustva. Posebnu skupinu ine uvjetovani
refleksi.
REFLEKSNI LUK, zatvaraju ga ivane
stanice sa svojim ivanim vlaknima, koje
sudjeluju u odvijanju refleksa, isp. Sastoji
se od osjetilnog (receptorskog) neurona,
sinapse u lenoj modini, motorikog neurona i izvritelja (efektora) tj. miia koji
e izvriti radnju. To je monosinaptiki
refleksni luk (jedna sinapsa i dva neurona osjetilni i motoriki). Postoje i disinaptiki
refleksni luk (dvije sinapse i tri neurona osjetilni, meuneuron i motoriki neuron).
REGENERACIJA, sposobnost obnavljanja izgubljenih dijelova tijela. Kod npr.
bezkraljenjaka: spuve, hidre, virnjaka,
zvjezdae, jeinca ili mjeinice. Meu
kraljenjacima to se svojstvo oituje u re-
121
patih vodozemaca. Dadevnjaci mogu obnoviti stopalo, nogu, oi, rep, pa ak plua
i gonade, a punoglavac abe rep i noge.
Sposobnost regeneracije je manja u ivotinja na viem stupnju razvoja.
REGULATORI RASTA, v. biljni hormoni.
REKOMBINACIJE, pojava novih kombinacija gena koje se u fenotipu oituju
kao nove osobine, kojih nije bilo u roditelja, a posljedica su nezavisnog odvajanja
kromosoma i krosingovera.
REKOMBINANTNA DNA, DNA proizvedena spajanjem gena od razliitih vrsta.
Rekombinantna DNA - tehnologija omoguava prijenos gena iz jedne vrste u genom druge vrste: biljne, ivotinjske i ljudske.
REKOMBINANTNI TIP, naziv koji se
primjenjuje za: genotip, fenotip, gamete
stanica ili organizme koji su nastali prirodnom genetikom rekombinacijom.
RELIKTI, biljne i ivotinjske vrste kojima je areal u prolosti bio mnogo iri, ali
se kasnije smanjio zbog promjene klime,
podneblja ili drugih obiljeja stanita. Biljni relikti u Hrvatskoj su velebitska degenija, hrvatska sibireja, vuja stopa itd. a
ivotinjski relikti su ovjeja ribica, sredozemna medvjedica itd. Neki su relikti ujedno i endemi.
RENIN, enzim kojega izluuje eludac
djeteta u vrijeme sisanja mlijeka, a sudjeluje u razgradnji bjelanevine kazeina iz
mlijeka.
REPAI, skupina vodozemaca koji i kao
odrasli oblici imaju rep. Najpoznatiji su repai dadevnjaci i vodenjaci. Imaju dobro
razvijene udove za kretanje. Koa je bogata lijezdama koje mogu izluivati otrovne
tvari. Neki kopneni dadevnjaci nemaju
plua, pa se plinovi izmjenjuju kroz kou.
122
Odrasli repai ive uglavnom na vlanim

mjestima, ali se razmnoavaju u vodi.
Liinke su sline odraslima. Imaju vanjske
krge, koje se u nekih vrsta zadre tijekom
itava ivota, kao kod ovjeje ribice, isp.
Neki se od repaa mogu razmnoavati u
liinakom stanju. Ta se pojava zove neotenija, isp.
RESOPERKE, stara skupina riba kotunjaa iz perioda devon, u paleozoiku. Prijelazni su oblik jer prve pokazuju razvoj
prema kopnenim ivotinjama. Kostur njihove prsne peraje ima slinosti s kosturom
prednje noge vodozemaca. Neke resoperke
iz roda Latimeria ive i danas i nazivaju se
ivi fosili, isp.
RESPIRACIJA, v. disanje.
RESPIRACIJSKO (dino) SREDITE,
ine ivane stanice smjetene u produenoj modini koje autonomno odreuje frekvenciju disanja. Dino sredite se dopunski podrauje poveanom razinom ugljikovog dioksida u krvi odnosno smanjenom
razinom kisika u krvi.
RESPIRATORNI SUSTAV, v. dini
sustav.
RESTRIKCIJSKI ENZIM (restrikcijska
endonukleaza), enzim koji ree dvostruki
lanac DNA na specifinom mjestu na
odreene dijelove. Ti se enzimi izoliraju iz
bakterija, a genetiki ih inenjeri upotrebljavaju za stvaranje rekombinantne DNA.
RETROVIRUSI, RNK virusi ija se genetika uputa prevodi u DNK uz pomo
vlastitog enzima reverzne transkriptaze.
REVERZNA TRANSKRIPTAZA, v. retrovirusi.
Rh FAKTOR, v. Rh-sustav.
Rh SUSTAV (Rh-faktor, rhesus faktor),
jedan od antigena, tzv. Rh-aglutinogen,
koji se moe nalaziti na membranama eri-
trocita, a naziv je dobio prema vrsti majmuna (Macacus rhesus) kod koje je prvi
put otkriven. Osobe koje imaju taj antigen
su Rh-pozitivne, Rh(+), a one koje ga
nemaju Rh-negativne, Rh(). U krvnoj
plazmi Rh(+) i Rh() osoba nema priroenih protutijela kao to su uobiajena kod
osoba krvne skupine A, B i 0. Do sinteze
steenih Rh-aglutinina dolazi u imunolokom sustavu samo imunizacijom Rh()
osobe eritrocitima Rh(+) osobe i to samo u
2 sluaja: nakon pogrene transfuzije krvi
Rh(+) osobe u Rh() osobu i tijekom trudnoe Rh() majke koja nosi Rh(+) dijete.
molekula: proteina i RNA. Nalaze se slobodni u citoplazmi ili su vezani uz membrane zrnate (hrapave) endoplazmatske
mreice. Ribosomi koji se u citoplazmi
nalaze slobodni mogu biti povezani u
skupine, grozdove od 5, 6, 7 ili 8 ribosoma, u tzv. poliribosome (polisome). Na
ribosomima se odvija sinteza proteina. Na
ribosomima koji se nalaze slobodni u citoplazmi sintetiziraju se proteini koji e ostati u stanici, dok se na ribosomima vezanim
uz membrane endoplazmatske mreice sintetiziraju proteini koji e se izluiti izvan
stanice.
RHESUS FAKTOR, v. Rh-sustav.
RIBOSOMSKA RNA, v. rRNA.
RIBE (Pisces), prvi kraljenjaci u kojih su

razvijene eljusti i hrskavina ili kotana
kraljenica. ive u moru i slatkim vodama.
Poznato je oko 20000 vrsta. Na vretenastom tijelu razlikuje se glava, trup i rep.
Tijelo je pokriveno ljuskama. U koi su
lijezde koje izluuju sluz. Imaju 2 para
parnih peraja i 3 ili vie neparnih. Plivai
je mjehur ispunjen plinom i slui kao hidrostatski organ. Osjetilni organi su prilagoeni ivotu u vodi. Ribe vide na malu
udaljenost. Oni su kapci prozirni i srasli.
Nosne upljine su samo mirisne jamice.
Ribe imaju samo unutarnje uho. Strujanje
vode osjeaju bonom prugom. Ribe diu
krgama. Krvotok je zatvoren. Srce je dvodjelno i vensko. Hladnokrvne su ivotinje.
Za izluivanje im slui drugi bubreg (mezonefros). Razmnoavaju se jajima, a neke
su i ivorodne. Oplodnja je uglavnom vanjska. enke legu jaja (ikru), a mujaci ih
prekrivaju spermom (mlije). Prema grai
tijela ribe dijelimo na: hrskavinjae i kotunjae (zrakoperke i nosnoprolaznice).
RIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih eera) pentoza ope formule C5H10O5, a strukturne:
RIBONUKLEINSKA
RNA.
KISELINA,
v.
RIBOSOMI, zrnca u citoplazmi svih vrsta

stanica. Vidljiva su samo elektronskim
mikroskopom. Graeni su od dviju vrsta
HO CH2
H
H
HO
OH
OH
Izgrauje nukleotide ribonukleinske

kiseline (RNA).
RIKECIJE, bakterije izuzetno malih dimenzija, kuglastog ili tapiastog oblika.
Kao obligatni paraziti, kod ivotinja i ovjeka uzronici su tekih oboljenja, psitakoze, pjegavog tifusa, trahoma itd.
RIZODERMA, pokrovno tkivo, kono
stanije posve mladih dijelova korijena.
RIZOMA (gr. rhiza = korijen), podzemna stabljika, podanak, v. stabljika.
RNA (ribonukleinska kiselina, RNK), sloeni organski spoj graen od veeg broja
ribonukleotida. Svaki ribonukleotid sastoji
se od triju vrsta molekula: fosfata, eera
riboze i jedne od etiri duine baze (adenina, gvanina, citozina ili uracila). Molekula RNA graena je samo od jednog poli-
123
nukleotidnog lanca koji moe biti ispruen

ili savijen na razliite naine. Razlikujemo
tri tipa RNA: glasnika (messenger) RNA
(gRNK ili mRNA), ribosomska RNA
(rRNK ili rRNA) i transportna RNA
(tRNK ili tRNA). Molekule RNA sintetiziraju se u jezgri na kalupu molekule
DNA, a najvie ih ima u citoplazmi stanice
i na ribosomima. RNA ima vanu ulogu u
sintezi proteina.
RNaza, enzim koji ubrzava razgradnju
molekula RNA.
RNK, v. RNA.
ROD, v. filogenetski sustav.
zakrljali organi koji u organizmu nemaju

vie nikakve funkcije ili je ona svedena na
minimum. To su, npr. ostaci kukovlja u
kita i nekih zmija, kod ovjeka su to crvuljak slijepog crijva, trtica, zub mudrosti,
tjelesna dlakavost itd. Dokaz su evolucije.
RUE, predstavnici ove skupine dvosupnica imaju pravilne, dvospolne cvjetove s
peterolanim obojenim vjeniem i mnogo
pranika. Poloaj i broj plodnih listova je
promjenljiv. Dijele se na: ruinjae (divlja rua, kupina, malina, umska jagoda),
kotunjae (trenja, ljiva, breskva, badem) i jabunjae (jabuka, kruka, dunja,
glog, oskorua).
RODBINSKO SUSTAVOSLOVLJE, v.
filogenetska sistematika.
RODNICA (vagina), cjevasta tvorevina
duga 7 do 11 cm. Povezuje vrat maternice
s vanjskim spolovilom. Stijenke su rodnice
vrlo rastezljive. Vanjski otvor rodnice lei
ispod vanjskog otvora mokrane cijevi. U
predvorju rodnice je djevianski zalistak
(hymen).
RONICA (cornea), v. bjeloonica.
rRNA (rRNK, ribosomska RNA), tip ribonukleinske kiseline koja zajedno s proteinima izgrauje ribosome. Na molekule
rRNA otpada 60 do 80 % ukupne stanine
RNA. Molekule rRNA sintetiziraju se u
jezgrici (nukleolusu).
S
S-FAZA, v. interfaza.
SAHARIDI, v. ugljikohidrati.
SAHAROZA (trani eer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine saharida,
disaharid. Sastavljen je od dvije molekule
jednostavnih eera i to od jedne molekule
glukoze i jedne molekule fruktoze. Dobiva
se iz eerne trske i eerne repe.
SAMOAMPUTACIJA, v. samosakaenje.
RUBISKO (ribuloza-1,5-difosfat karboksilaza), enzim koji katalizira prvu reakciju

Calvinova ciklusa tijekom fotosinteze.
Kloroplasti sadravaju vrlo mnogo tog
enzima. U biosferi ga ima vie negoli bilo
koje druge bjelanevine.
SAMOOIENJE
(autopurifikacija)
VODA, proiavanje otpadnih voda na
osnovu biolokih zakonitosti tj. odstranjenje organskih tvari u smislu odvijanja
kruenja tvari i protjecanja energije u ekosustavu.
RUDIMENTARNI ORGANI, v. rudimenti.
SAMOOSAKAIVANJE, v. samosakaenje.
RUDIMENTI (rudimentarni organi, lat.

rudimentum = prvi poetak, pokuaj),
SAMOSAKAENJE
(autoamputacija,
autotomija, samosakaenje, samoosakai-
124
vanje), otkinue u sluaju opasnosti npr.

repa kod dadevnjaka ili gutera. Rep se
odvaja na posebnome mjestu. Novi rep
kod guterice se brzo obnovi i naraste, ali
umjesto kraljeaka podupire ga hrskavica.
SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u
skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim,
djelomino razgraenim i uginulim biljnim
dijelovima ili ivotinjskim izmetom ili ivotinjskim leinama. Posebno vani saprofagi su heterotrofne bakterije koje razlau
organske tvari do anorganskih sastojaka:
vode, ugljikovog dioksida i mineralnih
tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene biljke u procesu fotosinteze. Zbog te svoje
uloge heterotrofne bakterije nazivamo i
razlagai (reducenti).
SAPROFITI, organizmi koji ive na uginulim organizmima, hranei se organskim
tvarima u raspadanju (npr. gljive).
SARKOLEMA, ovojnica miinog vlakna v. poprenoprugasti mii.
SCHLEIDEN, M. J. (1804. 1881.), njemaki botaniar koji je 1838. god. utvrdio
da su stanice osnovne strukturne jedinice
svih biljaka. Zajedno s njemakim zoologom Schwannom utemeljitelj je tzv. stanine teorije.
SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljea
opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme
s jezgrom, a protoplazmu naziva fizikim
temeljem ivota.
SCHWANN, T. (1810. 1882.), njemaki
zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su
stanice osnovni graevni elementi svih ivotinja. Zajedno s njemakim botaniarem
Schleidenom utemeljio tzv. staninu teoriju.
SCROTUM, v. monja.
SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimentacije.
SEDRA, v. sedrene barijere.

SEDRENE BARIJERE, barijere u vodotocima nastale vrlo sloenim procesom
koji zavrava taloenjem otopljenog vapnenca na mahovine sedrotvorce. S vodom
najprije reagira ugljikov dioksid nastao disanjem organizama u vodi pri emu nastaje ugljina kiselina:
CO2 + H2O H2CO3
Ugljina kiselina otapa vapnenac dajui
topljivi kalcijev hidrogenkarbonat:
H2CO3 + CaCO3 Ca(HCO3)2
Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u
vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali
CaCO3 taloe na povrini mahovina koje
odumiru i na koje se slau nove to uzrokuje rast barijera:
Ca(HCO3)2 H2O + CO2 + CaCO3
SEIZMONASTIJE, v. nastije.
SEKUNDARNA IMUNOLOKA REAKCIJA, v. imuna memorija.
SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (sekundarna bioproizvodnja),
proces proizvodnje organskih tvari heterotrofnih organizama, odnosno rast, poveanje mase i volumena tijela te razmnoavanje heterotrofnih organizama. Najznaajniji heterotrofi koji ostvaruju sekundarnu organsku produkciju su ivotinje.
SEKUNDARNI RAST, poveanje promjera stabljike i korijena mnogih biljaka
(posebice drvenastih trajnica) kao rezultat
diobe stanica bonih meristema.
SELEKCIJA, v. prirodni odabir.
SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni
odabir.
SELIDBA (migracija) RIBA, oblik ponaanja riba. Uzroci putovanja riba na druga
mjesta su sezonske promjene u temperaturi, slanoi i koliini hrane ili mrijetenje.
125
SERIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
zbog razliitog ponaanja ili razliitog sazrijevanja gonada. Isp. specijacija.
SEROZA, kod amniota trea zatitna zametna ovojnica.
SINANTROPUS, v. kineski praovjek.
SESILNI ORGANIZMI, sjedilaki, slabo

pokretni organizmi, isp. zrakasta simetrija
i bentos.
SIDA, v. AIDS.
SIFILIS (lues), spolna zarazna bolest iji
je uzronik bakterija spiroheta. U ranim
stadijima bolest je izljeiva, a nelijeeni
sifilis uzrokuje teka oteenja gotovo svih
organa i na kraju smrt.
SINAPSA (gr. synapsis = sveza), mjesto

prijenosa ivanog podraaja (impulsa) s
aksona na drugu ivanu stanicu, ljezdanu stanicu ili mii, v. ivano - miina
veza. Preko sinapse se prenosi impuls
samo u jednom smjeru. Kroz sinaptiku
pukotinu impuls prenose kemijski prijenosnici (neurotransmiteri) tj. neurohormoni, isp. Prema djelovanju sinapsi na neuron, razlikujemo pobuivake (eksitacijske) i potiskivake (inhibicijske) sinapse.
SIMBIOGENEZA, udruivanje pojedinih

prokariotskih organizama. Primjer simbiogeneze jednostaninih alga i gljiva je liaj.
Smatra se da je prva biljna stanica nastala
simbiogenezom: modrozelene alge (plastid), protobakterije (mitohondrij), mikoplazmodija (citoplazma), pravirusa (jezgra)
i zavojite bakterije tipa dananje spirohete
(bi).
SINDROM, skupina razliitih znakova

(simptoma) bolesti koji se javljaju zajedno.
SIMBIOZA (potpomaganje), odnos izmeu dviju ili vie jedinki razliitih vrsta iz
kojega te jedinke imaju korist, npr. neke
alge i gljive ive u simbiozi u obliku liaja,
rak samac ivi u simbiozi s moruzgvom
(tzv. mutualizam) itd. Odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga nema niti
koristi niti tete, kao npr. brljan ili slak,
nazivamo komenzalizam.
SINTEZA PROTEINA (sinteza bjelanevina), proces koji se odvija na ribosomima

u citoplazmi stanice u kojem se iz
aminokiselina sintetiziraju proteini. Ovim
procesom upravlja molekula DNA uz posredovanje nekoliko vrsta RNA (mRNA,
tRNA, rRNA). DNA koja se nalazi u
jezgri (genska DNA) u redoslijedu svojih
nukleotida, odnosno duinih baza sadri
uputu za sintezu nekog proteina. Jedinice
takve upute ine grupe od po tri duine
baze, tzv. trojke ili tripleti. Svaka trojka je
ifra za jednu odreenu aminokiselinu.
Poetna etapa u procesu sinteze proteina je
transkripcija ili prepisivanje, a odvija se u
jezgri gdje se genska uputa prepisuje s
DNA na glasniku RNK (mRNA). Pri
prepisivanju se sintetizira lanac mRNA po
principu komplementarnosti. Svaki triplet
prepisan s DNA na mRNA zove se kodon i
SIMPATIKUS, dio autonomnog ili vegetativnog ivanog sustava ija ivana vlakna nadziru rad veine unutarnjih organa
poveavajui ili smanjujui aktivnost tih
organa. Djelovanje simpatikusa je suprotno djelovanju parasimpatikusa.
SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se populacije nalaze na istom
prostoru, ali su reproduktivno izolirane
126
SINGER, S.J. i NICOLSON, G.L., znanstvenici koji su 1972. god. razradili i danas
prihvatljiv model membrane koji se zove
model tekueg mozaika, isp.
SINTEZA BJELANEVINA, v. sinteza
proteina.
odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline.

mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jezgre u citoplazmu i vee se za ribosom. Time zapoinje druga etapa sinteze proteina
koja se zove translacija ili prevoenje zato
jer se kodoni na mRNA prevode u tono
odreene aminokiseline. U procesu translacije veliko znaenje imaju molekule
transportne ili prijenosne RNK (tRNA)
koje na sebe veu po jednu aminokiselinu i
donose je na ribosom. Svaka tRNA ima
posebnu trojku baza, tzv. antikodon preko
kojega se vee na odgovarajui kodon na
mRNA. Tako e se npr. na kodon UAU
vezati tRNA s antikodonom AUA i donijeti aminokiselinu triptofan. Molekule
aminokiselina veu se u molekulu proteina
tako da se mRNA pomie na povrini
ribosoma i prima redom molekule tRNA
koje donose sa sobom aminokiseline.
Sinteza odreenog proteina zavrava kada
mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti
jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri
takva kodona: UAA, UGA i UAG.
SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa,
dojka), zadnja (i najrazvijenija) skupina
kraljenjaka koji su se razvili u ivotinjskom svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je
pokriveno dlakom koja ih titi od gubitka
topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci
se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom (placentom). Nakon roenja mladi
siu majino mlijeko. To je svojstveno samo sisavcima, kao i mlijene lijezde koje
su zapravo promijenjene kone lijezde.
Kostur i miii prilagoeni su etverononom, rijetko dvononom, kretanju. Udovi
su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji
dio mozga ili veliki mozak dobro je razvijen i na povrini ima sivu koru. Raznolikom funkcionalnom graom svih organskih sustava prilagodili su se najrazliitijim nainima ivota i preivljavanju u
svim moguim stanitima. Tako sisavci
imaju prilagodbe na toplinu i hladnou (v.
linjanje i zimski san). Da bi odrali stalnu

tjelesnu temperaturu moraju imati brz
metabolizam tj. moraju mnogo jesti i
potrebna je velika izmjena O2 i CO2.
eljusti i zubi im omoguavaju da vau
hranu. Resice u tankom crijevu poveavaju
probavnu povrinu. Povrina plua se
poveala velikim brojem plunih alveola.
Kisik se vee za dini (krvni) pigment
hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i
desnu stranu, pa se venska i arterijska krv
ne mijeaju. Za izluivanje mokrae,
sisavci imaju pravi bubreg, tj. trei bubreg,
isp. Sisavci su se razvili od skupina mezozojskih prasisavaca. Preci pravih sisavaca
bili su prakukcojedi. Danas u biosferi ivi
oko 4500 vrsta sisavaca, od ega 109 vrsta
u naoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne
grae dijele se na: jednootvore (kljunae),
tobolare i prave sisavce (plodvai ili placentalni sisavci).
SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksonomija), znanost koja se bavi svrstavanjem
ivih bia u odreene sustave koji se
temelje na srodstvenim odnosima, odnosno razvrstavanje ivih bia u filogenetski
prirodni sustav.
SISTEMATSKE JEDINICE, v. filogenetski sustav.
SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki
optok krvi.
SISTOLA (gr. systole = stezanje), kontrakcija ili stezanje sranog miia (klijetke
ili pretklijetke).
SISTOLIKI TLAK, tlak krvi na stijenke arterija u trenutku kada stezanjem (sistolom) sranog miia ue u aortu nov
(udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi
kroz velike i male arterije do arteriola i
kapilara.
SITASTE CIJEVI, provodni elementi u
veine biljaka. One slue za provoenje
asimilata (produkata fotosinteze).
127
SJEDILAKI ORGANIZMI, v. bentos.

SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven
sjemenjaama. U golosjemenjaa lei otvoreno na plodnim listovima, a u kritosjemenjaa je "sakriven" u plodnici tuka.
Homologan je makrosporangiju (megasporangiju, enskom sporangiju). U njemu se
nalazi makrospora (megaspora, embrionska vrea, enski gametofit) nastala tijekom makrosporogeneze i sastoji se od
osam stanica. Jajna se stanica, s dvije
pomonice (sinergide), nalazi na jednom
polu, a na drugom su tri stanice: antipode.
U sredini su dvije sredinje stanice embrionske vree, isp. tuak.
SJEMENICI (testisi), muke spolne lijezde koje su u ovjeka smjetene u konim
vreicama, monjama. Iznutra su ispunjeni
stanicama i sjemenim kanaliima. U sjemenim kanaliima odvija se spermatogeneza. Specijalizirane stanice sjemenika,
tzv. intersticijske stanice izluuju muke
spolne hormone.
SJEMENKA, biljni organ koji slui rasprostranjenju nove generacije biljaka. Sjemenka se razvija iz sjemenog zametka, a
sastoji se od sjemene lupine, klice (embria) i hranjivog stanija (endosperma). U
obliku sjemenke biljka se nalazi u
pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim
uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sjemenka e proklijati i razvit e se mlada
biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke
nazivamo sjemenjae.
SJEMENOVOD (ductus deferens), dio
mukog spolnog sustava, odvodni kanal
koji provodi muke spolne stanice, spermije od spolnih lijezda do mokrane cijevi. U ovjeka su sjemenovodi parni organi.
SJEMENJAE, najopsenija skupina kopnenih biljaka. Imaju sjemeni zametak
unutar kojeg se razvija enski gametofit
(embrionska vrea). Tu se zbiva i oplod-
128
nja. Od sjemenog zametka razvija se sjemenka. Prema smjetaju sjemenih zametaka sjemenjae se dijele u dvije velike
skupine: golosjemenjae i kritosjemenjae.
SKLERENHIM, v. potporno stanije.
SKLEROCIJ, v. raova gljivica.
SLEZENA, krvotvorni organ smjeten
ispod lijevog svoda oita. U slezenu se
pruaju vezivni traci izmeu kojih se
smjestilo specifino tkivo slezene - pulpa.
Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena
pulpa je mjeano krvotvorno tkivo gdje se
stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i
plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine
manjih limfnih voria (folikula) u samoj
slezeni. U sredini svakog voria nalazi se
sredinja arterija kroz koju odlaze u optok
krvi nastali limfociti. Slezena nije ukljuena u limfni optok, nego samo u krvni.
SLONOVI, najvei kopneni sisavci. Hrane se biljkama, a hranu skupljaju pomou
dugake miiave surle ili rila. Surla je
preobraen nos i gornja usna. Kljove su
izmijenjeni sjekutii. Onjaka nemaju. Na
nogama imaju tri (afriki slon) ili etiri
prsta (azijski slon) koji zavravaju kopitastim noktom. Slonovi pripadaju skupini
polukopitara.
SLUZAVCI, v. korjenonoci.
SLUZNJAE, najprimitivnije gljive, razliite od ostalih vrsta gljiva. U vegetativnoj fazi vie se osobinama podudaraju sa
ivotinjama (praivotinjama) nemaju staninu stijenku time ni stalan oblik, kreu
se plaenjem, ameboidno. Prehranom su
veinom saprofiti, ali ima ih i koje se se
hrane poput ivotinja uzimaju i probavljaju komadie vrste hrane. U vrijeme
razmnoavanja pokazuju slinosti s biljkama. Njihove su spore s bievima (zoospore) i vrstom stijenkom od proteinskih tvari ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji
se razvijaju u obliku plodita.
SLJEPOA NA BOJE (daltonizam), nesposobnost raspoznavanja boja koja se

nasljeuje kao spolno vezano svojstvo.
Geni koji su odgovorni za to svojstvo nalaze se u x spolnom kromosomu. Veinom
se pojavljuje u mukaraca, a u ena samo
ako se gen za sljepou boja (gen cb) nalazi
u oba x kromosoma.
SLJEPULJE, v. krunouste.
SMEE ALGE, viestanini organizmi
koji preteito ive u moru. Kloroplasti im,
uz klorofil a i b, sadre i druge boje, posebno smei fukoksantin. Produkti sinteze
su razliiti, ali nikada krob. Razmnoavaju se vegetativno, spolno i nespolno.
Predstavnik je jadranski brai (Fucus virsoides). Neke se smee alge koriste kao
hrana i zaini naroito zato jer obiluju
vitaminima A, B i C. Neke sadre sluzavu
tvar algin (alginske kiseline) koja se primjenjuje u tekstilnoj, papirnoj, prehrambenoj i drugim industrijama.
SMOLENICE, v. ljezdano stanije.
SMRCI (Morchella), gljive mjeinarke s
razvijenim ploditem, jestive.
SOJ, jedinstvena vrsta biljaka i niih organizama.
SOL-stanje, tekui oblik koloidnih otopina.
SOMATOGAMIJA, stapanje vraka enskih (+) i mukih () primarnih hifa u sekundarnu hifu kod razmnoavanja staparki.
SOMATOTROPNI HORMON, v. hormon rasta.
SOMATSKA STANICA, v. tjelesna stanica.
SOMATSKE MUTACIJE, v. mutacije.
SOMATSKE VARIJACIJE, v. modifikacije.
SOMATSKI IVANI SUSTAV, v. tjelesni ivani sustav.

SOREDIJ, tjelece u liaja koje sadri jednu kuglastu stanicu alge obavijenu kratkom hifom odgovarajue gljive.
SORTA, v. svojta.
SORUS, nakupina sporangija s donje strane lista paprati.
SPECIFINA PROTUTIJELA, isto to
i antitijela.
SPECIJACIJA, evolucijski proces nastajanja novih vrsta. Specijacija se bre odvija u dobro odijeljenim podrujima, isp.
izolacija. Poznate su alopatrijska, simpatrijska i parapatrijska specijacija.
SPECIJALIZIRANE FUNKCIJE STANICA, odreene funkcije koje obavljaju
stanice viestaninih organizama koje su
srodne po svojoj grai te formiranju tkiva.
Takve stanice, osim uobiajenih staninih
struktura (jezgre, membrana, mitohondrija,
ribosoma, lizosoma i sl.) sadre i specifine strukture koje odreuju njihovu funkciju. Na primjer, miine niti u miinoj
stanici omoguuju kontrakcije, klorofil u
biljnim stanicama omoguuje fotosintezu
itd.
SPECIJALNA ADAPTACIJA (prilagodba), skup osobina koje se razvijaju u odreenim uvjetima. Npr. zakrljale oi kod
ivotinja koje ive u tami.
SPERMA, sjemena tekuina koju izluuju
muki spolni organi. Sastoji se od spermija
i sekreta prostate i drugih lijezda. Sekreti
sadravaju fruktozu, pojedine aminokiseline i enzime, te tako prehranjuju spermije.
Prosjeno se u tijeku spolnog akta mukarca izlui oko 3 mL sperme. U svakom
mililitru ima oko 120 milijuna spermija;
ukupno oko 360 milijuna.
129
SPERMATIDE, stanice koje nastaju u

procesu spermatogeneze (isp.).
ko kojeg se potpuno pretoi sadraj stanice

jedne u stanicu druge niti.
SPERMATOCITE, v. spermatogeneza.
SPOJEVI, iste kemijske tvari izgraene

od dva ili vie razliitih, meusobno spojenih kemijskih elemenata.
SPERMATOGENEZA, proces nastajanja

mukih spolnih stanica, spermija, u sjemenim kanaliima mukih spolnih lijezda,
sjemenika. U sjemenicima iz zrelih zametnih stanica, spermatogonija mitotikim
diobama nastaju velike stanice, primarne
spermatocite (spermatocite I). One sadre
diploidan broj kromosoma i iz njih e nakon mejoze I (prve mejotike diobe) nastati sekundarne spermatocite (spermatocite
II) s haploidnim brojem kromosoma. Iz
svake spermatocite II u mejozi II (drugoj
mejotikoj diobi) nastaju po dvije spermatide iz kojih e postupnim izduivanjem
nastati zreli spermiji. Znai, iz svake primarne spermatocite, procesom spermatogeneze, nastaju etiri zrela spermija.
SPERMATOGONIJE, nezrele zametne
stanice u sjemeniku iz kojih tijekom spermatogeneze nastaju spermiji.
SPERMIJI, muke spolne stanice, gamete
koje nastaju u sjemenicima tijekom spermatogeneze. Spermiji ovjeka su vrlo male
stanice iji su glavni dijelovi glava i rep.
Glava sadri jezgru s 23 kromosoma, a na
njenom vrnom dijelu nalazi se vrno
tjelece, akrosom koji sadri enzime koji
omoguuju prodor spermija u jajace.
Repni dio je vrlo dug i omoguuje aktivno
kretanje spermija. Prednji dio repa sadri
brojne mitohondrije u kojima se oslobaa
energija potrebna za pokretanje spermija.
SPIKULE, v. spuve.
SPIRILI, v. bakterije.
SPIROGIRA (Spirogyra), nitasta zelena
alga. Sklone su konjugaciji, izmjeni genetikog materijala do kojeg dolazi kada se
po dvije stanice susjednih niti spoje kanaliem, tzv. citoplazmatskim mostiem pre-
130
SPOLNA GENERACIJA, v. haploidna

generacija.
SPOLNA ODREENOST POTOMAKA, ovisi o tome koji spolni kromosom
donosi spermij pri oplodnji. U mnogih
ivotinja i u ovjeka nastaju dvije vrste
spermija: jedna vrsta nosi x spolni kromosom, a druga vrsta y spolni kromosom.
Spajanjem jajne stanice sa spermijem koji
nosi x spolni kromosom nastaje potomak
enskog spola, a spajanjem jajne stanice sa
spermijem koji nosi y spolni kromosom
nastaje potomak mukog spola.
SPOLNI HORMONI, hormoni koji utjeu na razvoj spolnih obiljeja. Uglavnom
ih izluuju spolne lijezde (sjemenici, jajnici), a neke, tzv. androgene, izluuje kora
nadbubrene lijezde. Po svom kemijskom
sastavu spolni hormoni su steroidi. Sintezu
i luenje spolnih hormona stimuliraju gonadotropni hormoni.
SPOLNI UD (penis), miino, spuvasto,
cjevasto tijelo dobro opskrbljeno krvnim
ilama i ivcima. Kroz ud prolazi mokrana cijev koja izvodi mokrau i spermu.
Najbitniji dijelovi za funkciju penisa su tri
spuvasta tijela, graena od brojnih upljina, koje kada se napune krvlju iz arterija
slue za ukruenje (erekciju) to omoguavae unoenje sjemena u rodnicu.
SPOLNO RAZMNOAVANJE, stapanje spolnih rasplodnih stanica, gameta to
dovodi do rekombinacije gena.
SPOLNO SAZRIJEVANJE, v. pubertet.
SPOLNO VEZANA SVOJSTVA, svojstva vezana za spolne kromosome, npr. u
ovjeka, nasljedna nesposobnost gruanja

krvi (hemofilija), nemogunost raspoznavanja boja (daltonizam) itd. Geni koji
odreuju ta svojstva smjeteni su u x
spolnom kromosomu i zovemo ih spolno
vezani geni.
SPOLNO VEZANO NASLJEIVANJE, nasljeivanje pojedinih svojstava iji
su geni smjeteni u x spolnom kromosomu. U ovjeka su takva svojstva daltonizam, hemofilija itd. a ona se zbog svoje
recesivnosti ispoljavaju kod mukih potomaka, dok su ene veinom samo prenositelji gena za ta svojstva. U primjerima
praenja spolno vezanog nasljeivanja,
gen za recesivno svojstvo daltonizam moe se oznaavati malim slovom (a ili d) ili
x, a slino se oznauje i gen za hemofiliju
(h) ili x. Pravila spolno vezanog nasljeivanja mogu se izvesti iz slijedeih primjera:
1.
2.
3.
4.
Iz odnosa mukarca oboljelog od hemofilije i zdrave ene raaju se zdrava

muka djeca dok su enska djeca
prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
Iz odnosa zdravog mukarca i ene
prenositelja dobiva se potomstvo u
kojem je 50 % muke djece oboljelo
od hemofilije, a 50 % enske su
prenositelji. Ostalih 50 % muke i 50
% enske djece je zdravo. (v. shemu u
Dodatku 1)
Iz odnosa mukarca oboljelog od
hemofilije i ene prenositelja dobiva
se potomstvo u kojem e 50 % muke
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit e zdravo, dok e 50 % enske
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit e prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
Iz odnosa zdravog mukarca i ene
oboljele od hemofilije sva enska djeca bit e prenositelji, a sva muka
5.
djeca e oboljeti od hemofilije. (V.

shemu u Dodatku 1)
Iz odnosa mukarca oboljelog od hemofilije i ene oboljele od hemofilije
sva e djeca oboljeti od hemofilije.
SPONGIN, v. spuve.
SPONGOCEL, upljina u tijelu spuve, v.
spuve.
SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije.
SPORANGIJ, v. spore.
SPORE, nespolne rasplodne stanice biljaka. Nastaju u posebnim organima sporangijima. Iz spora se u povoljnim uvjetima
razvijaju nove biljke.
SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka
u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice,
spore. Evolucijom biljnog svijeta jae se
razvija sporofit u odnosu na spolnu generaciju, gametofit. Tako je kod papratnjaa i
sjemenjaa sama biljka sporofit dok je
gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna
generacija.
SPOSOBNOST
SAMOUMNOAVANJA, isp. DNA i
RNA.
SPUVE (Spongia), najprimitivnije mnogostanine ivotinje. ive u morima, a
samo mali broj vrsta u kopnenim vodama
sjedilakim nainom ivota. Nemaju izgraena tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri
sloja stanica. U unutarnjosti je upljina
spongocel obloena biastim stanicama ili
hoanocitama. U spongocel voda s hranom
(npr. bakterijama, algama i sitnim ivotinjama) i kisikom ulazi kroz mnogobrojne
sitne otvore na povrini tijela. Neprobavljeni ostaci izlaze kroz najvei otvor ili
oskulum. Skelet izgrauju vapnene ili
kremene iglice (spikule) ili pak elastine
bjelanevinaste niti spongina. Spuve su
131
veinom dvospolci (hermafroditi). Razmnoavaju se nespolno pupanjem i spolno.

