Naslov

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II.
dio)
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
ANTE GLAVICIC
MJESTA POGIBIJE I POKAPANJA VOJNIKA I CIVILA

TIJEKOM D R U G O G A SVJETSKOG RATA I PORAA NA
PODRUJU STARIH OPINA VRATNIKA, KRASNA I
SVETOG JURJA (II. DIO)*
Ante Glavii
V. opia 22
HR 53270 Senj
UDK:940.53/.54(497.5)
Izvorni znanstveni lanak
Ur: 2000-09-30
Autor u lanku daje prikaz vojno-politikih prilika na podruju grada Senja u tijeku
Drugoga svjetskog rata i poraa. Na temelju skromne arhivske grae i literature, a ponajvie
sjeanja-izjava sudionika tih ratnih zbivanja, navodi oko ezdeset i pet mjesta na kojima su
poginuli ili bili ubijeni te pokopani uglavnom vojnici oruanih snaga Nezavisne Drave
Hrvatske. Prema podatcima na prostorima Vratnika, Krasna i planinskog dijela Svetog Jurja
poginulo je vie od 112 hrvatskih vojnika, uglavnom Liana. Ukupni broj prema lokacijama
iznosi 168 poginulih, ubijenih. Meu ovima ubijenima nalaze se pripadnici partizanskih
postrojbi i civili s ovoga terena. Veina navedenih stradala je u vrijeme od 7. do 15. travnja
1945. Meu ubijenima je podosta onih koji su bili zarobljenici, ali je i nad njima izvrena
egzekucija. Sve ovo nisu konani podatci.
Izjutra 4. travnja 1945. jedinice IV. JA napale su dobro utvrene i branjene

poloaje grada Gospia i okolnih utvrenja.1 Zbog nedostatka streljiva, oklopne
tehnike i neusklaenosti plana obrane i povlaenja, sustava veza i zapovijedanja
te silovitog napada partizanskih jedinica du itave linije fronte zapovjednici
* A. GLAVICIC, 1999, 313-342 (I. dio)
1
R. BUTOROVI, 1975, 481-488; A. GIRON, 1979, 245-250; V. ERNAJEV, 1979, 251256; K. PRIBILOVI, 1979, 257-273; J. ALEKSI, 1966, 14-15; M. DOMAZET, 1-4, strojopis;
P. MURGI, 1994, br. 28, Vila Velebita; M. KOVAEVI, 1995, broj 29, Vila Velebita, R.
IMI, 1995; M. KRANJEVI, 1998, 159-164.
241
A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
392. legionarske Plave divizije (general H. von Michel) te 11. ustako-domobranske "like" pod zapovjednitvom pukovnika Josipa Aleksia2 izdale su
zapovijed za povlaenje: 1. u pravcu sjevera prema Peruiu, Ramljanima,
Otocu, Vratniku, i 2. u pravcu zapada prema Pazaritima, Kosinju, Krasnu,
Oltarima, te spajanje vojske iznad Vratnika i produenje u pravcu Senja, Novog
Vinodolskog i Suaka.
5. travnja 1945. jedinice 19. i 26. dalmatinske divizije IV. JA zauzele su
Otoac, 6. travnja Brinje i Prokike, 7. i 8. travnja utu Lokvu, Melnice, Krivi Put
i Jablanac. Do kraja dana partizanske jedinice zaposjele su sve dominantne kote s
kojih su u cijelosti kontrolirale cestu Senj - Novi. Na taj nain partizanske
jedinice uspjeno su tukle svoga neprijatelja i time onemoguile njegovo
izvlaenje, ali i svaki proboj mnogih motornih vozila i ratne opreme. Toga su
dana Senj i okolna utvrenja opkoljeni i prisiljeni na pasivan otpor i predaju.
Nalazei se u bezizlaznoj situaciji, zapovjednici njemakih i hrvatskih postrojbi
izdaju zapovijedi za povlaenje: 1. izvlaenje dubokim dragama od Sibinja i
Kozice u pravcu sjevera prema Vratarui i Sunju, od Senja prema Klarievcu i
od Senjske Drage u pravcu Francikovca, Oljeg polja, Sabovca, Sunja i
Krmpota prema Novom; 2. izvlaenje od Svetog Jurja, Oltara preko Hrmotina i
Turinskog Kra preko Senjskog bila prema Melnicama, Brinju i dalje prema
Jezeranama, Ogulinu, Karlovcu. U toj kritinoj i bezizlaznoj situaciji vojnici pod
zapovjednitvom pukovnika Delka Bogdania i njegova zamjenika bojnika
Josip Aleksi rodio se 12. sijenja 1902. u Ribniku kod Gospia, gdje zavrava puku
kolu, a 5 razreda gimnazije u Gospiu. U Karlovcu pohaa i zavrava vojnu akademiju. asnik
je u vojsci kraljevine SHS, na dunosti inenjera opkopara. Uspostavom NDH 1941. asnik je u
oruanim snagama u inu pukovnika Hrvatskoga domobranstva. Od 20. II. do 20. IV. 1945.
posljednji je zapovjednik obrane grada Gospia i ireg zalea. U tom vremenu uspjeno je izvrio
reorganizaciju hrvatskih vojnih postrojbi u l i . domobransko-ustako diviziju. Pred konac rata
unaprijeen je u in generala, kako mi je usmeno priopio. Od 6. travnja 1945. Aleksi
zapovijeda obranom i povlaenjem hrvatske vojske prema Otocu i Senju sve do 10. travnja,
kada se kod Oltara njegova 11. divizija razdijelila. Jedni su se vojnici vratili u Liku, drugi kroz
krvave borbe probijali Senjskom Dragom u pravcu Francikovca, Krmpota, Novog do Suaka, a
trei pod njegovim zapovjednitvom prelaze Senjsko bilo, planinu kamnicu, Kapelu, i sretno
dolaze u Karlovac. Nakon 7. svibnja 1945. pridruuje se jedinicama hrvatske vojske u povlaenju
prema Sloveniji i Austriji. Odlazi u emigraciju, prvo u Italiju, a zatim u Francusku. Vie o
njegovu ivotu i vojnim aktivnostima i razmiljanjima vidi u Vili Velebita, broj 58, str. 14 i 15,
20. XII. 1996. (Intervju Ane Tomljenovi). Nedavno je promaknut u in priuvnog asnika u
inu bojnika HV. Kako kae, to mu je promaknue najmilije i najdrae priznanje u borbi za
slobodu domovine Hrvatske.
Visoki hrvatski asnik i iznimno hrabar vojnik, Delko (Delimir) Ilije Bogdani rodio se u
selu Leu nedaleko od Otoca 27. kolovoza 1910. Nakon puke kole, koju zavrava u rodnome
Leu, niu gimnaziju polazi s bratom Franjom u Senju, gdje boravi kao pitomac uvenog
242
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
Slavka Hajdinovia4 odluili su vratiti se u Liku i nastaviti borbu u zaklonu uma

i gudura Sjevernog i Srednjeg Velebita.
Znatan broj hrvatskih i njemakih vojnika nije se uspio probiti i izvui iz
okruenja. Dio je poginuo u tekim borbama koje su se vodile na poloajima
Ronevi Dolca, Senjske Drage, Ljubeke i Hrmotinske kose te Francikovca,
Klarievca, Vratue i 'Krivoga Puta. Dio je zarobljenika ubijen.
U ovome prikazu najveim je dijelom obraeno podruje bivih opina danas mjesnih ureda Vratnika, Krasna i dijelova Svetoga Jurja. Na tom
planinskom, tada izrazito krevitom i ogoljelom terenu voene su u vremenu od
7. do 15. travnja krvave borbe. Prema mojoj (zbog nedovoljne financijske
potpore nepotpunoj) evidenciji utvreno je najmanje 60 mjesta pogibije i mjesta
pokopa hrvatskih i njemakih vojnika, ali i pripadnika boraca jedinica NOV-a.
Utvreno je daje uz poginule u borbi stradalo i dosta neprijateljskih vojnika, pa i
civila koji su se dragovoljno predali ili su bili zarobljeni u posljednjim danima
rata. Meu stradale ukljuujemo i domae osobe, mukarce i ene, koji su
evidentirani kao rtve etnikog terora od 1941. do sredine 1945.5 Svi su oni bili
izloeni muenju prije nego su ubijeni. Pitanje velikog broja civilnih i vojnih
osoba koje su stradale izvan spomenutog podruja u tijeku rata i poraa,
kompleksnije e obraditi druge znanstvene institucije i znanstvenici.
duhovno-prosvjetnog zavoda Oegoviianuma. Izmeu dva svjetska rata Delko je aktivan kao
poduzetnik, ali i politiki radnik nacionalno opredijeljen, poznat kao sudionik Velebitskog
ustanka 1932. Proglaenjem Nezavisne Drave Hrvatske 10. travnja 1941. Delko organizira u
Otocu dobrovoljaku postrojbu ustaa. Svojim junatvom i otvorenou te zapovjednim
sposobnostima uskoro postaje primjerom hrabra i sposobna zapovjednika ustako-domobranskih
postrojbi u Lici. Posebno se istie u obrani Gospia i blie uvane okolice. Izjutra 6. travnja
1945. jedinice hrvatske vojske pred silovitim naletom partizanske vojske IV. JA povlae se
prema Senju i Novome. Nalazei se u tekoj situaciji, u dogovoru sa zapovjednikom divizije J.
Aleksiem, Delko se sa svojim odanim asnicima i vojnicima 4. zdruga vraa u rodni zaviaj, u
zelene ume sjevernog i srednjeg Velebita, gdje neko vrijeme, razdijeljeni u manje grupe,
nastavljaju borbu. Na domak zime zemunicu u kojoj se Delko sklonio izdajom su otkrili i
opkolili pripadnici Ozne i Knoja. 30. studenog 1945., videi da mu nema spasa, a da ne padne u
ruke neprijatelja, Delko se ubija bombom. Njegovo tajno sklonite nalazilo se pod jednim
stogom sijena u Gornjem Kosinju i za njega su znali samo njemu odani domaini ije asno ime
nismo saznali. U ovoj prigodi za saznanje o zemunici i traginoj sudbini Delka Bogdania
zahvaljujem Kosinjaninu Paji poriu.
4
Slavko Hajdinovi, sposoban hrvatski vojnik u inu bojnika hrvatske vojske, zajedno s
Delkom Bogdaniem i veinom vojnika 4. ustakog zdruga 11. like divizije vratio se od Oltara
u ume Velebita, gdje nastavlja borbu s partizanima. Preteno se zadravao na primorskim
obroncima Velebita, odakle je jedne tamne noi tajnom vezom s vie odanih suboraca preplovio
Podgorski kanal i proao u Italiju.
5
M. SOBOLEVSKI, 1992, 109-115.
243
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Kako je podruje Vratnika, Krasna i Svetog Jurja bilo podesno za obranu