Nespolni pup se naziva gemula. Spolne
stanice spermiji i jaja nastaju od tzv.
ameboidnih stanica i hoanocita. Oplouju
se unutar tijela spuve iz kojeg izlazi
trepetljikava liinka parenhimula koja se
privruje za dno i izraste u spuvu.
Spuve imaju sposobnost regeneracije.
Danas je poznato oko 5000 vrsta. Zoolozi
smatraju da su se spuve razvile iz zadrunih biaa, isp. hipoteze o postanku metazoa.
SRCE, uplji miini organ koji kod ovjeka tei oko 300 g. Smjeteno je u sredini
prsne upljine izmeu dva pluna krila u
osrju ili perikardu. Osrje titi od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plunih krila pri disanju. Izmeu srca i stijenki
perikarda nalazi se tekuina. Po duini
podijeljeno je na lijevo (arterijsko) i desno
(vensko) srce. Svaki taj dio podijeljen je
popreno, pa srce ima dvije pretklijetke
(atriji) i dvije klijetke (ventrikuli). Izmeu
lijeve pretklijetke i klijetke nalaze se
mitralni ili bikuspidalni zalisci, a izmeu
desne pretklijetke i klijetke trikuspidalni
zalisci. Vraanje krvi iz aorte ili plune
arterije u srce nakon sistole sprjeavaju
semilunarni (polumjeseasti) zalisci.
SRANI MII, v. poprenoprugasti mii.
SRDOBOLJNA AMEBA, praivotinja iz
skupine korjenonoci, nametnik u debelom
crijevu ovjeka. Dok se hrani crijevnim
bakterijama, nije opasna. Kada se poremeti
rad debelog crijeva (drugim zarazama,
uzimanjem droge, alkohola, puenjem itd.)
poinje se hraniti eritrocitima iz sluznice
crijeva te uzrokuje patogene promjene.
ovjek se zarazi zaraenom hranom ili
vodom.
SREDINJI (centralni) IVANI SUSTAV, obrauje i pohranjuje primljene in-
132
formacije te upravlja brojnim tjelesnim

voljnim i autonomnim radnjama. ine ga:
veliki mozak (cerebrum), mali mozak (cerebellum), produena modina (medulla
oblongata) i lena modina (medulla spinalis).
SREDITE AUTOMACIJE RADA SRCA, u srcu se nalaze sredita koja upravljaju radom srca. To su: primarno sredite
automacije srca - atrijski ili sinus-atrijski
(S - A) vor (nalazi se u desnoj pretklijetki
i predvodnik je rada srca) te sekundarno
sredite automacije srca ili atrio ventrikularni (A - V) vor (nalazi se na granici
izmeu pretklijetki i klijetki).
SREDNJE UHO, mala upljina izmeu
bubnjia i unutarnjeg uha, premotena sa
tri slune koice: eki (malleus), nakovanj (incus), stremen (stapes). Srednje uho
je povezano s gornjim dijelom drijela
Eustahijevom cijevi. Slui za izjednaivanje tlaka zraka u srednjem uhu s vanjskim
tlakom.
SRPASTA ANEMIJA (anemija srpastih
stanica), nasljedna je bolest uzrokovana
sintezom nenormalnog hemoglobina HbS. Eritrociti su u obliku srpa i imaju
smanjenu sposobnost prijenosa kisika.
Bolest je neizljeiva.
STABLAICE (vie biljke, kopnene biljke), biljna skupina prilagoena ivotu na
kopnu. Razlikujemo tri temeljna, vegetativna organa, tri dijela njihovih tijela:
korijen, stabljiku i list. Stabljika i list
nazivaju se jednim imenom izdanak, u
njemu se odigrava fotosinteza. Korijen
slui za uvrivanje biljke i upijanje vode
i otopljenih minerala. Postoje i generativni
organi koji iskljuivo slue razmnoavanju. U biljaka postoje i provodni organi,
ile koje slue za provoenje minerala,
hranjivih tvari i kao potporno tkivo jer
imaju lignizirane stanine stijenke; postoji
kono stanije prekriveno votanom pre-
vlakom (kutikulom) koja titi biljku od

isuivanja; postoje otvori, pui za izmjenu
plinova.
Stablaice su se razvile iz pradavnih zelenih alga, a mogu se podijeliti na tri
velike skupine, tri odjeljka: mahovine, papratnjae i sjemenjae.
STABLJIKA, jedan od tri temeljna organa kopnenih biljaka, a razvija se iz klicinog pupoljka. Ona je os izdanka, nosi
listove i druge organe koji su se razvili
bilo preobrazbom stabljike bilo preobrazbom listova, npr. cvjetove i plodove. Na
vrhu stabljike i bonih ogranaka nalazi se
vrni pup s tvornim stanijem za produni
rast. Stabljika moe biti zeljasta ili drvenasta. Drvo ili stablo je oblik viegodinje
drvenaste stabljike s nerazgranatim dijelom deblom i razgranatim, kronjom.
Preobrazbe stabljike: podzemne stabljike su podanak ili rizoma (npr. u perunike i paprati), lukovica (u sunovrata) i
gomolj (krumpir); sprermini organi (u korabice); trnovi; vitice; stapke; filokadije
itd.
STAFILOKOKI, v. bakterije.
STANICA, temeljna graevna i funkcionalna jedinica svakog ivog bia (organizma). Sva iva bia, s obzirom na
sloenost grae njihovih stanica, moemo
podijeliti na prokariote i eukariote. Najjednostavniji jednostnanini organizmi su
prokarioti ije stanice ne sadre oblikovanu jezgru ni druge stanine strukture
obavijene membranama. Ostale jednostanine organizme i viestanine organizme,
bilo biljne ili ivotinjske, izgrauju eukariotske stanice.
Tipine eukariotske stanice sadre
jezgru obavijenu ovojnicom koja ima
mnogobrojne pore kroz koje se izmjenjuju
tvari izmeu jezgre i citoplazme. U citoplazmi tipine eukariotske stanice nalaze
se razliite stanine strukture: endoplaz-
matska mreica, Golgijevo tijelo, lizosomi,

mitohondriji i mikrotubuli. Osim tih struktura koje se nalaze gotovo u svim eukariotskim biljnim i ivotinjskim stanicama
postoje i strukture karakteristine samo za
biljnu, odnosno ivotinjsku stanicu. Tako,
biljne stanice sadre staninu stijenku, kloroplaste i druge plastide to ne nalazimo u
ivotinjskih stanica. Veina ivotinjskih
stanica sadri centriole koji se jo nalaze
samo u stanicama nekih algi. Zelena biljna
stanica je autotrofna za razliku od heterotrofne ivotinjske stanice.
Osnovne razlike izmeu biljnih i
ivotinjskih stanica
Biljne stanice
ivotinjske
stanice
Obavijene su
celuloznom
stijenkom.
Nemaju
celulozne
stijenke.
Imaju velike
vakuole
ispunjene
staninim
sokom.
Kada su i
prisutne,
vakuole su
male.
Velike stanice
odreenog
oblika.
Male stanice
nepravilna
oblika.
Sadre
kloroplaste
(klorofil).
Bez kloroplasta
(klorofila) su.
Obavljaju
fotosintezu pa
su time
autotrofne.
Moraju dobiti
hranu izvana pa
su heterotrofne.
STANICE ZAPORNICE, specijalizirane

epidermske stanice lista koje okruuju otvor pui, isp.
STANINA IMUNOST, oblik steene
imunosti u kojoj organizam nakon podraaja antigenom stvara veliki broj aktivira-
133
nih limfocita T koji specifino unitavaju

antigen.
STANINA JEZGRA, v. jezgra.
STANINA MEMBRANA, tanka ovojnica (7 do 10 nm) koja obavija stanicu.
Graena je od proteina i lipida pa se naziva jo i lipoproteinska ovojnica. Stanina
membrana je selektivno propusna to znai
da ne proputa sve tvari jednako, ve vri
selekciju: neke tvari proputa lako, neke
tee, a za neke je nepropusna.
STANINA STIJENKA, Stanina tvorevina koja obavija veinu biljnih stanica i
daje im oblik i vrstou. Najvanija tvar
stijenke je celuloza, a samo u gljiva celuloza je nadomjetena hitinom.
STANINA TEKUINA je tekuina
unutar stanice. U ljudskom tijelu je ima
oko 25 litara. Glavni sastojci stanine
tekuine su voda, kalijev kation (K+) te
hidrogen karbonatni ( HCO 3 ) i sulfatni
( SO 24 ) anion. Ljudska stanina tekuina
ima pH 7.0.
STANINA TEORIJA, teorija po kojoj
sva iva bia imaju staninu grau. Utemeljitelji ove teorije su njemaki znanstvenici, botaniar M. Schleiden i zoolog T.
Schwann. Znaenje ove teorije je u tome
to ukazuje na jedinstvo grae ivih bia i
na njihovo zajedniko podrijetlo.
reakcije u stanici moemo podijeliti u dvije skupine: procesi izgradnje (anabolizam)

i procesi razgradnje (katabolizam).
STANINI ORGANELI, specifino graene strukture unutar stanice koje su obavijene membranom i obavljaju odreenu
funkciju. Stanini organeli su jezgra, mitohondrij, endoplazmatska mreica, Golgijevo tijelo, plastidi. Postoje i manje strukture
unutar stanice koje takoer vre vane funkcije npr. ribosomi, jezgrice, kromosomi,
centrioli, ali kako nisu obavijeni membranom ne smatramo ih organelima u uem
smislu.
STANINO DISANJE, v. disanje.
STANINO FRAKCIONIRANJE, rastavljanje stanica na sastavne dijelove. To
je postupak izdvajanja pojedinih staninih
organela ili jo manjih dijelova stanice u
zasebne homogene frakcije da bi se bolje
upoznala njihova fizioloka uloga i biokemijski sastav. Najprije se stanice kidaju
gnjeenjem tkiva u tarioniku, protiskivanjem stanica kroz uski prostor odreenih
dimenzija, rezanjem vrteim noevima ili
ultrazvunim vibracijama. Zatim se tako
dobivena stanina kaa centrifugira. Centrifugiranjem se pojedini stanini dijelovi
razdvajaju na osnovi razlika u brzini njihova taloenja.
STANITE (biotop, gr. bios = ivot, topos = mjesto), prostor sa svim ivotnim
uvjetima (svjetlo, ugljik(IV)-oksid, voda,
mineralne tvari itd.) u kojem ivi populacija jedne vrste.
STANINI CIKLUS, ivotni ciklus stanice koji se sastoji od dva razdoblja interfaze (razdoblje izmeu dvije stanine
diobe) i mitoze (diobe stanice). Stanini
ciklus zapoinje od trenutka kada ta stanica nastaje diobom i traje sve dok se i ona
sama ne podijeli na dvije nove stanice.
STANLEY, W.M., (1904.-1971.) ameriki znanstvenik koji je prvi izdvojio virus u

istom stanju. To je bio virus mozaine
bolesti duhana.
STANINI METABOLIZAM, skup svih

kemijskih reakcija u stanici odnosno izmjena tvari i energije u stanici. Kemijske
STAPARKE, skupina od oko 30 000 vrsta gljiva u koje spadaju i sve one to ih u
svakodnevnom govoru zovemo gljive. Plo-
134
dita su im najee oblika kiobrana ili

klobuka na struku. Uz razliite druge spore, kariogamijom se razvijaju i posebne
bazidiospore i to po 4 na zajednikoj stapci, bazidiju. Staparke imaju raznolike
skupine, npr. snijeti, listiarke (peurka,
zelena pupavka), rupiarke (vrganji), zuparke (prosenjak), puhare itd. umske gljive ive u mikorizi s drveem.
STARENJE, sve promjene koje nastaju u
odrasloj dobi kada se nepovratno mijenja
graa i funkcija stanica, tkiva i organa, a s
vremenom nastupa i smrt. Postoji niz pretpostavki o uzrocima starenja, a najvaniji
su fizioloki i patoloki. U stanicama se
zbiva niz fiziolokih promjena, npr. gubitak vode zbog ega se mijenjaju bjelanevine u citoplazmi, nakupljanje tetnih
tvari, oteenja membrana lizosoma, smanjenje regeneracijskih sposobnosti oteenih stanica itd. Patoloki razlozi starenja
posljedica su teih oteenja pojedinih
organa. Starenje i umiranje nekih stanica
zapoinje zapravo odmah nakon zaea i
traje sve do smrti iako se najee pod
starenjem podrazumijevaju procesi koji
nastaju nakon pedesete godine.
STAROELJUSKE (bezgrebenke), velike kopnene ptice koje ne mogu letjeti jer
im je prsna kost bez grebena. To su npr.
afriki noj, junoameriki nandu i australski emu.
STATOCISTI, osjetila za ravnoteu kod
nekih beskraljenjaka, npr. mekuaca i rakova. Kod mekuaca veinom se nalaze u
stopalu.
STEENA IMUNOST (specifina), oblik
otpornosti organizma koja nastaje nakon
unosa antigena u organizam. Pokree se
imunoloka reakcija. Nositelji te vrste
imunosti su limfociti (B i T). Dva su osnovna oblika steene imunoloke reakcije,
humoralna i stanina imunost. Specifina
imunost moe biti steena aktivno i pasivno, v. imunizacija.

STELJKA (talus), biljno tijelo jednostavne grae na kojemu se ne razlikuju pojedini vegetativni organi (korijen, stabljika,
list i cvijet).
STELJNJAE, nie biljke, talofiti, jednostanine ili vestanine. Jednostavne su
grae, prvenstveno vodeni organizmi pa
cijela njihova povrina sudjeluje u primanju vode i izmjeni tvari. To objanjava
zato steljnjae nemaju tijelo razlueno u
tkiva i organe. Obuhvaaju razliite organizme nazvane jednim imenom ALGE.
STERILIZACIJA, izlaganje supstrata temperaturi iznad 100 oC i vie pri emu
ugibaju ne samo bakterije ve i njihove
spore.
STERKOBILIN B, v. eritrociti.
STEROIDI, organski spojevi iz skupine
lipida. U organizmu ovjeka poznati steroidi su spolni hormoni, hormoni kore
nadbubrene lijezde i neki vitamini, npr.
vitamin D.
STELJIVI MJEHURII (kontraktilna
vakuola), organeli u protoplazmi praivotinja pomou kojih izbacuju suvinu
tekuinu iz tijela i na taj nain odravaju
osmotsku ravnoteu. To je znaajno za
praivotinje slatkih voda jer voda zbog
osmotskog tlaka neprestano ulazi kroz
membranu u tijelo i razrjeuje koncentraciju anorganskih i organskih tvari u
protoplazmi. Broj mjehuria moe biti od
jednog do nekoliko.
STH, v. hormon rasta.
STIGMA, v. uzdunice i ona pjega.
STOME, v. pui.
STONOGE, jednostavno graeni uzdunjaci iz skupine lankonoaca, isp. Na
135
kolutiima imaju 1 ili 2 para lankovitih

nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su
ticala i jednostavne oi. ive na vlanim
stanitima. Poznate su strige i dvojenoge.
STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (povijesna geologija), znanost koja prouava
razvojni put Zemlje od postanka litosfere
do danas.
STREPTOKOKI, v. bakterije.
STROBILA, v. trakavica.
STROMATOLITI, tvorevine posebne
grae u kojima se nalaze fosilizirane bakterije i cijanobakterije.
STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet),
koliina otrova koja ubija 50 posto otrovanih jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna
doza ili LD50.
SUKCESIJE, procesi smjenjivanja itavih
biocenoza na nekom prostoru.
SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetika,
susljedna), postupno nakupljanje malih nasljednih promjena i novih svojstava organizama te postupan prijelaz jedne vrste u
drugu.
SUNACE, v. korjenonoci.
SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija.
SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u
crijevu ovjeka, (isp. trakavice). ovjek se
zarazi ako pojede njezinu ikricu s mesom
zaraene svinje. Iz ikrice se razvije trakavica. Stranji zreli lanci s oploenim
jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz
crijeva ovjeka. Ako te lanke pojede svinja, u njezinu crijevu e se razviti liinke
koje se u miiima zaahure stvarajui
ikricu.
SVITAK (horda, chorda dorsalis), potporni savitljivi pruti sastavljen od vezivnog
tkiva. Protee se na lenoj strani du ita-
136
vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U

embrionalnom razvitku razvija se iz endoderma. Platenjaci imaju svitak samo u
stadiju liinke, a svitkoglavci u svim stadijima razvitka.
SVITKOGLAVCI (Cephalochordata),
pripadaju bezlubanjcima iz koljena svitkovci. Najpoznatija skupina su kopljae.
ive u morima. Uvijek imaju svitak. Miii, organi za izluivanje i krvotok te krne
pukotine na drijelu imaju kolutiav raspored. ivani je sustav cjevast i protee se
iznad svitka s lene strane tijela. Kopljaa
je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska.
U Jadranskom moru ivi zailjena kopljaa
koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom
oceanu ivi kalifornijaka kopljaa. U Kini
kopljaa slui kao hrana.
SVITKOVCI (Chordata), ivotinje koje
na lenoj strani (ispod ivanog sustava, a
iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp.
Svitkovci su dvobono simetrine ivotinje bez znakova vanjske kolutiavosti.
Naseljavaju sva stanita u vodama i na
kopnu. Danas ivi oko 45000 vrsta. Svitkovcima pripadaju tri potkoljena: platenjaci, svitkoglavci i kraljenjaci. Platenjaci i svitkoglavci su bezlubanjci, a
kraljenjaci su lubanjci. Preci svitkovaca
su davni srodnici iroglavaca ili polusvitkovaca, isp. Osnovna obiljeja svih svitkovaca jesu, osim svitka, i krne pukotine
na prednjem dijelu probavila. Kod viih
kraljenjaka postaju prave krge ili plua.
Dalje, ivani sustav je s lene strane
trupa. U kraljenjaka se razvija u lenu
modinu koja je smjetena u kraljenici.
Na prednjem dijelu lene modine razvija
se mozak, u lubanjaca zatien hrskavinom ili kotanom lubanjom. Optjecajni
(krvoilni) sustav je zatvoren, sa srcem s
trbune strane.
SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice
bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-
ma oznaujemo razliite oblike nekih vrsta

koje je ovjek postigao na umjetan nain,
tj. uzgojem su kultivar, sorta, klon i linija.
ARENICA (iris), v. bjeloonica.

ARLAH (scarlatina, krlet), akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijama (streptokokima).
EERI, v. ugljikohidrati.
EERNA BOLEST (dijabetes), bolest
koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog
izostanka izluivanja hormona inzulina
beta stanicama Langerhansovih otoia u
guterai. Nedostatkom inzulina u krvi
nastaje poveana razina eera u krvi (hiperglikemija), a istovremeno nedostatak
eera za energetske potrebe u stanicama.
Kod bolesnika s smanjenom proizvodnjom
inzulina daju se lijekovi koji stimuliraju
guterau na pojaano luenje inzulina.
Kod teeg oblika dijabetesa, tzv. inzulin
ovisan dijabetes daju se injekcije inzulina.
Bolesnici se moraju strogo drati ugljikohidratne dijete. Bolest se javlja u djece
(juvenilni dijabetes) i u odraslih (adultni
dijabetes).
EVA, v. boginje.
IMII (netopiri), jedina skupina sisavaca koji mogu letjeti. Krila imaju letnu
koicu ili letnicu razapetu izmeu dugakih kosti prstiju. Kada se odmaraju,
privrste se stranjim nogama za stijenu i
vise glavom prema dolje. Neki spavaju
zimski san. Hrane se kukcima ili malim
kraljenjacima, voem, nektarom, peludom, a neki siu krv. imii isputaju
ultrazvuk kojim pronalaze hranu i lake se

snalaze u prostoru.
KOLJKAI,. pripadaju skupini mekuaca, isp. Veinom ive u moru, npr. dagnje,
prstaci, periske. U slatkim vodama najpoznatija je bezupka. Tijelo im je bono
spljoteno i smjeteno izmeu dviju ljutura. Ljuture su spojene zubiima i ligamentom, a otvaraju ih i zatvaraju miii
zatvarai. Stopalom se privruju za podlogu. Izmeu plata i tijela je platena upljina u koju stalno ulazi voda. Filtrirajui
vodu koljkai dolaze do hrane i kisika.
Nemaju radulu. Veina su rastavljenog
spola. Oplodnja je vanjska.
KORPIONI, v. paunjaci.
KRGE, organi za disanje kod krunousta, riba i liinke vodozemaca. Nastaju u
podruju krnih pukotina u drijelu. krge su u obliku resa (krni listii) i dobro
su prokrvljene krvnim kapilarama. Voda
ulazi kroz usta i oplakuje krne listie.
Otopljeni kisik iz vode difuzijom prelazi u
krv, a iz krvi izlazi ugljik dioksid.
KROB, sloeni organski spoj iz skupine
polisaharida koji sadri kemijski vezano
nekoliko stotina molekula glukoze. Opa
formula mu je (C6H10O5)n. On je priuvni
polisaharid biljaka koji se u obliku krobnih zrnaca nalazi u spreminim organima
biljaka (zadebljali dijelovi korijena, lukovice, gomolji itd.). U sluaju kada su
ugljikohidrati potrebni i kao izvor energije
u stanicama, krob se postupno razgrauje
uz pomo niza enzima (npr. amilaze, maltaze) do glukoze koja zatim ulazi u proces
staninog disanja. U ljudskom organizmu
prvi se poinje probavljati, v. probava.
TIPALJKE (pedicelarije), nalaze se, kod
bodljikaa, izmeu bodlji (npr. kod jeinaca i zvjezdaa). Slue za obranu, hvatanje
plijena i ienje.
137
TITARKE, skupina uglavnom zeljastih

biljaka dvosupnica. Listovi su im razdijeljeni, stabljika je uplja, a cvijetovi skupljeni u titac. U svim dijelovima, naroito
u plodiima, sadre aromatine i ljekovite
tvari pa se titarke rabe u prehrani, farmaciji i kao zainske biljke. Neke od njih
su: mrkva, perin, celer, kopar i kim.
TITNA LIJEZDA (titnjaa), lijezda
s unutarnjim izluivanjem, smjetena je
ispod grkljana s obje strane dunika. lijezdane stanice titnjae izluuju hormone
tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalcitonin i dr. Ti hormoni stimuliraju metabolizam u tijelu. U svom sastavu imaju jod.
ULJEVI (hemoroidi), proirene vene na
kraju zadnjeg crijeva (rektum) i mara.
Vene oteknu zbog uestalo povienoga
tlaka, to je obino posljedica opetovanog
naprezanja prilikom ispranjivanja crijeva.
Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski.
Prolaskom fekalija mogu lako popucati i
krvariti.
UPLJE VENE, gornja i donja, najvee
vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Nemaju venskih zalisaka, v. veliki optok.
UPLJINA, v. celom.
njuje vrijeme predvieno za odmor sranog miia.

TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja biljaka iji je smjer gibanja ovisan o smjeru
vanjskog podraaja. Kreu li se organizmi
u smjeru podraaja, gibanja nazivamo
pozitivnom taksijom, a ako se organizmi
kreu od izvora podraaja, gibanja nazivamo negativnom taksijom. Prema podraajima koji ih uzrokuju razlikujemo: kemotaksije (uzrokovane kemijskim tvarima),
fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmotaksije (izazvane dodirom), hidrotaksije
(reakcije na vlagu), termotaksije (izazvane
temperaturom) i geotaksije (podraaj je
sila tee). Taksije su osobito vane za
mnoge jednostanine organizme koji se
kreu bievima, trepljama, ameboidalno ili
kliu po podlozi.
TAKSIN, v. tise.
TAKSON, isto to i svojta.
TAKSONOMIJA, (gr. taksis = raspored,
poredak + nomos = zakon) znanost o zakonima razvrstavanja organizama, hijerarhija
sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodica, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo),
isp. filogenetski (prirodni) sustav i sistematika.
TALUS, v. steljka.
T
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nastaju najvie u timusu (prsnoj lijezdi), a
manje u limfnim vorovima i slezeni. Oni
su jedni od nositelja stanine specifino
steene imunosti.
TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije
srca s prosjenih 70 otkucaja u minuti na
100 i vie. Tahikardija je tetna jer se sma-
138
TANKO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava koji se protee od eluca, a

nastavlja debelim crijevom. Ukupna duina iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: poetnog dijela dvanaesnika (duodenum),
srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela
(ileum). Unutarnja povrina crijeva sadri
crijevne resice. Sluznica tankog crijeva
ima brojne lijezde a to su: Brunnerove
lijezde koje se nalaze na poetnom dijelu
duodenuma i lue sluz koja titi crijevnu
stijenku od probavnog djelovanja eluanog soka prije neutralizacije himusa u
dvanaesniku; Liberkhnove kripte su lijezde koje se osim u duodenumu nalaze po

cijeloj povrini tankog crijeva i lue sluz i
crijevni sekret.
TARAXACUM OFFICINALE, struni
latinski naziv za maslaak.
TARTUFI (gomoljae), gljive mjeinarke,
rastu petnaestak centimetara pod zemljom
u listopadnim umama. Kulinarski su specijalitet posebne arome pa ih ljudi pronalaze uz pomo dresiranih pasa ili svinja.
TELOCENTRIAN
KROMOSOM,
kromosom s privrsnicom na svom kraju.
TELOFAZA, zavrna faza stanine diobe,
mitoze. U telofazi se kromosomi koji su
stigli na suprotne polove stanice poinju
despiralizirati i oko njih nastaje jezgrina
ovojnica. Dvije novonastale stanice imaju
diploidan broj kromosoma, a svaki kromosom je graen od jedne kromatide. U
stanicama se formiraju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA DRUGE
DIOBE, v. telofaza II.
MEJOTIKE
TELOFAZA I (telofaza prve mejotike

diobe), zavrna etapa mejoze I u kojoj su
vidljive dvije novonastale stanice s
haploidnim brojem kromosoma koji su
graeni od dvije kromatide. Kromosomi se
despiraliziraju, a oko njih se formira
jezgrina ovojnica. U stanicama postaju
vidljive jezgra i jezgrica.
TELOFAZA II (telofaza druge mejotike
diobe), zavrna etapa mejoze II u kojoj
nastaju etiri stanice s haploidnim brojem
kromosoma od kojih je svaki kromosom
graen od jedne kromatide. Oko despiraliziranih kromosoma formira se jezgrina
ovojnica te nastaju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA PRVE MEJOTIKE DIOBE, v. telofaza I.
TENTAKULA, ticalo, isp. virnjaci.
TEPALA, v. cvijet.
TERMONASTIJE, v. nastije.
TERMOREGULACIJA, odravanje stalne tjelesne temperature ovjeka i homeotermnih ivotinja. U ovjeka sredita za
regulaciju tjelesne temperature nalaze se u
hipotalamusu. Sastoje se od sredita za
"produkciju" i sredita za "redukciju" topline. Ako je tijelo pregrijano, ukljuuje se
sredite za redukciju topline koje alje informacije ivanim putovima na periferiju.
Dolazi do irenja krvnih kapilara (vazodilatacija), poveava se dotok krvi u kou pa
se toplina otputa u okoli. Stezanjem
lijezda znojnica oslobodit e se znoj koji
isparavanjem hladi kou. Hormonalnim
putem regulirat e se smanjenje razgradnje
hranjivih tvari i time smanjiti proizvodnja
topline. Ako je tijelo pothlaeno, aktivira
se sredite za produkciju topline. Tada
prestaje znojenje, krvne kapilare se steu
(vazokonstrikcija), smanjuje se protok krvi
u koi, a hormonima (tiroksin) stimuliraju
se katabolike reakcije.
TEST KRIANJE (povratno krianje),
krianje koje se koristi kada se eli provjeriti da li su jedinke F2 generacije
homozigotne (npr. AA) ili heterozigotne
(npr. Aa) za odreeno svojstvo jer se
razlika ne moe zamijetiti po fenotipu.
Jedinka nepoznatog genotipa se kria s
recesivnim homozigotom (aa). Ako su svi
dobijeni potomci dominantnog tipa, testirana jedinka je bila homozigotna, a ako je
50 % dominantnih i 50 % recesivnih,
jedinka je bila heterozigotna. (v. shemu u
Dodatku 1.) Test krianje moe se koristiti
i ako se eli provjeriti genotip jedinki F2
generacije koje su nastale dihibridnim
krianjem s dominacijom. U tom sluaju
jedinka nepoznatog genotipa kria se s
recesivnim homozigotom za oba svojstva
(aabb). Ako je testirana jedinka bila homozigotna za oba svojstva (AABB), dobiveni
139
e potomci biti dominantnog tipa, a ako je

bila heterozigotna za oba svojstva (AaBb),
dobit e se omjer fenotipova 1/4:1/4: 1/4:
1/4. (v. Dodatak 1.)
TESTISI, v. sjemenici.
TESTOSTERON, muki spolni hormon
kojega izluuju intersticijske stanice sjemenika. Manje koliine testosterona izluuju se ve u embrionalnoj i fetalnoj dobi,
a vee koliine u pubertetu. Utjee na razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja mukaraca. Izluivanje testosterona
pod kontrolom je gonadotropnih hormona
iz prednjeg renja hipofize.
TETRADA, grupa od etiri kromatide u
mejozi, v. profaza I.
TETRAPLOIDNI BROJ KROMOSOMA, v. poliploidija.
TIGMONASTIJA, v. nastije.
TIGMOTROPIZAM, v. tropizam.
TILAKOIDI, sustav membrana u unutarnjosti kloroplasta (isp.) i drugih plastida.
TILAKOIDNE MEMBRANE, specifino graene membrane koje se nalaze u
unutarnjosti kloroplasta i drugih plastida.
Mogu sadravati razliita biljna bojila
(klorofil, karotene, ksantofile) ovisno o tipu plastida u kojima se nalaze. U tilakoidnim membranama koje sadre klorofil
odvija se fotosinteza.
TIMIN, organski spoj s duikom iz skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i to samo DNA. Strukturna formula
mu je:
O
H
O
N
C
C
N
H
140
C
C
CH 3
H
TIMPANALNI ORGANI, osjetila za

sluh kod kukaca. Smjeteni su na razliitim dijelovima tijela. To su udubine u
kutikuli prekrivene timpanalnom membranom ili bubnjinom opnom. Opne titraju
podraene zvukom, a titranje primaju osjetne stanice i podraaj dalje prenose u modana sredita.
TIMUS (prsna lijezda), smjeten je u
prsnoj upljini iznad dunika i srca. U
embrionalno i fetalno doba pa sve do puberteta, to je najvei proizvoa limfocita,
koji su po timusu i dobili prefiks T limfociti.
TIREOKALCITONIN, hormon titne
lijezde koji regulira koncentraciju iona
kalcija u krvi i potie ugradnju kalcija (i
fosfora) u kosti.
TIREOSTIMULACIJSKI
v. tireotropni hormon.
HORMON,
TIREOTROPNI HORMON (tireostimulacijski hormon, TSH), hormon kojega izluuje prednji reanj hipofize (adenohipofiza), a koji potie rast titne lijezde i
izluivanje tiroksina.
TIROKSIN (T4), hormon kojega izluuje
titna lijezda, a stimulira cjelokupni metabolizam u organizmu, v. titna lijezda.
TIROZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
TISE, porodica biljaka iz skupine etinjaa (golosjemenjaa). Listovi su plosnati. Sjemenke se nalaze unutar mesnatog
ovoja (arilus) koji sadri hranjive tvari.
Ostali dijelovi tise sadre taksin (otrovni
alkaloid). U hrvatskoj flori zastupljena je s
jednom vrstom: obinom tisom koja je
zatiena jer je rijetka i ugroena na
prirodnim stanitima .
TJELESNA STANICA (somatska stanica), osnovna graevna jedinica viestaninih organizama. Nastaje diobom mitozom
od stanice majke, a njen ivotni vijek traje

dok se i ona mitotikom diobom ne podijeli u dvije nove stanice keri. Razdoblje u
ivotu stanice izmeu dviju dioba naziva
se interfaza.
TJELESNI (somatski) IVANI SUSTAV, prima i prenosi razliite osjete (i
svjesno zapaanje), te upravlja radom miia. Sastoji se od sredinjeg ivanog sustava (kojem pripadaju mozak i lena
modina) i perifernog ivanog sustava tj.
perifernih ivaca.
TJEMENO OKO (parijetalno oko, tjemeni organ), mjehuri slian oku kod nekih
gmazova, npr. premosnika i guterice.
Sastoji se od osjetnih stanica za svjetlo i
pigmentnih stanica. Unutarnjost mjehuria
ispunjena je staklastim tijelom. Na lubanji
je iznad mjehuria otvor koji je presvuen
prozirnom koicom kroz koju pada svjetlost na tjemeni organ.
TKIVNI MAKROFAGI, stanice sa sposobnou fagocitoze, nastaju iz monocita
koji su iz optoka krvi doli u tkiva. Nalaze
se npr. u jetri i slezeni i nemaju mogunost
ameboidnog kretanja.
TMV, v. virus mozaine bolesti duhana.
TOBOLARI, primitivni sisavci koji se
razvijaju unutar majina tobolca. U tobolac se otvaraju mlijene lijezde. enke
tobolara imaju kratkotrajnu trudnou te
raaju male i slabo razvijene mlade. Razvitak u tobolcu traje nekoliko puta dulje od
razvitka u majinom tijelu. Danas u
biosferi ivi oko 200 vrsta. Poznatiji su:
klokan, koala, oposum i psoglavi vuak.
TOKSICITET, v. stupanj otrovnosti.
TOKSINI ELEMENTI (otrovni elementi), elementi kao to su iva, olovo,
kadmij, radioaktivni izotopi itd. Oni se
najee javljaju u otpadnim tvarima industrije, prometa itd. Slijedom hranidbenih
lanaca postupno se nakupljaju u pojedinim

dijelovima organizma postiui koncentraciju koja je za organizam toksina,
otrovna.
TOKSINOST, v. otrovnost.
TOKSINI, otrovi ivih organizama, a mogu biti bakterijskog (bakteriotoksini), gljivinog (mikotoksini), ivotinjskog (zootoksini) i biljnog (fitotoksini) porijekla.
TONOPLAST, u biljnoj stanici granini
sloj plazme prema vakuoli.
TORNARIJA, liinka iroglavaca iz skupine malokolutiavaca.
TOTIPOTENTNOST, mogunost diferencirane somatske stanice da sauva potencijal razvitka itavog novog organizma,
v. klon. Stanina diferencijacija esto je
povratna (reverzibilna), a dediferencirane
(ponovo nediferencirane) se stanice mogu
opet dijeliti i po potrebi regenerirati itavu
biljku (osobito kada se biljno tkivo uzgaja
u kulturi). Pojava je rezultat regulacije aktivnosti gena.
TRAHEJE, v. uzdunice.
TRAHEOLA, v. udunice.
TRAKAVICA, beskolutiava ivotinja
koja pripada koljenu plonjaka, isp. ive
kao nametnici u probavilu kraljenjaka.
Tijelo im je plosnato i pokriveno kutikulom, dugako i 15 m. Na prednjem dijelu
je "glava" (skoleks) s kukicama i prianjalkama te vrat i tjelesni lanci (proglotidi)
koji tvore strobilu. Trakavice su anaerobni
organizmi i nemaju organa za disanje ni
optjecanje. Nemaju ni probavilo ve hranu
uzimaju osmotski preko povrine tijela.
Dvospolci su. Svaki proglotid sadri muke i enske rasplodne organe. Imaju hiperprodukciju potomaka. Tijekom ivota
trebaju barem jednog meudomadara. Najpoznatije trakavice su govea, svinjska i
pasja trakavica ili ehinokok.
141
TRANSDUKCIJA, prijenos genetikog

materijala jedne bakterije u drugu virusom.
TRANSFER RNA, v. tRNA.
TRANSFORMACIJA STANICA, uzrokovana je komadiem molekule DNA koji
sadri gen, a koji se oslobaa iz mrtvih
bakterija i ugrauje u ive bakterije. Novougraeni gen daje bakteriji nove osobine.
TRANSFUZIJSKA REAKCIJA, reakcija koja nastaje prilikom transfuzije krvi,
kada se krvna grupa davatelja ne podudara
s krvnom grupom primatelja krvi. Transfuzijsku reakciju karakterizira sljepljivanje
(aglutinacija) i raspadanje (hemoliza) eritrocita.
TRANSKRIPCIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLACIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLOKACIJA, prebacivanje segmenta jednoga kromosoma na drugi nehomolog.
TRANSPIRACIJA, izluivanje (isparavanje) vode iz biljaka u obliku vodene
pare. Isparavanje vode s vanjskih povrina
biljke naziva se kutikularna transpiracija,
kroz pui (stome) - stomatalna tranpiracija,
a kroz lenticele - lenticelna transpiracija.
Proces transpiracije je vaan pokreta za
kretanje vode kroz biljku. Takoer moe
sprijeiti pregrijavanje biljke.
TRANSPLATACIJA, presaivanje tkiva
ili organa na drugo mjesto istog organizma
ili na drugi organizam. Imunoloki sustav
organizma prepoznaje svoje bjelanevine
kao vlastite i na njih ne reagira (imunoloka tolerancija). Da ne bi dolo do odbacivanja presaenog organa ili tkiva davatelja zbog pokretanja imunoloke reakcije
na strani antigen, mora se nakon presaivanja tkiva imunoloki sustav primatelja
zakoiti svakodnevnim uzimanjem lijekova koji slabe imunoreakciju.
142
TRANSPORT, MASOVNI, specifian

nain transporta kroz staninu membranu
kada se transportiraju velike molekule ili
krute estice koje zbog svoje veliine ne bi
mogle proi kroz staninu membranu na
drugi nain. Oblici masovnog transporta su
endocitoza i egzocitoza.
TRANSPORTNA RNK, v. tRNA.
TRBUNI TIFUS (tifus) je akutna zarazna crijevna bolest s temperaturom, zatvorom u prvoj fazi, a eventualno proljevom u
drugoj. Inkubacija traje od 7 do 14 dana.
Uzronik bolesti je bakterija Salmonella
typhi koja izaziva upalu crijevnih stijenki,
te se krvotokom prenosi po cijelom tijelu.
TREI BUBREG (pravi bubreg ili metanefros), organ za izluivanje kod gmazova,
ptica i sisavaca. Bubrene cjevice poinju
Bowmanovim ahurama. Osnovna anatomska jedinica bubrega je nefron. U nefronima se stvara mokraa koja kroz mokraovod ulazi u neisnicu ili kod sisavaca u
mokrani mjehur. Mokraovod nastaje iz
donjeg dijela Wolfove cijevi, isp.drugi bubreg.
TRENICA (radula), struktura u usnoj upljini mekuaca (pueva i glavonoaca) za
mrvljenje hrane. Trenica je "jezik" pokriven ronatim zubiima kojima ivotinje
struu estice hrane po podlozi.
TREONIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
TREPETLJIKAI, najvea skupina praivotinja. ive u moru i slatkim vodama.
Rijetko su nametnici. Vrlo su pokretljivi.
Na povrini pelikule imaju trepetljike ili
cilije. Najprepoznatljiviji su papuice (parameciji) i zvonii (vorticele). Svi trepetljikai imaju barem 2 jezgre: malu jezgru mikronukleus i veliku jezgru makronukleus. Mikronukleus ima diploidan broj
kromosoma (2n) i sudjeluje u konjugaciji.
Makronukleus upravlja drugim ivotnim

aktivnostima (hranjenjem, izmjenom plinova, osmoregulacijom). Trepetljikai se
najee razmnoavaju dvojnim ili binarnim dijeljenjem.
TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM, krianje u kojem se prati
nasljeivanje triju svojstava. I u ovom
sluaju, kao i u ostalim prikazima krianja,
poetna roditeljska (parentalna) generacija
se oznauje s P, a generacije potomaka
(filijalne) prema redoslijedu s F1 i F2. Aleli
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim. U ovdje navedenom primjeru parentalnu generaciju predstavlja biljka visokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki i
biljka niskog rasta, utih i naboranih sjemenki. Obje biljke su homozigoti za navedena svojstva s tim da su svojstva:
visoki rast, zelena boja sjemenke i glatka
povrina sjemenke dominantna. Krianjem
takvih biljaka dobiva se F1 generacija ije
su sve jedinke istog fenotipa: visokog
rasta, zelenih i glatkih sjemenki. Jedinke
F1 generacije mogu stvarati 8 razliitih
tipova gameta, a njihovim meusobnim
krianjem dobivamo F2 generaciju koja
moe imati 8 razliitih fenotipova. Omjer
fenotipova u F2 generaciji je:
27:9:9:3:9:3:3:1,
tj. mogui su sljedei fenotipovi:
1. visoki, zelenih glatkih sjemenki-27
2. visoki, zelenih naboranih sjemenki-9
3. visoki, utih glatkih sjemenki-9
4. visoki, utih naboranih sjemenki-3
5. niski, zelenih glatkih sjemenki 9
6. niski, zelenih naboranih sjemenki-3
7. niski, utih glatkih sjemenki-3
8. niski, utih naboranih sjemenki-1
TRIHOCISTI, posebni mjehurii koji se
nalaze u donjem sloju pelikule. Ispunjeni
su sekretom koji se na podraaj izbacuje
van. Ti organeli slue za obranu i zatitu

praivotinja.
TRIHOMONAS, v. biai.
TRIJODTIRONIN (T3), v. titna lijezda.
TRIPANOSOMA, jednostanina ivotinja (praivotinja) iz skupine biaa koja u
ovjeka uzrokuje smrtonosnu bolest spavanja. Javlja se u tropskom podruju Afrike.
TRIPLET, v. kodon.
TRIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA,
v. poliploidija.
TRIPSIN, jedan od probavnih enzima
kojega izluuje guteraa u poetni dio
tankog crijeva (dvanaesnik, duodenum), a
sudjeluje u razgradnji bjelanevina do
aminokiselina.
TRIPTOFAN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
TRISOMIK, stanica, tkivo ili organizam
koji ima uz homologni par jo jedan
kromosom vika (2n+1).
tRNA (transportna RNK ili tRNK, prijenosna RNK, transfer RNA), vrsta ribonukleinske kiseline koja se nalazi u citoplazmi. Njena je uloga da vee na sebe odgovarajue aminokiseline i prenosi ih na
ribosom gdje e se sintetizirati proteini.
Graena je od 80-ak nukleotida pa je po
veliini najmanja vrsta RNA. Ona sainjava 10 do 15 % ukupne stanine RNA.
Postoji 20 razliitih vrsta molekula tRNA,
a svaka se odlikuje sposobnou da vee
na sebe samo jednu odreenu aminokiselinu.
TROFOBLAST, vanjski sloj stanica blastociste ovjeka i ostalih sisavaca. Nastaje u
jednoj od etapa embrionalnog razvitka,
blastulaciji. Trofoblast okruuje unutarnji
sloj stanica (embrioblast). Iz stanica trofo-
143
blasta i decidua stanica (stanice sluznice

maternice), oko 16 dana nakon oplodnje,
zapoinje razvoj posteljice koja e osigurati prehranu zametka u kasnijoj fazi embrionalnog razvitka.
kod plune embolije dio se krvnog ugruka

zaustavi u pluima ili kod infarkta srca
(isp.) u sranom miiu to uzrokuje neprokrvljenost dijelova plua i srca te
odumiranje tih dijelova.
TROFOGENI SLOJ, povrinski osvjetljeni sloj, u moru do 200 m, a u kopnenim

vodama stajaicama do oko 50 m, u kojem
se odvija proces fotosinteze i primarne
organske proizvodnje (bioproizvodnje).
TROPIZAM, jedna vrsta gibanja biljnih

organa u obliku svijanja uzrokovana i usmjeravana jednostranim vanjskim podraajima. Do svijanja dolazi redovito zbog
razliito jakog rastenja suprotnih strana
organa. Pozitivan je tropizam ako se organ
giba prema izvoru podraaja, a negativan
ako se giba od izvora podraaja. Prema
vrsti podraaja koji uzrokuju ova gibanja
razlikujemo fototropizam (gibanje rastenjem uzrokovano jednostranim djelovanjem svjetlosti), geotropizam (gibanje kojim biljke dovode svoje organe u odreeni
poloaj prema sili tee), kemotropizam
(izazvan kemijskim tvarima) i tigmotropizam (uzrokovan mehanikim podraajima).
TROHOFORA, liinka kod mekuaca i

morskih kolutiavaca. Razvija se iz oploene jajane stanice, ima vijenac trepetljika
te moe slobodno plivati. U jednostavnijih
oblika mekuaca trohofora se razvija u odraslu jedinku, a mnogi imaju kasniji stadij
liinke, tzv. velinger liniku.
TROJKA, v. genetika uputa.
TROMB, krvni ugruak, isp. ateroskleroza, infarkt.
TROMBOCITI (krvne ploice), citoplazmatski dijelovi velikih stanica megakariocita iz kojih se oslobaaju raspadanjem.
Imaju vanu ulogu u kontroli krvarenja
sudjelujui u procesima zgruavanja krvi
nakon ranjavanja; ljepljei se za ozljeeno
mjesto zajedno s fibrinogenom i krvnim
stanicama, zaepljuju otvor.
TROMBOCITOPENIJA, bolest kod koje
je smanjen broj krvnih ploica trombocita. To stanje mogu uzrokovati pojedini
lijekovi, npr. antibiotici, protuupalni lijekovi i dr.
TROMBOZA, nenormalno stvaranje ugruaka krvi (tromba) u ilama (venama ili
arterijama) zbog razliitih uzroka (ateroskleroza, ozljede krvnih ila i dr.). Tromb
moe potpuno ili djelomino sprijeiti
protok krvi kroz ilu ili se moe otkinuti
od hvatita na stijenci ile i slobodno
kolati po tijelu (embolus), te djelomino ili
potpuno zaepiti neku uu krvnu ilu. Npr.
144
TROPOSFERA, najnii sloj atmosfere

gdje ive mikroorganizmi, biljke i ivotinje.
TRANI EER, v. saharoza.
TRUDNOA, u sisavaca, razdoblje od
oplodnje do roenja. Trudnoa u ene traje
u prosjeku 280 dana ili 40 tjedana. Tijekom trudnoe zbivaju se razliite hormonalne promjene, npr. izluuje se vie
progesterona nego estrogena to sprjeava
pojavu menstruacije koja dovodi do gubitka ploda.
TRUDOVI, pravilna ritmika stezanja i
oputanja miia maternice koja e uzrokovati potiskivanje ploda kroz poroajni
kanal. Trudovi su uzrokovani izluivanjem
hormona oksitocina kao i poveanim izluivanjem estrogena i to iznad vrijednosti
progesterona. Trudovi se u poetku pojavljuju svakih 15 do 20 minuta, kasnije sva-
ke dvije do tri minute, a traju 30 do 60

sekundi.
TUNICIN, organska tvar slina biljnoj

celulozi, v. platenjaci.
TRUSKOVCI, nametnike praivotinje.

Razmnoavaju se nespolno truskama ili
sporama i spolno. Najpoznatiji truskovci
su plazmodiji, uzronici malarije u ovjeka. Takoer su nametnici na mnogim bezkraljenjacima i kraljenjacima.
TURGOR (turgorski tlak), unutarnji hidrostatski tlak stanice koji pritie plazmalemu uz staninu stijenku biljnih stanica.
Poveava se ulaenjem vode u stanicu.
Kada turgorski tlak po visini postane jednak tlaku bubrenja (a po smjeru djelovanja
mu je suprotan), zaustavi se ulazak vode.
Turgor je vaan za vrstou biljke. Ako
biljka gubi vodu, turgorski tlak opada,
stanice postaju mlohave i biljka vene.
Turgorski se tlak, ovisno o organu, mijenja
od 0.1 do 1.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar).
TSH, v. tireotropni hormon.

TUBA UTERINA, v. jajovod.
TUBERKULOZA (suica), teka zarazna
bolest uzrokovana Kochovim bacilom,
bakterijom tapiastog oblika. Uzrokuje
oteenja tkiva plua.
TUAK, enski dio cvijeta. Nastao je sratavanjem jednog plodnog lista (megasporofila) ili vie njih. Sastoji se od plodnice,
vrata i njuke. U plodnici se nalazi jedan
sjemeni zametak (makrosporangij) ili vie
njih, u kojima se razvija makrospora (embrionska vrea). Makrosporogenezom razviti e se enski gametofit. Nakon opraivanja vegetativna stanica peludnog zrna klije
u polenovu mjeinicu koja provodi dvije
spermalne stanice kroz mikropilu u embrionsku vreu. Jedna spermalna stanica oplodi jajnu stanicu. Iz diploidne zigote (2n)
nastaje klica (embrij). Druga se spermalna
stanica stapa s dvije sredinje jezgre (stanice) embrionske vree pa nastaje triploidna stanica (3n) iz koje se, mitotikom
diobom, razvija endosperm, isp. sjemeni
zametak.
TUMOR, u irem smislu svaka izraslina u
organizmu, a u uem smislu novo-stvoreno
tkivo karakterizirano nekontroliranim rastom stanica.
TUNDRA, karakteristina biljna zajednica
rasprostranjena u sjevernim polarnim podrujima Zemlje, npr. Sibiru, Kanadi, Grenlandu itd. Sastoji se uglavnom od mahovina i liajeva.
TURGORSKA GIBANJA, nastaju zbog

promjena turgora u pojedinim susjednim
tkivima ili slojevima tkiva nekih plodova
(npr. trcalica, nedirak). Kao posljedica
velikih napetosti meu tkivima dolazi do
pucanja tih plodova i izbacivanja sjemenki.
TURNEROV SINDROM, v. aneuploidija.
TVORNO STANIJE, meristem, tkivo
koje omoguuje rast bilja. Stanice koje izgrauju tvorno stanije su razmjerno male,
bogate citoplazmom, bez vakuole, imaju
veliku jezgru, stanine stijenke su tanke, a
glavno im je obiljeje da se dijele mitozama. Razlikujemo tjemenine ili vrne meristeme koji se nalaze na vrcima izdanaka
i korijena, bone meristeme (kambij) koji
omoguuju rast stabljike u debljinu itd.
TVORNO TKIVO, v. tvorno stanije.
U
UINAK STAKLENIKA, zadravanje
topline u atmosferi zbog staklenikih pli-
145
nova (naroito ugljikovog dioksida) koji

upijaju toplinsko zraenje sa Zemlje umjesto da ga proputaju u svemir. Rezultat je
poveavanje prosjene temperature Zemlje
ili globalno zagrijavanje.
UDARNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi (oko 70 ml) koje srce utisne u krvotok
za vrijeme jedne kontrakcije.
UGLJENO DOBA, v. karbon.
UGLJIKOHIDRATI, prirodni organski
spojevi koji se nalaze u svim dijelovima
staninog tkiva, i kao funkcionalni i kao
strukturni sastojci. Neki ugljikohidrati
(pentoze) izgrauju nukleinske kiseline.
Predstavljaju i izvore i skladita energije
koja je dobijena fotosintezom od Sunca
(npr. glukoza, krob, glikogen). Definiraju
se kao spojevi ope formule Cn(H2O)n.
Naziv ugljikohidrat se obino upotrebljava
u mnogo uem znaenju i oznauje tvari
sastavljene od polihidroksi aldehida i ketona i njihovih derivata. eeri ili saharidi su
tipini predstavnici ugljikohidrata. Monosaharidi su ugljikohidrati koji se obino
sastoje od 3 do 9 atoma ugljika pa se
prema tome mogu i svrstavati u trioze,
tetroze, pentoze, heksoze itd. Najpoznatiji
monosaharidi ili jednostavni eeri su
pentoze riboza i dezoksiriboza te heksoze
glukoza, fruktoza i galaktoza. Povezivanjem 2 do 10 monosaharida nastaju oligosaharidi pa se prema tome mogu svrstati u
disaharide, trisaharide, tetrasaharide itd.
Najpoznatiji oligosaharidi su disaharidi
saharoza, laktoza i maltoza. Povezivanjem
vie od 10 monosaharida nastaju polisaharidi. Najpoznatiji polisaharidi su krob,
glikogen, celuloza i hitin.
UHO, osjetilo za sluh. Sastoji se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
VANJSKO UHO, sastoji se od une koljke (uke), graene od hrskavice, od zvukovoda (vanjskoga slunoga kanala), koji
146
vodi od uke do bubnjia (membrana tympani).

ULTRAMIKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
UMJETNI ELEKTROSTIMULATOR
RADA SRCA, tzv. pacemaker, mali generator na baterije koji je povezan s elektrodama koje se stavljaju na stijenku srca.
Elektrini impulsi dolaze na srani mii
frekvencijom programiranom prije ugradnje u rahlo tkivo stijenke prsnog koa.
Pacemaker se ugrauje kod nenormalnog
rada S - A vora, v. sredite automacije
rada srca.
UMJETNI SUSTAV, sustav u koji su
svrstane jedinke u skupine s gledita njihova koritenja, npr. samonikle i kultivirane biljke.
UMNI OVJEK, v. Homo sapiens.
UMOR MIIA, nastaje zbog nakupljanja mlijene kiseline nakon dugotrajne i
snane miine kontrakcije. Razlog nakupljanja mljijene kiseline je utroeni ATP
u miinim vlaknima, nedostatak glukoze
ili kisika. Bez kisika glukoza se razgrauje
u dvije molekule pirogroane kiseline
koje prelaze u mlijenu kiselinu.
UNUTARNJE UHO, sastoji se od punice (cochlea) i polukrunih kanalia vanih
za odravanje ravnotee. Punica je uplji
kanal, zavijena dva i pol puta. Kanal je
podijeljen sa dvije tanke membrane u tri
hodnika (skale). Ti su hodnici ispunjeni
tekuinom (endolimfom u sredini i perilimfom u gornjem i donjem hodniku). Na
donjoj pregradnoj - bazilarnoj membrani
nalaze se receptori za sluh tzv. Cortijev organ koji sadrava slune Cortijeve stanice
s dlaicama. Iz Cortijevih stanica izlaze
ivana vlakna koja se udruuju u sluni
ivac i prenose elektrine potencijale nastale u Cortijevim stanicama u slunu regiju
mozga (sljepooni reanj).
UNUTARNJI FAKTOR, lui ga pilorusni dio eluca. Omoguuje apsorpciju vitamina B 12 u tankom crijevu. Taj vitamin
je vaan u proizvodnji eritrocita. Nedostatak unutarnjeg faktora uzrokuje anemiju.
UPALA CRVULJKA (apendicitis), nastaje kod zastoja crijevnog sadraja u
upljini crvuljka. Upalu mogu izazvati i
strana tijela (kotice) ili paraziti koji uu u
crvuljak. Crvuljak se upali i ispuni gnojem
uz pojavu jake boli u donjem desnom dijelu trbune upljine. Lijei se brzim kirurkim odstranjivanjem upaljenog crvuljka
(apendektomija).
UPALA GUTERAE (pankreatitis),
vjerojatno nastaje djelovanjem probavnih
guterainih enzima na samo tkivo guterae. Kod upale se javlja izrazito jaka bol
u gornjem dijelu trbune upljine. Bol se
iri u lea i prsni ko, uz povraanje i jaku
muninu.
UPALA PLUA (pneumonija), teka
bolest plua koja je najee uzrokovana
bakterijom pneumokokom. Uzrok moe
biti i infekcija virusima ili mikoplazmom.
Alveole se pune tekuinom to oteava
disanje jer se bitno smanjuje respiracijska
povrina.
UPOZORAVAJUA
OBOJENOST
(aposemija), izrazita obojenost tijela ivim
i upadljivim bojama kojom se predatori
opominju na prisutnost otrovnih izluevina, neugodne mirise, alac i sl. Poznati su
primjeri aposemine obojenosti kod dadevnjaka, mnogih zmija ili tvora.
O
H
O
Uracil
N
C
C
N
H
C
C
H
H
URACIL, organski spoj s duikom iz

skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
kiselina i to samo RNA.
UREMIJA, otrovanje organizma zbog
nakupljanje ureje u tjelesnim tekuinama
(krvi) jer se kod oboljelih bubrega smanjuje se mogunost izluivanja tog otrovnog spoja (ureje) iz krvi.
URETRA, v. mokrana cijev.
URIN, v. mokraa.
UROBILIN B, v. eritrociti.
URTIKARIJA v. koprivnjaa.
USNAE, skupina preteno zeljastih biljaka dvosupnica. Stabljika je etverobridna. Cvijetovi su jednosimetrini, a na
vjeniu razlikujemo gornju i donju usnu
(ime!). Plod je kalavac koji se raspada na
etiri oraia. Veina usnaa sadri eterina ulja i ljekovite tvari te se rabe kao
zainsko i ljekovito bilje. To su npr: bosiljak, mravinac (origano), mauran, majina duica, metvica, rumarin, lavanda i
ljekovita kadulja. este su vrste mrtve
koprive.
USPRAVNI OVJEK, v. Homo erectus.
UZDUNICE (traheje), hitinske cjevice
kod uzdunjaka (stonoge i kukci) za udisanje zraka i prijenos kisika neposredno u
tkiva. Na povrini se tijela otvaraju otvorima koje nazivamo oduak ili stigma, a u
unutarnjosti se granaju u sve manje cjevice: dunice ili traheole. Dopiru u tkivima
do samih stanica, a ulaze i u krila.
UZDUNJACI (Tracheata), ivotinje iz
skupine lankonoaca, isp. Prilagoeni su
ivotu na kopnu. Diu uzdunicama ili trahejama, isp. Uzdunjacima pripadaju stonoge i kukci.
UZLAZNI TOK VODE U BILJCI, prolazak vode kroz kapilarni sustav stabljike
147
od korijena do vrha biljke. Omoguen je

pojavama osmoze i korijenovog tlaka,
silama kohezije i adhezije, kapilarnosti,
transpiracijom i gutacijom, isp.
V
VAGILNI ORGANIZMI, v. bentos.
VALIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
VANJSKO DISANJE, v. disanje.
VAPNENAKE BILJKE, v. bazofilne
biljke
VARIOLA, v. boginje.
VAZODILATATORI, lijekovi koji ire
male krvne ilice i na taj nain snizuju
krvni tlak
VEGETACIJA, sve biljne zajednice nekog podruja. Flora i vegetacija nekog
podruja ine njegov biljni pokrov.
VEGETATIVNI ORGANI, v. stablaice.
VEGETATIVNI IVANI SUSTAV, v.
autonomni ivani sustav.
VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE,
razmnoavanje kojim od dijelova vegetativnih organa (korijena, listova, stabljike)
nastaju jedinke koje su genetiki istovjetne
s matinom biljkom.
VELIKE BOGINJE, v. boginje.
VELIKI (sistemski) OPTOK KRVI, zapoinje s aortom. Krv se dalje potiskuje
velikim a potom malim arterijama u
arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj
kapilara. U podruju kapilara izmjenjuju
se plinovi. Oksigenirana (arterijska) krv
otputa stanicama kisik, a od stanica pre-
148
uzima ugljikov dioksid. Otputanjem kisika arterijska krv se deoksigenira i postaje

venska krv. Venska krv tee dalje venulama, malim i velikim venama te gornjim i
donjim upljim venama ulazi u desnu pretklijetku. Kontrakcijom desne pretklijetke
krv se potiskuje u desnu klijetku, a odatle
malim (plunim) krvotokom u plua, isp.
VELIKI MOZAK (cerebrum), zatien je
kostima lubanje i obavijen s tri ovojnice
(dura mater, pia mater i arahnoidea). Podijeljen je na dvije hemisfere: lijevu i
desnu. Kora mozga se sastoji od brojnih
vijuga (gyrusa) i udubina (sulcusa) a
podijeljena je i na renjeve. To su eoni ili
frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni ili
okcipitalni, te sljepooni ili temporalni
reanj. Koru (cortex) velikog mozga ini
siva tvar graena od ivanih stanica, a sr
(medullu) velikog mozga ini bijela tvar
kroz koju prolaze motoriki i osjetni zavreci ivanih vlakana. Siva kora velikog
mozga upravlja voljnim pokretima tijela,
prima, sreuje i pamti informacije, odreuje svijest, ponaanje, inteligenciju i sredite je vie ivane (nervne) djelatnosti.
VELIKI PRASAK, (engl. big bang),
velika eksplozija kojom je vjerojatno nastao svemir. Smatra se da je to bilo prije 10
do 20 miljardi godina.
VELINGER-LIINKA, liinka kod mekuaca. Razvija se iz trohofore.
VENE, ile dovodnice, jer dovode krv u
srce. Manje su elastine od arterija. Izvana
su obavijene vezivnim tkivom ispod kojeg
se nalazi tanki miini sloj ili ga uope
nema te zatim unutarnji sloj (endotel). U
unutarnjosti vena se nalaze venski zalisci
koji prijee vraanje krvi u suprotnom
smjeru.
VENSKI ZALISCI, v. vene.
VERNALIZACIJA, proces u kojem se
cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoi (u
stadiju sjemenke ili u razvijenom, olistalom stadiju).

VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, podjela biosfere u slojeve karakteristine po
svojim klimatskim i drugim uvjetima o
kojima ovisi raspored biljnih i ivotinjskih
vrsta. Najvanije zone odnosno njihove
granice dane su u tablici.
Granica
Najvia toka na
Zemlji
Gornja granica za
ivotinje
Gornja granica za
cvjetnice
Gornja granica za
prebivanje ovjeka
Gornja granica kultura
Gornja granica uma
Gornja granica uma u
Alpama
Donja granica za
organizme ovisne o
svjetlu
Donja granica biosfere
Nadmorska
visina, m
8880
7000
6000
5000
4500
4000
2200
-200
-11 000
VETERNICA, spilja u Medvednici (Zagrebakoj gori) u kojoj su pronaeni ostaci

slini krapinskom praovjeku.
VEZANI GENI, geni koji se nalaze na
istom kromosomu jedan blizu drugoga, a
odreuju razliita svojstva. Ta se njihova
svojstva nasljeuju uvijek zajedno. Iznimno, ima sluajeva kada se vezani geni ne
nasljeuju zajedno i to onda kada doe do
pojave crossing overa. Prilikom praenja
krianja, kada su geni vezani i kada nema
krosingovera treba paziti na oznaavanje
gameta. Geni za razliita svojstva koja se
nasljeuju vezano, u gametama moraju biti
zajedno. Na primjer ako kriamo AaBb x
aabb, a geni su vezani i nema crossing
overa dobiva se potomstvo iji je omjer

fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihibridnog krianja s dominacijom gdje nema
vezanih gena. (V. shemu u Dodatku 1.)
VIBRIONI, v. bakterije.
VINSKA MUICA (Drosophila melanogaster), maleni kukac dvokrilac ije liinke u velikom broju ive svuda gdje vrije
groe i drugo voe. Lako se uzgaja, brzo
razmnoava pa je pogodna za genetika i
druga bioloka istraivanja.
VINSKA MUICA, KROMOSOMSKA
GARNITURA, svi kromosomi pojedine
stanice vinske muice. U tjelesnim stanicama vinske muice nalazi se 8 kromosoma i
oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od
tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su
spolna kromosoma. enke imaju 6 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a mujaci 6
autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U
gametama ili spolnim stanicama nalaze se
4 kromosoma i to predstavlja haploidnu
garnituru kromosoma. enske gamete ili
jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom, a muke gamete ili spermiji
mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni
kromosom. Prema tome, kod vinske muice mujak stvara dvije vrste spermija s
razliitim kromosomskim garniturama u
odnosu 50 %:50 %. Ta je shema znaajna
jer se u istom obliku pojavljuje i kod ovjeka.
VINSKI KVASAC, v. kvaeve gljivice.
VIRCHOW, R. (1821. 1902.), njemaki
patolog koji je 1858. godine dao kljuni
prilog staninoj teoriji tvrdnjom da sve
nove stanice nastaju diobom od stanica
koje su postojale (lat. Omnis cellula ex
cellula.)
VIRION, potpuno izgraena infektivna
virusna estica.
149
VIRNJACI, beskolutiave ivotinje koje

pripadaju koljenu plonjaka. Od oko 3000
vrsta veina ivi slobodno u moru i
kopnenim vodama. Dugaki su do 20 mm.
Povrina virnjaka je pokrivena trepetljikavim epidermom. Ispod se nalaze miii.
Tijelo je ispunjeno parenhimom koje im
daje potporu i slui za spremanje rezervnih
tvari, npr. glikogena. Hrane se manjim
ivotinjama. Imaju jedan usni otvor i probavilo koje se sastoji od drijela i crijeva.
Za izluivanje imaju protonefridije. ivani se sustav sastoji od glavina ganglija i
ivanih vrpci. Od osjetila imaju ticala
(tentakule) i jednostavne oi (ocele). Razmnoavaju se uglavnom spolno. Veina
virnjaka su dvospolci ili hermafroditi. Imaju veliku mo regeneracije. v. i plonjaci.
Virusi su dugi od 10 do 300 nm pa

se ne mogu vidjeti svjetlosnim, ve samo
elektronskim mikroskopom. Ne pokazuju
sve osobine ive tvari pa se ne smatraju
organizmima, ve ih se najee naziva
esticama ive tvari. Neki virusi brzo mutiraju.
VIROIDI, estice manje od virusa, otkrivene sedamdesetih godina. Sastoje se

samo od gole ribonukleinske kiseline, a
uzrokuju bolesti samo u biljaka.
VODA, najvanija anorganska tvar u ivim stanicama. Ona je polarna molekula i

zbog toga je dobro otapalo za veliki broj
anorganskih, ali i organskih tvari. Od svih
kemijskih spojeva voda ima najvei udio u
masi ivih bia i njihovih stanica. Tako je,
npr. maseni udio vode u protoplazmi
stanice 70 do 85 %. Gubitak vode uzrokuje
razliite poremeaje u ivim organizmima,
npr. gubitak 15 do 20 % vode tijekom
gladovanja u sisavaca uzrokuje fizioloke
promjene, a na kraju i smrt. Mnoge tvari
unutar organizma prenose se uz pomo
vode, kao vodene otopine. Voda je vana
pri sintezi mnogih spojeva u organizmu,
npr. u procesu fotosinteze sudjeluje kao
jedna od sirovina. Vodene otopine podmazuju zglobove pa moemo rei da voda
sudjeluje u omoguavanju kretanja mnogih
organizama. Mnogi organizmi koriste vodu kao medij kroz koji muke spolne stanice putuju do enskih omoguujui na taj
nain oplodnju. Voda je i neizostavan sudionik regulacije tjelesne temperature itd.
VIROZE, bolesti biljaka, ivotinja i ovjeka uzrokovane virusima.

VIRUS MOZAINE BOLESTI DUHANA (TMV), virus koji uzrokuje mozainu
bolest duhana. Bolesne biljke imaju listove
sa ukastim pjegama poput mozaika i
sporije rastu.
VIRUSI (lat. virus otrov), sitne estice
koje uzrokuju esto opasne zaraze, jedan
od najjednostavnijih oblika ivota. Sadre
samo jednu nukleinsku kiselinu (ili DNA
ili RNA) koja je obavijena proteinskom
ovojnicom (kapsidom). Svi virusi su paraziti (nametnici) jer mogu ivjeti i razmnoavati se samo u ivim stanicama biljaka
(npr. duhana, mozaina bolest duhana),
ivotinja i ovjeka (npr. gripa, bjesnoa,
velike boginje, vodene kozice, ospice,
djeja paraliza, herpes, AIDS itd.). Osim
biljnih i ivotinjskih virusa postoji i skupina virusa koja napada bakterije, tzv bakteriofagi.
150
VIE BILJKE, v. stablaice.

VITAMINI, organski spojevi potrebni za
normalno odvijanje mnogih metabolikih
procesa u organizmu. Vitamini kao i minerali ne sadre energetske zalihe, ali su
neophodni za izgradnju i odravanje organizma. Najvaniji vitamini su: vitamin C,
B1, B2, A i D.
VONI EER, v. fruktoza.
VODENJACI, v. repai.
VODIKOVA VEZA, vrsta kemijske veze
elektrostatike prirode. Javlja se meu pol-
arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj

jedne molekule okree prema negativnom
kraju druge molekule. Vodikovim vezama
npr. meusobno su povezane molekule vode kao i odgovarajue (komplementarne)
duine baze u molekuli DNA.
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kraljenjaci koji su se djelomino prilagodili ivotu na kopnu. ive u vlanim stanitima.
Koa je vieslojna, bogata lijezdama i
vlana. Ima pokrovnu i zatitnu ulogu te
sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen
kotano - miini sustav. Kraljenica je
sastavljena od 9 kraljeaka. Prvi, na koji se
veu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas.
Rebra su jako smanjena ili ih uope
nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po
tlu i plivanje slue se razvijenim prednjim
i stranjim udovima. Oko zatiuju kapci i
suzne lijezde. Mogu prilagoavati oi
blizom i dalekom gledanju. Uho poinje
bubnjiem na povrini tijela. Srednje uho
je Eustahijevom cijevi povezano s usnom
upljinom. U unutarnjem uhu nalazi se
labirintni organ. Odrasli vodozemci diu
pluima i preko vlane koe. Na dnu su
usne upljine, u grkljanu, glasne ice. Njihovim se titranjem proizvode glasovi. Za
pojaanje glasa mujaci nekih vrsta aba
imaju zvune mjehure. Srce je trodjelno:
sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke.
Arterijska i venska krv se djelomino mijeaju u klijetki. Vodozemci su hladnokrvne ivotinje i ne mogu ivjeti na niskim
temperaturama. Zimi zapadaju u "zimski
san", stanje mirovanja. Za izluivanje slui
drugi bubreg. Mokrau i spolne stanice
izvode prvo u neisnicu. Veina vrsta se
razmnoava u vodi ili vlanim kopnenim
stanitima. Oplodnje je vanjska. Iz oploenih jaja se razviju u vodi liinke punoglavci, isp. Oni se hrane algama i postupno
se preobraavaju u odrasle. Vodozemci
imaju sposobnost regeneracije. Danas ivi
oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:
beznoci (rijai), repai (dadevnjaci, vodenjaci i ovjeja ribica) i bezrepci (abe).

VODOILNI (ambulakralni) SUSTAV,
kod bodljikaa sustav prstenasto i zrakasto
rasporeenih cjevica kroz koje struji morska voda. Slui za pokretanje, hranjenje,
kao osjetilo, za izmjenu plinova i za
izluivanje. Iz pet zrakasto postavljenih
cjevica izlaze prionljive ili ambulakralne
noice.
VOLVOKS (Volvox), jednostanina zelena alga s bievima udruena u velike kuglaste nakupine, cenobije. Za razliku od
kolonija u cenobiju vlada podjela rada:
neke stanice su zaduene za kretanje, neke
preuzimaju prehrambenu ulogu a neke
ulogu u razmnoavanju.
VOLJNI IVANI SUSTAV, dio je
pokretakog ivanog sustava. Kontrolira
miie koji rade naom voljom.
VRENJE, v. fermentacija.
De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski
botaniar, prouavao genetiku i promicao
Mendelove zakone nasljeivanja.
VRSTA, osnovna sistematska kategorija
filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji
od biljnih i ivotinjskih jedinki sline
grae i naina ivota koje se mogu meusobno rasploivati. Vrstu ine: jedinka,
dem i populacija. Dem je skupina genetiki slinih, vremenski i prostorno blisko
povezanih jedinki. Populaciju ini vie
dema meu kojima jo postoji mogunost
genske izmjene.
VRNI (apikalni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanica smjetenih u vrnim
dijelovima korijena stabljike koje se
kontinuirano dijele i pomou kojih biljka
raste u visinu (primarni rast).
VRUICA, stanje poviene tjelesne temperature uzrokovano pireticima. Unitava-
151
njem uzronika bolesti i uzimanjem antipirogenih lijekova (antipiretici) mogue je

tjelesnu temperaturu vratiti u normalu.
W
WATSON, J., (ro. 1928.), ameriki biolog koji je zajedno s britanskim fiziarom
F: Crickom 1953. godine iznio model molekule DNA.
WHITTAKER, R.H., 1969. god. predloio je razdiobu ivog svijeta u pet carstva.
WIENER, A., ameriki znanstvenik koji
je s austrijskim znanstvenikom Landsteinerom otkrio Rhesus faktor.
WILKINS, M.H.F., britanski biokemiar
koji je svojim istraivanjima strukture
molekule DNA potvrdio vrijednost modela
molekule DNA kojeg su predloili Watson
i Crick.
WOHLER, F., njemaki kemiar koji je
1828. god. kemijskim putem sintetizirao
ureu. Time je dokazao mogunost sinteze
organskih spojeva bez djelovanja ivih
bia.
Z
ZAKONI NASLJEIVANJA, v. Mendelovi zakoni.
ZAKRLJALI ORGANI, v. rudimenti.
ZALISCI SRANI (valvule), nalaze se u
otvoru izmeu svake pretklijetke i klijetke.
Oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi
iz pretklijetke u klijetku, bez mogunosti
152
povratka krvi iz klijetke u pretklijetku.

Zalisci mogu biti oteeni i to najee
zbog upale, kada nastaje zadebljanje zalistaka, to suava otvor (stenoza) i oteava
protok krvi. Druga mogunost su promjene
u grai zalistaka to spreava potpuno
zatvaranje zalistaka.
ZAMETAK, v. embrij.
ZAMETNI LISTI, v. embrioblast.
ZATITA OKOLIA, skup aktivnosti
kojima se nastoji smanjiti tetno djelovanje ovjeka na ivi i neivi okoli. Zatita
prirode u Hrvatskoj utemeljena je 69. lankom. Ustava Takoer su doneeni, osim
temeljnih (Zakon o zatiti okolia i Zakon
o zatiti prirode), zakoni o npr. vodama,
umama, zatiti bilja i zraka. Osnivanjem
razliitih kategorija zatite prirode pokuavaju se ouvati odreena biogeografska
podruja, v. dodatak 4. (kategorije zatite
prirodne batine Hrvatske).
ZATITNA OBOJENOST (kriptina
obojenost, gr. krypto = skriven), obojenost tijela ili dijelova tijela kojom organizmi oponaaju svoj okoli te ih ini manje
uoljivim njihovim neprijateljima, kao npr.
bijela boja polarnih ivotinja. Ta prilagodba ima vanu ulogu pri prirodnom odabiru.
ZAVOJITA TRIHINA, opasan nametnik
iz skupine oblia. ovjek se zarazi ako
jede zaraenu svinjetinu. Trihine se u
organizam unose u obliku ahura. Brzo se
razmnoavaju, a mlade trihine koje se
izlegu u limfnim ilama ovjeka, naseljuju
se u miiima. Oko njih se stvara ahura
od vezivnog tkiva. Uzrokuju bolove u miiima, povienu temperaturu i dr.
ZEISS, C., njemaki tvorniar, znameniti
graditelj optikih instrumenata.
ZELENA PUPAVKA, v. staparke.
ZELENE ALGE, jednostanini i viestanini zeleni organizmi ija boja potjee od
a i b klorofila. Produkt fotosinteze je

krob. Stanina stijenka je od celuloze.
Predstavnici su kina alga (Pleurococcus),
klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks
(Volvox), spirogira (Spirogyra), morska
salata (Ulva lactuca) itd.
Razmnoavaju se vegetativno (mitotikom diobom), spolno gametama koje
proizvodi spolna generacija ili gametofit te
nespolno sporama koje se razvijaju na sporofitu, uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz
zigote gametofita razvija se nespolna generacija, sporofit, a iz spore se razvije spolna generacija, gametofit. Spolno i nespolno razmnoavanje pravilno se izmjenjuju i
nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna
generacija, a gametofit haploidna. To je bit
izmjene generacija. Taj proces se zove i
antitetska izmjena generacija.
ZELENE PLIJESNI, v. mjeinarke i penicilijum.
ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. praatmosfera.
ZIGOTA, oploena jajna stanica koja
nastaje stapanjem razliitih spolnih stanica
(gameta). Sadri diploidan broj kromosoma (2n), tj. haploidan broj kromosoma
(n) od oca i haploidan broj kromosoma (n)
od majke. Zigota se dijeli mitotikim diobama te se tako iz nje razvija novi organizam.
ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko mirovanje ivotinja nalik na san. Za to vrijeme
ivotinje se ne hrane a titna lijezda
odrava tjelesnu toplinu i 20 0C niu od
normalne. Tako se uva energija jer se metabolizam jako uspori, do toke smrzavanja organizma. Na pr. od sisavaca: kukcojedi, imii, glodavci i neki medvjedi.
Mnogi vodozemci i guteri nepovoljne
zimske uvjete preivljavaju zakopani u
mulju ili u tlu.
ZJENICA (pupilla), v. bjeloonica.
ZMIJE, ljuskai iz skupine gmazova. Koa im je pokrivena ronatim ljuskama.

Nemaju noge ve se pokreu svijanjem
trupa i repa koji zajedno imaju 200 i vie
kraljeaka. Hrane se iskljuivo drugim
ivotinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka
se strana donje eljusti moe pomicati
neovisno dok gutaju plijen. U eljustima
imaju zube. Zmije otrovnice imaju ljebaste ili uplje zube koji su povezani s
parom otrovnih lijezda. Te su lijezde
preobraene lijezde slinovnice. Zmije
nemaju pokretne one kapke ve im je oko
pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni
bubnji, ali vibracije osjete preko kostiju
lubanje. Umjesto organa za sluh imaju
osjetljiv raljasti jezik koji slui i za opip i
njuh. U naim krajevima este su, od neotrovnih zmija npr. bjelouka, crvenkrpica i
kravosas, a od otrovnica poskok i riovka.
ZNANOST, sveukupno, povezano organizirano i sistematizirano ljudsko znanje.
Razlikujemo prirodne i drutvene znanosti.
U prirodne znanosti ubrajaju se biologija,
matematika, fizika i kemija.
ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem
znanstvenik iznosi u javnost nain rada i
rezultate svojih istraivanja. Znanstveni
rad iz podruja biologije obino sadri
naslov rada, ime autora, saetak, uvod,
materijal i metode rada, rezultate, raspravu, zakljuak, zahvalu i popis literature.
ZNOJ, tekuina po kemijskom sastavu
slina mokrai. Sastoji se od 95 do 98
posto vode, otopljena NaCl, mokraevine,
mokrane kiseline, amonijaka i hlapljivih
masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima
vanu ulogu u termoregulaciji i regulaciji
sastava tjelesnih tekuina.
ZNOJNE LIJEZDE, isto to i lijezde
znojnice.
ZOOCENOLOGIJA, znanost o zoocenozama, isp.
153
ZOOCENOZA (gr. zoon = ivotinja,

koine = zajednica), prirodna ivotna zajednica ivotinja u nekoj biocenozi. Ovu ivotinjsku komponentu biocenoze prouava
znanost zoocenologija.
ZOOFAGI, drugo ime za mesojede.
ZOOLOGIJA, znanost koja prouava ivotinje.
ZOOPLANKTON, v. plankton.
ZORIDBENA DIOBA, v. mejoza.
ZRAENJE, emitiranje razliitih vrsta
zraka od kojih neke mogu tetno djelovati
na organizme. Utjecaj zraenja na neki
organizam ovisi, ne samo o samom
organizmu, ve i o vrsti i koliini zraenja.
Tako je za zdravlje ovjeka posebno opasno radioaktivno zraenje (alfa, beta, gama
i neutronsko zraenje) ije posljedice mogu biti vidljive odmah nakon ozraivanja
ili se mogu ispoljiti u potomstvu (mogu
izazvati mutacije).
ZRAKASTA (radijalna) SIMETRIJA, simetrija kod koje su organi smjeteni zrakasto oko sredinje osi. Radijalno simetrine ivotinje su sjedilaki (sesilni) ili slabo
pokretni organizmi, kao npr. arnjaci ili
bodljikai.
ZRAKAI, v. korjenonoci.
ZVIJERI, skupina sisavaca koja se hrani
mesom. Grabeljivci su i zubi su im prilagoeni za hvatanje, ubijanje i komadanje
plijena. Kod nas su poznate zvijeri: medvjed, vuk, lisica, ris, lasica, kuna, vidra i
dr.
ABE, v. bezrepci.
154
ABNJACI, jedna od najprimitivnijih

skupina dvosupnica. Zeljaste su biljke.
Listovi su najee razdijeljeni. U dvospolnom se cvijetu nalaze zavojito poredani
vei broj pranika i plodnih listova. Plod je
orah ili mjehur. abnjacima pripadaju
mnoge livadne biljke (abnjak ljuti, zlatica), umske biljke (bijela umarica, crni
kukurijek) te movarne biljke (kaljunica).
Jedini drvenasti abnjak je pavitina.
ARNE STANICE (knidociti), posebni
oblici stanica kod arnjaka. Najgue su
poredane na lovkama. Njima love hranu. U
svakoj se stanici nalazi arnica ili knida.
To je stanini organel koji sadri otrov i
jednu smotanu cjevicu. Kada se arnica
podrai, izbaci se cjevica kroz koju istjee otrov. Nove se arnice mogu obnoviti
za 48 sati.
ARNJACI (Cnidaria), zrakasto simetrini bezkraljenjaci. ive preteno u moru,
a porodica hidri u slatkoj vodi. Pojavljuju
se u dva oblika tijela - polip i meduza.
Sistematski se dijele na tri skupine: obrubnjaci, koralji i renjaci. Mnogi arnjaci,
posebno zadruni, izgrauju unutarnje i
vanjske kosture. Usta su okruena lovkama i nastavljaju se u probavnu (gastrovaskularnu) upljinu, bez crijevnog otvora.
Tijelo izgrauju tri sloja: epiderm ili ektoderm, mezogleja i gastroderm ili endoderm. U epidermu se nalaze i arne stanice. Nemaju organe za disanje i izluivanje.
ivani sustav je mreast. Polipi arnjaka
imaju veliku mo regeneracije. Razmnoavaju se nespolno pupanjem (polipi) i spolno. Ako se spolno razmnoavaju spolovi
su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oploenog jajeta razvija se trepetljikava
liinka planula. Mnogi arnjaci imaju
izmjenu nespolne i spolne generacija, isp.
metageneza.
ELUANA LIPAZA, probavni enzim
iz eluanog soka koji sudjeluje u razgradnji masti.
ELUANE LIJEZDE, nalaze se u

stijenci eluca. One lue na dan oko 2000
mL probavnih sokova i sluzi (mukoza).
Probavni eluani sokovi sastoje se od
probavnih enzima (pepsin) i kloridne kiseline (HCl).
poetkom razvoja lene modine kod svitkovaca. Optjecajni sustav je otvoren. Za

izluivanje imaju dva para nefridija. iroglavci su razdvojena spola. Iz oploenog
jaja nastaje liinka tornarija koja se razvija
u odrasli oblik.
ELUDAC, proireni je dio probavne cijevi u ovjeka, volumena oko 1200 do

1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jednjaka u eludac, kardije (cardia), tijela
eluca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog
dijela, pilorusa koji se vee na dvanaesnik,
duodenum. Na izlazu iz eluca nalazi se
prstenasti mii - pilorini sfinkter koji
zadrava hranu u elucu dok se dovoljno
ne probavi, nakon ega se hrana, sada pod
nazivom himus, otputa u dvanaesnik. U
stijenci se nalaze eluane lijezde. Zbog
prisutnosti razrijeene HCl u elucu je pH
oko 1.5.
IVA BIA, biljni i ivotinjski organizmi

i ovjek. Razlikuju se od neive prirode po
sljedeim obiljejima: imaju staninu grau, hrane se, diu, izmjenjuju tvari s okoliem, osjetljivi su na podraaj, rastu, razmnoavaju se i umiru.
ENSKI SPOLNI ORGANI, razlikujemo unutarnje organe: jajnike, jajovode,

maternicu i rodnicu i vanjske organe:
stidnicu i draicu (klitoris).
ILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva
one jabuice. Bogata je krvnim kapilarama koje oku dopremaju kisik i hranidbene tvari.
IROGLAVCI, morske ivotinje koje
pripadaju malokolutiavcima. Nazivaju se
i polusvitkovci. Smatra se da je iz slinih
oblika u davnoj prolosti poteklo razvojno
stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno
simetrini oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i
podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu,
rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje
strane) i dugaak trup. U upljinu glavice
ulazi potporni tapi koji se moe smatrati
zaetkom svitka. Na drijelu imaju niz
krnih pukotina, to takoer pokazuje
slinost sa svitkovcima. Filtrirajui vodu
sakupljaju hranu, ali i diu jer je drijelo
dobro prokrvljeno. iroglavci imaju i
lenu ivanu vrpcu koja se moe smatrati
IVAC, snopovi ivanih vlakana (aksona, neurita) obavijeni ovojnicom. Ima osjetilnih, motorikih ili mjeovitih ivaca.
IVANA STANICA (neuron), osnovna
graevna i funkcionalna jedinica ivanog
sustava koja ima svojstvo primanja i
provedbe podraaja. Graena je od tijela
stanice (soma) iz kojega izlazi vei broj
kratkih ivanih vlakana (dendrita) i jedno
due ivano vlakno, akson (neurit). Tijelo
ivane stanice sadri veinom iste
organele kao i ostale tjelesne stanice osim
centrosoma, zbog ega se ne mogu dijeliti.
Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom.
Snopovi aksona ine ivane putove u
mozgu i lenoj modini, a na periferiji
ivce. Na okoninama aksona nalaze se
zavrne noice pomou kojih se ostvaruje
sveza - sinapsa. Neurone moemo podijeliti na osjetilne (receptorne, senzorine),
prijenosne i pokretake (motorine).
IVANI PODRAAJ, podraaj koji
nastaje i prenosi se u ivanom sustavu
izmeu ivanih stanica i to kemijskim
putem pomou posebnih kemijskih tvari,
neurohormona (neurotransmitera). Pri prolasku ivanog podraaja mijenja se propusnost membrane ivanih stanica za
ione natrija to uzrokuje promjenu membranskog potencijala stanice.
155
IVANI SUSTAV, sustav koji s milijardama ivanih stanica (neurona) prima,

prenosi, obrauje, pohranjuje i oitava
brojne informacije iz tijela i okoline, te
reagira na primljene podraaje ili obavlja
misaonu radnju. Zajedno s endokrinim
(hormonalnim) sustavom upravlja ivotnim funkcijama. Funkcionalno ima dva osnovna dijela: tjelesni (somatski) i vegetativni (autonomni). Prema grai, smjetaju i
ulozi koju obavlja, ivani sustav moemo
podijeliti na osjetilni i pokretaki, sredinji
i periferni, voljni i autonomni.
IVANO-MIINA VEZA (motorika
ploica, sinapsa), mjesto prijenosa ivanog podraaja (impulsa) sa ivca na miino vlakno. Vlakno sadri brojna miina
vlakanca, miofibrile, koja su graena od
niti miozina i aktina. ivani podraaj
uzrokuje oslobaanje prijenosne tvari acetil-kolina, koji ulazi u sinaptiku pukotinu
i omoguuje prijenos podraaja na mii.
Nastaje akcijski potencijal miinog vlakna i poveava se koncentracija iona kalcija
u vlaknu. To potie oslobaanje energije iz
ATP-a, koja je potrebna za klizanje aktina
i miozina jednih meu druge odnosno
kontrakciju miinih vlakana.
IVI FOSILI, biljni i ivotinjski organizmi koji su ivjeli u davnoj prolosti, a
odrali su se do danas. Npr. riba latimerija
(iz Indijskog oceana) preostala je od davno
izumrle skupine resoperki ili kinesko drvo
ginko, primitivna golosjemenjaa koja je
po nekim obiljejima srodna papratnjaama.
IVI SVIJET, ine iva bia (isp.). Iako
nema posve otrih granica meu pojedinim
skupinama ivih bia ipak ih moemo
podijeliti prije svega na nadcarstva prokariote, eukariote i posebno izdvojene viruse.
U prokariote spada carstvo monere, a u
eukariote protisti, gljive, biljke i ivotinje.
156
Biljke
Gljive
ivotinje
Eukarioti
Protisti
Monere
Prokarioti
Shema podjele ivih bia
IVOTINJE, heterotrofni eukarioti. Dijele se na jednostanine i mnogostanine.