Senja i sigurnost obrane Hrvatskog primorja, tu su od 1941. do 10. travnja
1945. bila izgraena mnoga talijansko-njemaka utvrenja i organiziran sustav
obrane. Iz ratnih izvjea jedinica IV. JA i kasnije objavljene grae proizlazi da
je broj poginulih - ubijenih neprijateljskih vojnika i drugih osoba tijekom
travnja 1945. veoma velik, odnosno daje preuveliavan zbog promidbenih i
politikih razloga koji su odgovarali pobjednikoj vojsci i komandi te novoustrojenoj narodnoj vlasti. ini mi se daje broj poginulih daleko manji jer i za
takvo tumaenje postoje razlozi i dokazi.
Prikupljajui potrebne podatke, doao sam do zakljuka da je broj svih
poginulih hrvatskih i njemakih vojnika i civila6 u povlaenju zadnjih dana rata
SI. 1. Taktika karta komande 26. dalmatinske divizije IV. armije: pravci napada i
proboja poloaja obrane njemako-hrvatske vojske izmeu 8. i 10. travnja 1945.
1
Na senjskom dijelu Sjevernog Velebita i junim obroncima Velike Kapele prema mojoj
nepotpunoj procjeni poginulo je u vremenu od 8. do 15. travnja 1945. oko 135 hrvatskih vojnika,
uglavnom pripadnika 11. like ustako-domobranske divizije, te manji broj civila koji su se nali
u koloni, povlaei se i probijajui iz okruenja. Broj rtava s ovoga podruja daleko je vei jer
na alost jo uvijek nisu izvrena sustavna istraivanja o ukupnom broju poginulih pripadnika i
simpatizera NOV-a, te pripadnika postrojbi NDH i civilnih rtava rata.
244
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
veoma dobro poznat domaem puanstvu, mjetanima pojedinih sela koji su na

itavom podruju nakon 9. travnja 1945. po nalogu vojnih i civilnih vlasti
skupljali sve poginule te ih na mjestu gdje su ih nali ili na odreenim lokacijama
pokapali, pa ih tako i navodimo u ovome izvjeu. Znamo daje na tom ratnom
podruju bilo jo ranjenih i poginulih koji nisu pronaeni, a koji su ivot tragino
zavravali u ikarama i krapama i drugim skrovitim mjestima. Isto tako ne
iskljuuje se mogunost da su neke osobe s jedne ili druge strane zavravale u
jamama i ponorima, to bi trebalo provjeravati uz pomo speleologa i prema
svjedoanstvima usmene predaje.
/. Vratnik, Melnice, Crni Kal

1. Grobovi na prijevoju Vratnik. Nakon okupacije Dalmacije i Hrvatskog
primorja talijanski je okupator radi osiguranja prometnica, ali i iz straha, itav
prijevoj Vratnika utvrdio bunkerima i ogradio icom. Kapitulacijom Italije 8.
rujna 1943., takoer zbog sigurnosti prometa, zauzele su ga i uvale
partizanske jedinice sve do 20. sijenja, kada su itavo Hrvatsko primorje i vei
dio Like zaposjele jake njemako-hrvatske jedinice 392. legionarske Plave
divizije. Pri prodoru jedinica 26. dalmatinske divizije IV. JA u travnju 1945. u
pravcu Krivoga Puta, Francikovca i Senja djelovala je artiljerija 26. divizije JA
iz pravca Melnica, koja je svojom udarnom moi tukla neprijateljske poloaje
na Vratniku. Tom prilikom u posadi obrane bilo je dosta poginulih i ranjenih.
Kad je prestala borba, u oblinji rov-iskop u cesti pod zapadnim bunkerom
pokopano je oko devet legionara. Pri rekonstrukciji ceste 1992. ti su grobovi
prekriveni asfaltnim slojem. U ovim borbama na Vratniku kao da je bilo jo
poginulih, koji su pokopani u stari austrougarski rov, tzv. dekung iskopan oko
1916. pod dananjim motelom.
2. Aljugina livada pod Vratnikom. Idui starom cestom od prijevoja
Vratnika prema crkvi istoimena sela, s desne strane jaruge nalaze se livadice i
ostatci starih nastambi. To je zemlja obitelji Frane Nekia zv. Aljuga. Tu su
mjetani Vratnika nakon 10. travnja 1945. pronali i pokopali jednoga
neznanog hrvatskog vojnika, moda ustau, koji je na tome mjestu ubijen. Na
grobu nema nikakvih oznaka.
3. Prosina nad Vratnikom. Pri "ienju" terena Vratnika vie Nekia od
zaostalih neprijatelja, partizanske strae zarobile su jednoga ustau koji je po
prianju bio rodom odnekud od Mrkoplja. Zbog istrage uhieni je bio zatvoren
245
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
u podrum stare kole na Vratniku, odakle je kriom pobjegao u oblinje Bilo,

ali uskoro je ponovno uhvaen i zatim prijekim sudom ubijen na Prosini
(glavica juno od motela Vratnik). Mjetani su ubijena hrvatskog vojnika
negdje oko 13. travnja 1945. dostojno pokopali.
4. Smrt pastirice u Melnicama. Negdje u proljee 1943. u blizini stare pilane
Ratkovi u Melnicama napasala je stoku djevojka Marija Biondi Ladislavova. U
to vrijeme dolo je do pukaranja izmeu Talijana i partizana, u kojem su, izgleda
nehotice, Talijani ubili Mariju. Pokopana je na mjesnom groblju na Vratniku.
5. Grob na Lievici pod Malim Goljakom. Idui cestom od Doma na
Vratniku prema utoj Lokvi, odmah iza prvih kua nalazi se mala udolina, zv.
Lievica. Tu su nakon 10. travnja 1945. mjetani u grmeku pronali
ranjenoga hrvatskoga vojnika, navodno rodom od Sinca. U tome je vremenu
naila partizanska ophodnja, koja je pronala ranjenoga te ga na mjestu ubila.
Tu su mjetani pokopali ubijenoga, kojemu na grobu nema oznaka.
6. Piece pod Malim Goljakom. Idui cestom od Doma na Vratniku prema
utoj Lokvi, iza kua Katalini-Serti na mjestu zvanom Piece za vrijeme
kapitulacije Italije (od 8. do 12. IX. 1943.) u vrijeme razoruanja talijanske
posade poginula su dva talijanska vojnika.
Malo dalje cestom se dolazi do mostia koji presijeca udolinu, a to je
mjesto veoma pogodno za zasjede koje su postavljali liki partizani. Tu je u
vie navrata u borbama poginulo vie talijanskih vojnika, koje je njihova
komanda redovito kupila i odvozila kui u Italiju.
7. Zorii pod Senjskim bilom. U zaselku Melnice pod Senjskim bilom
kod kua zaselka Biondia zv. Zorii, nalazi se grob jednoga njemakog vojnika
koji je u vrijeme borbi oko 9. travnja 1945. na tome mjestu poginuo. Na istome
mjestu mjetani su pokopali ubijenoga, kojemu na grobu nema oznaka.
8. Puinova jamurina. Idui iz Melnica prema Crnom Kalu, dolazi se do
raskrija; s desne strane stoje gotovo naputene barake bivega gradilita HE
Senj. Malo prije raskrija s lijeve strane uz cestu je manja vrtaa, a u stvari
bezdan koji je gotovo zatrpan materijalom iskopanim iz tunela HE Senj. Jama
je poznatija pod imenom Puinova jamurina. Negdje sredinom listopada 1945.
iz Senja preko Vratnika i Melnica vraali su se kui u Kompolje otac Ilija
Cvijanovi (Kliko) i kerka Milka. Njih su na mjestu Jamurine presreli i
opljakali etnici te gotovo ive bacili u bezdan - Puinovu jamurinu.
246
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 2. Poloaji grobova br. 4-13 i 61-62, podruje Melnica, Crnoga Kala i Vratnika
9. Jama pod Majom glavicom. U blizini baraka nalazi se jo jedna jamabezdan u koju su u travnju 1945. navodno pripadnici Ozne (policije) bacili
domaega ovjeka Franju Biondia Ivanova Koricu iz Crnoga Kala, biveg
domobrana. Pria se da je taj izmueni ovjek jo dugo vremena iz jame
zazivao u pomo, ali mu se nitko nije smio pribliiti.
247
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
10. etniki zloin u umi Rastovai. Sjeveroistono od Crnoga Kala u umi