IVOTINJSKA STANICA, v. stanica.
IVOTINJSKI VIRUSI, v. virusi.
IVOTNA ZAJEDNICA (biocenoza,
gr. bios = ivot, koine = zajednica), zajednica raznovrsnih biljnih i ivotinjskih
organizama na odreenom stanitu, odnosno skupina jedinki razliitih populacija
koje ive na odreenom stanitu, a usko su
povezane razliitim meuodnosima, posebno u hranidbenim lancima. Tako npr.
postoje umske, livadne, movarne, jezerske i druge biocenoze. ivotne se zajednice sastoje od biljaka (fitocenoza), ivotinja (zoocenoza) i mikroorganizama (mikrobiocenoza).
LIJEZDE S UNUTARNJIM IZLUIVANJEM, v. endokrine lijezde.
LIJEZDE SLINOVNICE, lijezde koje
lue slinu. Kod ovjeka postoje tri para:
podune (parotidne), podviline (submandibularne) i podjezine (sublingvalne) i
imaju svoje izvodne kanale u usnu upljinu. Izluuju na dan 1 do 1,5 sline, pH
vrijednosti 5,6 do 7,6, u kojoj se nalazi
probavni enzim ptijalin (alfa amilaza). Taj
enzim ve u ustima razgrauje krob u
maltozu i glukozu. Luenje je sline refleksna reakcija.
LIJEZDE ZNOJNICE, nalaze se usmini koe. Vane su za regulaciju sastava
tjelesnih tekuina i termoregulaciju. U
tijelu ih ima oko 2 do 3 milijuna, a najvie

na elu, nosu, pod pazuhom, na dlanovima
i tabanima. Izluuju znoj, isp.
LJEZDANO (ekskrecijsko) STANIJE, slui proizvodnji i izluivanju odreenih vrsta tvari u biljaka. Jako se meusobno razlikuju u svim elementima ovisno o
bljnoj vrsti. Nektariji su ljezde koje lue
slatki (cvjetni) sok nektar koji primamljuje kukce opraivae. Tu su jo ljezdane
dlake koje proizvode razliite hlapljive i
mirisne tvari, npr. porodica usnaa (majina duica, kadulja, bosiljak i druge). Eterina ulja u titarki proizvode proizvode se
u posebnim stanicama i izlijevaju u uljne
kanale. Mlijene cijevi s mlijenim sokom
svojstvene su biljkama iz porodica makova, mljeika itd. etinjae, osim porodice
tise, u svim svojim dijelovima sadre smolenice, smolne kanale s bogatim sadrajem
hlapljivih smola.
U, stvara se u stanicama jetre. Zajedniki izvodni kanal uovoda (ductus
choledocus) ulijeva u u dvanaesnik. u
je sloena otopina koja sadrava soli unih kiselina za emulgiranje (rasprivanje)
masti, unu boju bilirubin (produkt
raspalog hemoglobina iz mrtvih eritrocita),
kolesterol, lecitin te razliite elektrolite.
UNI KAMENCI, stvaraju se u unom mjehuru u poetku kao male krute
estice, koje s vremenom postaju sve vee.
Uzrok nastanku unih kamenaca nije

poznat. Ako kamenac zapne u uovodu,
sprijeit e se protok ui u crijevo. Moe
nastati upala, infekcija mjehura i uovoda, a javljaju se grevi i jaka bol (une
kolike). Kod potpunog zaepljenja uovoda nastaje utica. Lijei se odstranjenjem unog mjehura s kamencima (kolecistektomija).
UNI MJEHUR, tvorba krukolikog
oblika smjetena na donjoj strani jetre,
pohranjuje i koncentrira u nastalu u jetri.
Kapacitet unog mjehura je oko 500 mL
ui na dan.
UTICA NOVOROENETA, v. fetalna eritroblastoza.
UTO TIJELO (corpus luteum), tvorba
koja nastaje u jajniku sisavaca iz Graafovog mjehuria nakon ovulacije. Sastoji se
od luteinskih stanica koje sadre masti i
koje su ute jer sadre utu boju lutein po
emu je itava tvorba i dobila ime. Luteinske stanice izluuju hormone estrogene i
progesteron. Tijekom trudnoe uto tijelo
izluuje poveane koliine estrogena i
progesterona koji sprjeavaju pojavu menstruacije i time gubitak ploda. Ako nije
dolo do oplodnje uto tijelo se smanjuje,
prestaje izluivati hormone, iz svojih stanica gubi masti i postaje bijelo tijelo (corpus
albicans).
157
158
PITANJA
159
160
_________________________________________________________________________ Pitanja
Pitanja s jednim tonim odgovorom

1. Trofoblast nalazimo u embrionalnom
razvitku:
A) jeinaca
B) abe
C) dadevnjaka
D) kukaca
E) ovjeka
2. Srednji zametni listi se zove:
A) ektoderm
B) endoderm
C) mezoderm
D) blastoderm
E) blastocista
3. Raspored kromosoma i gena u gametama ovisi o:
A) prvoj mejotikoj diobi
B) drugoj mejotikoj diobi
C) metafazi mitoze
D) u jednakoj mjeri o obje mejotike diobe
E) o rasporedu kromosoma koji se uspostavi ve u zigoti
4. Razasuti u citoplazmi ili vezani uz opne
endoplazmatske mreice su:
A) lizosomi
B) mitohondriji
C) kloroplasti
D) grana
E) ribosomi
5. Tilakoide nalazimo u:
A) mitohondrijima
B) ribosomima
C) Golgijevom tijelu
D) kloroplastima
E) kromosomima
6. Jezgru nemaju:
A) spermiji
B) jajaca
C) spolne prastanice
D) jednostanine alge
E) modrozelene alge
7. Mitoza je vana jer se za njenog trajanja:
A) udvostruuju DNK
B) udvostruuju kromosomi
C) odvajaju kromatide istog kromosoma
D) sparuju homologni kromosomi
E) vri redukcija broja kromosoma
8. Aktivni prijenos kroz staninu membranu ovisi o:
A) veliini estica koje se prenose
B) koncentracijama otopina s jedne i s
druge strane membrane
C) veliini pora u membrani
D) svojstvima otapala
E) raspoloivom ATP
9. Kromatin je sastavni dio:
A) jezgre
B) ribosoma
C) endoplazmatske mreice
D) centriola
E) lizosoma
10. Kretanje molekule otopljene tvari iz
podruja vee u podruje manje koncentracije dviju otopina odvojenih opnom zove se:
A) difuzija
B) dijaliza
C) osmoza
D) fagocitoza
E) Brownovo gibanje
11. Nakupine hidrolitikih fermenata nalaze se u:
A) jezgri
B) jezgrici
C) kromatinu
D) lizosomima
E) ribosomima
161
KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
12. Kromosomi se udvostruuju u:

A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) telofzi
E) ni u jednoj navedenoj fazi
13. Oba roditelja (zamorci) s crnim krznom daju potomke i s crnim i s bijelim
krznom. Kojih su genotipova roditelji ili o
kakvom se krianju radi:
A) Aa x AA
B) AA x AA
C) Aa x Aa
D) intermedijarno krianje
E) test krianje
D) koji se dogaa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze

E) koji se dogaa samo u mitohondrijima
18. RNK su nasljedna tvar:
A) biaa
B) bakterija
C) modrozelenih alga
D) bakterijskih virusa
E) biljnih virusa
19. Sastavni dio enzima je uvijek:
A) neki metal
B) oligosaharid
C) jedan ili vie polipeptida
D) jedan ili vie polinukleotida
E) oligonukleotid
14. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2

zove se:
A) glikoliza
B) fosforilacija
C) redukcija CO2
D) fermentacija
E) Krebsov ciklus
20. ATP je spoj skupine:

A) aminokiselina
B) monosaharida
C) oligosaharida
D) steroida
E) nukleotida
15. Disaharid je:

A) krob
B) riboza
C) saharoza
D) fruktoza
E) galaktoza
21. Izvor vodikovih iona u fotosintezi je:

A) klorofil
B) NADPH2
C) atmosferski vodik
D) voda
E) glukoza
16. Glikoliza se odvija u:

A) hrapavoj endoplazmatskoj mreici
B) glatkoj endoplazmatskoj mreici
D) citoplazmatskom matriksu
E) mitohondriju
22. Duine baze nalaze se u:

A) polisaharidima
B) trigliceridima
C) polipeptidima
D) polinukleotidima
E) aminokiselinama
17. Oksidacija je proces:

A) u kojem neka molekula prima elektrone
B) u kojem neka molekula gubi elektrone
C) uzajamnog primanja i gubitaka elektrona
23. Proces u kojem se formiraju zametni

listii zove se:
A) brazdanje
B) gastrulacija
C) sporulacija
D) partenogeneza
E) metamorfoza
162
_________________________________________________________________________ Pitanja
24. Zigota je:

A) jajna prastanica
B) spermijska prastanica
C) neoploeno jaje
D) oploeno jaje
E) partenogenetski aktivirano jaje
25. Jajna stanica sazrijeva u:
A) Graafovom folikulu
B) jajovodu
C) maternici
D) sjemeniku
E) utom tijelu
26. Hipotalamus:
A) sintetizira gonadotropne hormone
B) izluuje gonadotropne hormone
C) kontrolira sintezu gonadotropnih hormona
D) sintetizira prolaktin
E) izluuje tiroksin
27. Bijelo tijelo (korpus albikans) susree
se u:
A) u svakoj stanici viih biljaka
B) u spolnim stanicama ivotinja
C) sjemeniku
D) jajniku
E) prostati
28. Za vrijeme trudnoe:
A) lui se vie estrogena od progesterona
B) lui se vie progesterona od estrogena
C) prestaje sinteza progesterona
D) prestaje sinteza estrogena
E)adenohipofiza pone izluivati oksitocin
29. Prolaktin izluuje:
A) hipotalamus
B) mlijena lijezda
C) jajnik
D) adenohipofiza
E) neurohipofiza
30. Stalnu funkciju sjemenika regulira i

odrava:
A) hipotalamus
B) prostata
C) muki spolni hormon kore nadbubrene
lijezde
D) timus
E) neurohipofiza
31. Izluivanje oksitocina za vrijeme dojenja uvjetuje:
A) mlijena lijezda
B) neurohipofiza
C) adenohipofiza
D) hipotalamus
E) jajnik
32. Trojku ili kodon ine tri:
A) duine baze
B) deoksiribonukleinska kiselina
C) aminokiseline
D) molekule ATP
E) hormona hipofize
33. Koliko duinih baza odreuje ugradnja jedne aminokiseline pri sintezi bjelanevina?
A) 1
B) 3
C) 6
D) 9
E) 16
34. 4 fenotipa omjera 25%:25%:25%:25%
nastaju krianjem:
A) dvaju razliitih homozigota
B) dvaju razliitih heterozigota
C) dvaju jednakih heterozigoa
D) jednog heterozigota s recesivnim homozigotom
E) jednog heterozigota s dominantnim homozigotom
35. Zakone nasljeivanja formulirao je:
A) Darwin
163
B) Mendel
C) Mendelejev
D) Morgan
E) Lamarck
B) fitofagi
C) zoofagi
D) heterofagi
E) autotrofi
36. U Mendelovim krianjima graka duge

i kratke stabljike djelovanje recesivnog
inioca izrazilo se u F2 generaciji u:
A) 50% potomaka
B) 25% potomaka
C) 75% potomaka
D) 10% potomaka
E) 0% potomaka
42. Primarna organska produkcija je proizvodnja:

A) autotrofnih biljaka
B) heterotrofnih biljaka
C) heterotrofnih ivotinja
D) heterotrofnih bakterija
E) mesojeda
37. U tundri se uglavnom nalaze:

A) crnogorino drvee
B) listopadno drvee
C) travnjaci
D) papratnjae
E) mahovine i liaji
38. Svi ekosustavi zajedno ine:
A) biotop
B) biosferu
C) populaciju
D) biocenozu
E) ionosferu
39. Vani razlagai u ekosustavima su:
A) mesojedi
B) stonoge i kukci
C) zelene biljke
D) biljojedi
E) heterotrofne bakterije
40. Prostor na kojem je rasporeena neka
vrsta organizama je:
A) biom
B) relikt
C) areal
D) vegetacija
E) endem
41. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u
biocenozi su:
A) saprofagi
164
43. Suvremenom shvaanju evolucije ne

pripada inilac:
A) genska snaga
B) izolacija
C) svrsishodnost
D) divergencija
E) prirodna selekcija
44. Endoplazmatska mreica:
A) dobro je razvijena u embrionalnim stanicama
B) dobro je razvijena u stanicama guterae
C) slabo je razvijena u stanicama guterae
D) dobro je razvijena u stanicama tumora
E) u jednakoj je mjeri razvijena u svim
tipovima ivotinjskih stanica, dok je manje
razvijena u biljnih stanica
45. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosjeno do dubine:
A) 100 m
B) 200 m
C) 300m
D) 400m
E) 450 m
46. Omjer fenotipova 9:3:3:1 dobije se samo ako su genotipovi dvaju roditelja:
A) AAbb i AAbb
B) aaBB i aaBb
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) AaBb i AaBb
D) AaBb i aabb
E) AAbb i aaBB
47. Koji e od navedenih genotipova dati
fenotip koji se razlikuje od ostala 4 fenotipa:
A) AABB
B) AaBB
C) AaBb
D) AABb
E) AAbb
48. Heterozigoti su zijevalice:
A) samo bijele
B) samo crvene
C) samo ruiaste
D) crvene i bijele
E) crvene i ruiaste
49. Za pripadnike krvne grupe A karakteristino je da na membranama svojih eritrocita imaju:
A) aglutinogen A
B) aglutinogen B
C) aglutinogen A i aglutinogen B
D) anti A aglutinin
E) anti A i anti B aglutinin
50. Krianjem ruiaste i crvene zijevalice
nastaju:
A) sve ruiaste zijevalice
B) sve crvene zijevalice
C) 50% bijelih i 50% crvenih zijevalica
D) 25% crvenih i 75% ruiastih zijevalica
E) 50% crvenih i 50% ruiastih zijevalica
51. Najpovoljniji pH za veinu enzima
(fermenata) kree se oko:
A) 3
B) 5
C) 7
D) 9
E) 11
52. Toan rezultat fotosinteze je:

A) C6H10O5 + 6O2 + 6H2O
B) C6H12O6 + 12O2 + 6H2O
C) C6H12O6 + 6O2 + 12H2O
D) C6H12O6 + 6O2 + 6H2O
E) C6H12O6 + 10O2 + 6H2O
53. to se ne odnosi na oksitocin:
A) hormon koji izluuje adenohipofiza
B) hormon koji izluuje neurohipofiza
C) potie sekreciju mlijeka nakon poroda
D) dospijeva krvlju do maternice
E) izaziva kontrakciju miia maternice
54. Konjugacija kromosoma dogaa se u:
A) profazi mitoze
B) metafazi mitoze
C) profazi I mejotike diobe
D) profazi II mejotike diobe
E) metafazi II mejotike diobe
55. Prvi sisavci javljaju se u:
A) permu
B) trijasu
C) srednjem mezozoiku
D) tercijaru
E) kvartaru
56. Graak genotipa AABb moe proizvoditi gamete s genima:
A) A
B) B
C) b
D) Bb
E) AB
57. Jednostruku membranu imaju:
A) jezgra
B) ribosomi
C) mitohondriji
D) centrosom
E) lizosomi
58. Citologija je znanost o:
A) strukturi stanice
165
B) molekulskoj grai stanice

C) biokemijskoj grai jezgre
D) biokemijskoj grai i funkciji stanice
E) tri su odgvora tona
B) gonadotropni hormoni
C) intersticijskih stanica
D) utog tijela
E) bijelog tijela
59. Vezivanjem jedne molekule glukoze i

jedne molekule galaktoze nastaje:
A) saharoza
B) celuloza
C) laktoza
D) galaktoza
E) fruktoza
65. Citoplazmatske organele obavijene

membranom imaju:
A) samo biljne stanice
B) samo ivotinjske stanice
C) bakterije
D) modrozelene alge
E) eukariotske stanice
60. Pasivni transport ne moe biti:

A) preko proteinskih prenosilca
B) u smjeru pada koncentracije
C) preko kanalnih proteina
D) od manje koncentracije prema veoj
E) olakana difuzija
66. Zametni listii su slojevi stanica koji

nastaju:
A) brazdanjem
B) gastrulacijom
C) organogenezom
D) histogenezom
E) zbog posebne privlanosti meu stanicama
61. Koji su parovi komplementarnih baza

u DNK?
A) adenin-uracil
B) adenin-gvanin
C) citozin-timin
D) citozin-gvanin
E) citozin-uracil
62. Najvee koliine energije u stanici vee molekula ovog sastava:
A) adenozin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenin, riboza i difosfat
D) adenin, riboza i fosfat
E) adenozin i trifosfat
63. Molekula klorofila moe reagirati na
svjetlosnu energiju Sunca ako je u:
A) oksidiranom stanju
B) reduciranom stanju
C) blizini molekule glukoze
D) blizini molekule glikogena
E) blizini molekule kroba
64. Estrogen i progesteron su hormoni:
A) hipofize
166
67. to ukazuje na poetak gastrulacije u

aba:
A) formiranje zametnih listia
B) pojava blastoporusa
C) poveanje blastule
D) nestanak blastocela
E) pojava arhenterona
68. Za razvitak ivanog sustava potreban
je kontakt:
A) mezoderma s ektodermom
B) endoderma s ektodermom
C) endoderma s mezodermom
D) svih triju zametnih listia
E) trofoblasta s embrioblastom
69. U kojem krianju dolazi do izraaja
princip slobodne kombinacije?
A) monohibridnom s dominacijom
B) monohibridnom intermedijarnom
C) dihibridnom s dominacijom
D) u svim tipovima krianja
E) u krianjima s diploidnim organizmima
_________________________________________________________________________ Pitanja
70. Kod intermedijarnog nasljeivanja u

biljke zijevalice pojavljuju se u F2 generaciji i fenotipovi i genotipovi u omjeru:
A) 1/2:1/2
B) 1/4:1/4:1/4:1/4
C) 3:1
D) 9:3:3:1
E) 1:2:1
71. Vezani geni se nalaze:
A) samo na X kromosomu
B) samo na autosomima
C) na spolnim kromosomima
D) na razliitim kromosomima
E) na istom kromosomu
72. Modrozelene alge se razlikuju od bakterija po tomu to imaju:
A) plastide
B) kloroplaste
C) klorofil
D) jezgru
E) jezgricu
73. Kloroplast se sastiji od:
A) mikrofilamenata
B) mikrotubula
C) tilakoida
D) endoplazmatskog retikuluma
E) svi su odgovori toni
74. Peptidnu vezu tvore skupine:
A) OH i H
B) COOH i NH2
C) COOH i COOH
D) NH2 i NH2
E) COOH i OH
75. Genetski materijal bakteriofaga je:
A) DNK
B) RNK
C) polinukleotidni lanci obiljeeni izotopom
D) polipeptidni lanci obiljeeni izotopom
E) DNK iRNK
76. Testosteron se najjae izluuje u:

A) doba oplodnje
B) embrionalno doba
C) fetalno doba
D) novoroenako doba
E) pubertetu
77. DNK moemo razlikovati od RNK po:
A) broju C-atoma u eerima
B) broju H-atoma u eerima
C) fosfornoj kiselini
D) sustavu pirimidina
E) sustavu purina
78. Ovulacija se dogaa na:
A) 1. dan menstrualnog ciklusa
B) 7. dan menstrualnog ciklusa
C) 14. dan menstrualnog ciklusa
D) 21. dan menstrualnog ciklusa
E) 28. dan menstrualnog ciklusa
79. Neurosekrecijski faktori oslobaanja
gonadotropnih hormona imaju kao glavni
cilj tkivo:
A) hipotalamusa
B) hipofize
C) uterusa
D) dojke
E) ovarija
80. Adenohipofiza lui:
A) testosteron
B) estrogen
C) progesteron
D) gonadotropne hormone
E) oksitocin
81. Blastocistu u svom razvoju imaju:
A) morski jeinac
B) vodozemci
C) sisavci
D) identini blizanci
E) viejajni blizanci
167
82. Interfaza je:

A) razdoblje mirovanja stanica
B) dioba kromosoma
C) G1, S i G2 faza
D) vrijeme spiralizacije kromosoma
E) vrijeme nestanka jezgrice
88. Timin je:

A) pirimidin
B) purin
C) vitamin
D) nukleozid
E) nukleotid
83. Omjer fenotipova 75%:25% dati e roditelji:

A) AA x aa
B) Aa x aa
C) aa x aa
D) Aa x Aa
E) AA x AA
89. DNK i RNK ponaaju se kao kiseline

zbog svojih:
A) deoksiriboza
B) riboza
C) purinskih baza
D) pirimidinskih baza
E) fosfata
84. Membranski proteini mogu biti:

A) Djelomino hidrofilni
B) djelomino hidrofobni
C) enzimski aktivni
D) u obliku kanalia
E) sve su tvrdnje tone
90. RNK prepoznajemo po prisutnosti:

A) riboze i fosforne kiseline
B) riboze i adenina
C) deoksiriboze i uracila
D) riboze i timina
E) riboze i uracila
85. Aminokiseline se u bjelanevinama

veu:
A) slabim vezama
B) vodikovim vezama
C) nekovalentnim vezama
D) peptidnim vezama
E) slabim kovalentnim vezama
86. Svojstva i ulogu neke bjelanevine odreuje:
A) broj aminokiselina
B) broj i vrsta aminokiselina
C) broj, vrsta i raspored aminokiselina
D) broj, vrsta i raspored trideset raznih
aminokiselina
E) broj, vrsta i raspored etrdesetak raznih
aminokiselina
87. Nukleotidi izgrauju:
A) nukleus
B) nukleolus
C) nukleoid
D) adenozin
E) polinukleotide
168
91. Promjer dvostruke uzvojnice DNK iznosi:

A) 3.4 nm
B) 0.34 nm
C) 1 nm
D) 2 nm
E) 10nm
92. Enzimi:
A) omoguuju kemijske reakcije u stanici
B) mogu djelovati samo u stanicama
C) se u stanicama nalaze u kristalnom stanju
D) su dijelovi molekula vitamina
E) djeluju kao hormoni
93. Lipaza razgrauje:
A) maltozu
B) krob
C) lipide
D) proteine
E) glukozu
_________________________________________________________________________ Pitanja
94. Pasivni prijenos kroz membranu:

A) odvija se od nie prema vioj koncentraciji tvari
B) odvija se "nizbrdo" kao u osmozi i dijalizi
C) odvija se uz utroak energije
D) odvija se pomou membranskih prenosilaca
E) troi ATP
95. U nukleolusu se sintetizira:
A) DNK
B) RNK
C) gRNK
D) tRNK
E) rRNK
96. Korpus luteum lui:
A) luteotropni hormon
B) gonadotropne hormone
C) FSH, LH i LTH
D) progesteron i estrogen
E) oksitocin
97. Prolaktin nastaje u:
A) renjevima hipofize
B) hipotalamusu
C) neurohipofizi
D) adenohipofizi
E) lijezdanom tkivu dojke
100. Blastomera je dio:

A) neoploenog jajeta
B) zigote
C) blastule
D) gastrule
E) blastocela
101. Genotip recesivnog homozigota je:
A) Aa
B) aa
C) AA
D) AaBb
E) AABB
102. Omjer fenotipova 1:1 dati e roditelji:
A) AA x aa
B) Aa x aa
C) aa x aa
D) Aa x Aa
E) AA x AA
103. F1 generaciju dobiti emo krianjem
roditelja:
A) Aa x Aa
B) Aa x aa
C) AA x aa
D) AaBb x AaBb
E) AaBb x aabb
98. Zametni listii nastaju:

A) iz blastocela
B) trofoblasta
C) blastule
D) blastoderma
E) blastoporusa
104. Ako se geni A i C nalaze na dva

razna mjesta istog kromosoma onda govorimo o:
A) slobodnoj kombinaciji
B) vezanim genima
C) spolno vezanim genima
D) monohibridnom nasljeivanju
E) intermedijarnom nasljeivanju
99. Trofoblast se razvija u:

A) embrij
B) fetus
C) placentu
D) blastoderm
E) blastocel
105. U biologiju spada:

A) citologija
B) molekulska biologija
C) taksonomija
D) histologija
169
106. Koji od navedenih organela nemaju

membrane?
A) mitohondriji biljnih stanica
B) kloroplasti
C) lizosomi
D) ribosomi
E) Golgijevo tijelo
112. Molekula koja vee najvee koliine

energije u stanici sastoji se od:
A) adenina, riboze i fosfata
B) adenozina, riboze i fosfata
C) adenozina, riboze i trifosfata
D) adenina, riboze i trifosfata
E) nita od navedenog
107. Kada se udvostruuje DNK?

A) u anafazi mitoze
B) u anafazi mejoze
C) u profazi mitoze
D) u profazi mejoze
E) u interfazi
113. Ovulacija je:

A) formiranje utog tijela
B) formiranje bijelog tijela
C) izbacivanje jajaca iz Graafovog mjehuria
D) putovanje jajne stanice u maternicu
E) spajanje jajaca sa spermijem
108. Kojom se citolokom metodom sluimo za prouavanje stanica izvan organizma?

A) autoradiografijom
B) svjetlosnim mikroskopom
C) elektronskim mikroskopom
D) kulturom stanica i tkiva
114. Hormon testosteron:

A) je gonadotropni hormon
B) lue intersticijske stanice
C) lue stanice adenohipofize
D) ne lui se u pubertetu
E) lui se tek u doba spolne zrelosti
109. U sastav adenina ne ulazi:

A) vodik
B) duik
C) sumpor
D) ugljik
E) kisik
110. Vezanjem jedne molekule glukoze i
jedne molekule fruktoze nastaje:
A) laktoza
B) galaktoza
C) saharoza
D) fruktoza
E) celuloza
111. Koji su parovi komplementarnih baza
u RNK?
A) adenin-timin
B) citozin-uracil
C) gvanin-citozin
D) citozin-timin
E) adenin-gvanin
170
115. Mejoza je dioba:

A) jajnih stanica
B) spermija
C) slina mitozi
D) spermatogeneze i oogeneze
E) poznata samo u sisavaca
116. Mezoderm u aba nastaje kretanjem
stanica:
A) u unutranjost blastule
B) u arhenteron
C) po povrini gastrule
D) ektoderma
E) endoderma
117. Fenotip je genetiki izraz koji oznauje:
A) oblik i boju organizma
B) strukturu i funkciju organizma
C) "mijeanje" oevih i majinih gena
D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i
genotipa
E) kakav je genotip
_________________________________________________________________________ Pitanja
118. Krianjem graka duge i kratke stabljike dobijeno je i potomstvo duge i kratke stabljike. U kojem omjeru ih treba oekivati od ukupno 120?
A) 60 dugih i 60 kratkih
B) 80 dugih i 40 kratkih
C) 90 dugih i 30 kratkih
D) 70 dugih i 50 kratkih
E) 100 dugih i 20 kratkih
119. Koji od navedenih genotipova moe
biti potomak roditelja AABB x aabb?
A) AaBB
B) aaBB
C) aabb
D) AaBb
E) AAbb
120. Omjeri fenotipova u F2 generaciji
intermedijarnog krianja su:
A) 9:3:3:1
B) 3:1
C) 1:2:1
D) 1:1
E) 1:1:1:1
121. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije
B) inducirane mutacije
C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
122. Znanost koja se bavi odnosima u biocenozi i odnosima biocenoze i okolia zove se:
A) ekologija
B) biocenologija
C) biogeografija
D) biogeokemija
E) fitocenologija
123. Geoloko razdoblje karbon ili ugljeno
doba znaajno je po razvoju:
A) gljiva
B) alga
C) papratnjaa
D) golosjemenjaa
E) kritosjemenjaa
124. Za endoplazmatsku mreicu vezani
su:
A) mitohondriji
B) kloroplasti
C) centrioli
D) ribosomi
E) lizosomi
125. Konani proizvod fotosinteze je:
A) CO2
B) H2O
C) NADP-H2
D) C6H12O6
E) O2
126. U kemijskom sastavu gvanina nema:
A) kisika
B) natrija
C) ugljika
D) vodika
E) duika
127. Naziv ATP je kratica za molekulu
sljedeeg sastava:
A) adenin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenozin i trifosfat
D) adenozin i fosfat
128. Prijelaz tvari izmeu dviju otopina
razliitih koncentracija
odvojenih opnom zove se:
A) osmoza
B) difuzija
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
129. U sastav koe ne ulaze stanice:
A) lijezda znojnica
171
B) lijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) hrskavice
130. to je karakteristino za oogenezu?
A) dvije redukcijske diobe
B) jedna mejotika dioba
C) nema mitoze
D) tri diploidne polocite
E) jedna haploidna jajna stanica
131. to od navedenog ne odgovora prvoj
mejotikoj diobi?
A) konjugacija kromosoma
B) spiralizacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) odvajanje centriola
132. Arhenteron je upljina:
A) koja odgovara blastocelu
B) koja odgovara blastoporusu
C) pracrijeva
D) obavijena mezodermom
E) obavijena ektodermom
133. Od kojeg se zametnog listia razvije
ivano tkivo?
A) od mezoderma
B) od ektoderma
C) od bilo kojeg zametnog listia
D) od endoderma
134. Za vrijeme gastrulacije posebnom
aktivnou endodermalnih stanica nastaje:
A) mezoderm u sisavaca
B) trofoblast u sisavaca
C) mezoderm u jeinaca
D) sekundarna tjelesna upljina
135. Adenohipofiza lui velike koliine
prolaktina:
172
A) u trudnoi
B) neposredno prije poroda
C) neposredno nakon poroda
D) za vrijeme ovulacije
E) za vrijeme oplodnje
136. Nasljeivanje:
A) je prenoenje osobina na potomstvo
B) vri se preko jajeta
C) vri se preko spermija
D) je spajanje gameta
E) nijedan odgovor nije toan
137. Koje krianje ima kao rezultat uniformnost potomstva:
A) test krianje
B) monohibridno
C) dihibridno
D) krianje roditeljske (P) generacije
E) krianje filijalne F1 generacije
138. Genotip jednog roditelja je AaBb.
Koji je genotip drugog roditelja ako je
omjer potomstva 1/4 : 1/4 : 1/4 : 1/4?
A) aaBB
B) AAbb
C) AaBB
D) AABB
E) aabb
139. Kakve cvjetove ima zijevalica u F1
generaciji:
A) crvene cvjetove
B) bijele cvjetove
C) ruiaste cvjetove
D) ima i crvenih i bijelih cvjetova
E) ima crvenih, bijelih i ruiastih cvjetova
140. Mutacije spolnih stanica se pojavljuju:
A) u mukim spolnim stanicama
B) u enskim spolnim stanicama
C) u odreeno vrijeme
D) u sljedeim generacijama
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) zajedno sa somatskim mutacijama

141. Genetike ifre UAG i UAA
A) ne znae nita (nonsense code)
B) su degenerirane ifre za leucin
C) su degenerirane ifre za prolin
D) su degenerirane ifre za arginin
E) su degenerirane ifre za serin
142. Mjerilo gustoe svake populacije je:
A) abiotski inilac
B) skup ekolokih inilaca
C) skup biolokih inilaca
D) biomasa
E) ekoloka valencija
143. Procesi smjenjivanja biocenoze na
nekom prostoru spadaju u:
A) evoluciju
B) sukcesiju
C) melioraciju
D) fenoloku pojavu
144. Koliko milijardi godina su stari prvi
tragovi organizama na zemljinoj kori?
A) 1,5
B) 2
C) 2,5
D) 3
E) 4
145. Pramajmun nazvan prophilopitekus
ivio je u:
A) eocenu
B) oligocenu
C) miocenu
D) pliocenu
E) pleistocenu
146. Molekulska biologija prouava:
A) sve molekule u prirodi
B) uzajamno djelovanje makromolekula
C) male molekule stanica
D) velike molekule ive i neive prirode
E) metabolizam
147. Bjelanevine su izgraene od:

A) aminokiselina
B) glicina
C) alanina
D) glicil-alanina
E) dipeptida
148. Gvanin je:
A) pirimidin
B) purin
C) nukleozid
D) nukleotid
E) polinukleotid
149. DNK prepoznajemo po prisustvu:
A) riboze i citozina
B) gvanina
C) adenina
D) deoksiriboze i timina
E) deoksiriboze i uracila
150. DNK se sintetizira:
A) udvostruavanjem ishodine molekule
B) na kalupu RNK
C) od pojedinanih baza
D) od parova baza
E) od dinukleotida
151. Enzimi su:
A) organske molekule male molekuske
mase
B) anorganske molekule
C) bjelanevine
D) vitamini
E) hormoni
152. Fotosinteza je predoena jednadbom:
A) CO2 + H2O C6H12O6 + H2O
B) 6CO2 + 6H2O C6H12O6 + 6O2 +
6H2O
C) 6CO2 + 12H2O C6H12O6 + 6O2 +
6H2O
173
D) 4H- + 2NADP + 4e- 2NADP-H2

E) ADP + P + ENERGIJA ATP
153. Kodon UUU u glasnikoj RNK uvjetuje ugradnju sljedee aminokiseline u
rastui peptidni lanac:
A) metionina
B) lizina
C) serina
D) fenilalanina
E) valina
154. Gonadotropni hormoni utjeu na:
A) hipotalamus
B) adenohipofizu
C) neurohipofizu
D) gonade
E) klimakterij
155. Poznati aksiom "Svaka stanica od
stanice" dao je:
A) R. Virchow
B) J. Purkinje
C) M. J. Schleiden
D) Th. Schwann
E) R. Brown
156. Na proizvodnju mlijeka nakon poroda utjeu:
A) estrogeni u ovarija
B) progesteron iz luteinskih stanica
C) prolaktin iz adenohipofize
D) oksitocin iz adenohipofize
E) gonadotropni hormoni
157. Blastula je konani proizvod:
A) oplodnje
B) organogeneze
C) brazdanja
D) metamorfoze
E) gastrulacije
158. Trudnoa u ovjeka, raunajui od
prvog dana poslijednje menstruacije, traje:
174
A) 38 tjedana
B) 40 tjedana
C) 42 tjedna
D) 270 dana
E) 9 mjeseci
159. Omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 dat e
roditelji:
A) Aa x Aa
B) AA x aa
C) AABB x aabb
D) AaBb x aabb
E) AaBb x AaBb
160. Krianjem graka duge stabljike (Aa)
s kratkom (aa) dat e omjer
fenotipova:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 1 : 2 : 1
161. Evolucija prouava:
A) postanak jedinke
B) razvoj jedinke od zaea do roenja
C) embrionalni razvoj ovjeka
D) postanak vrsta
E) razvoj odnosa ive i neive prirode
162. Embriologija prouava:
A) razvoj vrste
B) razvoj jedinke od njenog zaea do roenja
C) samo embrij
D) samo fetus
E) samo gastrulu
163. Disaharid laktoza sastoji se od:
A) glukoze i glukoze
B) glukoze i fruktoze
C) glukoze i galaktoze
D) galaktoze i galaktoze
E) fruktoze i fruktoze
164. Bjelanevine ubrajamo u:
A) male organske molekule
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) velike anorganske molekule

C) polinukleotide
D) polisaharide
E) makromolekule
165. U sastav proteina ulazi sljedei broj
razliitih prirodnih aminokiselina:
A) 5
B) 10
C) 15
D) 20
E) 25
166. to se od navedenog ne nalazi u eukariotskim stanicama?
A) bievi
B) cilije
C) vaukole
D) nukleoidi
E) stanina stijenka
167. Nukleotidi izgrauju:
A) eer
B) lipide
C) polisaharide
D) enzime i proteine
E) nukleinske kiseline
168. Citozin je:
A) pirimidin
B) purin
C) vitamin
D) aminokiselina
E) nukleotid
169. Polinukleotid je sastavljen od mnogo:
A) aminokiselina
B) polipeptida
C) duinih baza
D) nukleotida
E) adenozina
170. ATPaza razgrauje:
A) AMP
B) ADP
C) ATP
D) krob
E) maltozu
171. Adenozin monofosfat je:
A) purinska baza
B) pirimidinska baza
C) spoj baze i eera
D) nukleotid
E) energetski vrlo bogat
172. Puno ima NADP iz svjetlosnih reakcija fotosinteze glasi:
A) adenozin difosfat
B) nikotin-adenin difosfat
C) nikotinamid-adenin difosfat
D) nikotinamid-adenin dinukleotid
E) nikotinamid-adenin dinukelotid fosfat
173. Aktivni prijenos kroz membranu:
A) odvija se od vie prema nioj koncentraciji tvari
B) tee "nizbrdo"
C) odvija se uz pomo prenosilaca i energije
D) ukljuuje dijalizu i osmozu
E) predstavlja difuziju
174. Stanina jezgra u interfazi:
A) sadri kromosome
B) ima jednostruku opnu
C) prisutna je u toku itavog staninog
ciklusa
D) sadri jezgrin sok i kromatin
E) prisutna je u svim stanicama ovjejeg
tijela
175. Intersticijske stanice testisa:
A) lue testosteron
B) lue faktore oslobaanja hormona hipofize
C) predstavljaju germinativni epitel
D) lue gonadotropne hormone
E) aktivne su samo u toku puberteta
175
176. ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating Hormone) djeluje na:

A) folikule
B) uterus
C) dojku
D) testis
E) intersticijske stanice
177. Embrioblast se razvija u:
A) placentu
B) resice
C) embrij
D) blastoderm
E) blastocel
178. F2 generaciju dobit emo krianjem
roditelja:
A) aa X AA
B) aa X aa
C) AA X AA
D) aA X AA
E) aA X aA
179. Krianjem graka duge stabljike
(AA) s kratkom (aa) dati e u potomstvu
omjer:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 100% dugih
E) u virusima
182. Bakterijskom nukleoidu u eukariota
po funkciji odgovara:
A) nuklein
B) nukleolus
C) nukleotid
D) kromosom
E) nukleozid
183. Anafaza I je znaajna po:
A) razdvajanju centriola
B) udvostruavanju privrsnica
C) razdvajanju kromatida
D) razdvajanju kromosoma
E) konjugaciji kromosoma
184. Haploidan broj kromosoma, koji se
sastoje od dviju kromatida, nalazimo u:
A) profazi I
B) metafazi I
C) anafazi I
D) telofazi I
E) telofazi II
185. uto tijelo izluuje:
A) LH
B) LTH
C) FSH
D) ICSH
E) progesteron
180. Intermedijarno nasljeivanje pokazuje u F2 generaciji:

A) jednu klasu fenotipova
B) dvije klase fenotipova
C) tri klase fenotipova
D) proporciju 3 : 1
E) proporciju 1 : 1
186. Genetika ifra koja daje uputu za

sintezu polipeptida koji se sastoji iskljuivo od fenilalanina je sljedea:
A) GUA
B) CUC
C) AUC
D) AUA
E) UUU
181. Golgijevo tijelo se nalazi:

A) samo u ivotinjskim stanicam
B) samo u biljnim stanicama
C) u stanicama eukariota
D) u bakterijama
187. Kako e se prepisati genetska poruka

koja na molekuli DNK ima sljedei redoslijed baza TAGGCCA?
A) TUGGCCU
B) AUGGCCU
176
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) TUGGCCU
D) AUCCGGU
E) TAGGCCT
188. Koji produkt sinteze oekujemo od
redoslijeda nukleotida na lancu DNK:
CGTATGCGTACGCAAGCACCA?
A) monopeptid
B) dipeptid
C) tripeptid
D) polipeptid
189. U aktiviranoj zigoti najprije se javljaju:
A) nove stanice
B) mejotike diobe
C) mitotike diobe
D) blastomere
E) sve su tvrdnje tone
190. Koja je od navedenih zigota po fenotipu razliita od svih ostalih?
A) AaBB
B) AABb
C) AABB
D) AAbb
E) AaBb
191. Koliko ima razliitih fenotipova u F2
generaciji dihibridnog krianja:
A) 16
B) 9
C) 8
D) 4
E) 2
192. Koji od navedenih roditelja mogu dati potomstvo koje za jedno svojstvo pokazuje omjer 3 : 1:
A) aabb x AABB
B) AABb x aaBB
C) aaBb x aaBb
D) AaBb x aabb
E) aabb x aaBb
193. Geni A i b nalaze se na razliitim

kromosomima pa zato govorimo o:
A) intermedijarnom nasljeivanju
B) monohibridnom nasljeivanju
C) slobodnoj kombinaciji
D) vezanim genima
E) spolno vezanim genima
194. Omjer genotipova u F2 generaciji intermedijarnog krianja je sljedei:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 1 : 1 : 1 : 1
D) jednak je omjeru fenotipova
195. Koji od navedenih primjera odgovara
gameti zadanog roditelja AaBb:
A) aa
B) bb
C) Aa
D) Bb
E) niti jedan odgovor nije toan
196. Meusobnim krianjem roditelja istih
genotipova CcDd dobiva se potomstvo u
sljedeem omjeru:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 1 : 2 : 1
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 3 : 1
197. Omjer genotipova i fenotipova 1 : 1
dobiva se krianjem roditelja:
A) BB x bb
B) Bb x Bb
C) Bb x bb
D) Bb x BB
E) bb x bb
198. Vrste kojima je areal rasprostranjenosti u prolosti bio mnogo iri, a sada su
ograniene na ue podruje zovu se:
A) biomi
177
B) populacije
C) relikti
D) endemi
199. Biologija je znanost o:
A) biljkama
B) ivotinjama
C) ovjeku
D) ivotu
E) jednostaninim organizmima
200. Eukariotska stanica:
A) nema jezgru
B) ima jezgru
C) otkrivena je elektronskim mikroskopom
D) velika je 1 mikrometar
E) je stanica bakterije
C) bakterijske stanice
D) ljudske stanice
E) eukariotske stanice
205. Jezgru nalazimo u:
A) virusa
B) bakterija
C) prokariota
D) eukariota
E) eritrocitima ovjeka
206. Biljna stanica, za razliku od ivotinjske ima sposobnost:
A) mitotikih dioba
B) metabolizma
C) disanja
D) fotosinteze
E) mejotikih dioba
201. Bakterija je:

A) eukariotska stanica
B) prokariotska stanica
C) stanica s jezgrom
D) ivotinjska stanica
E) stanica bez DNA
207. Zeleni pigment koji omoguuje fotosintezu nalazi se u:

A) jezgri
B) mitohondriju
C) ribosomu
D) endoplazmatskoj mreici
E) kloroplastima
202. Ribosomi su zrnca na kojima se odvija sinteza:

A) DNA
B) RNA
C) proteina
D) masti
E) eera
208. Biljna stanica, za razliku od ivotinjske ima:

A) ribosome
B) jezgru
C) citoplazmu
D) staninu stijenku
E) staninu membranu
203. Kloroplaste nalazimo u:

A) bakterija
B) ivotinja
C) prokariota
D) biljaka
E) virusa
204. Bakteriofagi predstavljaju viruse koji
napadaju:
A) biljne stanice
B) ivotinjske stanice
209. Najvanija anorganska molekula naeg tijela je:

A) eer
B) voda
C) protein
D) mast
E) DNA
210. Deoksiribonukleinska kiselina sastavljena je od:
A) nukleusa
B) nukleolusa
178
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) nukleoida
D) nukleotida
E) riboza
211. DNA ima u svom sastavu eer:
A) ribozu
B) heksozu
C) saharozu
D) triozu
E) deoksiribozu
212. Adenin je:
A) eer
B) aminokiselina
C) purin
D) pirimidin
E) hormon
213. Citozin je:
A) polisaharid
B) polipeptid
C) pirimidin
D) purin
E) vitamin
214. DNA izgrauje:
A) ribosome
B) citoplazmu
C) mitohondrije
D) gene
E) membrane
215. DNA je odgovorna za sintezu:
A) masti
B) ugljikohidrata
C) bjelanevina
D) lipida
E) steroidnih hormona
216. Molekula RNA najee je:
A) jednolanani polinukleotid
B) dvolanani polinukleotid
C) jednolanani polisaharid
D) dvolanani polisaharid
E) trolanani polipeptid
217. Pentapeptid je lanac sastavljen od:

A) 3 aminokiseline
B) 5 aminokiselina
C) 7 aminokiselina
D) 3 glukoze
E) 5 nukleotida
218. Genetska ifra sastoji se od:
A) jednog nukleotida
B) dva susjedna nukleotida
C) tri susjedna nukleotida
D) etiri susjedne aminokiseline
E) pet susjednih aminokiselina
219. Brazdanje zavrava oblikom zametka
koji zovemo:
A) blastula
B) gastrula
C) zigota
D) blastocel
E) blastoderm
220. Gonadotropne hormone lui:
A) cijela hipofiza
B) prednji reanj hipofize
C) stranji reanj hipofize
D) hipotalamus
E) sjemenik
221. Estrogene i progesteron lue:
A) hipotalamus
B) stranji reanj hipofize
C) prednji reanj hipofize
D) jajnik
E) sjemenik
222. Anatomija istrauje:
A) mikroskopsku grau ivih bia
B) mikroskopsku grau pojedinih organa
C) makroskopsku grau ivih bia
D) pojedine sustavne kategorije ivih bia
E) meusobne odnose pojedinih organa
223. Ekologija prouava:
179
A) uzajamne odnose ive i neive prirode

B) postanak vrsta u prirodi
C) uzroke slinosti i razlika meu organizmima
D) funkciju pojedinih staninih dijelova
E) pojedine vrste ivih bia
224. Koji je od navedenih elemenata neophodan za ivot za razliku od ostalih koji
se javljaju samo u tragovima:
A) Cl
B) H
C) Mn
D) Zn
E) J
225. Tirozin i serin spadaju u:
A) aminokiseline
B) purinske baze
C) pirimidinske baze
D) nukleotide
E) ni jedan odgovor nije toan
226. U prevoenju genetike poruke jedna
je aminokiselina odreena:
A) s jednom bazom
B) s tri baze
C) s etiri baze
D) s dvije baze
E) svi odgovori mogu biti toni
227. Koje od navedenih baza nema DNK?
A) citozina
B) uracila
C) timina
D) gvanina
E) adenina
228. Gvanin se vee za:
A) uracil
B) adenin
C) citozin
D) timin
E) bilo koju pirimidinsku bazu
180
229. Koji je od navedenih primjera homozigot samo za 1 par alela:

A) aAbB
B) aaBB
C) AABB
D) aabb
E) aaBb
230. Koje od spomenutih krianja daje potomstvo u omjeru 1 : 1:
A) AaBb x AAbb
B) Aa x aa
C) Aa x Aa
D) AA x aa
E) nijedno
231. Koje od navedenih krianja nije test
krianje?
A) Aa x aa
B) Bb x bb
C) AAbb x aaBB
D) AaBb x aabb
E) Aabb x aaBb
232. Gamete dihibridnog krianja su
sljedee:
A) Aa
B) Bb
C) AA
D) Ab
233. Koji je omjer fenotipova u potomstvu
koje dobijemo krianjem AaBb x AaBb
ako su geni vezani i meu njima nema
krosingovera?
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 1 : 2 : 1
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 1 : 1 : 1 : 1
234. Koliko kromosoma imaju gamete
vinske muice?
A) 2
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) 4
C) 6
D) 8
E) ni jedan od navedenih
235. Koji od navedenih genotipova spada
u P (parentalnu ili roditeljsku) generaciju?
A) aaBb
B) aabb
C) AaBB
D) AABb
E) Aabb
236. Koliko % muke djece e imati hemofiliju ako je majka prenosilac, a otac
zdrav?
A) 50%
B) 25%
C) 100%
D) 75%
E) Svi e sinovi biti zdravi
237. to se dogaa u anafazi I mejotike
diobe?
A) konjugacija homolognih kromosoma
B) redukcija broja kromosoma
C) odjeljivanje homolognih kromosoma
D) odjeljivanje kromatida svakog kromosoma
E) sve navedeno
238. Virusi nemaju:
A) jezgre
B) ribosome
C) membrane
D) RNK i DNK zajedno
239. Od trofoblasta e se razviti:
A) blastoderm
B) posteljica (placenta)
C) tijelo embrija
D) embrioblast
E) amnion ili alantois
240. Ekologiji danas pripada zadatak da

ispita odnos:
A) biljaka prema ivotinjama
B) neive prirode prema biljkama
C) neive prirode prema ivotinjama
D) ovjeka prema fizikim faktorima okoline
E) ovjeka prema ostaloj prirodi
241. Crossing over omoguuje postanak
novih vrsta gameta u:
A) monohibridnih homozigota
B) monohibridnih heterozigota
C) dihibridnih homozigota
D) dihibridnih heterozigota u slobodnoj
kombinaciji
E) dihibridnih heterozigota s vezanim genima
242. Promjenu genske upute zovemo:
A) varijacija
B) mutacija
C) rekombinacija
D) transformacija
E) degenerirana ifra
243. Prvi antibiotik je otkrio:
A) L. Pasteur
B) R. Koch
C) A. Fleming
D) R. Virchow
E) E. Haeckel
244. Homologni kromosomi ukljuuju u
svojem paru:
A) kromosom 1 i kromosom 21
B) kromosom 2 i kromosom 22
C) kromosom 5 i kromosom 15
D) kromosom 8 i kromosom 18
E) kromosom X i kromosom Y
245. FSH, LH i LTH proizvodi su:
A) ovarija
B) testisa
C) hipofize
181
D) hipotalamusa
E) neurohipofize
246. Prolaktin nastaje u:
A) hipotalamusu
B) adenohipofizi
C) neurohipofizi
D) dojci
E) mlijenim mjehuriima
247. Otac koji normalno raspoznaje boje i
majka daltonist imat e:
A) sve keri daltoniste
B) svu djecu daltoniste
C) sve sinove daltoniste
D) svu djecu normalnu
E) sve sinove normalne
248. Djed albino (aa, autosomsko recesivno svojstvo) i baka normalne pigmentacije
(AA) imali su ker normalne pigmentacije.
Ona je u svom braku imala etvoro djece,
meu kojima je jedno dijete albino.
Kakvog je genotipa najvjerojatnije bio
otac?
A) AA
B) Aa
C) XY
D) XX
E) XXY
249. Obzirom na sastav svojih spolnih
kromosoma, dvije razliite vrste stanica
nalazimo meu:
A) jajnim stanicama
B) somatskim stanicama ena
C) somatskim stanicama mukaraca
D) spermatogonijama
E) spermijima
250. Jednak broj enka i mujaka u potomstvu drozofile nastaje stoga to vinska
muica ima:
A) jednaki broj jajnih stanica s X i onih sa
Y kromosomima
182
B) jednaki broj spermija s X i onih sa Y

kromosomima
C) 3 para autosoma i 1 par spolnih kromosoma
D) 6 autosoma i 2 X kromosoma
E) ukupno 8 kromosoma
251. Krianjem genotipa Aabb s aaBb
dobit emo u njihovom potomstvu omjer
fenotipova:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 9 : 3 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) 1 : 2 : 1
252. Krianje roditelja AaBbCC s reoditeljem AaBbCC dati e u potomstvu sljedei
omjer fenotipova:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) uniformnu generaciju (100%)
253. Krianje roditelja AAbbCC i aaBBcc
dati e potomstvo sa sljedeim genotipom:
A) AABBCC
B) AaBbCc
C) aabbcc
D) 50% AaBbCc i 50% aabbcc
E) 50% AABBCC i 50% AaBbCc
254. Vezani geni moraju se nalaziti na:
A) X kromosomu
B) Y kromosomu
C) prvom kromosomu
D) dvadesetprvom kromosomu
E) istom kromosomu
255. ATP se dobiva spajanjem:
A) adenozina s monofosfatom
B) adenozina s difosfatom
C) AMP + P
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) ADP + P
E) adenina s trifosfatom
256. Pomou adenozin trifosfata u stanicama se obavlja sljedee:
A) sintetske aktivnosti
B) proizvodnja topline
C) proizvodnja podraaja
D) kretanje
257. Stanicu je prvi opazio:
A) Leeuwenhoek
B) Hooke
C) Schleiden
D) Schwann
E) Buchner
258. Za mitozu je karakteristino:
A) dioba kromosoma
B) reduplikacija DNK
C) redukcijska dioba kromosoma
D) jednak broj kromosoma u novim stanicama
E) dioba centriola
259. Privrsnica je posebno mjesto na:
A) centriolu
B) endoplazmatskoj mreici
D) kromatinu
E) kromosomu
260. Nukleoidi su:
A) jezgrice
B) jezgre
C) podruja s DNK u bakterija
D) spolni kromosomi
E) kariotipovi
261. Blastocel je:
A) otvor blastule
B) otvor gastrule
C) upljina blastule
D) upljina gastrule
E) osnova celoma
262. U jeinaca se mezoderm razvija od
stanica:
A) animalnog pola blastule
B) vegetativnog pola blastule
C) gastrule
D) endoderma
E) ektoderma
263. ivani sustav razvija se od:
A) mezoderma
B) endoderma
C) trbunog ektoderma
D) bonog ektoderma
E) lenog ektoderma
264. Od endoderma nastaju:
A) bubrezi
B) vezivna tkiva
C) spolne lijezde
D) krvne ile
E) sluznica probavila
265. Test krianje se primjenjuje:
A) da bi se otkrio genotip dominantnog fenotipa
B) da bi se otkrio genotip recesivnog fenotipa
C) samo u monohibridnom krianju
D) samo u dihibridnom krianju
E) u intermedijarnom krianju
266. Koji od navedenih primjera odgovara
test krianju:
A) aa x AA
B) aa x Aa
C) Aa x Aa
D) AaBb x AaBb
E) aaBB x AAbb
267. U monohibridnom krianju s dominacijom omjer fenotipova u F2 generaciji
je sljedei:
A) 1 : 2 : 1
183
B) 3 : 1
C) 1 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) 9 : 3 : 3 : 1
268. Koliko razliitih gameta moe dati
genotip AaBb ?
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 8
269. Kojoj aminokiselini odgovara slijed
baza UUU u g-RNK:
A) glicinu
B) lizinu
C) valinu
D) argininu
E) fenilalaninu
270. Fiziologija prouava:
A) ovjeka
B) funkcije pojedinih organa
C) ivotinje
D) biljke
E) biljna i ivotinjska tkiva
271. Nauka o evoluciji prouava:
A) uzajamne odnose ivih bia
B) postanak vrsta u prirodi
C) pojedine vrste ivotinja
D) pojedine vrste biljaka
E) funkciju pojednih organa
272. Autoradiografija:
A) pomae kod prouavanja staninog
metabolizma
B) zasniva se na primjeni nestabilnih radioaktivnih izotopa
C) pomae kod praenja sinteze molekula
D) pomae kod praenja raspada molekula
u stanici
184
273. Adenin i uracil spadaju u:

A) peptide
B) aminokiseline
C) duikove baze
D) nukleinske kiseline
E) nukleotide
274. Za Golgijevo tijelo nije tono:
A) da spada u stanine organele
B) da se sastoji od kanalia
C) da ima ribosome
D) da se nalazi u lijezdanim stanicama
E) da se nalazi u biljnim stanicama
275. Za ribosome je znaajno:
A) da su obavijeni membranom
B) da su uvijek vezani za membrane endoplazmatske mreice
C) da se nalaze u svim tipovima stanica
D) da u svome sastavu nemaju bjelanevina
E) da u svome sastavu nemaju enzima
276. Koje od navedenih baza nema u
RNK?
A) gvanina
B) adenina
C) uracila
D) timina
E) citozina
277. Kemijski sastojci stanine membrane
su:
A) RNK
B) DNK
C) svi tipovi nukleinskih kiselina
D) lipidi
E) sve navedeno
278. Koji je od spomenutih primjera recesivan za jedan par alela ?
A) Aabb
B) aaBB
C) aaBb
D) AAbb
E) svi primjeri
_________________________________________________________________________ Pitanja

krianje ?
A) AaBb x aabb
B) AaBB x AAbb
C) Aabb x aaBb
D) Aa x aa
E) Bb x bb
280. Vezani geni se nalaze:
A) na razliitim kromosomima a odreuju
ista svojstva
B) na istom kromosomu a odreuju ista
svojstva
C) na istom kromosomu a odreuju razliita svojstva
D) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja odreuju
E) jedino na kromosomima vinske muice
281. Gamete dihibridnog krianja su sljedee:
A) Ab
B) AA
C) Bb
D) Aa
284. Koji je diploidan broj kromosoma u

drozofile:
A) 4
B) 6
C) 8
D) 10
E) 12
285. Ako u dihibridnom test krianju ne
dobijemo cijepanje alela u potomstvu nego
su svi potomci jednaki, to zani da je
dominantni fenotip roditelja morao biti
sljedeeg genotipa:
A) AaBB
B) AABB
C) aaBb
D) AABb
E) Aabb
286. Genotipovi F2 (druge sinovske) generacije mogu biti:
A) AaBB
B) aaBb
C) AaBb
D) Aabb
E) svi navedeni
282. Koji omjer genotipova dobijemo u

potomstvu ako kriamo AABB x Aabb uz
pretpostavku da se radi o vezanim genima?
A) isti kao i omjer fenotipova
B) svi su genotipski jednaki
C) isti kao da geni nisu vezani
D) 3 : 1
E) 1 : 1 : 1 : 1
287. Aleli su geni:

A) koji kontroliraju jedan drugog
B) koji mogu biti u odnosu dominacije i
recesivnosti
C) u parovima za svako svojstvo
D) na paru homolognih kromosoma
283. Ako je majka prenosilac hemofilije a

otac hemofiliar, koja je vjerojatnost da
njihova djeca dobiju hemofiliju ?
A) 25% enske djece
B) 50% muke i 50% enske djece
C) 100% enske djece
D) 100% muke djece
288. Virusi imaju:

A) staninu membranu
B) staninu stijenku
C) ribosome
D) RNK i DNK
E) sve gore navedeno
185
289. ovjek kao i sva druga iva bia

pokazuje sljedee znaajke:
A) staninu grau
B) individualnost
C) metabolizam
D) razmnoavanje
E) sve nabrojene
295. Ribonukelinsku kiselinu prepoznajemo po prisustvu:

A) citozina
B) gvanina
C) adenina
D) pentoze
E) uracila
290. Golgijevo tijelo nalazimo u:

A) mitohondrijima
B) citoplazmi
C) ribosomima
D) jezgri
E) jezgrici
296. Sintezu proteina prema genetskoj

uputi zapisanoj u glasnikoj RNK
zovemo:
A) prepisivanje
B) udvostruavanje
C) mutiranje
D) itanje
E) prevoenje
291. Krianac ili hibrid prikazan je sljedeim genotipom:

A) AABBCC
B) aabbcc
C) AAbbCC
D) aaBBcc
E) AABbCC
292. Tripansoma spada u:
A) zelene alge
B) zelene biae
C) korijenonoce
D) truskovce
E) praivotinje
293. Izrazito polarna molekula naeg tijela
je:
A) kolesterol
B) mast
C) steroidni hormon
D) estrogen
E) voda
294. Struktura i funkcija svake ljudske
stanice ovisi prvenstveno o njenim:
A) lipidima
B) ugljikohidratima
C) nukleinskim kiselinama
D) proteinima
E) RNK
186
297. Novi oblici gena, aleli, nastaju:

A) prevoenjem genske upute
B) prepisivanjem genske upute
C) udvostruavanjem
D) mutiranjem
E) itanjem
298. Omjer od 3/4 graka duge stabljike
prema 1/4 biljaka kratke stabljike dobivamo krianjem:
A) dviju biljaka kratke stabljike
B) dviju biljaka dugih stabljika (homozigotnih)
C) dviju biljaka dugih stabljika (heterozigotnih)
D) kratkih s dugim biljkama (homozigotnih)
E) kratkih s dugim biljkama (heterozigotnih)
299. etiri razliite vrste gameta dati e
jedinka genotipa:
A) Aa
B) AA
C) AAbb
D) AaBb
E) AaBbCc
_________________________________________________________________________ Pitanja
300. Dvije razliite vrste gameta dati e

jedinka genotipa:
A) AA
B) aa
C) AaBB
D) AaBb
E) AaBbCc
305. to se od navedenog nalazi i u bakterija i u modrozelenih algi ?

A) ribosomi
B) kloroplasti
C) mitohondriji
D) lizosomi
301. Ljudski kromosomi 1,2 i 3 ine u kariotipu skupinu:

A) A
B) B
C) C
D) D
E) E
306. Atavizmima se najintenzivnije bavi:

A) genetika
B) pedijatrija
C) kirurgija
D) citologija
E) evolucija
302. Fizioloka otopina sadri 0.9% NaCl

i eritrociti ovjeka u njoj ostaju neoteeni. Fizioloka je otopina dakle prema eritrocitima:
A) monotonina
B) izotonina
C) hipertonina
D) hipodonina
E) atonina
303. Broj jedinki neke vrste ne odreenom
prostoru predstavlja njenu:
A) biomasu
B) populaciju
C) gensku snagu
D) konkurenciju
E) simbiozu
304. Humana genetika rasporeuje gene
ovjeka u genetike karte. Pojam geneti
ka karta potjee iz znanstvenog rada:
A) G. Mendela
B) T. Morgana
C) F. Cricka
D) J. Watsona
E) A. Hersheya
307. Ostatak repia u novoroeneta predstavlja:

A) relikt
B) mutaciju
C) rudiment
D) endem
E) edem
308. Kodoni predstavljaju trojke nukleotida u:
A) DNK
B) virusnoj RNK
C) ribosomskoj RNK
D) transportnoj RNK
E) glasnikoj RNK
309. Poliuridilnu kiselinu predouje:
A) uridin-uridin
B) AAA AAA
C) UUA UUA
D) AUG AUG
E) poliU
310. Polifenilalanin nastavit e u toku sinteze bjelanevine na kalupu sljedee ribonukleinske kiseline:
A) AAA
B) UUU AAA
187
C) TTT UUU AAA

D) UUU UUU UUU UUU
E) AAA AAA AAA AAA AAA
C) duikove baze
D) peptide
E) aminokiseline
311. Genetska uputa u molekule DNK za

ugradnju aminokiseline fenilalanin
u peptidni lanac glasi:
A) UUU
B) TTT
C) AAA
D) CCC
E) GGG
317. Pirimidinske baze su:

A) duine baze
B) citozin
C) timin
D) uracil
312. Histologija je nauka o:

A) biljkama
B) ivotinjama
C) funkciji pojedinih organa
D) biljnim i ivotinjskim tkivima
E) meusobnom djelovanju tkiva i organa
313. Ekologija je nauka o:
A) pojedinim vrstama ivotinja
B) pojedinim vrstama biljaka
C) pojedinim vrstama ivih bia
D) meusobnim odnosima ivih bia i njihove okoline
E) postanku vrsta u prirodi
314. Hipoglikemija je:
A) nedostatak minerala u organizmu
B) pomanjkanje tekuine u organizmu
C) smanjena razina glukoze u krvi
D) nedostatak vitamina C
E) nedostatak vitamina D
315. Steroidi su:
A) posebna skupina lipida
B) spolni hormoni
C) hormoni kore nadbubrene lijezde
D) neki vitamini
316. Glicin i alanin spadaju u:
A) nukleinske kiseline
B) nukleotide
188
318. Koji je od spomenutih primjera dominantan fenotip ?

A) Aa
B) AA
C) AaBb
D) AABb
E) svi navedeni primjeri
krianje ?
A) AaBb x aabb
B) Aabb x aaBb
C) Aa x aa
D) AA x Aa
E) Bb x bb
320. Vezanim genima nazivamo gene koji
se nalaze:
A) na istom kromosomu a odreuju razliita svojstva
B) na istom kromosomu a odreuju ista
svojstva
C) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja odreuju
D) na razliitim kromosomima a odreuju
ista svojstva
321. Koji od navedenih primjera nije recesivan samo za jedan par alela ?
A) aaBb
B) AAbb
C) aaBB
D) Aabb
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) aabb
322. Koji od navedenih omjera odgovara
rezultatu test krianja ?
A) 9 : 3 : 3 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 3 : 1
D) 1 : 2 : 1
E) niti jedan
323. Ako kriamo AaBb x aabb a geni su
vezani i nema krosingovera, koji omjer
dobivamo kod potomstva?
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 3 : 1
E) 1 : 2 : 1
324. Koje nasljeivanje nazivamo spolno
vezanim?
A) koje je vezano za jedan spol
B) nasljeivanje gena na X kromosomu
C) nasljeivanje gena na Y kromosomu
D) nasljeivanje gena na spolnim kromosomima
325. Ako je majka slijepa za boje a otac
nije, koliko je njihove djece slijepo za boje?
A) sva muka djeca
B) sva enska djeca
C) 50% muke djece
D) 50% enske djece
326. Koji je haploidan broj kromosoma u
vinske muice?
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 5
A) klorofil
B) kloroplaste
C) nukleoid
D) jednostavnu steljku
E) posebnu boju
328. Koji od navedenih genotipova moe
biti iz P (parentalne ili roditeljske) generacije?
A) Aabb
B) AABb
C) AAbb
D) aaBb
E) AaBB
329. Cijepanje osobina se javlja:
A) u parentalnoj generaciji
B) u F1 generaciji
C) u F2 generaciji
D) samo u test krianju
330. Za I mejotiku diobu nije tono da
dolazi do:
A) odvajanja homolognih kromosoma
B) odvajanja kromatida svakog homologa
C) konjugacije homolognih kromosoma
D) spiralizacije kromosoma
E) nestajanja jezgrine ovojnice
331. Bakteriofagi nemaju:
A) DNK
B) proteinsku ovojnicu
C) glavice
D) repa
E) membrane
332. to je embrioblast:
A) svaka skupina embrinalnih stanica
B) skupina embrionalnih stanica u sisavaca nakon brazdanja
C) isto to i trofoblast
D) odgovara zametnim listiima
E) sudjeluje u formiranju posteljice
327. Nije tono da modrozelene alge imaju:
189
333. Najtoniji odgovor za ATP je sljedei:

A) adenin i trifosfat
B) adenozin i monofosfat
C) adenozin i difosfat
D) AMP+P
E) adenin, riboza i trifosfat
334. Za oksidaciju i redukciju molekula je
znaajno:
A) oksidacijom se gube elektroni
B) oksidacijom se prihvaaju elektroni
C) redukcijom se gube elektroni
D) ishodite su im anoganski spojevi
335. Fagocitoza spada u:
A) enzimske reakcije
B) endocitozu
C) elektrini potencijal stanine membrane
D) aktivni prijenos iona
E) pasivni prijenos
336. DNK se nalazi u:
A) kromosomima
B) kloroplastima
C) mitohondrijima
D) bakterijama
337. Jezgrica nema:
A) bjelanevina
B) rRNK
C) DNK
D) ribosomskih podjedinica
E) ovojnice (membrane)
338. Kromosomi se nalaze u sreditu stanice u:
A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) telofazi
E) mejozi
190
339. Neuron je:

A) neurit
B) akson
C) dendrit
D) ivana stanica
E) ivac
340. U koi se nalaze:
A) opipna tjeleca
B) ivani ogranci
C) lijezde lojnice
D) masne stanice
341. Blastoderm je sloj stanica koji okruuje:
A) embrioblast
B) trofoblast
C) blastocel
D) celom
E) pracrijevo
342. Blastoporus je:
A) otvor na embrioblastu
B) otvor na trofoblastu
C) otvor na gastruli abe
D) upljina blastule
E) upljina gastrule
343. Od mezoderma se razvijaju:
A) sluznica probavila
B) jetra
C) guteraa
D) miii
E) plua
344. Bakterije imaju:
A) jezgru
B) jezgricu
C) nukleoide
D) plastide
E) endoplazmatsku mreicu
_________________________________________________________________________ Pitanja
345. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokarite:

A) jednostanine alge
B) neke gljive
C) praivotinje
D) virusi
E) modrozelene alge
351. Slijed baza UUU odgovara sljedeoj

aminokiselini:
A) tirozinu
B) serinu
C) fenilalaninu
D) asparginu
E) metioninu
346. Koja od spomenutih zigota nije homozigota?

A) aaBB
B) AAbb
C) aabb
D) AABB
E) AaBb
352. Kodon na gRNK je CUG-AUC. Koji

je odgovarajui antikodon na tRNK?
A) GAC-UAG
B) GTC-TAG
C) CAC-UAC
D) GAG-TAC
E) GUC-UAC
347. Drugi Mendelov zakon nasljeivanja

je primjenjen u:
A) svakom krianju
B) intermedijarnom krianju
C) monohibridnom krianju
D) slobodnoj i nezavisnoj kombinaciji
E) krianju s vezanim genima
353. Lizosomi:
A) obavijeni su dvostrukom opnom
B) nemaju membrane
C) sadre enzime
D) sadre mitohondrije
348. Test krianje je sljedee:

A) aaBb x Aabb
B) aaBB x AAbb
C) AaBb x AaBb
D) aabb x AABB
E) AaBb x AABB
349. Koja gameta pripada genotipu AaBb?
A) A
B) a
C) B
D) b
E) Ab
350. Morgan je nazvao crossing-overom:
A) razmjenu dijelova kromosoma i gena
B) razdvajanje homolognih kromosoma
C) razdvajanje kromatida pojedinih kromosoma
D) pojavu kod nevezanih gena
354. Mitohondriji su organele:

A) samo ivotinjskih stanica
B) samo biljnih stanica
C) vane za sintezu proteina
D) vane za sintezu nukleinskih kiselina
E) vane kao energetske centrale
355. Za jezgricu je znaajno:
A) nije obavijena opnom
B) ima RNK
C) ima DNK
D) sintetizira rRNK
356. Kromatin se nalazi u:
A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) interfazi
E) telofazi
357. u anafazi I mejoze:
A) nastaju 2 nove jezgre
191
B) nastaje haploidan broj kromosoma

C) odvajaju se homologni kromosomi
D) odvajaju se kromatide
E) kromosomi se ne vide
358. Spermatogeneza i oogeneza odgovaraju:
A) diobi citoplazme
B) mejotikoj diobi
C) mitotikoj diobi
D) diobi kromosoma
359. Haploidan broj kromosoma, svaki sa
svoje dvije kromatide, nalazimo u:
A) telofazi I
B) interfazi
C) profazi
D) metafazi I
E) telofazi II
360. Nije tono da od ektoderma nastaju:
A) koa
B) osjetila
C) ivani sustav
D) epitel
E) hrskavica
361. Koji od navedenih roditeljskih parova
daje potomstvo u omjeru fenotipova 3:1 za
jedno od spomenutih svojstava:
A) AaBb x AAbb
B) AaBb x aaBB
C) AaBb x aabb
D) AABB x aabb
E) AaBB x Aabb
362. Geni A i b nalaze se na razliitim
mjestima istog kromosoma pa govorimo o:
A) monohibridnom nasljeivanju
B) intermedijarnom nasljeivanju
C) slobodnoj kombinaciji
D) vezanim genima
E) spolno vezanom nasljeivanju
192
363. Omjer genotipova i fenotipova 1:1

dobijamo krianjem roditelja:
A) Bb x bb
B) Bb x Bb
C) Bb x BB
D) BB x bb
E) bb x bb
364. Nukleoid je:
A) spolni kromatin
B) jezgra biljnih stanica
C) DNK u jednostaninim organizmima
D) organela u citoplazmi
E) DNK u bakterija
365. Tilakoide i grana pripadaju:
A) vakuolama biljnih stanica
B) mitohondrijima
C) kloroplastima
D) kromosomima
E) centrosomima
366. U biologiju spada:
A) fiziologija
B) taksonomija
C) paleontologija
D) zoologija
367. Prijelaz vode kroz membranu zove
se:
A) difuzija
B) osmoza
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
368. lijezde s unutranjim izluivanjem
su:
A) hipofiza
B) titnjaa
C) nustitne lijezde
D) nadbubrene lijezde
_________________________________________________________________________ Pitanja
369. U profazi I mejotike diobe odvija se:

A) smjetaj kromosoma u sredini stanice
B) konjugacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) isto kao u mitozi
375. Rezultat krianja je omjer fenotipova

9:3:3:1. Koji su genotipovi roditelja?
A) aabB x AABb
B) AABB x aabb
C) AaBb x AaBb
D) AaBB x AABb
E) AaBb x aabb
370. Blastoderm je sloj embrionalnih stanica koji se nalazi:

A) oko blastoporusa
B) oko blastocela
C) na vegetativnom polu blastule
D) oko trofoblasta
E) oko embrioblasta
376. Nasljeivanje vezano za spol prenosi

se:
A) izravno s oca na sina
B) izravno s oca na ki
C) s majke samo na sina
D) s majke samo na ki
E) na potomstvo jednako s oca i majke
371. Blastoporus je otvor koji vodi u:

A) arhenteron
B) blastocel
C) sekundarnu tjelesnu upljinu
D) amnionsku tekuinu
E) blastocistu
377. Na polovima diobenog vretena nalaze

se:
A) ribosomi
B) lizosomi
C) centrosomi
D) Golgijeva tijela
E) nukleoidi
372. Ektoderm nastaje:

A) u unutranjosti gastrule
B) na povrini gastrule
C) na animalnom polu gastrule
D) oko blastocela
E) oko arhenterona
373. Trofoblast je sloj stanica koji:
A) okruuje zigotu
B) okruuje gastrulu
C) okruuje embrioblast
D) se razvija u amnion
E) se razvija u alantois
374. ivotinjski virusi imaju od genetskog
materijala:
A) samo DNK
B) RNK ili DNK
C) samo RNK
D) proteine
E) polisaharide
378. Hrapavi endoplazmatski retikulum

najvie je razvijen u stanicama:
A) embrionalnim
B) tumora
C) koje sintetiziraju mnogo bjelanevina
D) ivanim
E) koje sintetiziraju mnogo ugljikohidrata
379. Nakupine hidrolitikih enzima nalaze
se u:
A) jezgri
B) jezgrici
C) kromatinu
D) lizosomima
E) ribosomima
380. Razgradnja glukoze do alkohola i
CO2 zove se:
A) glikoliza
B) fosforilacija
C) redukcija CO2
193
D) fermentacija ili vrenje

E) Krebsov ciklus
D) ekoloke valencije
E) vegetativne promjene
381. Oksidacijski proces:

A) u kojem neka molekula prima elektrone
B) u kojem neka molekula gubi elektrone
C) uzajamnog primanja i gubitka elektrona
D) koji se dogaa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze
E) koji se dogaa samo u mitohondrijima
387. Prostor na kojemu je rasporeena

neka vrsta organizama je:
A) biom
B) relikt
C) areal
D) vegetacija
E) endem
382. Do oplodnje jajne stanice sisavaca

dolazi u:
A) vagini
B) maternici
C) jajovodu
D) trbunoj upljini
E) jajniku
388. Na prvom mjestu hranidbenog lanca

u biocenozi su:
A) saprofagi
B) fitofagi
C) zoofagi
D) heterofagi
E) autotrofi
383. Zigota je:

A) jajna prastanica
B) spermijska prastanica
C) neoploeno jaje
D) oploeno jaje
E) partenogenetski aktivirano jaje
389. Primarna organska produkcija je proizvodnja:

A) autotrofnih biljaka
B) heterotrofnih biljaka
C) heterotrofnih ivotinja
D) heterotrofnih bakterija
E) duikovih bakterija
384. U tundri se uglavnom nalaze:

A) crnogorino drvee
B) listopladno drvee
C) travnjaci
D) papratnjae
E) mahovine i liajevi
385. Vani razlagai u ekosistemima su:
A) mesojedi
B) stonoge i kukci
C) zelene biljke
D) biljojedi
E) heterotrofne bakterije
386. Periodike sezonske promjene organizama zovu se:
A) sukcesije
B) fenoloke pojave
C) biotike pojave
194
390. Vrsta ograniena na ue podruje je:

A) relikt
B) endem
C) plankton
D) nekton
E) rudiment
391. Koji je ekosustav najproduktivniji u
proizvodnji organskog ugljika?
A) stepa
B) obraena povrina
C) uma
D) jezero s tvrdom vodom
E) jezero s mekom vodom
392. Najstariji ostaci prvih hominida pripadaju:
A) australopitekusu
B) ramapitekusu
C) neandertalcu
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) javanskom praovjeku
E) krapinskom praovjeku
393. Bioloki indikatori zagaenja okolia
su:
A) virusi i bakterije
B) bakterije i modrozelene alge
C) biai i zelene alge
D) gljive i mahovine
E) liajevi i borovi
394. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosjeno do dubine:
A) 100 m
B) 200 m
C) 300 m
D) 400 m
E) 450 m
395. Bakteriofagi pripadaju:
A) biljnim virusima
B) primitivnim jednostaninim biljkama
C) primitivnim jednostaninim ivotinjama
D) pneumokokima
E) ni jednoj navedenoj skupini
396. Escherichia coli:
A) koristi se u genetskom inenjerstvu
B) moe proizvoditi inzulin
C) je crijevna bakterija
D) moe se nai u mokrai
397. Fenotip je genetiki izraz koji oznauje:
A) oblik i boju organizma
B) strukturu i funkciju organizma
C) mijeanje oevih i majinih gena
D) rezultat uzajamnog djelovanja okolia i
genotipa
E) kakav je genotip
398. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije
B) inducirane mutacije
C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
399. U sastav koe ne ulaze stanice:
A) lijezda znojnica
B) lijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) Bowmanove ahure
400. Djeja paraliza (polio) uzrokovana je:
A) virusom
B) bakterijom
C) kokima
D) bacilima
E) spirilima
401. Trajne oblike bakterija zovemo:
A) prokariot
B) nukleoid
C) spora
D) viroid
E) prion
402. Kuga (crna smrt) uzrokovana je:
A) bakterijom
B) virusom
C) viroidom
D) prionom
E) bakteriofagom
403. Trajnu promjenu genske upute zovemo:
A) varijacija
B) mutacija
C) rekombinacija
D) transformacija
E) degenerirana ifra
404. Antropologija pruava ponajprije:
A) antropomorfne majmune
B) australopitekusa
C) neandertalce
195
D) praovjeka Homo erectus

E) ovjeka
405. Humana genetika rasporeuje gene
ovjeka u genetike karte. Pojam genetika karta potjee iz znanstvenog rada:
A) G. Mendela
B) T. Morgana
C) F. Cricka
D) J. Watsona
E) A. Hersheya
406. Kultura stanica i tkiva:
A) su izolirane stanice i tkiva uzgajane u
strerilnim uvjetima
B) su stanice i tkiva uzgajane izvan organizma
C) je rast stanica i tkiva na posebnim hranilitima
D) je uzgoj stanica i tkiva u razliitim eksperimentalnim uvjetima
407. ivotinjski virusi se razmnoavaju:
A) konjugacijom
B) diobom
C) pomou DNA
D) pomou RNA ili DNA
E) cijepanjem
408. Bakterije imaju:
A) jezgru
B) jezgricu
C) nukleoide
D) plastide
E) endoplazmatski retikulum
409. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokariote?
A) jednostanine alge
B) neke gljive
C) praivotinje
D) virusi
E) modrozelene alge
196
410. Dvostruku membranu imaju:

A) ribosomi
B) lizosomi
C) centrioli
D) Golgijevo tijelo
E) mitohondriji
411. Prijelaz vode kroz membranu zove se:
A) difuzija
B) osmoza
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
E) olakana difuzija
412. Populacija razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta ine sloeniju cjelinu:
A) biomasu
B) biocenozu
C) biocenologiju
D) biotop
E) biosferu
413. Biljojedi kao lanovi ishrane svake
biocenoze spadaju u:
A) razlagae
B) autotrofne organizma
C) heterotrofne organizme
D) saprofage
E) karnivore
414. Najznaajniju sekundarnu organsku
produkciju ostvaruju:
A) virusi
B) bakterije
C) protisti
D) biljke
E) ivotinje
415. Na dnu hranidbene piramide nalaze
se:
A) konzumenti
B) fitofagi
C) zoofagi
D) karnivora
E) autotrofni proizvoai
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) trbunu upljinu
416. U ishrani biocenoze na prvom su
mjestu hranidbenog lanca:
A) saprofagi
B) heterotrofne bakterije
C) autotrofni proizvoai
D) fitofagi
E) zoofagi
417. Koje su bakterije uzronici upale plua?
A) streptokoki
B) spirili
C) stafilokoki
D) diplokoki
E) vibrioni
418. Stanino disanje:
A) nazivamo respiracijom
B) razgradnjom ugljikohidrata oslobaa
energiju
C) poinje glikolizom
D) nastavlja se Krebsovim ciklusom
E) sve su prethodne tvrdnje tone
419. Mitohondriji:
A) su energetske centrale stanica
B) su glavni proizvoai ATP
C) imaju dvostruku ovojnicu
D) sadre DNA
E) sve su prethodne tvrdnje tone
420. Limfa se razlikuje od krvi po tome
to nema:
A) plazme
B) leukocite
C) trombocite
D) eritrocite
E) krvne ploice
421. Oploeno jaje sisavca implantira se
u:
A) sluznicu maternice
B) tijelo maaternice
C) sluznicu jajovoda
D) cerviks uterusa
422. Meu stanicama odrasla ovjeka ne

dijele se:
A) spermatogonije
B) neuroni
C) oogonije
D) primarne spermatocite
E) sekundarne spermatocite
423. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina
moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog
tlaka plazme. Urin je dakle prema plazmi:
A) izotonian
B) monotonian
C) hipertonian
D) hipotonian
E) hipertrofian
424. Porast ljudske populacije odreen je:
A) natalitetom
B) morbiditetom
C) genskom snagom
D) biolokim faktorima (iskljuivo)
E) fizikim faktorima (iskljuivo)
425. Opseg prostorne rasprostranjenosti
ljudske vrste zovemo njegovim:
A) biomom
B) ekosistemom
C) biocenozom
D) arealom
E) biotopom
426. Tuberkulozu i arlah uzrokuju:
A) amebe
B) protoza
C) fagi
D) virusi
E) bakterije
427. U zdrava ovjeka osmotski tlak urina
moe biti 2 do 3 puta vei od osmotskog
tlaka plazme. Plazma je dakle prema urinu:
A) atonina
197
B) monotonina
C) hipertonina
D) hipotonina
E) izotonina
428. Rasprostranjenost veine ljudse populacije na Zemlji ovisi o:
A) vegetaciji tog podruja
B) bentoskim biocenozama
C) planktonu
D) nektonu
E) reliktima
429. Bentosku biocenozu ine:
A) ivotinje koje se pomou miia brzo
kreu u vodi
B) svi organizmi koji ive u vodi stajaici
C) svi organizmi koji ive uz morsku
obalu
D) organizmi koji ive na morskom dnu
E) organizmi koji lebde u slojevima morske vode
430. Krapinski praovjek:
A) ivio je prije milijun godina
B) imao je istaknutu bradu
C) poznavao je vatru
D) pripadao je tipu kromanjonca
E) pripadao je tipu australopitekusa
198
434. U heterotrofne organizme ne spadaju:

A) alge
B) gljive
C) lankonoci
D) spuve
E) jednostanine ivotinje
435. Posebni zooloki rezervat je:
A) otok Mljet
B) Risnjak
C) Plitvika jezera
D) orkova uvala
E) Kopaki rit
436. Virusi mogu uzrokovati:
A) tuberkulozu
B) aterosklerozu
C) djeju paralizu
D) sifilis
E) tetanus
437. Bakteriofagi su sastavljeni od:
A) citoplazme i membrane
B) jezgre i ovojnice
C) mitohondrija i proteina
D) glavice i repa
E) prokariontskih stanica
431. Ekosustav ine:

A) ekoloka valencija
B) biotop i biocenoza zajedno
C) populacija
D) abiotiki uinci
E) biotiki uinci
432. Koje tvrdnje odgovaraju
krapinskog praovjeka?
A) potjee iz pleistocena
B) kromanjonac
C) visine do 160 cm
D) satar 300 500 000 godina
E) ima izraenu bradu
433. Jezgre nemaju:

A) primitivne ivotnjske stanice
B) neuroni
C) stanice glatkog miia
D) eritrociti sisavaca
E) popreno prugasti mii
opisu
438. Koki su:

A) virusi
B) bakterije
C) eukariotske stanice
D) animalne stanice
E) tapiastog oblika
439. Prema nainu ishrane bakterije mogu
biti:
A) autotrofne
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) mesojedi
C) biljojedi
D) zoofagi
E) fitofagi
440. Eukariontske stanice ukljuuju:
A) koke
B) bacile
C) vibrione
D) sve bakterijske stanice
E) biljne stanice
441. Endocitoza je pojava vezana uz sljedee organele u stanici:
A) mitohondrije
B) lizosome
C) jezgricu
D) ribosome
E) endoplazmatsku mreicu
442. Vitamin D:
A) spada u skupinu ugljikohidrata
B) spada u skupinu nukleinskih kiselina
C) vaan je za razvitak crvrenih i bijelih
krvnih stanica
D) vaan je za razvitak kostiju i zubi
E) vaan je za razvitak spolnih lijezda
443. Menstrualni ciklus karakteriziran je:
A) visokim progesteronom u preovulacijskoj fazi
B) visokim progesteronom u postovulacijskoj fazi
C) visokim progesteronom od 1. do 14.
dana
D) visokim LTH od 1. do 14. dana
E) visokim LH od 1. do 28. dana
445. Iz srednjeg kvartara pleistocena
potjee
A) kromanjonski ovjek
B) neandertalski praovjek
C) australopitekus
D) driopitekus
E) propliopitekus
446. Meu ivim fosilima su poznati:

A) ihtiostega
B) kinesko drvo ginkgo
C) mamut
D) praptica
E) pteridosperme
447. Biljni virusi:
A) razaraju biljnu stijenku
B) svi se prenose kukcima
C) genetski materijal je RNA
D) slini su bakterijskim virusima
E) razmnoavaju se diobom
448. Najvee koliine kisika u atmosferi
potrebnog za disanje potjeu:
A) od vulkanske aktivnosti
B) od aktivnosti razlagaa
C) od fotosintetske aktivnosti
D) od nektona
E) od bentosa
449. Bujnost ivota na kopnu ovisna je uglavnom o:
A) biotikim faktorima
B) svim abiotikim faktorima
C) povoljnoj temperaturi
D) raspoloivosti duika
E) raspoloivosti ugljika
450. Znanstveno ime (binarna nomenklatura) suvremenog ovjeka:
A) glasi Hominidae
B) glasi Homo erectus
C) glasi Homo sapiens
D) zahvaljujemo radu D.G. Krambergera
E) zahvaljujemo radu Ch. Darwina
451. Modifikacije:
A) spadaju u mutacije
B) su mutacije grae kromosoma
C) su mutacije gena
D) su nasljedne
E) nisu nasljedne
199
452. Plazmidi su:

A) specifini virusi
B) vrste mikroorganizama
C) hibridne molekule DNA
D) hibridne molekule RNA
E) male estice DNA
453. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) bakterija nukleoid
B) protocita organeli
C) eucita jezgra
D) eucita citoskelet
454. Saprofiti su organizmi koji
A) obitavaju u drugim organizmima
B) se razmnoavaju samo pomou spora
C) ive na tetu domadara
D) upijaju hranu iz mrtvih organizama
455. Endocitoza je
A) aktivan prijenos kroz membranu
B) stanino prodiranje velikih estica
C) unoenje molekula direktno u citosol
D) unoenje iona u stanicu
456. Amiloplasti su
A) leukoplasti koji sadre krob
B) proplastidi koji sadre proteine
C) kloroplasti koji sadre krob
D) leukoplasti koji sadre aminokiseline
457. Liaj je osobit oblik simbioze izmeu
A) gljive i alge
B) gljive i bakterije
C) alge i bakterije
D) bakterije i korijena lepirnjaa
B) nakupine sporangija na listu paprati

C) diploidna generacija mahovina
D) stabalce mahovine s mukim rasplodnim organima
460. Makrosporangij odgovara
A) plodnom listu
B) zametnoj vreici
C) sjemenom zametku
D) mikrospori
461. Tona tvrdnja je
A) dvosupnice imaju upavo korijenje
B) stabljika dvosupnica raste u debljinu
pomou kambija
C) glavne ile u listu jednosupnica su razgranjene
D) glavne ile u listu dvosupnica su usporedne
462. Prijelazni oblici izmeu vodozemaca
i gmazova su:
A) titoglavci (Seymouria)
B) resoperke (Crossoptergia)
C) zvijeroguteri (Theriodontia)
D) gmaz Ichtiosaurus
463. Homologni organi su:
A) isti po funkciji, a razliitog postanka
B) istog postanka, a razliiti po funkciji
C) istog postanka i istih funkcija
D) razliitog postanka i razliitih funkcija
464. Rudimentarni organ nije:
A) crvuljak slijepog crijeva
B) trtica
C) palana kost
D) zub mudrost
458. U razvojnom putu mahovine spolna

generacija su
A) protonema s mahovinom
B) mahovina sa sporangijem
C) sporogon
D) protalij
465. Uobiajeni predstavnici planktona su:

A) algaice
B) bentonski organizmi
C) biai i kremenjaice
D) zelene alge
459. Sorusi su
A) muki spolni organ mahovine
466. Kod alga kremenjaica kao produkt

asimilacije nastaje:
200
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) krob
B) bjelanevine
C) ulje
D) kremen
467. Steljka je:
A) rasplodni organ alge
B) tijelo alge
C) mala stabljika
D) embrionalni organ biljke
468. Protalij je
A) razvojni stadij paprati
B) razvojni stadij mahovina
C) sporofit
D) nespolna generacija
469. Smatramo da su se sjemenjae (cvijetnjae) razvile od:
A) vodenih biljka koje su prele na kopno
B) mnogostaninih alga
C) cikadina
D) izumrlih heterospornih papratnjaa
470. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) plodni list listi s makrosporangijem
B) sjemeni zametak makrosporangij
C) peludovo zrno mikrospora
D) peludnica makrosporangij
471. Predstavnici porodice rua imaju
A) cvjetove s peterolanim ocvijeem i
mnogo pranika
B) devet pranika i plod mahunu
C) etiri lapa i etiri latice
D) cvijetove skupljene u rese
472. Plod komuku imaju
A) abnjaci
B) rue
C) lepirnjae
D) krstaice
473. Sve biljne zajednice nekog podruja
ine
A) floru
B) vegetaciju
C) biocenozu
D) biotop
474. Autosomi su
A) svi kromosomi nekog organizma
B) spolni kromosomi
C) svi kromosomi nekog organizma osim
x i y kromosoma
D) samo kromosimi vinske muice
475. Centromera je
A) mjesto na kromosomu za koje se veu
ili diobenog vretena
B) sekundarno suenje kromosoma
C) satelitski kromosom
D) dio centrosoma
476. Svjetlosnim mikroskopom ne vidimo:
A) pseudopodije amebe
B) staninu jezgru
C) plastide
D) trepetljike papuice
E) uzronika herpesa
477. Toan redoslijed ivih sustava u organizacijskoj ljestvici (od najvieg prema
najniem) je:
A) atomi, molekule, makromolekule, stanica, organizam, populacija, ekosustav
B) atomi, molekule, stanica, makromolekule, organizam, biocenoza, populacija,
ekosustav
C) atomi, makromolekule, organizam,
stanica, molekule, populacija, biocenoza,
ekosustav
D) ekosustav, biocenoza, populacija, organizam, stanica, makromolekule, molekule,
atomi
E) biocenoza, populacija, ekosustav, stanica, organizam, makromolekule, molekule, atomi
478. Ako se biljna stanica nalazi u hipertoninoj otopini, dolazi do:
A) osmoze
201
B) plazmolize
C) dijalize
D) deplazmolize
E) difuzije
479. Spolna generacija kod papratnjaa
A) razvijenija je od sporofita
B) protalij je diploidan
C) na protaliju se nalazi arhegonij i
antreridij
D) je sorus
E) spermatozoidi nastaju u arhegoniju
480. Za kritosjemenjae je karakteristino:
A) sjemeni zameci smjeteni su otovreno
na plodnim listovima
B) sjemeni zameci su zatvoreni u plodnici
C) imaju plodnicu, a nemaju plod
D) od sjemenog zametka nastaje plod
E) za razmnoavanje im je potrebna voda
481. U izgradnji sedrenih naslaga na jezerima sudjeluju:
A) liaji i gljive
B) dvosupnice i jednosupnice
C) paprati
D) alge kremenjaice
E) modrozelene alge i mahovine
482. Prve kopnene zelene biljke bile su
A) mahovine
B) psilofiti
C) pteridosperme
D) liaji
E) papratnjae
483. Reliktni endem je:
A) krki runolist
B) degenija
C) ilirska perunika
D) dubrovaka zeina
E) hrvatska sibireja
484. Koja od navedenih biljaka pripada
porodici trava?
A) vladac
202
B) bijeli luk
C) ria
D) preslica
E) divlji kupus
485. Ulogu korijena kod mahovina vri:
A) protonema
B) hifa
C) rizom
D) rizoid
E) grebenica
486. Florni elementi nekog podruja su:
A) biljke rasprostranjene samo u nekom
veem podruju i znaajne za floru tog
podruja
B) sve biljne vrste nekog podruja bez
obzira na povrinu koju pokrivaju
C) biljne zajednice nekog podruja
D) biljke kojima je areal ogranien na
usko podruje
E) svi odgovori su toni
487. Crossing-over se dogaa u mejozi
za vrijeme:
A) profaze I
B) anafaze I
C) interfaze
D) profaze II
E) telofaze II
488. Spol ovjeka odreuju spolni kromosomi x i y, a to znai da:
A) sve tjelesne stanice ene imaju po jedan
x kromosom
B) sve tjelesne stanice mukarca imaju po
jedan y kromosom
C) 50 % spermija sadri x kromosom
D) 50 % jajnih stanica sadri x kromosom
E) svi spermiji imaju y kromosom
489. Iz oploene jajne stanice u kritosjemenjaa razvija se:
A) sekundarni endosperm
B) embrionska vrea
C) klica
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) peludna mjeinica
E) plodnica
490. Ostatke kukovlja u kita ubrajamo u:
A) atavizme
B) zakraljale rudimentarne organe
C) prijelazne oblike
D) prilagodbe na ivot u vodi
E) nita od navedenog nije tono
491. Najvaniji inilac u postanku vrsta je:
A) genska snaga
B) mutacija
C) divergencija
D) prekobrojno potomstvo
E) varijabilnost
492. Rast biljke u debljinu ostvaruje se
diobom stanica
A) epiderme
B) parenhima
C) felogena
D) floema
E) kambija
493. RNA moe biti izvor genetikih informacija kod:
A) mikoplazma
B) priona
C) bakterija
D) virusa
E) alga
494. Uzronici biljnih bolesti, viroidi, graeni su od:
A) proteina
B) RNA i proteina
C) RNA
D) DNA
E) DNA i proteina
495. Najjednostavniji virusi izgraeni su
od:
A) lipida
B) proteina i nukleinske kiseline

C) proteina i masti
D) lipida i organskih kationa
E) lipida i nukleinskih kiselina
496. Bakterije sadre:
A) DNA i RNA
B) samo DNA
C) nekad DNA, nekad RNA
D) samo dvolananu RNA
E) samo RNA
497. Vegetacija je:
A) popis ivotinjskih vrsta nekog podruja
B) skup biljnih zajednica nekog podruja
C) popis biljnih vrsta nekog podruja
D) skup endeminih biljaka nekog
podruja
E) flora i fauna nekog podruja
498. Organel prisutan u animalnoj stanici,
a nije zastupljen u biljnoj stanici je:
A) jezgrica
B) centriol
C) vakuola
D) mitohondrij
E) kloroplast
499. Svjetlosna energija apsorbirana tijekom fotosinteze pohranjuje se u:
A) klorofilu
B) karotenoidima
C) ATP i ugljikohidratima
D) NADPH2
E) vodi
500. Katabolizam je:
A) podraaj koji izaziva osjet boli
B) reakcija u kojoj se oslobaaju kationi
C) razgradnja veih molekula u manje
jedinice
D) sinonim za stanino disanje
E) sintetiki proces
501. Fototropno svijanje klice uzrokovano
je:
A) djelovanjem sile tee
203
B) razlikama u sadraju kroba izmeu

gornjeg i donjeg dijela
C) prejakim osvjetljavanjem
D) promjenom turgora na osvjetljenoj
strani
E) razlikama u sadraju hormona izmeu
osvjetljene i zasjenjene strane
502. Nitrifikacijske bakterije su kemosintetske bakterije koje:
A) razgrauju organske spojeve uginulih
organizama
B) su uzronici brojnih bolesti
C) dobivaju energiju oksidacijom organskih spojeva
D) oksidiraju amonijak u nitrit
E) veu duik iz zraka
503. Kriptorhizam je:
A) prilagodba biljaka na hladna stanita
B) razvoj adventivnog korjenja u kritosjemenjaa
C) zadravanje sjemenika u trbunoj upljini
D) vrsta hemofilije
E) suenje poroajnog kanala
B) hipotalamusu
C) adenohipofizi
D) nadbubrenoj lijezdi
E) neurohipofizi
507. Centri za regulaciju tjelesne temperature nalaze se u:
A) termoreceptorima koe
B) hipotaalamusu
C) stijenkama krvnih ila
D) kori velikog mozga
E) titnjai
508. Koacervatne kapljice su:
A) koloidne kapljice s opnom koje nastaju
otapanjem nekih organskih spojeva u vodi
uz dodatak razliitih soli
B) agregati aminokiselina nastali suhim
zagrijavanjem
C) prve ive stanice
D) kapljice lipida i proteina
E) koloidne kapljice s vrstom membranom
Pitanja s dva tona odgovora
504. Bulbili su:

A) rasplodni pupovi
B) spore gljiva
C) mlade lukovice
D) organeli u biljnim stanicama
E) vrste gomolja
509. Olistala biljka paprati je:

A) diploidna generacija
B) haploidna generacija
C) gametofit
D) sporofit
E) sporangij
505. Od polisaharida u ivotinjskim organizmima dolazi:

A) krob
B) fruktoza
C) glukoza
D) glikogen
E) laktoza
510. Zatiene vrste naeg podruja su:

A) vidra
B) podbjel
C) potajnica
D) obina kockavica
E) bizamski takor
506. Pubertet zapoinje luenjem neurosekretornih tvari i hormona u:

A) titnjai
204
512. Koje se od navedenih tvrdnji odnose

na populaciju?
A) sastoji se od jedinki razliitih vrsta koje
naseljavaju isto podruje
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) sastoji se od jedinki iste vrste koje su

prostorno izolirane
C) sastoji se od jedinki iste vrste koje
nadeljavaju odreeni prostor
D) skup jedinki povezanih prehrambenim
lancima
E) skup jedinki ija je genetska osnova zajednika i u stalnoj je meusobnoj razmjeni
513. Od navedenih endokrinih lijezda samo su dvije s unutarnjim i vanjskim izluivanjem
A) guteraa
B) titna lijezda
C) spolna lijezda
D) nadbubrena lijezda
E) hipofiza
514. Brzinu reakcije u stanici reguliraju
sljedei spojevi:
A) ugljikovodici
B) enzimi
C) ugljikohidrati
D) masti
E) hormoni
A) monocit
B) trombocit
C) eozinofil
D) neutrofil
E) bazofil
518. Pomou albumina u krvi se moe transportirati:
A) eljezo
B) tiroksin
C) vitamin C
D) fibrin
E) holesterol
519. Probavne enzime ne izluuje:
A) eludac
B) taanko crijevo
C) jetra
D) guteraa
520. Voda koju izluujemo u mokrai potjee od:
A) tekuine koju pijemo
B) hrane koju jedemo
C) metabolikih procesa
D) A+B
E) A+B+C

515. Najproduktivniji ekosistem je:
A) obradivo tlo
B) listopadne ume
C) jezero
D) zapadni Atlantik
516. Prema Haeckelovoj hipotezi o podrijetlu (metazoa) viestaninih organizama,
viestanine ivotinje razvile su se iz:
A) biaa
B) volvoksa
C) organizma koji se razvio udruivanjem
veeg broja jednostaninih biaa
D) trepetljikaa
521. U ljudskom organizmu prvo se pomu probavljati:

A) masti
B) proteini
C) krob
D) fosfolipidi
E) nukleinske kiseline
F) celuloza
522. Ciklus limunske kiseline ili Krebsov
ciklus je:
A) prva faza disanja koja se odvija u citoplazmi
B) proces u kojemu se iz 1 mola glukoze
oslobodi energija 1254 kJ
517. Koja je od navedenih stanica agranularni leukocit?
205
C) dio aerobne respiracije u kojem se

pirogroana kiselina razlae u molekule
ugljik(IV)-oksida i atome vodika
D) dio anaerobne respiracije kojom se
oslobaa 25 % energije pohranjeno u 1
molu glukoze
E) proces koji oslobaa energiju iz
produkata oksidativne fosforilacije
523. Lipidi u biolokim membranama ine
dvosloj zato jer:
A) su to molekule dipolna karaktera kao i
voda
B) su na jednom kraju pozitivno, a na drugom kraju negativno nabijeni
C) se povezuju s bjelanevinama koje ih
pravilno orjentiraju
D) su izgraeni od ugljika, vodika, kisika i
fosfata
E) je jedan kraj molekule hidrofilan, a drugi hidrofoban
A) dolazi do izraaja u malim populacijama

B) dominantni geni se bre ire
C) recesivni geni se mogu izgubiti ili proiriti
D) znaajna je za veliki otvoren skup populacija
527. Koje su od navedenih tvrdnji tone:
A) najslabiju mo regeneracije imaju primitivne ivotinje
B) najslabiju mo regeneracije imaju odvedene ivotinje
C) sposobnost regeneracije je manja u
ivotinja na viem stupnju razvoja
D) sposobnost regeneracije je manja u
ivotinja na niem stupnju razvoja
528. U oligomeria spadaju:
A) trp
B) peripatus
C) zmijaa
D) volak
524. Veina vode koju biljka prima:

A) cijepa se tijekom fotosinteze i slui kao
izvor elektrona i vodika
B) gubi se stomatalnom transpiracijom
C) apsorbiraju stanice tijekom produnog
rasta
D) ulazi u korijen iz tla osmozom
E) ugrauje se neposredno u organski materijal
529. Zajedniko mahovinama i papratnjaama su:

A) sporogoni
B) spore
C) anteridiji
D) sorusi
E) sorediji
F) protaliji
G) protoneme
H) plazmodiji
525. Molekulu RNA ini razliitom od

molekule DNA:
A) eer riboza
B) fosfat
C) baza uracil
D) baza timin
E) nita od navedenog nije tono
530. Homeotermni organizam je:

A) morski jeinac
B) aligator
C) aran
D) imi
E) dadevnjak
F) pingvin
526. Genetska snaga ili genetska sluajnost:
531. Polumjeseasti zalisci nalaze se izmeu:

A) lijeve pretklijetke i klijetke
206
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) lijeve klijetke i aorte

C) desne pretklijetke i klijetke
D) desne klijetke i plune arterije
532. Izluivanje mlijeka prilikom dojenja
potie:
A) estrogen
B) prolaktin
C) progesteron
D) oksitocin
Pitanja s povezivanjem odgovora
533. Uz pojmove u gornjem stupcu na praznu crtu upii broj iz donjeg stupca uz koji
je naveden odgovarajui opis!
A) __ oogeneza
B) __ spermalna stanica
C) __ speramtogeneza
D) __ gametogeneza
1. postanak spermija
2. stvaranje spolnih stanica
3. muka spolna stanica
4. postanak jajnih stanica
534. Uz nazive ivotinja u gornjem stupcu
na praznu crtu upii broj iz donjeg stupca
uz koji je napisan nain razmnoavanja.
A) __ tuljan
B) __ skakavac
C) __ aran
D) __ hrut
1. ima vanjsku oplodnju
2. ima potpunu preobrazbu
3. koti ive mlade
4. ima nepotpunu preobrazbu
535. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii
broj koji je napisan uz naziv porodice kojoj odreena biljka pripada.
A) __ kukurijek
B) __ glog
C) __ soja
D) __ livadna kadulja
E) __ uljana repica
1. prodica rua
2. prodica krstaice
3. prodica abnjaka
4. prodica lepirnjaa
5. prodica usnjae
536. Uz ime biljke u gornjem stupcu upii
broj koji je napisan ispred dijela kojim se
ta biljka vegetativno razmnoava.
A) __ magnolija
B) __ lukoviasta reuha
C) __ perunika
D) __ begonija
1. rizom
2. povaljenica
3. list
4. bulbil
537. Uz naziv ovjekovih predaka u gornjem stupcu upii broj ispred navedenog
vremena kada su ivjeli.
A) __ kromanjonski ovjek
B) __ ramapitekus
C) __ australopitekus
1. prije 15 milijuna godina
2. prije 30-40 tisua godina
3. prije 500 tisua godina
Pitanja kojima treba upisati odgovore
538. Imela je poluparazit jer od svog domadara prima vodu s mineralnim tvarima
pomou __________.
539. Populaciju ine jedinke iste vrste koje
ive na istom prostoru i meusobno su
povezane __________.
540. Fotosinteza je proces
207
A) kojim oznaavamo sve kemijske sinteze na svjetlosti

B) koji se zbiva u kromoplastima biljne
stanice
C) kojim se iz organskih tvari oslobaa
kisik
D) kojim se Suneva svjetlost pretvara u
kvantume energije
E) kojim se svjetlosna energija pretvara u
kemijsku
541. Koja od navedenih ivotinja je dvospolac i nema organa za disanje ni probavila ni krvotoka
A) gujavica
B) hobotnica
C) hidra
D) trakavica
542. Koja je izjava o peludnom zrncu pogrena?
A) Peludna zrnaca nastaju u peludnicama.
B) Mejozom se u peludnim zrncima razvija muki gametofit.
C) Prodor peludne mjeinice u embrionsku
vreu omoguuje oplodnju.
D) Nakon opraivanja vegetativna stanica
razvija se u peludnu mjeinicu.
543. Glavonoci su najrazvijenija skupina
mekuaca. Koja se od navedenih osobina
ne odnosi na glavonoce?
A) imaju vrlo razvijen mozak
B) graa oka im je slina kraljenjacima
C) imaju razvijen krvoilni sustav
D) dvospolci su
544. Kemosintetske bakterije dobivaju energiju za asimilaciju ugljik(IV)-oksida
A) pomou bakterioklorofila
B) apsorpcijom UV-zraka
C) apsorpcijom infracrvenih zraka
D) oksidacijom organskih spojeva
E) oksidacijom anorganskih spojeva
208
545. U uvjetima bez kisika kvasci dolaze

do energije za ivotne procese
A) vrenjem
B) trulenjem
C) eksplozivnim oslobaanjem toplinske
energije
D) ciklusom limunske kiseline
E) kemosintetski
546. Pri klijanju sjemenke penice u aleuronskom sloju pod utjecajem hormona dogaa se sljedee:
A) enzim amilaza razgrauje krob
B) hormoni auksini i citokinini potiu diobu stanica
C) enzimi proteaze razgrauju priuvne
bjelanevine
D) razgradnja aleuronskog sloja bakterijama uvjetuje klijanje
Pitanja s dva ili vie tonih odgovora
547. etverodjelno srce (dvije klijetke i
dvije predklijetke) imaju sljedee ivotinje:
A) pastrva
B) ovjeje ribica
C) krokodil
D) grlica
E) klokan
F) stonoga
548. Iz 12 spermatogonija, odnosno 12
primarnih spermatocita razvit e se
A) 48 sekundarnih spermatocita
B) 24 spermatide i 48 spermija
C) 48 spermija
D) 12 spermija
E) 24 sekundarne spermatocite
F) 48 sekundarnih spermatocita
549. U molekuli crvenog pigmenta hemiglobina dolazi do vezanja
A) kisika za aljezo
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) ugljik(IV)-oksida za eljezo
C) kisika za bjelanevinasti (globinski) dio
molekule
D) kisika za eljezo i bjelanevinasti (globinski) dio molekule
E) ugljik(IV)-oksida bjelanevinasti (globinski) dio molekule
550. Radom sranog miia usmjerava se
A) venska krv iz desne klijetke plunim
arterijama u plua
B) arterijska krv iz plua plunom venom
u lijevu pretklijetku
C) venska krv iz desne klijetke plunom
venom u plua
D) arterijska krv iz plua plunim arterijama u lijevu pretklijetku
E) venska krv iz tijela plunom venom u
desnu pretklijetku
551. Svaki prethodni lan mesojed u hranidbenom lancu u pravilu je
A) manji od sljedeeg
B) vei od sljedeeg
C) brojniji od sljedeeg
D) ima manju ukupnu biomasu
E) ima manju ukupnu energiju
552. Otvaranje i zatvaranje pui na listu
ovisi o sljedeim dogaajima:
A) fotosintezi i porastu sadraja eera u
svim epidermskim stanicama
B) fotosintezi i porastu sadraja eera u
stanicama zapornicama
C) povienju osmotskog tlaka u stanicama
zapornicama
D) ualenju vode u zapornice bubrenjem i
kapilarnou
E) primanju vod etranspiracijom
553. Podraavanje receptorskog dijela
neurona ima za posljedicu
A) ulaenje kalija u stanicu
B) ulaenje neurohormona u stanicu
C) uspostavu pozitivnog elektrinog naboja u stanici
D) oslobaanje neurohormona u meuneuronski prostor

E) uspostavu negativnog elektrinog naboja u stanici
F) oslobaanje auksina u meuneuronski
prostor
G) ulaenje natrija u stanicu
Pitanja kojima treba upisati odgovor
554. Sadnice hrasta sade se na razmaku od
4 m. Koliko se sadnica moe posaditi u
ravan niz na zemljite duine 80 m?
__________.
555. U neprozirnoj vrei nalazi se 12
ruinih cvjetova, od toga se po dva cvijeta
crvene, bijele, ute, ruiaste, ljubiaste i
naranaste boje. Koliko cvijetova treba
izvaditi iz vree da bi se sigurno izvadile
najmanje dvije rue jednake boje?
_________.
556. etiri prijatelja biologa: mikrobiolog,
ekolog, genetiar i zoolog pomau si u
znanstvenom radu.
1. Boo i Vlado pomagali su zologu
2. Ivo, genetiar i mikrobiolog pomagali
su Juri
3. Genetiar je pomagao Boi, a zoolog
Juri
to su po specijalnosti Jura, Boo, Ivo i
Vlado?
Jura je __________.
Boo je __________.
Ivo je __________.
Vlado je __________.
557. Partenogeneza je:
A) stapanje spermija s jajnom stanicom
B) razvoj jedinke iz neoploene jajne stanice
C) razvoj spolnog partnera
209
D) vanjska oplodnja
E) unutarnja oplodnja
558. Probava bjelanevina (proteina) poinje u:
A) ustima
B) jednjaku
C) elucu
D) tankome crijevu
559. U posudi s vodom postavljena su dva
osmometra, s oznakom A i B. Osmometar
A sadri otopinu eera koncentracije 1
mol/L, a B otopinu kuhinjske soli iste
koncentracije. Osmotski tlak
A) jednak je u oba osmometra
B) 4 puta vii je u A nego B
C) 2 puta vii je u A nego B
D) u A iznosi vrijednosti tlaka u B
E) u B iznosi vrijednosti tlaka u A
560. Metodom antibiograma utvruje se:
A) najdjelotvorniji antibiotik za ljijeenje
virusnih infekcija
B) nove lijekove protiv gripe
C) nove lijekove protiv AIDS-a
D) najdjelotvorniji antibiotik po najmanjoj
zoni inhibicije rasta bakterija
E) najdjelotvorniji antibiotik po najveoj
zoni inhibicije rasta bakterija
561. Koji od navedenih organa ima kljunu ulogu u odravanju stalnog volumena
tjelesnih tekuina?
A) jetra
B) slezena
C) bubreg
D) mii
562. Od tri metabolika segmenta razgradnje glukoze jedan je anaeroban:
A) glikoliza
B) Krebsov ciklus
C) oksidativna fosforilacija
210
563. Sintezu i luenje spolnih hormona induciraju:

A) tireotropni hormon
B) gonadotropni hormon
C) ACTH
564. Fosilni ostaci junog praovjeka
(australopitekusa) naeni su u:
A) zapadnoj Australiji
B) junoj Aziji
C) istonoj i junoj Africi
D) junoj Europi

565. Otrovne gljive su
A) vrganj
B) blagva
C) pupavka
D) rujnica
E) muhara
566. Lie zimi otpada
A) boru
B) ariu
C) bukvi
D) tisi
E) omoriki
567. Koja je tvrdnja tona?
A) Svi svitkovci imaju barem zaetak plua.
B) Svi svitkovci imaju krne pukotine na
prednjem dijelu crijeva i svitak na lenoj
strani tijela, barem tijekom embrionalnog
razvoja.
C) Platenjaci i svitkoglavci nemaju kraljenicu.
D) Platenjaci i svitkoglavci nemaju svitak, ali imaju kraljenicu.
E) U svitkovce ubrajamo kopljau i iroglavce.
_________________________________________________________________________ Pitanja
568. Meu navedenim lijezdama endokrine su:

A) slinovnice
B) hipofiza
C) znojnice
D) lojnice
E) titnja
F) jetra
569. Hormon inzulin:
A) pospjeuje ulazak glukoze u stanice
B) olakava izlazak glukoze iz stanica
C) pospjeuje sintezu glikogena u stanicama jetre
D) pospjeuje razgradnju glikogena (glikogenolizu) u stanicama
570. Koje od navedenih tvari nazivamo
spolnim hormonima?
A) tiroksin
B) oksitocin
C) adrenalin
D) kortizol
E) estrogen
F) progesteron
571. U procesu fotosinteze:
A) dolazi do oksidacije CO2
B) toplina Sunca pobuuje molekule klorofila
C) se dio Suneve energije vee i pretvara
u kemijsku energiju
D) Suneva svjetlost oksidira NADPH2
E) Suneva svjetlost razlae molekule
vode
F) sve sinteze ovise izravno o svjetlosti
572. Dormancija je
A) bolest spavanja
B) uzrokovana nedostatkom vitamina C
C) nemogunost klijanja sjemenke zbog
nedostatka vlage
D) razdoblje mirovanja kada sjemenka ne
moe proklijati
E) bolest koju prenosi muha ce-ce
F) nemogunost klijanja sjemenke uzrokovana unutarnjim imbenicima

573. Kljunai i tobolari:
A) nesu jaja
B) su aplacentalni sisavci
C) nose mlade u tobolcu
D) hrane mladunad mlijekom koje se
stvara u mlijenim lijezdama majke
E) su fosili
F) su placentalni sisavci
574. U biocenozama saprofagi se harane:
A) ivim algama
B) uginulim biljnim dijelovima
C) bakterijama
D) algama i bakterijama koje ive u moru
E) ivotinjskim leinama
575. Meu nacionalne parkove Hrvatske
ubrajamo:
A) Malostonski zaljev
B) otok Lokrum
C) Risnjak
D) Kopaki rit
E) otok Bievo s Modrom spiljom
F) dio otoka Mljeta
576. Mjerilo gustoe populacija je:
A) odnos izmeu malaih i starijih lanova populacije
B) odnos spolova u populaciji
C) broj jedinki neke vrste na odreenom
prostoru
D) broj enskih jedinki neke vrste u zajednici
E) ukupna biomasa neke vrste na nekom
prostoru
577. U ciklusu kruenja duika u biosferi,
duik iz zraka mogu vezati:
A) nitrifikacijske bakterije
B) denitrifikacijske bakterije
C) duikove bakterije
D) patogene bakterije
211
E) modrozelene alge
F) djetelina

578. Genetiar i zoolog imali su jednak
broj vinskih muica. Genetiar je planirao
pokus te mu je zoolog dao 880 muica. Za
koliko je vei broj muica kojima sada raspolae genetiar od onog koji je preostao
zoologu?
__________
579. U kavezu ima 20 mieva, od toga su
polovica enke. Koliko najmanje mieva
treba nasumce prebaciti u novi kavez ako
se ele dobiti potomci?
__________
580. Gubari su napali umu i svakim
danom bilo je dvostruko vie zaraenog
drvea nego dan ranije. Za sedam dana
cijela uma bila je zaraena. Za koliko je
dana bilo zaraeno pola ume?
_________
581. U jednom polinukleotidnom lancu
dvolanane molekule DNA brojevni udio
pojedinih baza je: x(G) = 20 %, x(A) = 35
%, x(C) = 24 %, x(T) = 21 %, to znai da
je sastav drugog lanca sljedei:
x(G) __________ %
x(A) __________ %
x(C) __________ %
x(T) __________ %
582. Upii brojeve koji nedostaju:
A) 2, 5, 10, 17, __, 37
B) 2, 8, 18, 32, __, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, __
D) 2, 3, 5, __, 12, __
212

583. Gametofit je vei od sporofita kod:
A) heterospornih papratnjaa
B) mahovina
C) golosjemenjae ginka
D) kritosjemenjaa
584. Lena modina se nalazi
A) ispod svitka
B) iznad svitka
C) unutar svitka
D) ispod krnog drijela
585. Koliki je ukupni udarni volumen srca
u mililitrima ako srce kuca 1 sat, 20 minuta i 30 sekundi:
A) 2.94106
B) 2.94105
C) 3.9445105
D) 3.9445106
E) 9.8106
586. Unutranju oplodnju imaju:
A) svi kraljenjaci
B) kukci
C) jeinci
D) meduze
587. U pauka krstaa predljive lijezde se
otvaraju na
A) helicerama (klijetima)
B) nogama za hodanje
C) stranjem dijelu tijela
D) alcu
588. U regulaciji koncentracije natrija putem bubreega sudjeluje:
A) aldosteron
B) antidiuretiki hormon
C) kortizon
D) kortizol
E) tiroksin
589. U proksimalnom (silaznom) tubulu
bubrega resorbira se:
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) ukupna koliina fruktoze

B) ukupna koliina glukoze
C) ukupna koliina saharoze
D) ukupna koliina maltoze
E) ukupna koliina inulina
590. U kambriju su na Zemlji ivjele
A) bakterije, alge, papratnjae i vodeni
beskraljenjaci
B) bakterije, alge, papratnjae, vodeni
beskraljenjaci i primitivne ribe
C) bakterije, alge i vodeni beskraljenjaci
D) bakterije, alge, gljive, papratnjae, vodeni beskraljenjaci, primitivne ribe i prvi
kopneni kraljenjaci
591. Neurohormoni ili neurotransmiseri su
spojevi koji se
A) veu za eksitacijske receptore neurona
u kojem nastaju
B) veu za inhibicijske receptore neurona
u kojem nastaju
C) veu za eksitacijske mjehurie
D) veu na specifine receptore narednog
neurona
E) veu na specifine receptore istog neurona
592. Hidatode su lijezde za
A) izluivanje vodene pare
B) izluivanje vode
C) izluivanje sluzi
D) primanje vode
E) primanje sluzi
593. U procesu glikolize od jedne molekule glukoze nastaju
A) dvije molekule jabune kiseline i 2
ATP-a
B) etiri molekule jabune kiseline i 4
ATP-a
C) dvije molekule pirogroane kiseline i
2 ATP-a
D) etiri molekule pirogroane kiseline i
2 ATP-a
E) dvije molekule pirogroane kiseline i

jedna molekula jabune kiseline
594. ovjek se moe zaraziti trihinom ako
A) jede neoprano voe i povre oneieno zrelim jajima trihine
B) pojede trihinom zaraeno meso
C) pije vodu oneienu zrelim jajima
trihine
D) ga ubode trihinom zaraeni komarac
595. Ako je kod u genu za protein
ATGGGATGACCA, onda pri sintezi proteina ribosomu redom pristupaju tRNA sa
sljedeim antikodima:
A) CCA, UGA, GGA, AUG
B) AUG, GGA, UGA, CCA
C) ATG, GGA, TGA, CCA
D) UAC, CCU, ACU, GGU
E) TAC, CCU, ACT, GGT
596. Kod navedenih hranidbenih lanaca u
ekosustavima nije mogu:
A) u moru planktonska alga planktonski
rai punoglavac skua morska maka
B) u jezeru planktonska alga planktonski
rai riba ukljeva riba pastrva vidra
C) u moru bakterije koljka hobotnica
D) na kopnu trava skakavac zec ris
E) na kopnu biljni plodovi umski mi
kobac
597. Infekciju virusom HIV, uzronikom
SIDE, karakterizira:
A) poveanje broja leukocita (leukemija)
B) propadanje limfocita zbog umnaanja
virusa u njima
C) pojava oportunistikih infekcija
D) virus ne pobuuje nastajanje specifinih protutijela
213
E) zaraza se ustanovljava samo elektronskim mikroskopom

F) osobe bez simptoma bolesti nisu prenosioci virusa
598. Smreku prepoznajemo po sljedeim
morfolokim karakteristikama:
A) iglice su duge do 5 cm i dre se u parovima
B) iglice su plosnate i tupe s dvije bijele
usporedne pruge na donjoj strani
C) iglice su etverouglaste i na vrhu iljaste
D) iglice su poredane okolo itave granice
E) eeri stoje uspravno i ne otpadaju cijeli
F) kronja je nepravilnog oblika
599. U karakteristike jednosupnica ubrajamo:
A) upavo krijenje
B) ile u stabljici poredane u krugu
C) peterolani prsten
D) rast u debljinu
E) usporedne glavne ile u listu
F) etverolani cvijet
600. Dvije od navedenih bolesti uzrokovane su bakterijama:
A) djeja paraliza
B) bjesnoa
C) mumps
D) gripa
E) encefalitis
F) tuberkuloza
G) sifilis
601. Unos veih koliina otpadnih razgradljivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvat e:
A) bujniji razvoj alga i poveanje koncentracije kisika u povrinskim slojevima
B) nedostatak kisika u pridnenim slojevima
214
C) razvoj vee brojnosti vrsta s malim brojem jedinki

D) smanjenje primarne organske proizvodnje
E) smanjenje sekundarne organske proizvodnje
602. Karakteristike bakterija su:
A) razmnoavaju se sporama
B) vide se samo elektronskim mikroskopom
C) ne mogu se uzgajati na umjetnim hranjivim podlagama
D) neke fotosintezom stvaraju organske
spojeve
E) iz zraka veu kisik i njime obogauju
tlo
F) po organizaciji stanice pripadaju prokariotima
603. Najmanji uzronici bolesti su
__________ i __________.
604. Organomotorna gibanja iji je smjer
neovisan o smjeru izvora podraaja i odreen samo graom organa zovu se:
__________.
605. Kratkovidna ena crne kose, iji je
otac plavokos, ima plave oi. Kratkovidan
mukarac, ija je majka normalnog vida,
ima plavu kosu i smee oi. Ako je vjero
jatnost da njihovo dijete vidi normalno
1:4, a ima vjerojatnost da ima smee oi
1:2, kolika je vjerojatnost da uz normalan
vid i smee oi ima jo i plavu kosu?
(Napomena: kratkovidnost je dominantna
osobina, a boja kose i oiju odreena je
veim brojem gena, no moemo rei da su
tamna kosa i smee oi dominantne
osobine)
__________.
Pitanja otvorenog tipa

606. Slika prikazuje molekulu kojoj nedostaje sredinji element.
606.1. Upiite na slici simbol kemijskog elementa koji nedostaje.

606.2. Kojoj skupini organskih spojeva pripada molekula na slici?
606.3. Kako se zove veza kojom se meusobno povezuju takve molekule?
606.4. Kako se naziva polimer sastavljen od mnogo takvih molekula?
607. Bakterije se u povoljnim uvjetima razmnoavaju velikom brzinom.
607.1. Koliko e bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon triju
uzastopnih dioba?
607.2. Kakve su bakterije nastale diobom od jedne ishodine?
607.3.
A.
B.
C.
D.
E.
Bakterija Diplococcus pneumoniae uzrokuje upalu plua. Na slici zaokrui slovo

odgovarajueg oblika ove bakterije.
607.4. U vodi koju smo uzeli iz oblinjeg potoka otkrili smo prisutnost bakterije
Escherichia coli. O kakvoj vrsti oneienja govorimo u tom sluaju?
215
608. Slike od 4. do 7. prikazuju cvjetove i cvatove.
608.1. Cvat je prikazan na slici/slikama?

608.2. to je cvat?
608.3. Koja slika prikazuje zatienu biljku i kako se biljka zove?
608.4. Navedite etiri glavna dijela cvijeta.
609. Slika prikazuje rodoslovno stablo svitkovaca.
216
609.1. Napiite imena glavnih skupina prikazanih svitkovaca.

609.2. Navedite dvije zajednike osobine svitkovaca.
609.3. Iz kojih su se peraja vodenih kraljenjaka razvile noge kopnenih
kraljenjaka?
609.4. Koji od svitkovaca prikazanih na slici imaju amnion i zato?
610. Slika prikazuje dini sustav.
610.1. Imenujte dijelove dinog sustava oznaene slovima A, B i C

610.2. Zbog ega CO2 izlazi iz kapilarne krvi u alveole?
610.3. Navedite dvije uloge dinog epitela.
610.4. Imenujte strukturu koja je na slici oznaena slovom D i navedite njezinu
ulogu u disanju.
611. Slika prikazuje shematski prikaz grae eukariotske stanice.
217
611.1. Prikazuje li slika ivotinjsku ili biljnu stanicu? Po emu to zakljuujete?

611.2. Koji je organel na slici oznaen slovom A? Koja je njegova uloga?
611.3. Kako se zovu mjehurii koji sadre probavne enzime i na kojem organelu
nastaju?
611.4. Navedite tri osobine koje su zajednike mitohondrijima i plastidima.
612. Slika prikazuje bakteriju.
612.1. Koji tip stanice imaju bakterije?

612.2. Po emu to zakljuujete? Navedite jedan razlog.
612.3. Kako se naziva genetiki materijal bakterijske stanice koji je na slici
oznaen slovom A?
612.4. Koja molekula ini genetiki materijal bakterijske stanice?
613. Slika prikazuje grau plodita gljiva.
218
613.1. Kojoj skupini gljiva pripada plodite oznaeno slovom A, a kojoj plodite
oznaeno slovom B?
613.2. Navedite dvije osobine gljiva po kojima su sline ivotinjama.
613.3. Zbog ega dolazi do dizanja tijesta pod utjecajem kvaevih gljivica?
613.4. Koje gljivice proizvode antibiotike i koja je svrha primjene antibiotika?
614. Slika prikazuje shematski prikaz grae srca.
614.1. Koja je krvna ila oznaena na slici slovom A i koju krv provodi?
614.2. Koja srana komora ima najdeblju miinu stijenku? Objasnite zato?
614.3. Objasnite koja je uloga sranih zalistaka.
614.4. Objasnite kako se uznapredovala arteroskleroza odraava na vrijednosti
krvnog tlaka.
615. Slika prikazuje list i detalj njegova presjeka.
219
615.1. prikazuje li slika list jednosupnice ili dvosupnice? Po emu to zakljuujete?

615.2. Kako se naziva tkivo lista koje se nalazi ispod gornje epiderme i koja mu je
uloga?
615.3. Navedite dvije vane uloge pui.
615.4. Koje tvari provode ile lista?
616. Slika prikazuje vinsku muicu.
616.1. Na slici oznaite strjelicama tri glavna dijela od kojih se sastoji tijelo kukca.
Na svakoj strjelici napiite njegov naziv.
616.2. Navedite prilagodbe u razmnoavanju kukaca za ivot na kopnu.
616.3. Koji organski spoj sudjeluje u izgradnji oklopa kukaca?
616.4. Po emu se nepotpuna preobrazba kukaca razlikuje od potpune?
617. Slika prikazuje ljudski jezik.
617.1. Na slici na prazne crte upiite okusna podruja: slano, slatko, gorko i kiselo.
220
617.2. Navedite jo dvije uloge jezika osim osjetilne.

617.3. U koju skupinu receptora pripadaju osjetilna tjeleca za okus?
617.4. Kojoj skupini kraljenjaka jezik pomae u sakupljanju mirisa?
618. Glikoliza je metaboliki proces zajedniki svim ivim biima.
618.1. U kojem se dijelu stanice dogaa glikoliza?
618.2. Koja je poetna molekula u tom procesu, a koja molekula nastaje tim
procesom?
618.3. Koji se proces nastavlja na glikolizu u aerobnim uvjetima?
618.4. Koja je uloga glikolize u metabolizmu stanice?
619. U nastavi biologije ispituju se svojstva kroba u razliitim namirnicama.
619.1. Navedite dvije namirnice u kojima smo mogli dokazati krob.

619.2. Koji enzim iz sline razgrauje krob?
619.3. Zaokruite na slici osnovnu graevnu jedinicu kroba.
619.4. Kako se naziva osnovna graevna jedinica kroba?
620. Slika prikazuje stanicu euglene.
221
620.1. Koji je organel na slici oznaen slovom F? Koja je njegova uloga?

620.2. Gdje je vea vjerojatnost za pronalazak euglene, u isto vodi ili u vodi
optereenoj organskim tvarima? Objasnite zato?
620.3. Moe li euglena ivjeti bez steljivog mjehuria (kontraktilne vakuole)?
Objasnite zato?
620.4. Objasnite koje je znaenje prabiaa u tumaenju evolucije ivoga svijeta.
621. Na slici slovima A, B, C i D oznaeni su sastojci ljudske krvi.
621.1. Koja su krvna tjeleca na slici oznaena slovom D?

621.2. Koja je uloga tjeleaca oznaenih slovom D?
621.3. Koja krvna tjeleca odstupaju brojnou ili strukturom kod osobe koja je
anemina?
621.4. Koje je najvanije krvotvorno tkivo ovjeka?
622. Slika prikazuje kloroplast.
622.1. Koje eukariotske stanice sadre kloroplast?
222
622.2. Koji se proces dogaa u kloroplastima?

622.3. Kako se naziva dio kloroplasta oznaen slovom A?
622.4. Iz ega su se prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti?
623. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.
623.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
623.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A? Koja je njezina
uloga u mitozi?
623.3. to je kariotip?
623.4. Jednom reenicom objasni koja je uloga mitoze u ivim biima.
223
624. Slika prikazuje pet carstava ivih bia.
624.1. Navedite imena carstava sa slike.

624.2. Kojim su slovom oznaeni prokariotski organizmi?
624.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?
624.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva.
625. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se
lijeio antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.
224
625.1. Kojeg je dana poeo djelovati antibiotik?

625.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u
likvoru nakon 24. dana.
625.3. Kojim e se krvnim tjelecima poveati brojnost nakon to je osoba
zaraena bakterijama?
625.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzronici
zaraznih bolesti?
626. Slika prikazuje kruenje duika u prirodi.
626.1. Duik je znaajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u

koju se duik ugrauje.
626.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije oznaene slovom A?
626.3. Jednom reenicom objasnite zato mahunarke mogu rasti na tlu siromanom
duikovim spojevima?
626.4. Navedite dvije biljke mesoderke.
627. Slika prikazuje est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru.
627.1. Koje dvije od prikazanih algi ive u planktonu kopnenih voda?
225
627.2. Kako se naziva alga pridolica u Jadran iz tropskih mora?

627.3. Navedite dvije zajednike osobine zelenih, smeih i crvenih algi.
627.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile dananje
kopnene biljke. Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedniko
podrijetlo.
628. Slika prikazuje organe kritosjemenjaa.
628.1. Koji od prikazanih organa pripadaju jednosupnicama?

628.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim ilama lista
kritosjemenjaa?
226
628.3. Navedite dvije uloge korijena.

628.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike?
629. Slika prikazuje predstavnike mekuaca.
629.1. Kojim je slovom oznaen najrazvijeniji mekuac na slici? Kojoj skupini

mekuaca pripada?
629.2. Kako organizam oznaen slovom C uzima hranu?
629.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam oznaen slovom B? Jednom
reenicom obrazloite svoj odgovor.
629.4. Na slikama strjelicom oznaite stopalo svakog organizma
630. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni
brojevima od 1 do 4 ) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B
aglutinine.
630.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 1?
630.2. Koje aglutinogene sadri osoba krvne grupe 0?
630.3. Koja je krvna grupa univerzalni primatelj?
630.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?
227
631. Na shemi je nedovren prikaz razina koje rezultiraju izluivanjem spolnih

hormona u ene. Dopunite shemu tako da na prazne crte upiete pune nazive
odgovarajuih hormona.
631.1. Navedite puni naziv hormona koji oslobaa adenohipofiza a djeluje na

jajnike.
631.2. Navedite puni naziv hormona koji izluuju jajnici.
631.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?
631.4. Jednom reenicom objasnite zato propadanje utog tijela u jajniku ima za
posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja?
632. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.
228
632.1. Kojim je slovom na slici oznaen jajovod? Navedite dvije uloge jajovoda.
632.2. Kako se naziva faza menstrualnog (ovarijskoga) ciklusa u kojoj je
endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?
632.3. Karcinom maternice je jedan od najuestalijih karcinoma u ene. Na kojem
se dijelu maternice najee razvija? Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi
ranomu otkrivanju ovoga oblika raka?
632.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolno prenosivih
bolesti.
633. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.
633.1. Navedeni niz kodona na mRNA nosi uputu za neki peptid. Uz pomo tablice
napiite redoslijed aminokiselina u tom peptidu.
633.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na

ribosomu prema redoslijedu zapisanom u mRNA?
633.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline?
633.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA?
634. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na
kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke
ivotinje. Slovo D oznaava dugu dlaku a d kratku, dok E oznaava crnu boju
dlake a e bijelu.
229
634.1. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja

DNA.
634.2. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II.
mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici.
634.3. Kakav e biti fenotip jedinke genotipa ddEe?
634.4. Napiite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. mejotike diobe u
sluaju da se nije dogodio krosingover.
635. Katarina i Luka su suprunici normalne boje koe koji normalno raspoznaju
boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti.
Aleli za normalno razlikovanje boja (XD ) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni.
Aleli koji odreuju normalnu pigmentaciju koe (A) ili albinizam (a) dolaze na
jednom od parova autosoma.
635.1. Napiite genotipove Katarine i Luke.
635.2. Napiite mogue genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.
635.3. Prikaite sve mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva,
odnosno tablicu krianja.
635.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni brani par dobije sina daltonista koji je
istodobno i nositelj gena za albinizam ? Vjerojatnost izrazite razlomkom.
230
636. Slika prikazuje glave lisica koje ive u razliitim geografskim pojasevima.
636.1. Kojemu geografskom podruju pripadaju lisice sa slike?

Na praznu crtu upiite slovo kojim je oznaena odgovarajua lisica.
Umjereni pojas:__________
Polarni pojas:
__________
Pustinjski pojas:
__________
636.2. Koji abiotiki imbenik utjee na veliinu uki lisice u razliitim
podrujima?
636.3. Jednom reenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje ive u razliitim
geografskim podrujima.
636.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja
populacije polarnih lisica.
637. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.
637.1. Koji lanovi lanca prikazanoga na slici imaju najveu biomasu i koliinu
energije a koji najmanju?
637.2. Koji je lan hranidbenog lanca mesoder i potroa drugoga reda?
231
637.3. Kod kojih se sve lanova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna
organska proizvodnja?
637.4. Kako e se poveanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih
ostalih lanova lanca?
638. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B.
istu stanicu nakon nekoliko minuta.
638.1. to se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?

638.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prokazuje slika?
638.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?
638.4. Jednom reenicom objasnite zbog ega se dogodila prikazana promjena.
639. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.
232
639.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu znaajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
639.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici oznaena slovom A.?
639.3. Koliko e kromosoma imati svaka stanica-ki, nastala diobom stanice koja
ima 48 kromosoma?
639.4. Jednom reenicom objasnite razliku u grai metafaznih i anafaznih
kromosoma u mitozi.
640. Slika prikazuje ivotinjsku i bakterijsku stanicu.
640.1. Navedite dvije osnovne razlike u grai prikazanih tipova stanica.

640.2. Navedite dvije zajednike strukture prokariotske i ivotinjske stanice.
640.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?
640.4. Koji se organel ivotinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz
aerobne bakterije.
233
641. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se lijeio
antibioticima. Prouite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.
641.1. Koliko je dana prolo od infekcije do poetka djelovanja antibiotika?

641.2. Jednom reenicom objasnite koji su mogui uzroci porasta broja bakterija u
urin u nakon 16. dana.
641.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inae je normalni simbiont
u ljudskim crijevima?
641.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je koriten za lijeenje ljudi? Imenujte
znanstvenika koji ga je otkrio.
642. Slike prikazuju est predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobui, morsku salatu i spirogiru.
234
642.1. Na praznu crtu uz slova kojima su oznaene alge na slici upiite

odgovarajua imena algi.
A.______________________________ B._______________________________
C.______________________________ D._______________________________
E.______________________________ F._______________________________
642.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste?
642.3. Jednom reenicom objasnite koje je znaenja volvoksa za evoluciju.
642.4. Alge su znaajne za ivot u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga
koja podupiru ovu tvrdnju.
643. Slika prikazuje ivotni ciklus paprati.
643.1. Kako se zove nespolna generacija paprati? Kojim je slovom oznaena slici?
643.2. Kako se naziva gametofit papratnjaa?
643.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici oznaena slovom B. haploidan ili
diploidan broj kromosoma? Jednom reenicom obrazloite svoj odgovor.
643.4. Jednom reenicom objasnite zato je tijekom evolucije kopnenih biljaka
dolo do redukcije spolne generacije?
235
644. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi razliitih krvnih grupa (stupci oznaeni
brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadre anti-A, odnosno anti-B aglutinine.
644.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak oznaen na slici brojem 4 i
zaokruen?
644.2. Koje aglutinine sadri osoba krvne grupa AB?
644.3. Koja se krvna grupa smatra univerzalnim davateljem?
644.4. to su po kemijskom sastavu aglutinini i aglutinogeni?
645. Slika prikazuje probavni sustav ovjeka.
236
645.1. Na slici oznaite unu vreicu. Koja je uloga ui?

645.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izluuje u dvanaesnik?
Kojim je slovom oznaen na slici?
645.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?
645.4. Koji je najei uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?
646. Slika prikazuje unutarnje enske spolne organe.
646.1. Kojim je slovom na slici oznae jajnik? Navedite dvije najvanije uloge
jajnika.
646.2. Kojim je slovom na slici oznaen spolni organ u kojem se dogaa oplodnja?
Kako se naziva taj organ?
646.3. Kojim je slovom na slici oznaena maternica? Koja je uloga maternice?
646.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.
647. Niz baza na lancu DNA je sljedei:
647.1. Napiite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.

647.2. Kako se naziva enzim pomou kojega se replicira (udvostruuje) DNA?
647.3. U kojem se dijelu interfaze dogaa replikacija (udvostruenje) DNA?
647.4. Napiite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:
237
648. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na

kromosomima je naznaen poloaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo
E oznauje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F oznauje dugu stabljiku, a f
kratku.
648.1. Jednom reenicom objasnite to su homologni kromosomi.

648.2. Napiite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostruenja
DNA.
648.3. Napiite sve mogue genotipove gameta koje e nastati na kraju II.
mejotike diobe ako se dogodio krosingover na nain prikazan na slici.
648.4. Kako e izgledati fenotip sljedeeg potomka: eeFf
649. Marta i Petar su zdravi suprunici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od
hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju
(Xh ) i normalno zgruavanje (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe odreuju
aleli (A,B,0) koji dolaze na jednom od parova autosoma.
649.1. Napiite genotipove Marte i Petra.
649.2. Napiite mogue genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.
649.3. Prikaite mogue genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno
tablicu krianja.
649.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?
238
650. Na slikama A., B., C. oznaena su krila razliitih ivotinja.
650.1. Kako se nazivaju organi razliiti po postanku koji obavljaju slinu funkciju?
650.2. Iz kojeg tkiva/organa nastaju krila kukaca?
650.3. Iz koje su se skupine (razreda) kraljenjaka razvile dananje ptice i sisavci?
650.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih
dananje ptice.
651. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i B.
651.1. U kojem dijelu svijeta ive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upiite slova
na karti svijeta u dvama od ponuenih etiriju kvadratia.
239
651.2. Jednom reenicom obrazloite svoj odabir.

651.3. Koje ekoloko pravilo govori o razlozima razliitih veliina tijela srodnih
vrsta u ovisnosti o temperaturi?
651.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?
652. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.
652.1. Koji su lanovi lanca na slici biljojedi a koji mesojedi?

652.2. Kako e se poveanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i
liganja?
652.3. Hoe li biomasa fitoplanktona u moru biti vea zimi ili proljee? Jednom
reenicom objasnite zato?
240
652.4. Jednom reenicom objasnite razliku izmeu primarne i sekundarne organske

proizvodnje.
653. Slika pokazuje strukturu molekule ATP-a.
653.1. Koju ulogu u stanici ima spoj prikazan na slici?

653.2. U kojem je dijelu molekule ATP-a pohranjena energija?
653.3. Navedite naziv jednoga staninog procesa u kojem nastaje ATP.
653.4. Kako se naziva stanini organel u kojem nastaje veliki broj molekula ATPa?
654. Slika prikazuje ivotinjsku stanicu.
241
654.1. Kako se naziva jedna stanina struktura koju ima ivotinjska, a nema biljna
stanica? Uz naziv stanine strukture upiite slovo kojim je oznaena na slici.
654.2. Navedite jedan od staninih organela u kojem se nalaze molekule DNA i
kojim je slovom oznaen na slici.
654.3. Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu guterae. Kako se naziva stanini
organel na kojem e se sintetizirati inzulin, na slici oznaen slovom E ?
654.4. Na kojoj staninoj tvorbi nastaju lizosomi?
655. Na slici je pojednostavljen prikaz mejoze.
242
655.1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma? Kojim

je slovom ta faza oznaena na slici?
655.2. Kojim je slovom na slici prikazana metafaza II.?
655.3. U kojim se spolnim organima mukaraca zbiva mejoza?
655.4. Koji je proces u profazi I. najvaniji uzrok genetike raznolikosti stanica?
656. Slika prikazuje umnoavanje virusa u bakterijskoj stanici.
656.1. Koji je virus oznaen slovom A na slici?

656.2. Pogledajte sliku i ponuenim opisima etapa u razmnoavanju pridruite
odgovarajua slova.
Vezanje virusa na povrinu bakterije:___
Sklapanje novih virusnih estica:___
656.3. Koji je najpouzdaniji nain zatite od virusnih bolesti?
656.4. Kako se nazivaju subvirusne estice koje uzrokuju bolest stoke kravlje
ludilo?
243
657. Slika prikazuje papuicu.
657.1. U koju skupinu praivotinja (Protozoa) pripadaju papuice?

657.2. Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suvika vode iz
papuice i kojim je slovom oznaena na slici?
657.3. Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papuice i daje mu stalni oblik i
vrstou?
657.4. Kako se zove otac mikroskopa koji je prvi promatrao jednostanine
organizme?
658. Slika prikazuje cvijet kritosjemenjae.
244
658.1. Kako se naziva dio cvijeta koji je na slici oznaen slovom A ?

658.2. U kojem se dijelu tuka dogaa oplodnja?
658.3. Kako se naziva cvijet koji sadri i tuak i pranike?
658.4. Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta?
659. Slika prikazuje kostur ptice.
659.1. Na temelju izgleda prsne kosti odredite skupinu ptica iji je primjer kostura
prikazan na slici.
659.2. Navedite jednu prilagodbu za letenje u grai kostura ptica.
659.3. Kojim je slovom na slici oznaena bedrena kost?
659.4. Navedite jednu zajedniku osobinu ptica i gmazova.
245
660. Slika prikazuje osnovnu graevnu jedinicu bubrega.
660.1. Kojim je slovom na slici oznaen glomerul i koja je njegova uloga u radu
bubrega?
660.2. Kakva e biti koncentracija mokrae osobe koja je jela prut nakon otprilike
etiri sata u odnosu na osobu koja je jela lubenicu?
660.3. Navedite jednu tvar iz koje nastaje ureja ili karbamid.
660.4. Kako se zove poremeaj poveane koncentracije ureje u krvnoj plazmi?
661. Pacijentu su dijagnosticirali patuljasti rast. Lijenik mu je odredio hormonsku
terapiju.
661.1. Koja je lijezda prestala ispravno funkcionirati?
661.2. Navedite puni naziv hormona koji e pacijent morati uzimati.
661.3. Koji poremeaj nastaje ako se isti hormon lui u prekomjernoj koliini?
661.4. Jednom reenicom objasnite razliku u nainu izluivanja egzokrinih i
endokrinih lijezda.
246
662. Slika prikazuje ivotni ciklus ovjeka.
662.1. Zaokruite na slici haploidnu fazu ivotnoga ciklusa ovjeka.

662.2. Upiite rije mejoza i oplodnja na za to predviena mjesta u
pravokutnicima na slici.
662.3. Kako se naziva niz mitoza kojima iz oploene jajne stanice nastaje
blastocista?
662.4. Navedite zametne listie gastrule?
247
663. Slika prikazuje kariogram ovjeka.
663.1. Prikazuje li slika mukarca ili ene i po emu se to moe zakljuiti?

663.2. Kako se naziva faza mitoze u kojoj se nalaze kromosomi na slici?
663.3. Koje organske makromolekule dolaze u sastavu kromosoma?
663.4. Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta ovjeka?
664. Za oznaivanje osobina vinskih muica rabe se meunarodno priznati simboli.
Divlji tip ima sivo-smeu boju tijela(e+) i ravna krila dulja od tijela (vg+), a mutant
ima crno tijelo (e) i zakrljala krila (vg). Ove osobine nisu spolno vezane. Kriana
je enka divljeg tipa za obje osobine i mujak mutant za obje osobine.
664.1. Napiite genotip mujaka.
664.2. Napiite genotip enke ako je za obje osobine heterozigot.
664.3. Kakve e osobine imati potomak sljedeeg genotipa: eevg+vg ?
664.4. Kako se zove znanstvenik koji je zapoeo istraivanja na vinskim
muicama?
248
665. Slika prikazuje Miller Urayev pokus kojim je dokazana teorija organske
evolucije.
665.1. Na prazne crte upiite slova kojima su na slici oznaeni glavni dijelovi
Miller Urayeva pokusa.
Praatmosfera ___________
Stvaranje vodene pare __________
Prajuha ___________
665.2. Navedite jednu molekulu koja se nalazila u praatmosferi.
665.3. Jednom reenicom objasnite pojam kemijske evolucije.
665.4. Kolika je starost Zemlje prema suvremenim procjenama geologa?
249
666. Slika prikazuje ovisnost broja liinki pela izlegnutih iz jajaaca pri
odreenim temperaturama.
666.1. Oitajte sa slike temperaturu pri kojoj e se razviti najvie liinki pela iz
jajaaca.
666.2. Oitajte sa slike temperaturni minimum pri kojem se razvija najmanji broj
liinki pela iz jajaaca.
666.3. Oitajte sa slike koliki je broj liinki pela pri temperaturi od 150C.
666.4. Navedite jednu prilagodbu na opraivanje pelama.
667. Slika prikazuje kruenje vode u prirodi.
250
667.1. Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobaaju u atmosferu?
667.2. Kojim procesom povrinska voda prelazi u atmosferu?
667.3. Navedite jednu prilagodbu etinjaa za tednju vode.
667.4. Kako se nazivaju najvaniji kemijski elementi koji izgrauju iva bia i ije
cikluse pratimo u prirodi?
251
252
_______________________________________________________________________ Odgovori
ODGOVORI
253
254
_______________________________________________________________________ Odgovori
1. odg. E, v. trofoblast
2. odg. C, v. mezoderm
3. odg. A, v. mejoza I
4. odg. E, v. ribosomi
5. odg. D, v. kloroplasti
6. odg. E, v. modrozelene alge
7. odg. C, v. mitoza
8. odg. E, v. aktivni prijenos
9. odg. A, v. kromatin
10. odg. B, v. dijaliza
11. odg. D, v. lizosomi
12. odg. E, v. interfaza
13. odg. C, v. Dodatak 2
14. odg. D, v. fermentacija
15. odg. C, v. disaharidi
16. odg. D, v. glikoliza
17. odg. B, v. oksidacija
18. odg. E, v. biljni virusi
19. odg. C, v. enzimi
20. odg. E, v. ATP
21. odg. D, v. fotosinteza i reakcije na
svjetlosti
22. odg. D, v. duikove baze
23. odg. B, v. gastrulacija
24. odg. D, v. zigota
25. odg. A, v. Graafov folikul
26. odg. C, v. hipotalamus
27. odg. D, v. bijelo tijelo
28. odg. B, v. trudnoa
29. odg. D, v. prolaktin
30. odg. A, v. hipotalamus
31. odg. D, v. oksitocin
32. odg. A, v. genetska uputa
33. odg. B, v. sinteza proteina
34. odg. D, v. test krianje
35. odg. B, v. zakoni nasljeivanja
36. odg. B, v. monohibridno krianje s dominacijom
37. odg. E, v. tundra
38. odg. B, v. biosfera
39. odg. E, v. razlagai
40. odg. C, v. areal
41. odg. E, v. hranidbeni lanac
42. odg. A, v. primarna organska produkcija
43. odg. C, v. pokretake sile evolucije

44. odg. B, v. endoplazmatska mreica
45. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
46. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom
47. odg. E, v. oznaavanje nasljednih faktora i generacija
Genotip AAbb dati e fenotip u kojem e
se izraziti recesivno svojstvo za razliku od
ostalih.
48. odg. C, v. heterozigoti
49. odg. A, v. krvne grupe
50. odg. E, v. Dodatak 2
52. odg. D, v. fotosinteza
53. odg. A, v. oksitocin
54. odg. C, v. profaza I
56. odg. E, v. oznaavanje naslijednih faktora i generacija
57. odg. E, v. lizosomi
58. odg. E, v. citologija
59. odg. C, v. laktoza
60. odg. D, v. pasivni transport
61. odg. D, v. komplementarne baze
62. odg. E, v. ATP
63. odg. B, v. klorofil
64. odg. D, v. uto tijelo
65. odg. E, v. eukarioti
66. odg. B, v. gastrulacija
67. odg. B, v. blastoporus
68. odg. A, v. organogeneza
69. odg. C, v. Mendelovi zakoni
70. odg. E, v. monohibridno intermedijarno krianje
71. odg. E, v. vezani geni
72. odg. C, v, modrozelene alge
73. odg. C, v. kloroplasti
74. odg. B, v. peptidna veza
75. odg. A, v. bakteriofagi
76. odg. E, v. testosteron
77. odg. D, v. nukleinske kiseline
78. odg. C, v. ovulacija
79. odg. B, v. neurosekrecijski faktori
80. odg. D, v. gonadotropni hormoni
255
81. odg. C, v. blastocista

82. odg. C, v. interfaza
83. odg. D, v. monohibridno krianje s dominacijom
84. odg. E, v. membranski proteini
85. odg. D, v. proteini
86. odg. C, v. proteini
87. odg. E, v. nukleotidi
88. odg. A, v. timin
89. odg. E, v. nukleinske kiseline
91. odg. D, vidi DNA
92. odg. A, v. enzimi
93. odg. C, v. lipaza
94. odg. B, v. pasivni prijenos
95. odg. E, v. nukleolus
96. odg. D, v. uto tijelo
97. odg D, v. prolaktin
98. odg. D, v. blastoderm
99. odg. C, v. trofoblast
100. odg. C, v. blastomere
101. odg. B, v. homozigot
102. odg. B, v. test krianje
103. odg. C, v. monohibridno krianje s
dominacijom
104. odg. B, v. vezani geni
105. odg. E, v. biologija
106. odg. D, v. ribosomi
107. odg. E, v. interfaza
108. odg. E, v. citoloke metode
109. odg. C, v. adenin
110. odg. C, v. saharoza
111. odg. C, v. komplementarne baze
112. odg. D, v. ATP
113. odg. C, v. ovulacija
114. odg. B, v. testosteron
115. odg. D, v. mejoza
116. odg. A, v. mezoderm
117. odg. D, v. fenotip
118. odg. A, v. test krianje
120. odg. C, v. monohibridno intermedijarno krianje
121. odg. C, v. mutacije
122. odg. B, v. biocenologija
256
123. odg. C, v. karbon

124. odg. D, v. ribosomi
125. odg. D, v. fotosinteza
126. odg. B, v. gvanin
127. odg. C, v. ATP
128. odg. C, v. dijaliza
129. odg. E, v. koa
130. odg. E, v. oogeneza
131. odg. D, v. mejoza I
132. odg. C, v. arhenteron
133. odg. B, v. ektoderm
134. odg. C, v. gastrulacija
135. odg. C, v. prolaktin
136. odg. A, v. nasljeivanje
137. odg. D, v. Mendelovi zakoni
138. odg. E, v. test krianje
140. odg. D, v. mutacije
141. odg. A, v. genetska uputa
142. odg. D, v. biomasa
143. odg. B, v. sukcesija
144. odg. D, v. Dodatak 5
145. odg. B, v. prophliopitekus
146. odg. B, v. molekularna biologija
147. odg. A, v. proteini
148. odg. B, v. gvanin
149. odg. D, v. nukleinske kiseline
150. odg. A, v. DNA
152. odg. C, v. fotosinteza
153. odg. D, v. kodon
154. odg. D, v. gonadotropni hormoni
155. odg. A, v. Virchow
156. odg. C, v. prolaktin
157. odg. C, v. blastula
158. odg. B, v. trudnoa
159. odg. E, v. dihibridno krianje s dominacijom
161. odg. D, v. evolucija
162. odg. B, v. embriologija
163. odg. C, v. laktoza
164. odg. E, v. proteini
_______________________________________________________________________ Odgovori
166. odg. D, v. eukarioti

168. odg. A, v. citozin
169. odg. D, v. polinukleotidi
170. odg. C, v. ATPaza
171. odg. D, v. AMP
172. odg. E, v. NADP
173. odg. C, v. aktivni prijenos
174. odg. D, v. interfaza i jezgra
175. odg. A, v. testosteron
176. odg. E, v. ICSH
177. odg. C, v. embrioblast
178. odg. E, v. monohibridno krianje s
dominacijom
179. odg. E, v. monohibridno krianje s
dominacijom
181. odg. C, v. Golgijevo tijelo
182. odg. D, v. nukleoid
183. odg. D, v. anafaza I
184. odg. D, v. telofaza I
185. odg. E, v. uto tijelo
186. odg. E, v. genetska uputa
187. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
188. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
189. odg. C, v. zigota
191. odg. D, v. dihibridno krianje s dominacijom
192. odg. C, v. Dodatak 2.
194. odg. D, v. monohibridno intermedijarno krianje
195. odg. E, v. oznaavanje nasljednih
faktora i generacija
197. odg. C, v. test krianje
198. odg. C, v. relikti
199. odg. D, v. biologija
200. odg. B, v. eukarioti
201. odg. B, v. prokarioti
202. odg. C, v. ribosomi

203. odg. D, v. kloroplasti
204. odg. C, v. bakteriofagi
205. odg. D, v. eukarioti
206. odg. D, v. biljna stanica
207. odg. E, v. kloroplasti
208. odg. D, v. biljna stanica
209. odg. B, v. voda
210. odg. D, v. DNA
211. odg. E, v. DNA
212. odg. C, v. adenin
213. odg. C, v. citozin
214. odg. D, v. DNA
215. odg. C, v. DNA
216. odg. A, v. RNA
217. odg. B, v. peptidi
218. odg. C, v. genetska uputa
219. odg. A, v. blastula
220. odg. B, v. gonadotropni hormoni
221. odg. D, v. estrogen i progesteron
222. odg. C, v. anatomija
223. odg. A, v. ekologija
224. odg. B, v. Dodatak 3
225. odg. A, v. aminokiseline
226. odg. B, v. genetska uputa
227. odg. B, v. DNA
228. odg. C, v. komplementarne baze
229. odg. E, v. homozigot
231. odg. C, v. test krianje
233. odg. B, v. dihibridno krianje s dominacijom i vezani geni
234. odg. B, v. vinska muica, kromosomska garnitura
235. odg. B, v. test krianje i dihibridno
krianje s dominacijom
236. odg. A, v. spolno vezano nasljeivanje
237. odg. C, v. anafaza I
238. odg. E, v. virusi
239. odg. B, v. trofoblast
240. odg. E, v. ekologija
241. odg. E, v. krosingover
257
242. odg. B, v. mutacija

243. odg. C, v. Fleming
244. odg. E, v. homologni kromosomi
245. odg. C, v. FSH, LH i LTH
246. odg. B, v. prolaktin
247. odg. C, v. spolno vezano nasljeivanje
249. odg. E, v. ovjek, kromosomska garnitura
250. odg. B, v. vinska muica, kromosomska garnitura
251. odg. D, v. Dodatak 2
254. odg. E, v. vezani geni
255. odg. D, v. ATP
256. odg. E, v. ATP
257. odg. B, v. Hooke
258. odg. D, v. mitoza
259. odg. E, v. privrsnica
260. odg. C, v. nukleoidi
261. odg. C, v. blastocel
262. odg. D, v. mezoderm
263. odg. E, v. ektoderm
264. odg. E, v. endoderm
267. odg. B, v. monohibridno krianje s
dominacijom
269. odg. E, v. fenilalanin i genetska uputa
270. odg. B, v. fiziologija
271. odg. B, v. evolucija
272. odg. E, v. autoradiografija
273. odg. C, v. duikove baze
274. odg. C, v. Golgijevo tijelo
275. odg. C, v. ribosomi
276. odg. D, v. RNA
277. odg. D, v. stanina membrana
278. odg. E, v. recesivno svojstvo
280. odg. C, v. vezani geni
258
281. odg. A, v. dihibridno krianje s dominacijom

282. odg. C, v. dihibridno krianje s dominacijom i vezani geni
283. odg. B, v. spolno vezano nasljeivanje
284. odg. C, v. vinska muica, kromosomska garnitura
286. odg. E, v. dihibridno krianje s dominacijom
287. odg. E, v. aleli
288. odg. D, v. virusi
289. odg. E, v. iva bia
290. odg. B, v. Golgijevo tijelo
291. odg. E, v. krianac
292. odg. E, v. tripanosoma
293. odg. E, v. voda
295. odg. E, v. RNA
296. odg. E, v. sinteza proteina
297. odg. D, v. mutacije
298. odg. C, v. monohibridno krianje s
dominacijom
300. odg. C, v. oznaavanje nasljednih
301. odg. A, v. kariotip
302. odg. B, v. fizioloka otopina
303. odg. A, v. biomasa
304. odg. B, v. genetske karte
305. odg. A, v. prokarioti
306. odg. E, v. atavizam
307. odg. C, v. rudimenti
308. odg. E, v. kodon
309. odg. E, v. poliU
310. odg. D, v. polifenilalanin
311. odg. C, v. sinteza proteina i genetska
uputa
312. odg. D, v. histologija
313. odg. D, v. ekologija
314. odg. C, v. hipoglikemija
315. odg. E, v. steroidi
316. odg. E, v. aminokiseline
_______________________________________________________________________ Odgovori
317. odg. E, v. pirimidinske baze

318. odg. E, v. dominantno svojstvo i oznaavanje nasljednih faktora i generacija
320. odg. A, v. vezani geni
321. odg. E, v. recesivno svojstvo i homozigoti
323. odg. A, v. vezani geni
325. odg. A, v. spolno vezano nasljeivanje
326. odg. D, v. vinska muica, kromosomska garnitura
327. odg. B, v. modrozelene alge
330. odg. B, v. mejoza I
331. odg. E, v. bakteriofagi
332. odg. B, v. embrioblast
333. odg. E, v. ATP
334. odg A, v. oksidacija
335. odg B, v. fagocitoza
336. odg E, v. DNA
337. odg. E, v. jezgrica
338. odg. B, v. metafaza
339. odg. D, v. neuron
340. odg. E, v. koa
341. odg. C, v. blastoderm
342. odg. C, v. blastoporus
343. odg. D, v. mezoderm
344. odg. C, v. bakterije
345. odg. E, v. prokarioti
346. odg. E, v. homozigot
347. odg. D, v. Medelovi zakoni
349. odg. E, v. oznaavanje nasljednih
350. odg. A, v. krosingover
351. odg. C, v. fenilalanin i genetska uputa
352. odg. A, v. komplementarne baze i kodon
353. odg. C, v. lizosomi
354. odg. E, v. mitohondriji

355. odg. E, v. jezgrica
356. odg. D, v. kromatin
357. odg. C, v. anafaza I
358. odg. B, v. spermatogeneza i oogeneza
359. odg. A, v. telofaza I
360. odg. E, v. ektoderm
361. odg. E, v. Dodatak 2
362. odg. D, v. vezani geni
364. odg. E, v. nukleoid
365. odg. C, v. kloroplasti
366. odg. E, v. biologija
367. odg. B, v. osmoza
368. odg. E, v. endokrine lijezde
369. odg. B, v. profaza I
370. odg. B, v. blastoderm
371. odg. A, v. blastoporus
372. odg. B, v. ektoderm
373. odg. C, v. trofoblast
374. odg. B, v. ivotinjski virusi
377. odg. C, v. centrosomi i diobeno vreteno
378. odg. C, v. endoplazmatska mreica
379. odg. D, v. lizosomi
380. odg. D, v. fermentacija
381.odg. B, v. oksidacija
382.odg. C, v. oplodnja
383.odg. D, v. zigota
384. odg. E, v. tundra
385. odg. E, v. heterotrofi i bakterije
386. odg. B, v. fenoloke pojave
387. odg. C, v. areal
388. odg. E, v. autotrofi
389. odg. A, v. primarna organska produkcija
390. odg. B, v. endem
391. odg. D, v. ekosustav
392. odg. A, v. australopitekus i dodatak 5
393. odg. E, v. bioloki indikatori oneienja
259
394. odg. B, v. vertikalne zone biosfere

395. odg. E, v. bakteriofagi
396. odg. E, v. Escherichia coli
398. odg. C, v. mutacije
399. odg. E, v. koa
400. odg. A, v. virusi
402. odg. A, v. patogene bakterije
403. odg. B, v. mutacija
404. odg. E, v. antropologija
405. odg. B, v. Morgan, T.
406. odg. D, v. kultura tkiva
409. odg. E, v. prokarioti
411. odg. B, v. osmoza
412. odg. B, v. biocenoza
413. odg. C, v. herbivori i heterotrofi
414. odg. E, v. sekundarna organska produkcija
415. odg. E, v. hranidbena piramida
416. odg. C, v. hranidbeni lanac
417. odg. D, v. patogene bakterije i upala
plua
418. odg. E, v. disanje
420. odg. D, v. limfa
421. odg. A, v. implantacija jajaca
422. odg. B, v. ivana stanica
423. odg. C, v. hipertonian
424. odg. A, v. natalitet
425. odg. D. v. areal
426. odg. E, v. patogene bakterije
427. odg. D, v. hipotonian
428. odg. A, v. populacija
429. odg. D, v. bentoska biocenoza
430. odg. C, v. krapinski praovjek
431. odg. B, v. ekosustav
432. odg. C, v. krapinski praovjek
433. odg. D, v. eritrocit
434. odg. A, v. alge
435. odg. E, v. prirodni rezervat i dodatak
4
260
436. odg. C, v. virusi i djeja paraliza

437. odg. D, v. bakteriofag
438. odg. B, v. bakterije
439. odg. A, v. bakterije
440. odg. E, v. eukarionti
441. odg. B, v. lizosomi i endocitoza
442. odg. D, v. vitamini
443. odg. B, v. menstrualni ciklus
445. odg. B, v. neandertalski praovjek i
dodatak 5
446. odg. B, v. ivi fosili i ginkgo
447. odg. C, v. virusi
449. odg. C, v. abiotiki faktori
450. odg. C, v. Homo sapiens
451. odg. E, v. modifikacije
452. odg. E, v. plazmidi
453. odg. B, v. prokariotska stanica
454. odg. D, v. saprofiti
455. odg. B, v. endocitoza
456. odg. A, v. leukoplasti
457. odg. A, v. liaj
458. odg. A, v. mahovine i proklinica
459. odg. B, v. sorus i paprati
460. odg. C, v. sjemeni zametak i tuak
461. odg. B, v. dvosupnice
462. odg. A, v. prijelazni oblici
463. odg. B, v. homologni organi
464. odg. C, v. rudimentarni organi
465. odg. C, v. biai i kremenjaice
466. odg. C, v. kremenjaice
467. odg. B, v. steljnae, steljka i alge
468. odg. A, v. protalij
469. odg. D, v. pteridosperme
470. odg. D, v. pranik
471. odg. A, v. dvosupnice
472. odg. D, v. plod
473. odg. B, v. vegetacija
474. odg. C, v. autosomi
475. odg. A, v. privrsnica
476. odg. E, v. virusi
477. odg. D
478. odg. B, v. plazmoliza
479. odg. C, v. protalij
480. odg. B, v. kritosjemenjae
_______________________________________________________________________ Odgovori
481. odg. E, v. sedrene barijere