pod glavicom Rastovaom pasla je stoka Nikole Katalinia Jurina Nikolaa. Nju je
Nikola kanio goniti na Vratnik, ali su ga poetkom svibnja 1943. uhvatili etnici,
koji su mu oteli blago, a njega ubili. Drugi dan mjetani su pronali mrtva Nikolu,
kojega su prenijeli kui i zatim pokopali na mjesnom groblju na Vratniku.
11. Zloin na glavici Voltai. Nakon rata ujesen 1945. Milan Katalini
Boin Kipina skrivao se oko kue kao bivi ustaa, ali se odluio prijaviti
vlastima - komandi u Melnicama. Odmah je uhapen i sproveden u Gospi,
gdje je zatvoren i sasluavan. Ubrzo gaje vojni sud osudio na smrt. Sa stratita
u okolici Gospia uspio je pobjei egzekutorima i doi kui u Crni Kal, gdje se
neko vrijeme skrivao. Za njim je tragala policija, koja je saznala za njegovo
sklonite pa je ponovno uhapen, odveden podalje kue do glavice Voltae, gdje
je ubijen i ostavljen. Mjetani su ga pokopali na mjestu smrti. Kasnije ga je
njegova obitelj uspjela iskopati i pokopati u obiteljski grob na groblju u Vratniku.
12. etniki zloin u umi Grobaru. Sredinom 1941. etnici su zemljo
radniku Josi Roneviu Grginom Policu oteli blago i odveli ga u oblinji Brlog
zbog trgovine s Talijanima koje su kao saveznike na ovaj nain opskrbljivali
ivenim namirnicama. Roneviu, koji je bio hrabar ovjek, teko je to palo
na srce te se odvaio otii u Brlog do Talijana, koji su mu vratili ukradeno
blago. Zbog te njegove drskosti etnici su ga saekali u umi Grabaru, koja se
nalazi izmeu Brloga i Crnoga Kala, gdje su ga nakon zvjerskog muenja ubili
i ostavili na mjestu zloina.
13. Stradanje Talijana na Jovinoj lokvi pod Senjskim bilom. Krajem
1942. Talijani su se ohrabrili i otili u prikupljanje drva za zimu kojim su
namjeravali opskrbiti posade u Senju i Primorju. Za tu sjeu drva saznali su
partizani, koji su tada, dobro vojno i politiki organizirani, nanosili Talijanima
ozbiljne gubitke. Oni su kolonu natovarenih kamiona saekali i napali kod
Jovine lokve juno od Crnoga Kala. Tom je prilikom vie Talijana poginulo.
Svoje su mrtve Talijani skupili i posebnim prijevozima odvezli na groblja u Italiju.
//. Senjska Draga - Bilo
14. Grob u peini Orlovcu. Sa sjeverozapadne strane prijevoja Vratnik
nalazi se stjenovita kota Veliki Veljun (888 m n. v.), a malo nie sa zapadne strane
stijene kukovi meu kojima su neke polupeine u kojima su se nekada skrivali
248
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
progonjeni uskoci i hajduci. Ta su mjesta poznata i kao Orlovo gnijezdo. U jednom

takvom zaklonu oko 1970. neki je lovac sluajno pronaao kostur hrvatskog
vojnika, kako se to moglo ustanoviti po sauvanim ostatcima odjee i oruju koje
je stajalo uz njega. Pretpostavlja se daje vojnik u proboju preko Draga i uz Orlovo
gnijezdo teko ranjen i da se zbog situacije zavukao meu stijene, gdje je umro.
Moda se sam ubio ne mogavi zatomiti boli i preboljeti traginu sudbinu. Ostatci
neznana ratnika, vjerojatno Lianina, ostali su na istome mjestu nepokopani.
75. Grob na cesti nie Tukania. Pri artiljerijskom napadu 26. divizije iz
rajona Melnica na utvrene njemako-hrvatske poloaje na Vratniku u vrijeme oko
9. travnja 1945. teko su ranjena dva vojnika iz sastava 392. Plave divizije. Ranjeni
su izvueni iz borbe i doneseni ispod zaselka Tukanii, gdje su ostavljeni. Na njih
su naili partizani, od kojih se izdvojila jedna partizanka zvana Pikaa, koja je
ranjene ustrijelila i ostavila na staroj cesti. Ubijene su mjetani drugi dan pregledali
i iz iskaznica saznali da je jedan bio Hrvat rodom od Bjeljine, a drugi Kozak
negdje s Kavkaza. Grob uz rub stare ceste i danas je jo bez kranskog obiljeja.
16. Grob na Perdasovoj njivi. Izmeu zaselka Perdasi (obitelj Lopac) i
Tukanii s gornje strane ceste nalazi se Draica, livadica u vlasnitvu (posjedu)
obitelji Vlade Lopca. Na sredini Draice nalazi se grob neznana bivega
talijanskog vojnika koji je bio u koloni zarobljenika to su ih partizani sprovodili prema Lici. Taj Talijan vjerojatno je iznemogao pa je zaostao od kolone, a
to je bilo dovoljno da ga ustrijeli nemilosrdna partizanka koja je pratila kolonu.
Ubijenoga su mjetani zakopali na mjestu ubojstva, gdje i danas bez obiljeja
poivaju njegovi tjelesni ostatci.
17. Grob do Krajaeve kue. Idui iz zaselka Sveti Kri kojih stotinu metara
od gostionice "Stric Luka" s desne strane ceste, nedaleko od posjeda Kraja, nalazi
se grob hrvatskog vojnika koji je tu pokopan nakon 9. travnja 1945. Naime, iz
Senja se prema Lici kretala kolona zarobljenika (njemaki i hrvatski vojnici) uz
primjerenu pratnju i u potivanju kretanja kolone. Pretpostavlja se da je neznani
vojnik bio ranjen i iscrpljen te nije mogao dalje s kolonom. Svi takvi redovito su
ubijani na mjestu pa tako i ovaj vojnik, iji ostatci i danas lee pod cestom u ikari.
18. Grob kod stare crkve sv. Nediljice. U Senjskoj Dragi sjeverno od
zaselka Krmpotii, a ukraj stare ceste (puta) nalaze se ostatci srednjovjekovne
crkve sv. Nediljice. Prema kazivanju mjetana izvan ograde stare crkve do puta
pokopan je nakon 9. travnja 1945. na mjestu svoje pogibije pripadnik neke
postrojbe hrvatske vojske. Grob mu nije oznaen kranskim simbolom.
249
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 3. Poloaji grobova br. 1-3 i 14-30, podruje Senjske Drage, Stolca i Vratnika
19. Grobovi u Senjskoj Dragi pod Majorijom. U Senjskoj Dragi pod

Majorijom uz propust na rubu ceste, u njivi Butoraca, kau da su pokopana dva
njemaka vojnika koja su tu podlegla ranama negdje oko 9. travnja 1945., a
250
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
povie zemlje Butoraca uz stari austrougarski "anac" pokopan je jo jedan

njemaki vojnik koji je tu poginuo. Grobovi nisu oznaeni vanjskim biljegom.
20. Grob na Borovi uz put. Prema kazivanju Boe Nekia Milina od
zaselka Ronevi Doca kojih 300 m starim putem prema Trbunjaku dolazi se
do raskrija gdje se prema istoku odvaja staza koja silazi obroncima
Pakvanovca (kota 461 m), te Branjevinom do gostionice "Stric Luka" u
Senjskoj Dragi. Negdje na sredini puta pod kotom Pakvanovca uz stazu se
nalazi mjesto gdje su pokopana dva hrvatska vojnika-domobrana koja su
poginula na tome mjestu pri proboju prema Dragi i Orlovcu oko 879. travnja
1945. Grob nije oznaen.
21. Grob u Borovi uz planinsku stazu. Negdje nakon 10. travnja 1945.
jednoga popodneva cestom od Senja dva partizanska vojnika i jedan domai
vodili su navodno za Gospi estoricu hrvatskih vojnika vezanih icom za ruke.
Jednoga meu njima Dragari su prepoznali jer je no ranije ranjen u "njihovoj
kui prenoija". Drugi dan dragovoljno je otiao u Senj prijaviti se vojnim
vlastima. Uskoro je mala kolona kod gostionice "Stric Luka" skrenula stazom
preko livada do oblinjeg umarka branjevine Borove. Tu je do kamene ograde
zastala, zatim se ula paljba iz oruja. Uznike je prijeki sud vojne komande
osudio na smrt, ubijeni su i ostavljeni u ikari. Nakon toga mjetanima je bilo
nareeno da ubijene pokopaju. Do staze koja vodi u Ronevi Dolac, iskopane
su dvije rake jedna do druge. Prije pokopa mrtvi su pregledani i kod njih su
pronaeni "neki papiri". Zakljueno je da su dvojica bili rodom od Gospia i da
su se zvali Mate i Jure Frkovi.7 Njih su zasebno pokopali, dok su ostalu
etvoricu, uredno poloene, pokopali u veem grobu. Moe se zakljuiti da su
ubijeni bili mladi ljudi, mobilizirani zadnje godine rata i da pobjednik nije
imao razloga za smrtnu osudu. Vjerujemo da su bili pripadnici 11. ustakodomobranske like divizije. O ubijenima se nije smjelo priati do 1990., ali je
istina ipak izala na svjetlo dana. Predaja je sauvala uspomenu na nevine rtve
i tragine sudbine mladih hrvatskih vojnika.
Ranko imi u Gospikom spomen-zborniku na strani 104. meu poginulima iz Podotre

pod brojem 11. navodi: Frkovi Jure Josin, 19. g. zemljoradnik, hrvatski vojnik, poginuo u borbi
s partizanima kod Senja, 1945.; i br. 12. Frkovi Mate Milin (Milekov) 18 g. zemljoradnik,
hrvatski vojnik, ubili ga partizani u Sloveniji 1945. Moda je Mate doista ubijen u Sloveniji, ali
prema svjedoenju mjetana iz Senjske Drage, koji su pokopali ubijene u Borovi, oni su pronali
kod strijeljanih dokumente i spominju da su pokopali Juru Frkovia i Matu Frkovia, rodom
negdje iz Like. U jednoga su pronali sliku maloga djeteta.
251
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
22. Grob kod Matei-mosta. Zapadno od zaselka Mateii i nie novog

mosta vide se ostatci staroga mosta koji je prelazio korito povremene bujice
senjski Potok. Za vrijeme povlaenja njemako-hrvatske vojske oko 9./10.
travnja 1945. most je miniran. Od eksplozije jedan je miner (Nijemac ili hrvatski
legionar) poginuo. U blizini mosta blie ograda-zemlje Vujak poginula su jo
dva hrvatska vojnika. Svu su trojicu mjetani pokopali u jamu pokraj ceste blie
Potoka. Kada je dolo do rekonstrukcije ceste (oko 1989.), grob je doao ispod
asfalta nove ceste. Tu i danas bez oznaka lee neznani vojnici.
23. Babin put nie Mateia. Idui starom cestom od zaselka Mateia
prema Senju uz korito Potoka ponad dragog zavoja nalazi se grob neznana
vojnika. Prema jednoj prii vojnik je bio ranjen oko 879. travnja 1945. i preko
noi sklonio se kod Mateia. Drugi je dan ranjen krenuo u Senj predati se
vojnim vlastima. Vjerojatno je na putu iznemogao i podlegao ranama. Na
mjestu njegove smrti mjetani su iskopali jamu u koju je poloen i zatrpan
zemljom. Grob toga neznanog vojnika nije nikada oznaen.
24. Drinova zapadno od Mateia. S desne strane stare Kneieve ceste,
a zapadno od zaselka Mateii, uzdie se nekoliko istaknutih kukova, greda.
Pozadi Ivanova kuka na mjestu Drinova nalazi se grob dvojice hrvatskih
vojnika koji su tu poginuli najvjerojatnije oko 9. travnja 1945. pri proboju
preko Vujaka na Francikovac. Njihov grob nije oznaen.
U predjelu njiva i livada Vujaka, a malo nie starih mirila (poivala
itelja Francikovca-Veljuna) na Pitetku kau da je meu stijenama grob
nekoga hrvatskog vojnika za kojega misle daje bio ranjen pa se sklonio meu
stijene i tu preminuo oko 9. travnja 1945. Grob nije oznaen.
25. Grob pod Orlovcem. Na sredini staze "Babina puta" izmeu stare
Kneieve ceste i stanova Selina malo prema sjevera pod Kukom se nalazi
grob hrvatskog vojnika koji je tu bio ranjen te se se zavukao meu stijene, gdje
je podlegao boli i umro negdje u vrijeme oko 9. travnja 1945. Njegov grob nije
obiljeen.
26. Grob kraj Selina, stanovi. Od zaselka Mateii pa pored ograda
zemlje Vujaka prema sjeveru pozadi kuka nalaze se stari ljetni naputeni
stanovi zvani Seline. Pozadi zidina naputenih kua koje su pripadale obitelji
Josipa Sojata, a malo desno uz puteljak, govore da se nalazi grob neznanoga
hrvatskog vojnika koji je tu poginuo u borbi-proboju prema Francikovcu oko
8./9. travnja 1945. Grob nije oznaen.
252
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
27. Grobnica na gelinki. S istone strane Ronevi Doca i lijevo od nove

protupoarne ceste koja vodi u zaselak Smiljanie-Hrmotine, na vrhu ograde
gelinke (zemlja Ivana St. Ronevia) pod suhozidom se nalazi grob devetorice
hrvatskih vojnika, pripadnika 11. like divizije. Za vrijeme povlaenja dijelovi
divizije bili su rasporeeni i utvreni po okolnim visovima Ljubeke kose, gdje
su odolijevali nadmonijem neprijatelju. Tijekom izvlaenja jedinica iz
okruenja, pri silovitom napadu artiljerije 26. dalmatinske divizije (IV. armije)
oko 8./9. travnja 1945. mnogi su vojnici bili ranjeni ili su poginuli. Nakon tog
datuma nova narodna vlast naredila je domaim ljudima da po okolnim visovima
skupljaju poginule s jedne i druge strane. Partizanski borci odvezeni su na
mjesno groblje u Sv. Juraj, gdje su pokopani uz primjerene poasti. Oni drugi
pokopani su u ve ranije iskopanu jamu (stupica za vuka) jedan do drugoga. Iz
razumljivih razloga njihov zajedniki grob nije nikada obiljeen niti je na njemu
zapaljena svijea zadunica.
28. Branjevina sjeverno od Smiljania. Prema kazivanju mjetana
zaselka Nekii (Smiljanii) sa sjeverne strane sela na obroncima vrha Ljubeka
kosa (kota 749) u mladoj borovoj umi nalazi se grob jednoga ustae. Taj
hrvatski vojnik bio je teko ranjen u grudi i nije mu bilo pomoi pa je uskoro,
oko 9. travnja 1945., umro. Na mjestu smrti je i pokopan. Prema kazivanju
mjetana nazivao se Josip Nugl i 8 i bio je odnekud iz Dalmacije ili vjerojatnije
iz Like.
29. Grob u kru juno od Smiljania. Idui novom cestom kojih stotinu
metara od Smiljania prema Hrmotinama, s desne strane u kru nalazi se grob
nekoga hrvatskog vojnika, kau mjetani, nekog Aimovia rodom od Gospia.
On je bio ranjen i, videi da mu nema spasa, zavukao se meu kamenje pokraj
puta, gdje je umro. Mjetani su ga tu pokopali i kasnije nad grobom u kamen
uklesali kri. Danas je na tome mjestu izrasla ikara koja pokriva njegov grob.
30. Grob na Beui kod Ljubeina. Sjeverozapadno od sela Ljubeine na
kraju kamene ograde i na mjestu zvanom Beua uz novi protupoarni put
nalazi se grob hrvatskog vojnika, kau mjetani, nekog Marka ebalja rodom
od Kripolja. Marko se nou pokuao prebaciti preko kose i Bila prema
8
R. IMI, 1995, 68, navodi pod Bruane, broj 32: Nagli Josip Blaov (Joja), 17. g.,
zemljoradnik, hrvatski vojnik, poginuo u borbi s partizanima u Senjskoj Dragi 1945. Mjetani iz
zaselka Smiljanii-Hrmotine navode da su oni pronali dokaze i da se poginuli nazivao Nugli. I
ta puka predaja ini se istinitom, to bi se moglo provjeriti dodatnim istraivanjima.
253
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Melnicama, ali je na tome mjestu naiao na partizansku zasjedu, koja ga je

ubila. Pokopan je na mjestu nesree. Njegov grob, uz koji je uzrastao bor,
pokriva ikara.
30a. rtve talijanskog bombardiranja Tuevca. Iz nepoznatih razloga jer su to podruje nadzirale talijanske postrojbe - 1943. njihovi ratni zrakoplovi
bombardirali su planinski zaselak Tuevac na Senjskom bilu. Tom prilikom uz
neke materijalne tete uz kuu su poginule dvije ene, i to Jela Vukeli Andrijina,
roena 1923., i Dragica Vukeli Jakovljeva, roena 1923., u Tuevcu, upa Sveti
Juraj. Tom prilikom ranjena je Kata Vukeli (sestra Jose Markovia).
31. Grobnica na Hrmotinskoj kosi pod Tuevcem. Izmeu planinskih sela
Liskovca i Tuevca, a povie nove ceste izmeu Velikih i Malih livadica s
istone strane ograde branjevine na Hrmotinskoj kosi 9. travnja 1945. dolo je
do krvave bitke izmeu ustaa, koji su se probijali od Hrmotina-Bukove drage
prema Bilu-Melnicama, i partizanske ophodnje koja je tu naila. Prema
iskazima svjedoka tu je poginulo devet ustaa i devet partizana, pripadnika 12.
brigade 26. dalmatinske divizije NOV-a. Poginuli partizani pokopani su na
mjesnom groblju u Svetome Jurju, odakle su kasnije preneseni svaki u svoj
rodni kraj, a "neprijatelje" su, prema zapovijedi nove vlasti, mjetani su skupili
i pokopali na vrh prijevoja. Mjesto pokopa ogradili su kamenjem prema
starome obiaju. Navodno su svi glavom - licem - okrenuti prema istoku,
svojoj rodnoj Lici i izlazeem suncu. Na mjestu uzglavlja postavljen je vei
kamen na koji je neki domai kamenorezac uklesao gore mali krii, a dolje
datum smrti "9. IV. 1945. P. P. U." i nie "SLAVA IM".
Uspomena navodi daje poginule uz pomo domaih ljudi na dostojan
nain pokopao Martin Samarija zvan Pusta iz Hrmotina. Da njihove kosti ne
bi planinom raznosile divlje zvijeri, on je otiao u partizansku vojnu komandu
u Sveti Juraj i upitao nekog starjeinu kako da se pokopaju nai i vai
poginuli vojnici? Taj neznani partizan odgovorio je ovome iz Hrmotina:
"Vae pokopajte kako znate, a nae dopeljite i pokopajte na groblju u Svetom
Jurju." Mjetani Hrmotina dostojno su izvrili zapovijed neznanog partizan
skog asnika. Poginuli hrvatski vojnici i dandanas poivaju na Hrmotinskoj
kosi.
32. Grob na Brezama pod Tuevcem. Od Oltara novoizgraena protu
poarna cesta vodi prema zaseocima Rakita - Tuevac. Nie sela izmeu Crnog
vrha (945 m n. v.) i Tuevake glavice (1012 m n. v.) protee se planinska udolina
i ruevni ostatci starih stanova Brize. To su od starine zemlje stanovnika Lopaca
254
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 4. Poloaj grobova br. 31-32, podruje Briza i Batinovice
i Razboj ita pod Oltarima. Neko vrijeme tu su se u stanu Ivana Lopca sklonili
ustae - Pere, sin Duje Mikulina9, i neki Dalmatinac Simun, zvan aco. Za
9
Frane Mikulin Dujin rodio se 1. oujka 1913. u planinskom zaselku Razbojitu podno
Oltara povie Svetog Jurja u siromanoj, ali estitoj seoskoj obitelji. (Knjiga roenih, upa Sv.
Juraj, broj 23, g. 1913.) Frane je najstarije dijete Duje Mikulina i Marije Mikulin (roene
Rogi). Puku kolu Frane je zavrio na Oltarima oko 1924. Teko se ivjelo od ono malo
obradive i krte podgorske zemlje i neto stoke pa se moralo ii u svijet za zaradom. Godine
1934. Frane se oenio Marijom Vrban iz Volarica. Godine 1941. u vrijeme stvaranja Nezavisne
Drave Hrvatske iz stratekih ali i gospodarskih razloga nastavlja se izgraivati cesta od Svetog
Jurja do Oltara prema Krasnu i Otocu. Poetkom 1942. zbog rata, raznih diverzija i nekorektne
255
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
njihov poloaj putem svojih izvidnika saznali su Ozna i Knoj pa je itavo

podruje opkoljeno. Dolo je do pucnjave. Kada je ponestalo streljiva, a da ne
padnu u neprijateljeve ruke, Pere je aktivirao bombu od koje je i poginuo, a aco
politike faistike Italije prestaje izgradnja ove za mladu dravu Hrvatsku vane prometnice. Na
dijelu dionice od Burnjaka do Razbojita radila je grupa domaih ljudi koje je predvodio Frane
Mikulin. Zbog navedenih razloga grupa se radnika (Franina kumpanija) raspala, ali se veim
dijelom prijavila u postrojbe domobrana i ustaa. Nakon kapitulacije faistike Italije (9. rujna
1943.) ovo se senjsko podruje nalazi pod vlasti NOV-a, do 20. sijenja 1944. kada cijeli prostor
zauzimaju njemake postrojbe. Nakon tog datuma Frane Mikulin osniva postrojbu (50-80
momaka) sastavljenu od domaih ustaa i domobrana, koja je uspjeno osiguravala promet i
uvala narod od etnikog nasilja i pljake. Pod konac rata Franina se satnija poveala, ali se oko
10. travnja 1945. raspada, a grupe boraca prisiljene su na povlaenje prema Senjskom bilu i
obroncima Sjevernog Velebita. Neki od boraca produili su prema Novom Vinodolskom na
zapad, ali je veina Franinih vojnika ostala u umama i bespuima Velebita. U potjeru za
"kriarima" (tako su nazivani vojnici bive NDH) krenule su dobro naoruane i organizirane
specijalne jedinice Oznc i Knoja, predvoene nekim domaim aktivistima. ivot pojedinaca ili
grupica koje su se skrivale oko kua ili u oblinjim krapama, bio je teak, oajan i nesiguran.
Bili su izloeni gladi i studeni nadolazee zime, ali i vjerojatnom zarobljavanju i progonu u
kojemu nije bilo milosti. Na podruju Svetoga Jurja i Krasna najtraeniji kao "odmetnici" bili su
Frane Mikulin i njegov brat Pere. Ozna i Knoj imali su organiziranu slubu motrenja, kojoj su
pomagali dounici, pa su tako hvatali ili ubijali iz zasjeda neprijatelje novoga komunistikog
sistema. Neki od progonjenih na nagovor svojih najbliih predavali su se "narodnoj vlasti" pa su
uz garanciju nekog "druga" sauvali glavu. Potjera za Franjom i bratom Perom nastavlja se
itavo ljeto i ranu jesen. Grubom "isljednikom" postupku bili su izloeni svi lanovi njihovih
obitelji, pa i znanci. Da bi se presjekle sve veze roaci onih u zbjegu, kojih je bilo podosta,
osobito iz obitelji Mikulin, deportirani su na otok Rab u privremeni logor. Negdje oko 28.
studenoga 1945., Ozna je uz pomo simpatizera saznala za Franino sklonite na podruju zaselka
Pandore kod Oltara. Utvreno je da se Frane skriva u tali nekog Fabe, svoga daljnjeg roaka.
Nou su selo i tala opkoljeni i postavljene zasjede, a pod prijetnjom sile njegovi znanci glasno
su zvali Franu, to je bio znak da mu nema spasa. Dolo je do pucnjave u kojoj je Frane teko
ranjen, uhien i na volovskim kolima, za primjer ivima, vezan lancima i pod pratnjom
sproveden u Sveti Juraj, u mjesni zatvor. Tu je Frane tuen i muen, te je od muka preminuo.
Ubijenoga su ostavili izvan zida mjesnog groblja, gdje su ga njegovi najblii pronali i tajno
pokopali u obiteljski grob Mikulina, gdje njegovi tjelesni ostatci i danas poivaju. U knjigu
roenih upe Sv. Juraj zapisano je daje Frane ubijen 1. XII. 1945. Oko tri dana kasnije, po
predaji 2./3. prosinca 1945., u oblinjim Brezama, u dolini podno Batinovice, a sjeverno od
Oltara, u jednome ljetnome stanu otkriveni su i opkoljeni Franin brat Pere i njegov drug, neki
aco. Nakon kratke borbe i kada je braniteljima ponestalo streljiva, a da ne padnu u ruke Ozne,
Pere je aktivirao bombu i poginuo. Tada je teko ranjen aco, koji je odveden u Sveti Juraj, gdje
je podlegao ranama i mukama. Pero je ostavljen u stanu, odakle su ga njegovi najblii prenijeli i
pokopali na Brezama, na mjestu ipovac, djedovini roda Duje Mikulina. Nakon tih uspjeno
izvedenih akcija unitenja "neprijatelja" obitelj Mikulin i neke druge obitelji vratile su se iz
zatoenitva s Raba ili Paga kui u Razbojite, na prazna ognjita i tale, jer je ona pobjednika
strana sve odnijela. Usprkos nedaama, obitelj Duje i Frane Mikulina nastavila je ivot pod
planinom Senjskog bila.
256
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
je ranjen i odvuen u Sveti Juraj u zatvor na istrani postupak, gdje je drugoga

dana od boli i muenja umro. Za njegov se grob ne zna, moda je Saco utopljen u
moru kod otoia Lisca, kao jo neki neduni Svetojurci. Peru Mikulina njegovi
su mjetani pokopali na oblinjem Sipovcu, djedovini Mikulina.
33. Stanje - livada Krivajua. Prema sjeanju mjetana pod Senjskim
bilom s desne je strane ceste izmeu Oltara i Rakite mjesto gdje i danas stoje
zidine - stari ljetni stanovi Podgoraca zvani Stanje. U blizini zidina je livada
Krivajua gdje su mjetani oko 10. travnja 1945. pokopali dva hrvatska vojnika
koji su tu poginuli u borbi s partizanima. Dugo je njihov grob odravao neki
stari Nikola Turina. Sudei prema podatcima u Gospikom spomen-zborniku i
predaji, moda su ovdje pokopana braa Starevii rodom od itnika.
III. Grobovi na podruju Oltara-Sie
Sagledavajui ratne prilike, vojna izvjea i usmenu predaju, na podruju
Oltara, preteno planinskom terenu, od 8. do 9. travnja 1945. vodile su se borbe
izmeu nastupajuih partizanskih postrojbi Prve brigade 26. divizije NOV-a i
jedinica IV. ustako-domobranske bojne pod zapovjednitvom pukovnika
Delka Bogdania. Dominantni poloaji Kljui-Sia (1166 m n. v.) na pravcu
nadiranja prema Sv. Jurju i Senju bili su utvreni i nisu doputali daljnje
partizansko napredovanje.12 Budui da su ti poloaji bili izloeni udaru
partizanske artiljerije iz pravca Kutareva - Krasna, ali i zbog skoroga pada
Vratnika, izvreno je povlaenje ustako-domobranskih postrojbi prema
10
R. IMI, 1995, 209 navodi pod itnik broj 11: Starevi Ivan Matin, 24 g.,
zemljoradnik, hrvatski vojnik, poginuo u borbi s partizanima na Oltarima kod Krasna 1945., i
broj 113: Starevi Marko Matin, 23 g., zemljoradnik, hrvatski vojnik, poginuo u borbi s
partizanima na Oltarima kod Krasna 1945. Navedeni podatci potvruju puku predaju da su na
ovome mjestu ("Stanje") zaista pokopana braa Starevii iz V. itnika.
" Sia je naziv gorskog prijevoja ponad Oltara i zaselka Markovii na cesti prema Krasnu.
Nad cestom s lijeve strane stoje od davnine tri ovea kamena nalik "bovanima" koja nas
podsjeaju da se na ovim mjestima uz stari put obiavalo poivati, odmarati. Naziv "Sia"
najvjerojatnije potjee od posjeene ume, koju su Podgorci-Bunjevci pretvarali u plodne oranice
i livade. Danas je sve manje tih obradivih povrina, uma se iri, otima ovjeku ranije poloaje.
12
Prijevoj Sia iznad Oltara vaan je komunikacijski prijelaz preko Velebita od mora
prema unutranjosti. Jugoistono od zaselka Markovii - Turinski Kr uzdie se vie visova:
Kneev vrh (1242 m n. v.), Vreljak (1191 m n. v.) i Kljuev vrh (1166 m n. v.), koji dominiraju
itavim prostorom i gotovo jedinom prometnicom od Otoca i Krasna prema moru. Zato su ti
poloaji bili posebno utvreni i branjeni. Prema sjeanjima mjetana Oltara - Turinskog Kra
osobito je bio utvren Kljuev vrh.
257
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
Hrmotinama - uklju, a odatle se povlae prema Senjskoj Dragi, Francikovcu,

Novome, preko Senjskog bila, Melnica, Brinja prema Karlovcu i Pandorama, u
prostore Zaviana, tirovae. Na obje strane bilo je poginulih, a njihove
grobove navodimo, prema kazivanju domaih ljudi, rednim brojevima kako
slijede:
34. Na vrhu brda (kota Kljui 1166 m n. v.) poginuo je jedan ustaki
asnik, vjerojatno rodom iz Like. Grob nije oznaen.
35. S jugoistone strane kote Kljui, kojih 100 m prema Krasanskoj
dulibi navodi se da su poginula u vremenu 8./9. travnja 1945. tri partizanska
vojnika. Jednoga je njegov brat poslije osloboenja 1948. otkopao i prenio u
rodni zaviaj nekamo u Dalmaciju. Grob preostale dvojice nije oznaen.
36. Od vrha kote Kljui vie prema cesti za Krasno nalaze se tzv.
Kebrove krevine, gdje je prema pripovijedanju bilo pokopano 7-8 partizanskih
boraca koji su tu izginuli. Njih su navodno njihovi prenijeli na groblje u Sv.
Juraj. Mjesto stradanja nije oznaeno.
37. Istono od kote Kljui kau da su poginula dva hrvatska vojnika Lianina. Prema sjeanjima mjetana Turinskog Kra i zaselka Markovii kod
jednoga od poginulih pronaeni su dokumenti na ime Ivan Busija, iz Bilaja kod
Gospia,13 a u drugoga nisu nita nali. U njihovoj blizini pokopan je jo jedan
liki ustaa. Grobovi nisu oznaeni.
38. Sjeverno od zaselka Markovii (povie Oltara) uz ogradu starog puta
za Turinski Kr navodno je oko 10. travnja 1945. pokopan jedan ustaa. Grob
nije oznaen.
Idui cestom od zaselka Markovii prema Krasnu s lijeve i desne strane
na vie mjesta nalaze se grobovi partizana i ustaa-domobrana koji su poginuli
u borbama za kotu Kljui i prijevoj Siu.
39. Od Sie kojih 50 m s lijeve strane povie ceste u umi iza krevina
Devia do neke stare vlake kau da se nalazi grob nepoznatog vojnika. Grob
nije oznaen i gotovo je nestao u ikari.
Ivan Busija Milin (Ive) 35 g., zemljoradnik, hrvatski vojnik, poginuo je u borbi s
partizanima kod Senja 1945. (R. IMI, 1995, 49).
258
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 5. Poloaj grobova br. 34-48, podruje Oltara, Sie i Pandora

40. Idui dalje cestom kojih 100 m, naie se na Kebrove krevine, gdje
su prema kazivanju pokopana tri lika ustae. Njihov grob nije oznaen.
41. Malo dalje s donje strane pod cestom na krevini Devia do
elektrinog stupa nalazi se grob nekog vojnika. Grobni se humak jo raspoznaje,
a iz zemlje raste grm ipka. Prema jednima ovdje je pokopan neki domobran, a
prema drugima ovdje je pokopan nakon 9. travnja 1945. neki partizan iz Istre.
42. Idui dalje cestom, dolazi se do mjesta Ivetine doline - Jajar, gdje se
po sjeanju tamonjeg ivlja nalazi grob jednoga ustae, a malo dalje jednog
domobrana. Grobovi nisu oznaeni.
43. Na kraju Sie nalazi se mjesto Klanac. S gornje strane uz rub ceste
kau da je poginuo oko 8./9. travnja 1945. jedan partizanski borac koji je
pokopan na mjestu svoje pogibije. Grob nije oznaen.
44. Zapadno od Oltara i Pandora u predjelu Resnika - Razruja, kau da
se nalazi grob jednoga hrvatskog vojnika - legionara koji je poginuo na tome
poloaju nakon 9. travnja 1945. Grob toga vojnika nije obiljeen.
259
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Na podruju Oltara jo ima grobova hrvatskih vojnika izginulih nakon 9.

travnja 1945. Prema iskazima domaih ljudi u koli na Oltarima (danas
gostionica i Planinarsko sklonite) neko vrijeme bio je smjeten vod specijalne
jedinice Knoja i Ozne. Ta je jedinica osiguravala itavo podruje Oltara, posebno
komunikaciju Krasno - Sveti Juraj, te "istila teren" od zaostalih neprijateljskih
jedinica. Mnogi od vojnika bivih postrojbi NDH stradali su u bespuima Senj
skog bila i Bilopolja, njihovi grobovi nisu locirani niti su uvrteni u ovaj rad.
45. Na podruju Kuita (stari stanovi Podgoraca), na mjestu Smrevac u
Senjskom bilu, priaju da se nalazi grob jednog ustae koji je tu preminuo od
rana. Grob nije obiljeen.
46. U Senjskom bilu na poloaju Vrbanska ruja (stara lokva - bunar)
kau da se nalazi grob jednog domobrana koji je tu poginuo u borbi oko 9./10.
travnja 1945. Grob nije oznaen.
47. Nie zaselka Matei Pod uz cestu prema Svetom Jurju s desne
strane male krevine grob je neznana hrvatskog vojnika (domobrana) koji je
preminuo na tome mjestu nakon 9. travnja 1945.
47a. Na podruju Babi-doca pod Vujinem nalazi se grob Frane
Devia, brata Fabina iz Pandora, kojega su tu negdje ubili partizani.
48. Godine 1952. u srpnju na Oltarima je milicija (Udba) ubila nekog
"odmetnika" za kojega se prialo da je etnik, to nije istina. Prema predaji
ubijeni je bio rodom iz Slavonije, gdje je iz nama nepoznatih razloga ubio
nekog milicionara. Da umakne progonu, prebacivao se iz sjeverne Dalmacije
preko Velebita i Oltara dalje prema Italiji. Zbog hrane navodno je provalio u
trgovinu na Oltarima, gdje je iz zasjede ubijen i nedaleko od toga mjesta pokopan.
Pria se daje koji dan kasnije tijelo ubijenoga preneseno i tajno pokopano na
nekom dragom mjestu.
IV. Krasno i okolica
U samom mjestu Krasnu nisu se vodile silovite borbe, ali je bilo dosta
ljudskih rtava. Postojea evidencija rtava rata i poraa mjesne zajednice
Krasno nije cjelovita, tona i kronoloki obraena. U popisu nisu evidentirane
sve rtve od 1941. do 1950. Bez obzira na spomenute nedostatke, a na temelju
iskaza ivih svjedoka, ali i dijela arhivske grae, navodimo redom mjesta
260
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
stradanja i pokapanja rtava koje su veim dijelom iz Krasna i ire okolice. U

slijedu se obrauju grobovi, mjesta i poloaji stradavanja.
49. Grob kod Ivetia. Na ulazu u mjesto Krasno sa sjeverne strane odvaja
se krai seoski put koji vodi u oblinji zaselak Ivetie. Ispred sela s desne
strane puta je omanji doi ograen suhozidom. S june strane doia meu
krapama je grob neznanog ustae kojega mjetani namjeravaju prenijeti na
mjesno groblje.
Sjeverno od zaselka za Ivetie jedan drugi put vodi do njive Jatare,
mjesta zvana Sklopi. Tu je oko 8./9. travnja 1945. poginuo, a malo kasnije
zakopan, jedan ustaa rodom iz otokog Dabra. Poslije rata njega su njegovi
roaci ekshumirali i prenijeli u mjesno groblje u Dabar.
50. Grobnica na njivi Jarinki. Na ulazu u Krasno od sjevera, a nasuprot
trgovini "Mlin" pod cestom na njivi Jarinki, zemlji obitelji Babi, nalazi se skupni
grob u kojemu poivaju zemni ostatci 6-7 hrvatskih vojnika, po svoj prilici
domobrana. Oni su poginuli oko 8. travnja 1945. od udara partizanske granate koja
je pala na kolonu vojske u povlaenju prema Oltarima. Poginule vojnike mjetani
su pokopali pod cestom gdje i danas poivaju bez kranskog obiljeja. Pri napadu
jugoetnikog zrakoplovstva raketama i kasetnim bombama na Krasno 20. rujna
1991. tu su poginuli Ivan Samarija Josin i Marko Samarija Josipov, ranjeno je
devet osoba i priinjena znatna materijalna teta. Kao sjeanje na poginule tu bi, u
dogovoru s mjetanima Krasna, trebalo postaviti prikladnu spomen-plou.14
57. Ubijen na Kru. Poslije rata proglaena je neka amnestija pa se u
Odbor u Krasnu predao Bla Samarija Ivanov Bajca. On je posumnjao u asno
suenje pa je nastojao izai iz zatvora. To je pratila straa, koja gaje ubila negdje
na mjestu Kr. Njegova rodbina pokopala gaje na mjesnom groblju u Krasnu.
52. Topeina dolina. Sa zapadne strne pilane i ceste nalazi se poloaj
zvan Topeina dolina. Tu su nakon 8. travnja 1945. partizani ubili dva
njemaka asnika koji i danas lee pokopani tu negdje u krapama.
53. Uhvaeni na Jezerima. Prema sjeanju mjetana poslije rata nakon
10. travnja 1945., na podruju Jezera skrivali su se mnogi Krasnari i Primorci,
ustae i domobrani. Za njihove poloaje saznali su Ozna i Knoj te su opkolili
njihova sklonita. Neki su na vrijeme umaknuli, ali su tada uhieni Marko
14
A. GLAVII, 1996,368.
261
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Glava Markov i Ivan Samarija Josin. Uznici su vezani i sprovedeni na

istrani postupak u Krasno, a zatim u Sveti Juraj, gdje im se gubi svaki trag.
Vjerojatno je mogue da su osueni na smrt i ubijeni negdje u bespuima oko
Senja ili na stratitu povie Bribira i Suaka.
54. Ubijeni na Gorskom Paljeu. Idui cestom prema Apatianu, oko 5
km na jug od Krasna naie se na mjesto zvano Gorski palje (Mola), gdje su 5.
III. 1943. etnici od Brloga saekali Ivana Mikulina Jandrina i njegovu sestru
Katicu, koji su se vraali iz Kosinja. Nakon muenja etnici su ubili to dvoje
mladih Hrvata. Nevine rtve mjetani Krasna uskoro su pronali, prenijeli kui
te dostojno s obitelji pokopali na mjesnom groblju u Krasnu.
55. Zloin u Lomu na Velebitu. Za vrh Maloga Loma nedaleko od
raskrija ceste za tirovau, godine 1946. mjetani Krasna sjekli su jele za
izradu "imle" za pokrivanje kua stradalih u ratu. Nakon rada smjestili su se
umorni u baraci, ali su tada opkoljeni i napadnuti od pripadnika zloglasne
Ozne, koji su kasnije "odglumili" da su pucali jer su mislili da su to "kriari"
koji se skrivaju u velebitskim bespuima. Tada su muki ubijeni Ive Samarija
Jakovljev (otac) i sin Joso (r. 1929.), osamnaestogodinji mladi. U toj
pucnjavi ranjen je Mile Ani Panjina, koji je uspio skoiti kroz prozor i umai
smrti. Ubijene su mjetani prenijeli u Krasno i dostojno pokopali na mjesnom
groblju. Nedugo nakon toga zloina na udnovat nain smrtno je stradao u
Crikvenici drugi sin Ive Samarije Ivan, umski tehniar. Sumnja se daje i on
rtva zloglasne Ozne, koja je na podruju opine Crikvenica pogubila podosta
Senjana i stanovnika okolice u vremenu nakon "osloboenja".
56. Grobnica na Dimnjaci pod stranom Bila. Juno od sredita Krasna
kojih 500 m cestom prema Apatianu s desne je strane mjesto Dimnjaa. Na
to su mjesto partizani doveli oko 10. travnja 1945. grupu od 8 do 9 hrvatskih
vojnika, orunika koje su zarobili, i tu su ih sve odreda pobili. Mjetani Krasna
ubijene su po kranskom obiaju pokopali u skupnu grobnicu, a samo mjesto
pokopa oznaili kamenjem i svetim kriem. Postoji sjeanje mjetana da je
veina ubijenih bila od hrvatskog Kompolja, a neke su njihovi roaci ekshumirali i
prenijeli na groblje u Kompolju.
Na tom umovitom mjestu uz cestu Krasno - tirovaa stanovnici Krasna prema obiaju
su pravili vapnenice. Kad bi se kamen sloio u obliku stoca, pod njega su se poloila drva i
potpalila se vatra, koja je tako gorjela vie dana. Poradi topline kamen je izgorijevao i i pretvarao
se u vapno. Pritom se troilo podosta drva pa se esto dizao velik i gust dim, i zato su mjetani to
mjesto prozvali "Dimnjaa".
262
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 6. Poloaj grobova br. 49-60, podruje Krasna
57. Grob na lokvi ukulji. Juno od Krasna pod cestom na mjestu

Panjenovi-lokva (ukulja) kau da se nalazi grob u kojemu poiva neki hrvatski
vojnik koji je tu ubijen oko 9. travnja 1945. Grob toga vojnika nije oznaen.
58. Grob saveznikog pilota na Jezerima. Prema sjeanju Anice L. Ani
jednoga proljetnog dana 1944. od sjeveroistoka vraala se s izvrenog zadatka,
bombardiranja vojnih objekata Hrvatske - Madarske, u junu Italiju eskadrila
saveznikih zrakoplova "tvrava". Zrakoplovi su nestajali za brdima Jezerske
strane Velebita. Odjednom je jedan zrakoplov poeo zaostajati jer je bio
oteen, i iz njega su poeli iskakati padobranci, lanovi posade, njih 5-6. Svi
su se bili sretno spustili na krasanska polja, ali su zarobljeni i sprovedeni u
njemaku komandu u Otoac, pa dalje u Zagreb, navodno zbog razmjene.
263
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Pretpostavlja se daje pilot oteeni zrakoplov htio spustiti na livade u Krasnu,

ali je od toga odustao i pokuao se prisilno spustiti na oblinjim Jezerima.
Tom prilikom zbog konfiguracije terena zrakoplov se raspao i zapalio. Mjetani
koji su doli do mjesta pada, u njemu su pronali ostatke izgorjela pilota, a na
njemu ploicu s brojem i imenom Valentin. Pokopali su ga Krasnari i
Kutarevci na mjestu pada, zvanom Lomivrat. Godine 1956. kau daje dola
neka komisija koja je na Jezerima ekshumirala ostatke pilota, koji su preneseni
u Ameriku.
59. Smrt partizana na Jezerima. Prema izvjeu pokojnog Pave Staniia
Bilog negdje na podruju Zaviana, u predjelu Sukovo, oko Jezera, ustae su
ubili dva partizanska borca koja su ranije uhvatili negdje oko Lopaca povie
Svetog Jurja. ini se da se radi o nekome asniku rodom odnekud od Vinodola,
koji je nakon osloboenja 1945. iao posjetiti neku djevojku. Tada je uhvaen i
zajedno sa oferom ubijen.
60. Zloini etnika na Grezinama, Piteljku i Plasima. Sjeveroistono od
zaselka Devii (Krasno) cesta prolazi umovitim predjelima Senjskog bila u
pravcu Kutareva - Otoca. Na sredini puta u predjelu Grezine tijekom prolosti
bili su povremeni prepadi razbojnika i hajduka. I u vrijeme Drugoga svjetskog
rata ovdje su etnici iz Brloga i okolnih sela postavljali zasjede, zaustavljali
promet, pljakali nedune putnike i ubijali ih.1 Prema nepotpunoj evidenciji,
onodobnoj arhivskoj grai te sjeanju mjetana i rodbine u tim je predjelima
stradalo podosta Krasnara i itelja okolice. Prema prikupljenim podatcima
navodimo rtve rata i etnikih nedjela:
Ivan Devi Valentinov Julikin (otac) i njegov sin Frane prevozili su drva
za pilanu (1943.). Na Grezinama su ih uhvatili i ubili etnici.
Na Grezinama su etnici uhvatili 1943. Milana Devia Matijaina, kojega
su nakon muenja ubili.
Iz Kosinja preko Goljaka vraali su se u Krasno brat i sestra Ivan i Katica
Mikulin Jandrini. Njima su u predjelu Gorski palje preprijeili put i ubili
ih etnici 1943.
Nie Grezina uz cestu kod vrela Piteljaka etnici su uhvatili 1945. i ubili
Ivana Ania Jakovljeva zvana Ico.
Na mjestu njive Veljak vie Kutareva etnici su 1944. uhvatili i nakon
muenja ubili Ivana Aia Petrova, oca i kerku Emicu - Ciliku, koji su u
umi skupljali drva.
lfl
M. SOBOLEVSKI, 1992, 109-115. Navode se rtve etnikog terora i strahovlade s
odgovarajuom literaturom koja prati prilog i prilike u Drugom svjetskom ratu.
264
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Dvije ene (jedna trudna) 1943. vraale su se iz Senja umskom cestom

prema Kutarevu. Njih su na mjestu Plae - Ogarak iznad Krasna uhvatili
etnici. Nakon iivljavanja ubili su nedune ene i jo neroeno dijete.
Anu Samarija Jakovljevu, roenu oko 1897. u Krasnu, i njezina mua
ubili su kordunaki etnici u Sunji (Posavina) 1943.
Mnogi stanovnici Svetog Jurja, Krasna, Vratnika, Kutareva i drugih
okolnih mjesta tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa smrtno su stradali u
etnikim, partizanskim i jugoslavenskim zatvorima, logorima i drugim
mjestima na kojima su izvreni zloini. Ta mjesta nisu ni evidentirana, bez
obzira na postojanje instituta, zavoda, arhiva i muzeja koji su duni istraivati i
ovu noviju hrvatsku prolost.
Na podruju Brloga, Rapain-dola i Klanca od svibnja 1941. suberzivno su
djelovale manje poluvojne i vojne grupe etnika protiv tek ustrojene Nezavisne
Drave Hrvatske. Ti i drugi etnici na prostoru NDH uivali su svaku podrku i
pomo okupacijskih vlasti faistike Italije, kojima je odgovaralo takvo nesigurno
stanje i nedjela. Prema dijelom dopunjenoj evidenciji od 1941. do sredine 1945.
etnici su na senjskom podruju ubili vie od 45 osoba.17 Od navedenoga broja
veinu zloina etnici su izvrili na podruju mjesnih zajednica Krasno i Vratnik,
koje su u vrijeme rata pripadale dijelom opini Brlog - kotaru Otoac.
61. Zloini etnika na podruju Vratnika. Na podruju Mjesnog ureda
Vratnik etnici su izvrili ove vee zloine:
Iz Vratnika su krajem 1941./1942. konjskom zapregom krenuli po
"sljedovanje" u Otoac petorica priuvnih andara iz postaje Vratnik. Njih su iz
zasjede napali kod Rapain-dola mjesni etnici. Tom su prilikom ubijeni: 1. Jure
Katalini Jandrin Papin iz Crnoga Kala, 2. Ive Katalini Tomin Lukela, rodom
iz Melnica i 3. Tome Neki Franin Ljibi. Druga dvojica, Frane Biondi Ivanov
Manojla iz Melnica i Marko Katalini Lukin Padela iz Melnica uspjeli su
pobjei i izbjei osvetu etnika.
Krajem 1941. etnici iz Rapain-dola ubili su hrvatske orunike Ivana
Nekia Blaeva Nanina (r. u Vratniku) i Blaa Biondia Ivanova Koricu iz
Crnoga Kala.
Negdje u proljee 1945. etnici iz Rapain-dola ubili su ustae Milu
Biondia Ivanova Koricu i Ivana Lopca Danina Kujicu.
Sredinom prosinca 1941. etnici su uhvatili i poslije muenja ubili
zemljoradnika Petra Biondia.
17
M. SOBOLEVSKI, 1992, kao i podatci do kojih sam doao vlastitim istraivanjima na
spomenutom podruju od 1998. do 2000.
265
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 7. Partizanski vojnici na prijevoju Vratnik oko 12. rujna 1943.

62. Zatvori u Otocu i Babin Potoku. Na podruju Otoca i Babin Potoka
tijekom rata bilo je vie etnikih i partizanskih zatvora u kojima su stradali
stanovnici Senja i okolnih mjesta. Prema nepotpunim saznanjima negdje oko
15. prosinca 1943. partizani su uhitili Juru Katalinia Matina i njegova brata
Milana, rodom iz Crnoga Kala. Oni su odvedeni u Otoac na sasluanje. Oko
18. sijenja 1944. neto prije nego su postrojbe 392. hrvatske legionarske Plave
divizije zauzele Otoac, partizani su u zatvoru ubili zatvorenike, a meu
ostalima i brau Katalini. Oni su pronaeni ubijeni, vezani za ruke icom.
Pokopani su na mjesnom groblju Poljica - Otoac, gdje i danas poivaju.
Na tom podruju ubijeni su Joso Ani, Milan Ani Alkov i Mate
Samarija i baeni u jamu Runjevicu kod umeice, a Mate Devi Valentov i
Joso Samarija Pria (ubijeni 18. rujna 1943.) pokopani su na groblju Spilnik.
63. Zatvor u Svetome Jurju. Tijekom rata, a osobito od 9. IX. 1943. do
20. I. 1944. i nakon rata (poslije travnja 1945.), u Svetome Jurju i okolici bilo
je dosta poginulih koji su bili rtve pripadnika Ozne i seoskih odbora. Neki su
podlegli mukama, a druge su ubili i bacili ih iza zida groblja ili s kamenom oko
266
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 8. Prijevoj Vratnik, ostatci njemako-hrvatskih utvrenja i mjesta pogibije

hrvatskih vojnika oko 8./9. travnja 1945.
vrata u more kraj otoia Lisca. Prema nepotpunoj evidenciji stradali su 1945:
Finka Grii Ivanova (r. 1918.), Luka Markovi, zaselak Markovii, Oltari,
Dragica Kordi Ivanova, Ivan Kordi Tadijin (trgovac), Bozo Neki, Frane
Mikulin Dujin iz Razbojita, Marko Glava iz Krasna, Ivan Samarija iz Krasna,
neki Saco Dalmatinac, zamjenik Frane Mikulina, Jure Rukavina Ivanov, Pavao
Samarija Simin, Milan Rukavina Franin Kaval. Broj ubijenih u ovom malom
partizanskom zatvoru u Svetom Jurju jamano je vei od broja navedenih rtava.
Prilog 1. Stanovnici grada Senja i okolice koji su stradali kao rtve jugoetnika od 1941. do 1945., prema jo nepotpunoj evidenciji:
1.
2.
3.
4.
Ani, Mijat18 r. u Krasnu, uhitili ga i ubili etnici u Mazinu oko 3. kolovoza 1941.
Ani, Marija ena Mijata, roena u Krasnu 1895. Mariju i nejaku djecu etnici su odveli u
selo Krcane kod Udbine, gdje su ih muili i ubili 5. kolovoza 1941.
Ani, Mijata Marko, r. u Krasnu 1924.
Ani, Mijata Tomislav, r. u Krasnu 1927.
Od itave i brojne obitelji Mijata Ania ostao je iv samo sin Ivica, koji je u to vrijeme polazio
gimnaziju u Gospiu. Nakon rata Ivica je zavrio kole i fakultet te postigao uspjehe u ivotu. Danas
ivi u Zagrebu. Opirnije o zloinima nad obitelji Ani vidi M. SOBOLEVSKI, 1992,111.
267

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Ani, Mijata Nada, r. u Krasnu 1933.

Ani,19 Mijata Mira, r. u Mazinu 1938.
Sui, Milan, r. u Senju 1919., stolar, ubijen u Kninu 1941.
Biondi, Petar, zemljoradnik, r. u Melnicama 1901., ubijen koncem prosinca 1941.
Devi, Valenta Ivan Julkin, r. 1894. u Krasnu, ubijen na Grezinama 5. rujna 1942.
Devi, Ivana Franjo, r. 1924. u Krasnu, ubijen 5. rujna 1942. na Grezinama.
Devi, Marka Milan, r. u Krasnu 1921., ubijen na Grezinama nakon 5. rujna 1942.
Mri, Karlo, r. u Stinici 1880., ubijen u Gomirju u rujnu 1942.
Prpi, Krune Kos, r. 1907. u Krivom Putu, ubijen u Kragujevcu 1942.
Prpi, Krune ena, ubijena u Kragujevcu 1942.
Prpi, Krune sin, ubijen u Kragujevcu 1942.
Papi, Ivan, r. 1914. u Senju, ubijen u Srbiji 1942.
Mikulin, Jandre Ivan, r. 1919. u Krasnu, ubijen u Gorskom paljeu kod Krasna 5. oujka 1943.
Mikulin, Jandre Katica, r. 1922. u Krasnu, ubijena u Gorskom paljeu kod Krasna 5. oujka 1943.
Jedna ena iz Lea (?) vraala se iz Senja kui, ali su je zaklali etnici na mjestu Plasi
povie Krasna, oko 15. svibnja 1943.
Ista sudbina zadesila je istoga dana i drugu enu, koja je bila u drugome stanju.
Neroena djevojica u druge ene.
Rukavina, Dane, r. u Svetome Jurju 1899., ubijen nedaleko od Selaca 14. svibnja 1943.
Gregovi, Marijan, r. u Senju 19.., ubijen od etnika 1943. u Bihau.
Adi, Petar, r. 1879. u Krasnu, ubijen na njivi Veljak povie Kutareva 1944.
Adi, Petra Emica (Cilika), r. u Krasnu, ubijena s ocem Petrom 1944.
Bilen, Jure, r. 1910. u Jablancu, ubijen negdje u Slavoniji 1944.
Prpi, Jure Ivan Duda, r. u Krivom Putu 1989., ubijen 1944. (?)
Prpi, Josip, r. 1903. u Veljunu, ubijen koncem 1944.
Prpi, tipan Brkac, r. u Krivom Putu, ubijen krajem 1944.
Katalini, Mate Mile, r. u Cmom Kalu 19.., ubijen i baen u Jamu Runjevicu kod Otoca 194..
Katalini, Mate Mile, r. u Crno Kalu 19.., ubijen koncem 1941./42.
Katalini, Jandre Mate, r. u Crnom Kalu 19..., ubijen 1942.
Katalini, Ivana Frane Korica, r. u Crnom Kalu 19..., ubijen 1945.
Biondi, Jele Joso, r. u Crnom Kalu 19.., ubijen 194..
Lopac, Dane Ive Kujica, r. u Crnom Kalu 19.., ubijen 1941.
Katalini, Tome Ivan Lukela, r. u Melnicama 19.., ubijen u Rapain-dolu 1941./42.
Neki, Frane Tome Ljibi, r. na Vratniku 19.., ubijen koncem 1941. u Rapain-dolu.
Neki, Ivana Bla Nanin, r. na Vratniku 19.., ubijen koncem 1941. u Rapain-dolu.
Biondi, Ivana Bla Korica, r. u Crnom Kalu 19.., ubijen koncem 1943.
Biondi, Ivana Mile Korica, r. u Crnom Kalu 19.., ubijen 1945. (od Ozne - tzv. narodnog
suda u Rapain-klancu)
Samarija, Stjepana Ana, r. u Krasnu oko 1897., ubijena s muem u Sunji 1943.
Ani, Jakova Ivan Ico, ubijen na mjestu Piteljak kod Krasna 1945.
Jedna ena Primorkinja kod Oltara, kada je ila po hranu u Liku. Nju su na povratku ubili.
Biondi, Ivana Frane Korica, r. u Crnom Kalu, ubijen 1941. u Rapain-klancu.
Katalini, Nikole Jure Nikola, ubijen na Rasovai 1943.
Ronevi, Grge Joso Poli, r. u Crnom Kalu, ubijen u umi Grabaru 1941.
19
Ani, Mijata Ivica, r. u Krasnu oko 1925. ostao je iv, jer je sreom u to vrijeme polazio
gimnaziju u Gospiu, sada ivi u Zagrebu.
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Prilog 2. Mjesta smrti i broj pokopanih vojnika i civila iz vremena Drugog

svjetskog rata i poraa utvrenih na prostoru starih opina Krasno, Vratnik i
planinskog dijela Sv. Jurja (Senjsko bilo):
Broj
Br. Mjesto stradanja, pokopa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
/. Vratnik, Melnice, Crni Kal

Grobovi na prijevoju Vratniku pod novom cestom
Aljugina livada pod starom cestom, 1945.
Prosina- brdo juno od prijevoja Vratnik, 1945.
Melnice, kod bive pilane Ratkovi, 1943.
Lievica pod Malim Goljakom, 1945.
Piece pod Malim Goljakom, 1943.
Zorii, zaselak pod Senjskim bilom 1945.
Puinovajamurina, bezdan, 194271943.
Jama pod Majom glavicom (kod baraka HE) 1945.
Suma Rastovaa sjev. od Crnog Kala, 1943.
Brdo Voltaa istono od Crnog Kala, 1945.
uma Grabar sjeverno od Crnog Kala, 1941.
Jovina lokva pod Senjskim bilom, 1942.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
//. Senjska Draga - Senjsko bilo

Polupeina Orlovo-gnijezdo, sjev. od Vratnika, 1945.
Grob uz staru cestu, kod Tukania, 1945.
Perdasova njiva pod Majorijom, 1945.
Grob pod cestom nie Krajaeve kue, 1945.
Grob kod bive crkve sv. Nediljice, Senjska Draga, 1945.
Njiva Butorci pod cestom, Majorija, 1945.
Grob u Borovi prema Ronevi Docu, 1945.
Grobovi u Borovi branjevini, 1945.
Grob kod starog Matei-mosta, 1945.
Grob na Babinom putu, uz cestu, 1945.
Grob na Drinovi, pored Kuka, 1945.
Grob pod Poivalom - nie Piteljka, 1945.
Grob uz naputene stanove Seline, 1945.
Grobnica na livadi Zgelinki, 1945.
Branjevina sjeverno od Smiljania, 1945.
Grob uz cestu juno od Smiljania, 1945.
Ograda na Beui, zapadno od Ljubeina, 1945.
Grob na Hrmotinskoj kosi pod Tuevcem, 1945.
Ustae i
domo
brani
Parti
zani
Ostali20
9
1
1
1 c. .
1
2t. v.
1 nj. v.
2 c. .
1
1 c. .
1
1 c. .
3t. v.
1
2
1 k. v.
1 t. v.
1
1
3 nj. v.
2
6
3
2
2
1
1
9
1
1
1
9
c. - civilna rtva, nj. v. - njemaki vojnik, t. v. - talijanski vojnik, s. v. - savezniki vojnik
269
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

Broj
Br. Mjesto stradanja, pokopa

32. Grob na Brezama pod Tuevcem 1945.
33. Livada Krivajua, Stanje kod Hrmotina, 1945.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
47.a
48.
III. Grobovi na Sii, Oltarima

Vrh kote Kljui, juno od Turinskog kra, 1945.
Grob ist. od kote Kljui, Krasanska duliba, 1945.
Kebrove krevine juno od Kljuia, 1945.
Grobovi istono od kote Kljui, 1945.
Grob uz stari put ist. od Markovia, 1945.
Grob u krevini Devia, pokraj Sie, 1945.
Grob u Kebrovoj krevini, istonije od Sie, 1945.
Grob pod cestom na njivi Devia, 1945.
Grobovi kod Ivetine doline, 1945.
Grob na Malom klancu, uz staru cestu, 1945.
Grob na Resniku, ju. od Volarica, 1945.
Grob na Kuitu u Bilu povie Oltara, 1945.
Vrbanska ruja (lokva) u Senjskom bilu, 1945.
Nie Mateia, povie ceste uz ogradu, 1945.
Pod Vujincem kod Babi-doca, 1945.
Grob kod Oltara, 1952.
IV Krasno i okolica
Grob kod Doia prema Ivetiima, 1945.
Grobnica na livadi istono od Sklopia
Grobnica na livadi Jerinki (Babica), 1945.
Kulina u Krasnu, 1945.
Grob u Topeinoj dolini, povie Pilane, 1945.
Uhvaeni na Jezerima, ubijeni u Sv. Jurju, Senju 1945.
Ubijeni na Gorskom Paljeu (ju. od Krasna), 1945.
Ubijeni u Lomu na Velebitu, 1946.
Grobnica na Dimnjaci, uz cestu za