482. odg. B, v. psilofiti
483. odg. E, v. relikti
484. odg. C, v. jednosupnice
485. odg. D, v. mahovine
486. odg. B, v. flora
487. odg. A, v. krosingover
488. odg. C, v. spolna odreenost potomaka
489. odg. C, v. klica
490. odg. B, v. rudimenti
491. odg. B, v. mutacije
492. odg. E, v. kambij
494. odg. C, v. viroidi
495. odg. B, v. virusi
496. odg. B, v. bakterije
497. odg. B, v. vegetacija
498. odg. B, v. centriol
500. odg. C, v. katabolizam
501. odg. E, v. fototropizam
502. odg. D, v. nitrifikacija
503. odg. C, v. kriptorhizam
504. odg. A, v. vegetativno razmnoavanje
505. odg. D, v. ugljikohidrati, glikogen
506. odg. B, v. pubertet
507. odg. B, v. termoregulacija
508. odg. A, v. koacervati
509. odg. A i D, v. paprati
510. odg. A i D, v. zatita okolia
512. odg. C i E, v. populacija
513. odg. A i C, v. endokrine lijezde
514. odg. B i E, v. enzimi, hormoni
515. odg. D, v. ekosistem
516. odg. C, v. viestanine ivotinje
517. odg. A, v. leukociti
518. odg. B, v. krvna plazma
519. odg. C, v. jetra, probavni sustav
520. odg. E, vidi bubreg
521. odg. C, v. krob
522. odg. C, v. Krebsov ciklus
523. odg. E, v. stanina membrana
524. odg. A i D, v. osmoza, korijen, fotosinteza
525. odg. A i C, v, RNA

526. odg. A i C, v. drift
527. odg. B i C, v. regeneracija
528. odg. A i C, v. oligomeria
529. odg. B i C, v. mahovine, papratnjae
530. odg. D i F, v. homeotermni organizmi
531. odg. B i D, v. srce
532. odg. B i D, v. dojenje
533. odg. A4, B3, C1, D2
534. odg. A3, B4, C1, D2
535. odg. A3, B1, C4, D5, E2
536. odg. A2, B4,C1, D3
537. odg. A2, B1, C3
538. odg. sisulja (haustorija), v. haustorije
539. odg. raznoavanjem, v. populacija
540. odg. E, v. fotosinteza
541. odg. D, v. plonjaci
542. odg. B, v. pranik
543. odg. D, v. glavonoci
544. odg. E, v. kemoautotrofi
545. odg. A, v. fermentacija
546. odg. A, v. biljni hormoni, giberlini
547. odg. D i E, v. gmazovi i kraljenjaci
548. odg. C i E, v. spermatogeneza
549. odg. A i D, v. oksihemoglobin, hemoglobin
550. odg. A i B, v. srce
551. odg. A i C, v. hranidbeni lanac
552. odg. B, C i D, v. pui
553. odg. C, D i G, v. neuron
554. odg. 21 sadnica
555. odg. 7 cvjetova
556. odg. Jura je ekolog.
Boo je mikrobiolog.
Ivo je zoolog.
Vlado je genetiar.
557. odg. B, v. partenogeneza
558. odg. C, v. probava
559. odg. D, v. osmotski tlak
560. odg. E, v. antibiogram
561. odg. C, v. bubreg
562. odg. A, v. glikoliza
563. odg. B, v. gonadotropni i spolni
hormoni
564. odg. C, v. razvoj ovjeka i dodatak 5
261
565. odg.C i E, v. gljive

566. odg. B i C, v. borovi
567. odg. B i C, v. svitkovci
568. odg. B i E, v. endokrine lijezde
569. odg. A i C, v. inzulin
570. odg. E i F, v. spolni hormoni
571. odg. C i E, v. fotosinteza
572. odg. D i F, v. dormancija
573. odg. B i D, v. sisavci
574. odg. B i E, v. saprofagi
575. odg. C i F, v. nacionalni parkovi i
dodatak 4
576. odg. C i E, v. gustoa populacije
577. odg. C i E, v. nitrofiksacija
578. odg. 1760 muica
579. odg. 11 mieva
580. odg. 6 dana
581. odg. x(G) 24 %
x(A) 21 %
x(C) 20 %
x(T) 35 %
582. odg. A) 2, 5, 10, 17, 26, 37
B) 2, 8, 18, 32, 40, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, 35
D) 2, 3, 5, 8, 12, 17
583. odg. B, v. mahovine
584. odg. B, v. svitkovci
585. odg. C, v. srce
(80.5 min70 mL70/min = 3.9445105 mL)
586. odg. B, v. kukci
587. odg. C, v. klijetari
588. odg. A, v. bubreg
262
589. odg. B, v. bubreg

590. odg. C, v. kambrij, dodatak 5
591. odg. D,. v. neurohormoni
592. odg. B, v. hidatode
593. odg. C, v. glikoliza
594. odg. B, v. oblii
595. odg. B, v. antikodon
596. odg. A i D, skua ne jede punoglavce
kojih ni nema u moru, a zec ne jede skakavce, v. hranidbeni lanci
597. odg. B i C, v. HIV
598. odg. C i D, v. borovi
599. odg. A i E, v. jednosupnice
600. odg. F i G, v. bakterije
601. odg. A i B, v. oneienje voda
602. odg. D i F, v. bakterije
603. odg. viroidi i prioni
604. odg. nastije
605. odg. 1/16 (0.0625)
Odgovori na pitanja otvorenog tipa
606. Odgovori :
606.1.
U sreditu molekule je C (ugljik), v. aminokiseline

606.2. aminokiselinama, v.aminokiseline
606.3. peptidna veza, v. peptidna veza
606.4.protein ili bjelanevina, v. proteini, peptidi
607. Odgovori:
607.1. 8 (osam), 23 = 8, v. bakterije
607.2. jednake su (klonovi), v. bakterije, dvojna dioba
607.3. E, v.bakterije
607.4. o fekalnom oneienju, E. coli je simbiont u probavilu , v. Escherichia coli
608. Odgovori:
608.1. cvat je prikazan na slikama 5. i 7.
608.2. cvat je skup cvjetova na istoj cvjetnoj stapci, v. cvat
608.3.slika 4., kockavica,
608.4. lapovi, latice, tuak, pranici; v. cvijet
609. Odgovori:
609.1. v. svitkovci
263
609.2. svitak barem u jednoj fazi razvitka, krno drijelo i ivana vrpca s lene
strane tijela; v. svitkovci
609.3. iz parnih peraja (prsnih i/ili trbunih)
609.4. gmazovi, ptice i sisavci kao prilagodba na kopneni nain ivota tj. razvoj
zametka izvan vode; v.amniota i Dodatak 5.
610. Odgovori:
610.1. A. grkljan (drijelo), B. dunik, C. plua (desno pluno krilo); v. dini
sustav
610.2. zbog toga to je u krvi vei parcijalni tlak CO2 nego u alveoli; v. alveola
610.3. proiavanje, zagrijavanje, vlaenje i dezinficiranje zraka
610.4. oit ili dijafragma; svojim poloajem omoguava promjenu volumena
prsnog koa (udisaj izdisaj)
611. Odgovori:
611.1. ivotinjska stanica; nema staninu stijenku, nema kloroplast, nema vakuole;
v. stanica
611.2. mitohondrij; stanino disanje , sinteza ATP-a; v. mitohondriji
611.3. lizosomi; nastaju na golgijevom tijelu (aparatu); v.lizosomi, golgijevo tijelo
611.4. ovojnica (dvostruka membrana), vlastita DNA prokariotskog tipa, ribosomi,
mogunost umnoavanja neovisno o staninoj diobi; v. mitohondrij, kloroplast
264
612. Odgovori:
612.1. prokariotski tip, v. bakterije, prokarioti
612.2. nema jezgru niti stanine organele, ima nukleoid; v. bakterije, prokarioti
612.3. nukleoid ili bakterijski kromosom, v. nukleoid, bakterije, prokarioti
612.4. DNA, v. nukleoid
613. Odgovori:
613.1. Slika A - mjeinarke; slika B staparke; v. mjeinarke, staparke
613.2. hitinska stijenka kao kod lankonoaca, rezervna tvar glikogen, slina
struktura DNA, heterotrofnost; v. gljive
613.3. kvasci uzrokuje alkoholno vrenje i pritom nastaje CO2 koji die tijesto; v.
kvaeve gljivice
613.4. zelene plijesni (kistac), antibiotici sprjeavaju rast i razvoj bakterija,
lijeenje bakterioza; v. penicilijum, antibiotik
614. Odgovori:
614.1. pluna arterija; provodi vensku (deoksigeniranu) krv, v. mali optok krvi
614.2. lijeva klijetka; potrebna je najvea snaga da krv potisne u aortu, v. mali
optok, srce
614.3. sprjeavaju vraanje krvi, v. zalisci srani
614.4. uzrokujui suenje krvnih ila poveava krvni tlak, v. ateroskleroza
615. Odgovori:
615.1. list dvosupnice; prema mreastoj nervaturi u listu, v. dvosupnice (osobine
dvosupnica)
615.2. asimilacijski parenhim; u njemu se odvija fotosinteza, v. osnovno stanije
615.3. transpiracija i izmjena plinova, v. pui
615.4. vodenu otopinu mineralnih tvari i asimilate (produkte fotosinteze), v.
provodno stanije
616. Odgovori:
616.1.
265
v. kukci
616.2. unutarnja oplodnja i jaja sa zatitnom ovojnicom, v. kukci
616.3. polisaharid hitin, v. hitin, kukci
616.4. nema stadija kukuljice, v. kukci
617. Odgovori:
617.1.
617.2. mijeanje hrane, potiskivanje hrane u drijelo, artikulacija glasa (govor)

617.3. kemoreceptori
617.4. gmazovima, v. gmazovi
618. Odgovori:
618.1. u citoplazmi, v. glikoliza
618.2. poetna je glukoza a nastaje pirogroana kiselina, v. glikoliza
618.3. Krebsov ciklus ili stanino disanje, v. Krebsov ciklus
618.4. dobivanje energije, preduvjet za daljnju razgradnju eera; v. glikoliza
266
619. Odgovori:
619.1. ria, krumpir, tjestenina ; v.krob
619.2. -amilaza (ptijalin), v. krob, ptijalin
619.3.
v. krob
619.4. glukoza, v. krob
620. Odgovori:
620.1. F crvena ona pjega (stigma) je fotoreceptor, v. ona pjega, euglena
620.2. u vodi optereenoj organskim tvarima, ako ne obavlja fotosintezu euglena je
heterotrofna; v. euglena
620.3. ne moe, zbog razlike u koncentracijama u euglenu prodire voda, steljivim
mjehuriem izbacuje vodu, rasprsnula bi se, v. steljivi mjehurii
620.4. to je ishodina skupina za biljni (autotrofija) i ivotinjski svijet
(heterotrofija); v. biai
621. Odgovori:
621.1. trombociti, v. trombociti
621.2. zgruavanje krvi, v. trombociti
621.3. eritrociti, v. eritrociti
621.4. kotana sr, v. kotana modina, hematopoeza
622. Odgovori:
622.1. biljne stanice, v. kloroplast
622.2. fotosinteza , v.kloroplast i fotosinteza
622.3. tilakoidi, grana tilakoidi, v. kloroplast
622.4. iz modrozelenih algi, cijanobakterija , v. simbiogeneza
267
623. Odgovori :
623.1. u metafazi; kromosomi su pravilno smjeteni u sredini stanice u
ekvatorijalnoj ravnini privreni za niti diobenog vretena, v. metafaza
623.2. centriol, centrosom; tvorba diobenog vretena, v.centrosom
623.3. kromosomska garnitura odreene vrste, v.kariotip
623.4. omoguuje rast organizma, v. mitoza
624. Odgovori :
624.1. A. gljive, B. biljke, C. monera, D. ivotinje. E. protista; v. carstvo
624.2. C, v. protisti
624.3. vrsta, v. vrsta
624.4. A. muhara, B. hrast, C. Escherichia coli, D. zec, E. papuica
625. Odgovori :
625.1. 12. Ili 13., v., antibiotik, pogledaj na graf
625.2. bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik; bakterije su postale
rezistentne na antibiotik
625.3. leukocitima, v. leukocitoza
625.4. L. Pasteur, v. Pasteur,L.
626. Odgovori:
626.1. aminokiselina, bjelanevina, nukleinska kiselina; v.aminokiseline, proteini,
nukleinske kiseline
626.2. nitrifikacija, v.nitrifikacija
626.3. zbog odnosa simbioze s duikovim bakterijama, v.duikove bakterije
626.4. rosika, venerina muholovka; v. karnivorne biljke
627. Odgovori :
627.1. volvoks (B), spirogira (C); v. volvoks, spirogira
627.2. kaulerpa (F)
627.3. klorofil a (fotosinteza), izmjena generacija; v. crvene alge, smee alge,
zelene alge
627.4. provode pravu fotosintezu kojom se oslobaa kisik, v. crvene alge, smee
alge, zelene alge
268
628. Odgovori:
628.1. A,B,F; v, jednosupnice
628.2. traheje, sitaste cijevi; v. provodno stanije
628.3. uvruje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralnim tvarima, v.
korijen
628.4. korijen je pozitivno a stabljika negativno geotropna, v. tropizmi
629. Odgovori :
629.1. A; glavonocima, v.glavonoci
629.2. filtracijom vode, v.koljkai
629.3. asimetrian je, torzijom tijelo je zakrenuto i nestala je simetrija, v. puevi
629.4.
v. glavonoci
629. Odgovori :
629.1. krvnoj grupi B, v. krvne skupine
629.2. nema aglutinogena, v. krvne skupine
629.3. AB, krvne skupine
629.4. razgradnjom hemoglobina, v. eritrociti
Odgovori :
631.1. gonadotropni hormon, v.gonadotropni hormon
631.2. estrogen ili progesteron, v.jajnici
631.3. Graafov folikul, v.Graafov folikul
631.4. propadanjem utog tijela prestaje izluivanje spolni hormona ; pretvara se u
bijelo tijelo i dolazi do ljutenja stijenke maternice i menstrualnog krvarenja, v.
uto tijelo
269
632. Odgovori :
632.1. A, prihvaanje i provoenje jajne stanice od jajovoda do maternice;
oplodnja, v. jajovod
632.2. sekrecijska faza, v. menstrualni ciklus
632.3. na grliu maternice; PAPA-test, v. PAPA test
632.4. 1. Higijena spolnih organa; upotreba prezervativa pro spolnom odnosu
633. Odgovori:
633.1. Met - Arg Pro Tyr, v. genetika uputa
633.2. prevoenje ili translacija, v. sinteza proteina
633.3. peptidna veza, v. peptidna veza
633.4. antikodon, v. antikodon, sinteza proteina
634. Odgovori:
634.1. DdEe , v.genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje
634.2. DE, De, dE, de, v. krosingover
634.3. kratka i crna dlaka, v. fenotip
634.4. DE, de, v. genotip, mejoza
635. Odgovori:
635.1. Katarinin genotip: XD Xd Aa
Lukin genotip: XD Y AA
v. albinizam, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano
nasljeivanje
635.2. Katarinine gamete: XD A, X D a, Xd A, Xd a
v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
635.3.

635.4. 1/8 , v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
270
636. Odgovori:
636.1. Umjereni pojas - C, Polarni pojas - B, Pustinjski pojas - A v. zatitna
obojenost
636.2. temperatura, v. abiotiki imbenici, Alenovo pravilo
636.3. razliita podruja razliita boja krzna; bolja prilagodba okoliu, v. zatitna
obojenost
636.4. 1. promjena: nedostatak hrane; 2. promjena: paraziti, bolest, zatopljenje
637. Odgovori:
637.1. najvea biomasa - fitoplankton,najmanja biomasa - lignje, v. hranidbeni
lanac
637.2. riba, v. hranidbeni lanac
637.3. u zooplanktonu, ribama i lignjama; v. hranidbeni lanac, sekundarna
organska proizvodnja
637.4. poveanje biomase fitoplanktona dovodi do porasta biomase svih ostalih
lanova lanca, v. hranidbeni lanac, primarna organska proizvodnja
638. Odgovori:
638.1. poveao se volumen stanice, v. osmoza, bubrenje
638.2. pasivni prijenos, osmoza, v. pasivni prijenos, osmoza
638.3. hipertonina, vie koncentracije, v. hipertonina otopina, osmoza
638.4. voda (otapalo) se kree iz podruja vie koncentracije vode u podruje nie
koncentracije vode; voda se giba iz podruja gdje je ima vie u podruje gdje je
ima manje, v. osmoza
639. Odgovori:
639.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi, postupno nestaju jezgrica i
jezgrina ovojnica, v. mitoza, profaza
639.2. centrioli ili centrosom, v. centrioli, centrosom
639.3. svaka stanica-ker e imati 48 kromosoma, v. mitoza
639.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), anafazni
kromosomi su jednostruki (imaju 1 kromatidu), v. metafaza, anafaza
640. Odgovori:
640.1. prokariotska stanice nema jezgru ve nukleoid, odnosno nema stanine
organele, v. prokarioti
271
640.2. stanina membrana, citoplazma, ribosomi, v. prokarioti, eukariotske stanice

640.3. molekula DNA, v. nukleoid
640.4. mitohondrij, v. simbiogeneza
641. Odgovori:
641.1. 8 ili 9 dana, v. antibiotik, pogledaj na graf
641.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik,/ neredovito je uzimao
antibiotik,/ bakterije su postale rezistentne na antibiotik,/ nastupila je neka nova
infekcija
641.3. Escherichia coli , v. Escherichia coli
641.4. penicilin, Aleksandar Fleming , v. penicilijum, Fleming, A.
642. Odgovori:
642.1. A-morska salata, B-volvoks, C-spirogira, D-jadranski klobui, E klamidomonas, F-kaulerpa
642.2. zelene alge, v. zelene alge
642.3. Volvoks je kolonijalni oblik jednostaninih algi s podjelom rada i
predstavlja prijelazni oblik iz jednostaninih prema viestaninim organizmima, v.
volvoks.
642.4. Alge su primarni proizvoai i ine osnovu svim hranidbenim lancima u
vodenim ekosustavima; fotosintezom oslobaaju kisik, v. alge, primarna organska
proizvodnja, hranidbeni lanac.
643. Odgovori:
643.1. sporofit, slovom A., v. sporofit , paprati
643.2. protalij, v. protalij, paprati
643.3. haploidan, zato to ta tvorba (protalij) nastaje iz haploidne spore, v. paprati,
protalij
643.4. zbog prilagodbe kopnenom nainu ivota, tj oplodnja je neovisna o
posredovanju vodom
644. Odgovori:
644.1. krvnoj grupi A, v. krvne skupine
644.2. nema aglutinina, v. krvne skupine
644.3. krvna grupa 0 jer nema aglutinogena na eritrocitima, v. krvne skupine
644.4. bjelanevine ili proteini
272
645. Odgovori:
645.1. emulgiranje (rasprivanje) masti u sitne kapljice ime se olakava djelovanje
lipazama, v. uni mjehur, u
645.2. guteraa (pankreas), slovo D, v. guteraa, guterain sok
645.3. poveavaju apsorpcijsku povrinu crijeva, upijaju hranjive tvari iz crijevnog
sadraja, v. tanko crijevo, apsorpcija hrane
645.4. alkoholizam, v. ciroza jetre
646. Odgovori :
646.1. slovom B , proizvodnja jajnih stanica (oogeneza) / luenje enskih spolnih
hormona (estrogen i progesteron), v. jajnici, oogeneza, endokrine lijezde
646.2. slovom A , jajovod, v. jajovod
646.3. slovom C , u njoj se razvija razvoj zametka (embrio fetus), v. maternica
646.4. gonoreja (kapavac), sifilis (lues), AIDS (SIDA), v. gonoreja, sifilis, AIDS
647. Odgovori:
647.1. ATGCTGCAT, v. komplementarne baze
647.2. DNA-polimeraza, v. polimeraza
647.3. u S fazi, v. interfaza
647.4. AUGCUGCAU, v. sinteza proteina
648. Odgovori:
648.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugaki,
imaju privrsnicu na istome mjestu, izgledom su jednaki i nose gene za ista
svojstva, v. homologni kromosomi.
648.2. EeFf, v. genotip
648.3. EF, Ef, eF, ef, v. genotip, krosingover
648.4. bijeli cvijet ; duga stabljika, v. fenotip
649. Odgovori:
649.1. Martin genotip XH Xh AB; Petrov genotip XH Y 00, v. hemofilija, krvne
skupine, genotip, Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
649.2. Martine gamete XH A, XH B, Xh A, Xh B; Petrove gamete XH 0, Y0, v.
Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano nasljeivanje
649.3.
273

649.4. vjerojatnost je 1/8, v. Dodatak 1. Dihibridno krianje i Spolno vezano
nasljeivanje
650. Odgovori:
650.1. analogni organi, v. analogni organi
650.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (koe), v.
650.3. iz pragmazova, predaka dananjih gmazova, v.
650.4. zubi u kljunu, kraljenica u repu, pune kosti, kande na krilima, v. praptica
651. Odgovori:
651.1. A-uz ile (pretposljednji kvadrati); B-uz Patagoniju (posljednji, najjuniji
kvadrati)
651.2. vrste koje ive sjevernije, blie ekvatoru su manje a vrste koje ive blie
junome polu su krupnije, v. Bergmanovo pravilo
651.3. Bergmanovo pravilo, v. Bergmanovo pravilo
651.4. grebenkama, v. novoeljuske
652. Odgovori:
652.1. biljojedi zooplankton; mesojedi riba i lignja v. hranidbeni lanac
652.2. poveanje biomase riba i liganja, v. hranidbeni lanac
652.3. U proljee se oekuje vea biomasa fitoplanktona zbog viih temperatura i
vie svjetla ( vei intenzitet fotosinteze i vee razmnoavanje), v. primarna
organska proizvodnja.
652.4. Primarna organska proizvodnja je sinteza organske tvari iz anorganske a
odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna organska
proizvodnja ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (ivotinje), v.
primarna organska proizvodnja, sekundarna organska proizvodnja.
653. Odgovori:
653.1. Pohranjivanje energije, skladitenje energije, zaliha energije, izvor energije;
v. ATP
274
653.2. U vezama izmeu fosfata, izmeu fosfatnih skupina; v. ATP

653.3. Glikoliza, stanino disanje, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, vrenje,
svjetlosne reakcije fotosinteze; v. glikoliza, disanje, fotosinteza
653.4. Mitohondrij, kloroplast; v. mitohondrij, kloroplast
654. Odgovori:
654.1. centrosom, centriol, oznaena slovom B; v. centrosom, centrioli
654.2. jezgra, slovo C ili mitohondrij slovo F; v. jezgra, mitohondrij
654.3. hrapava (zrnata) endoplazmatska mreica (retikulum); v. endoplazmatska
mreica
654.4. na Golgijevom aparatu (tijelu); v. Golgijevo tijelo
655. Odgovori:
655.1. anafaza I., slovo D; v. anafaza I., mejoza, mejoza I.
655.2. slovo E; v. mejoza, mejoza II.
655.3. u sjemenicima (testisima); v. spermatogeneza
655.4. crossing-over; v. krosingover, profaza I., mejoza, mejoza I.,
656. Odgovori:
656.1. bakteriofag, bakterijski virus, fag; v. bakteriofagi
656.2. vezanje virusa na povrinu bakterije B, sklapanje i sazrijevanje novih
virusnih estica D; v. bakteriofagi
656.3. cijepljenje, imunizacija, vakcinacija; v. cijepljenje, imunizacija
656.4. prioni; v. prioni
657. Odgovori :
657.1. trepetljikae (Ciliata); v. papuica, trepetljikai, praivotinje
657.2. steljivi mjehuri, kontraktilna vakuola, slovo B; v. steljivi mjehuri
657.3. pelikula; v. pelikula
657.4. A. van Leeuwenhoek; v. Van Leeuwenhoek A.
658. Odgovori:
658.1. latica ili vjeni; v. cvijet
658.2. u plodnici tuka, u sjemenom zametku; v. tuak
658.3. dvospolni cvijet; v. cvijet
658.4. preobrazbom listova; v. list
275
659. Odgovori:
659.1. grebenke, letaice, novoeljuske; v. ptice, novoeljuske
659.2. uplje (pneumatine) kosti, lake kosti, prsni greben, prednji udovi
preobraeni u krila; v. ptice
659.3. slovo A; v. ptice
659.4. nesu jaja, suha koa prekrivena ronatim ljuskama, unutarnja oplodnja,
amniota; v. gmazovi, ptice, amniota
660. Odgovori:
660.1. slovo C, filtriranje krvi; v. glomerul, nefron
660.2. hipertonina, koncentriranija, vee koncentracije; v. antidiuretiki hormon
660.3. proteini, aminokiseline; aminokiseline
660.4. uremija; v. uremija
661. Odgovori:
661.1. hipofiza, adenohipofiza; v. hipofiza, adenohipofiza
661.2. somatotropni hormon ili hormon rasta; v. hormon rasta, adenohipofiza
661.3. gigantizam, akromegalija; v. gigantizam, akromegalija
661.4. endokrine svoje produkte (hormone) izluuju u krv, a egzokrine svoje
produkte (npr. probavne enzime), izluuju u probavilo; v. endokrine lijezde,
probavni enzimi
276
662. Odgovori :
662.1. i 662.2.
v. oogeneza, spermatogeneza, mejoza I., mejoza, oplodnja, zigota

662.3. brazdanje, blastulacija; v. brazdanje, blastula, blastoderm
662.4. ektoderm (vanjski listi), mezoderm (srednji listi), endoderm (unutarnji
listi) v. gastrulacija, ektoderm, mezoderm, endoderm
663. Odgovori:
663.1. kariogram mukarca, po prisutnosti Y kromosoma tj. po spolnim
kromosomima X i Y v. kariotip
663.2. metafaza; v. metafaza
663.3. DNA i proteini; v. kromosomi
663.4. 22 autosoma (tjelesna kromosoma) i 1 gonosom (spolni kromosom) 22 + 1;
v. spermiji, jajna stanica, gamete
664. Odgovori:
664.1. eevgvg; v. genotip, vinska muica, kromosomska garnitura
664.2. e+evg+vg; v. genotip
277
664.3. crno tijelo i ravna krila dulja od tijela; v. fenotip

664.4. Thomas Morgan
665. Odgovori:
665.1. praatmosfera B , stvaranje vodene pare A , prajuha C; v. Miller,S.,
praatmosfera
665.2. amonijak, vodena para, metan; v. praatmosfera
665.3. stvaranje sloenih organskih spojeva iz jednostavnih organskih ili
anorganskih spojeva; v. evolucija
665.4. priblino 4 - 4,5 milijardi godina; v. praatmosfera
666. Odgovori :
666.1. 23-25 C
666.2. 4-6 C
666.3. 300
666.4. miris, boja; v. cvijet
667. Odgovori :
667.1. transpiracija; v. transpiracija, pui
667.2. isparavanje, evaporacija;
667.3. mala povrina lista, (igliasti list), prekrivena smolom; v. etinjae
667.4. biogeni elementi; v. Dodatak 3.
278
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATCI
279
280
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 1
U ovom dodatku prikazani su shematski primjeri koji su opisani pod odreenim pojmom
u Leksikonu. Pod tim istim pojmom svrstani su i u ovom dodatku.
DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM

Aleli:
za vrstu boje: crna = A, smea = a

za raspored boje: jednobojno = B, pjegavo = b
281
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIANJE
Aleli:
282
za crveno = a1
za bijelo = a2
_________________________________________________________________________ Dodatci
MONOHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM
Aleli:
za visok rast = A
za nizak rast = a
283
SPOLNO VEZANO NASLJEIVANJE
enska djeca
xx, xx = prenositelji
xx = bolesna
xx = zdrava
muka djeca
xy = bolesna
xy = zdrava
1. Primjer
2. Primjer
284
_________________________________________________________________________ Dodatci
3. Primjer
4. Primjer
5. Primjer
285
TEST KRIANJE
AA, Aa = testirane jedinke

aa = recesivni homozigot
AABB, AaBb = testirane jedinke

aabb = recesivni homozigot za oba svojstva
286
_________________________________________________________________________ Dodatci
TRIHIBRIDNO KRIANJE S DOMINACIJOM
Aleli:
za rast: visok = V, nizak = v

za boju sjemenke: zelena = Z, uta = z
za oblik sjemenke: glatki = G, naborani = g
Tablini prikaz F2 generacije

VZG
VZG VVZZG
G
1
VZg VVZZGg
1
VzG VVZzGG
1
Vzg VVZzGg
1
vZG VvZZGG
1
vZg VvZZGg
1
vzG VvZzGG
1
vzg VvZzGg
1
VZg
VzG
Vzg
VVZZGg VVZzGG VVZzGg
1
1
1
vZG
vZg
vzG
vzg
VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg
1
1
1
1
VVZZgg
2
VVZzGg
1
VVZzgg
2
VvZZGg
1
VvZZgg
2
VvZzGg
1
VvZzgg
2
VvZZGg
1
VvZzGG
1
VvZzGg
1
vvZZGG
5
vvZZGg
5
vvZzGG
5
vvZzGg
5
VVZzGg
1
VVzzGG
3
VVzzGg
3
VvZzGG
1
VvZzGg
1
VvzzGG
3
VvzzGg
3
VVZzgg
2
VVzzGg
3
VVzzgg
4
VvZzGg
1
VvZzgg
2
VvzzGg
3
Vvzzgg
4
VvZZgg
2
VvZzGg
1
VvZzgg
2
vvZZGg
5
vvZZgg
6
vvZzGg
5
vvZzgg
6
VvZzGg
1
VvzzGG
3
VvzzGg
3
vvZzGG
5
vvZzGg
5
vvzzGG
7
vvzzGg
7
VvZzgg
2
VvzzGg
3
Vvzzgg
4
vvZzGg
5
vvZzgg
6
vvzzGg
7
vvzzgg
8
Brojevima od 1 do 8 oznaeno je 8 razliitih fenotipova F2 generacije.
287
VEZANI GENI
Aleli:
za jedno svojstvo:
za drugo svojstvo:
AB = vezani geni
ab = vezani geni
288
dominantni = A, recesivni = a
dominantni = B, recesivni = b
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 2
U samim opisima pojmova iz Leksikona dana su pravila i rjeenja po jedog od tipinih
primjera za svaki pojam. Zato su u ovom dodatku dana rjeenja onih zadataka koji su
konkretni primjeri pojedinih pojmova. Broj rjeenja odgovara broju zadatka.
13. Monohibridno krianje s dominacijom gdje je alel za crnu boju krzna dominantan.
Aleli: za crnu boju krzna = A, za bijelu boju krzna = a
Potomci genotipa AA i Aa su s crnim krznom, a potomak genotipa aa je s bijelim

krznom.
289
50. Monohibridno intermedijarno krianje gdje nema dominantnog alela.

Aleli: za crveno = a1, za bijelo =a2
Krianjem ruiaste (a1a2) zijevalice i bijele (a1a1) zijevalice nastaje 50 % crvenih (a1a1)
i 50 % ruiastih (a2a1) zijevalica.
56.
192. Dihibridno krianje s dominacijom.

Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a

za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
Krianjem roditelja aaBb i aaBb mogue je dobiti potomstvo s dva razliita fenotipa u
omjeru 3:1. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za drugo svojstvo koje smo oznaili B i
b.
290
_________________________________________________________________________ Dodatci
248. Monohibridno krianje s dominacijom.

Aleli:
za normalnu pigmentaciju = A
za izostanak pigmentacije = a
U ovom sluaju iz odnosa albino mukarca (djed, aa) i ene normalne pigmentacije
(baka, AA) moe se dobiti potomstvo u kojem su sva djeca, pa tako i njihova ki,
normalne pigmentacije i genotipa aA.
Iz odnosa ene normalne pigmentacije (ki, aA) i mukarca normalne pigmentacije i
istog genotipa (Aa) dobiva se etiri potomka (unuka) meu kojima je jedno dijete albino
(aa), a ostala su djeca normalne pigmentacije (aA, AA, Aa).
251. Dihibridno krianje s dominacijom.

Aleli:

Krianjem genotipa Aabb s aaBa dobit e se potomstvo s etiri razliita fenotipa.
291
252. Trihibridno krianje s dominacijom.

Aleli:

za tre}e svojstvo: dominantni = C, recesivni = c
Krianjem roditelja AaBbCC u F1 generaciji nastaju etiri fenotipa u omjeru 9:3:3:1.
253. Trihibridno krianje s dominacijom.

Aleli:

za tree svojstvo: dominantni = C, recesivni = c
Svo potomstvo dobiveno krianjem roditelja AAbbCC i aaBBcc ima isti genotip
AabBCc zato jer svaki od roditelja stvara samo jednu vrstu gameta.
292
_________________________________________________________________________ Dodatci
361. Dihibridno krianje s dominacijom

Aleli:

Roditelji AaBB i Aabb dat }e potomke iji je omjer fenotipa 3:1 za jedno od spomenutih
svojstava. U ovom sluaju omjer vrijedi samo za svojstvo koje je oznaeno s A i a.
293
294
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 3
ELEMENTI, BIOGENI ELEMENTI

Elementi su jednostavne iste tvari koje se ne mogu kemijskim putem rastaviti na druge
iste tvari. Oni se kemijskim reakcijama spajaju dajui spojeve. U tablici su dani svi
elementi koji se javljaju u prirodi.
IME
aktinij
aluminij
antimon
arsen
bakar
barij
berilij
bizmut
bor
brom
cerij
cezij
cirkonij
disporzij
duik
europij
fluor
fosfor
gadolinij
galij
hafnij
helij
holmij
indij
SIMBOL
Ac
Al
Sb
AS
Cu
Ba
Be
Bi
B
Br
Ce
Cs
Zr
Dy
N
Eu
F
P
Gd
Ga
Hf
He
Ho
In
IME
itrij
jod
kalcij
kalij
kisik
klor
kobalt
kripton
krom
ksenon
lantan
litij
lutecij
magnezij
mangan
molibden
neodimij
neon
nikal
niobij
olovo
osmij
paladij
platina
SIMBOL
Y
I
Ca
K
O
Cl
Co
Kr
Cr
Xe
La
Li
Lu
Mg
Mn
Mo
Nd
Ne
Ni
Nb
Pb
Os
Pd
Pt
IME
praseodimij
prometij
radij
renij
rubidij
rutenij
samarij
silicij
skandij
srebro
stroncij
sumpor
tantal
tehnecij
telur
titan
tulij
ugljik
vanadij
vodik
zlato
eljezo
iva
SIMBOL
Pr
Pm
Ra
Re
Rb
Ru
Sm
Si
Sc
Ag
Sr
S
Ta
Tc
Te
Ti
Tm
C
V
H
Au
Fe
Hg
Od navedenih elemenata dio njih je potreban u izgradnji ivih organizama pa ih nazivamo biogeni elementi. To su abecednim redom: arsen, bakar, bor, cink, duik, fluor, fosfor, jod, kalcij, kalij, kisik, klor, kobalt, krom, magnezij, mangan, molibden, natrij, nikal,
selen, silicij, stroncij, sumpor, ugljik, vanadij, vodik i eljezo.
Isp.elementarni sastav.
295
296
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 4
KATEGORIJE ZATITE PRIRODNE BATINE HRVATSKE

KATEGORIJA
ZATITE
BROJ
1. Strogi prirodni rezervati
2. Nacionalni parkovi
3. Parkovi prirode
4. Specijalni rezervati
5. Park-ume
69
23
6. Spomenici prirode
72
7. Hortikulturni spomenici
8. Znaajni krajolici
9. Pojedine vrste
a) biljne
114
28
b) ivotinjske
44
360
POLOAJ
Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu te
Bijele i Samarske stijene na Velikoj kapeli
Plitvika jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
Kopaki rit, Lonjsko polje, dio Medvednice,
dio Biokova i dio Velebita
npr. otok Lokrum, kanjon Zrmanje i ikole
npr. Zlatni rt Rovinj, Marjan Split, Trakoan
npr. otok Jabuka, Brusnik, Modra pilja, Gupeva lipa, Cerovake peine
npr. Opeka Vinica, Trsteno, Perivoj Maksimir
npr. Zeleni vir, Vraji prolaz, Pakleni otoci
npr. runolist, velebitska degenija, kockavica,
tisa
npr. vidra, vuk, medvjed, je, bjeloglavi sup
297
298
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 5
GEOLOKA VREMENSKA SKALA I FOSILNI ZAPISI
PRVIH POJAVA POJEDINIH SKUPINA IVIH BIA
Geoloki eoni
Geoloke ere
KENOZOIK
MEZOZOIK
FANEROZOIK
PALEOZOIK
PRETKAMBRIJ
Geoloke
periode
Poetak (prije
milijuna godina)
Kvartar
Tercijar
Kreda
Jura
Trijas
Perm
Karbon
Devon
Silur
Ordovicij
Kambrij
2
65
120
155
190
215
300
350
390
480
550
2500
4500
PROTEROZOIK
ARHEOZOIK
Fosilni zapisi prvih pojava pojedinih skupina organizama

Geoloke periode
Kvartar
Tercijar
Kreda
Jura
Trijas
Perm
Karbon
Devon
Kraljenj
aci
Beskraljenjaci
ovjek
Ptice
Sisavci
Kritosjemenjae
Gmazovi
Golosjemenjae
Papratnjae
Mahovine
Gljive
Kopnene biljke
(psilofiti)
Vodozemci
Kukci
Silur
Ordovicij
Kambrij
Proterozoik
Arheozoik
Biljke
Ribe
Eukarioti, vodeni
beskraljenjaci
Prokarioti
Alge
299
JEDNO OD MOGUIH FILOGENETSKIH STABALA

OVJEKOVIH PREDAKA
KVARTAR
gornji
pleistocen
Homo sapiens
Homo sapiens neanderthalensis
srednji pleistocen
Homo erectus
Paranthropus robustus
donji
pleistocen
Australopithecus africanus
pliocen
Rhamapithecus punjabicus
miocen
TERCIJAR
300
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 6
TEMELJNA PODJELA GLJIVA,

BILJKI I IVOTINJA
GLJIVE (Fungi)
Gljive
Sluznjae
Algaice
Mjeinarke
Staparke
Liajevi
BILJKE (Vegetabilia)
NIE BILJKE ILI
STELJNJAE
Biai
Kremenjaice
Zelene alge
Smee alge
Crvene alge
Mahovine
VIE BILJKE ILI
STABLAICE
Papratnjae
Sjemenjae
Paprati
Preslice
Crvotoine
Golosjemenjae
Kritosjemenjae
301
IVOTINJE (Animalia)
JEDNOSTANINE IVOTINJE
Praivotinje
Biai
Sluzavci ili
Korijenonoci
Truskavci
Trepetljikai
MNOGOSTANINE IVOTINJE
Spuve
Plonjaci
BESKOLUTIAVCI
MNOGOKOLUTIAVCI
MALOKOLUTIAVCI
arnjaci
Oblenjaci
Mekuci
Kolutiavci
lankonoci
Bodljikai
iroglavci
Platenjaci
Svitkoglavci
SVITKOVCI
Kraljenjaci
302
Krunouste
Ribe
Vodozemci
Gmazovi
Ptice
Sisavci

Skolski Leksikon Biologije S Pitanjima Za Maturu I Prijemne PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skolski Leksikon Biologije S Pitanjima Za Maturu I Prijemne PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

s pitanjima za maturu i prijemne

Prof.dr.sc. Mirjana Kalafati

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

5,5). To su npr. rododendron, pitomi kesten, kiselica i borovica.

reanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

prijenos se moe odvijati samo uz pomo

tijelu. Najvaniji podraaj za luenje hormona je niska koncentracija iona natrija u

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

AMINOKISELINE, organski spojevi koji

AMNION, kod amniota, prva unutarnja

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.

rijetla, a funkcija im moe biti slina, kao

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogunosti koronarnog optoka. Kao posljedica

ANTIKODON (protuifra), skupina triju

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

APSCIZINSKA KISELINA, biljni hormon koji inhibira rast, potie dormanciju i

omotaa ispod kojeg se nalazi miini sloj,

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

sve dok ne zaepi neku uu krvnu ilu.

birana molekulama klorofila u procesu fotosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a

ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupine nukleotida koji se sastoji od adenozina

Kemijske veze meu fosfatnim skupinama

ATP ADP + P + energija

AMP + P + energija ADP

AUKSINI, skupina biljnih hormona koji

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ni organizmi) ija je prosjena veliina 1

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

genetiki posve jednake poetnoj stanici.

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

ovjeku i ivotinjama. Bia tripanosoma

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

liitijih uloga u prilagodbi kopnenom

avanjem odnosa lanova u biocenozi i

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

Meunarodni dan bioloke raznolikosti je

BJELOONICA (sclera), bijela ovojnica

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

U embrionalnom razvoju jeinaca

ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

eritropoetin koji stimulira kotanu modinu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore

CENTRIOLI, stanini organeli valjkastog

CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza

C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

CENTROSOM, stanini organel izgraen

gubitak teine, munina, povraanje, opa

KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

joj da zadri svoj oblik, da ga mijenja, da

CRVENE ALGE, sadre i druge boje

____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

a listovi tepala. Perigon i vjeni mogu biti

Shematski crtei eih cvatova: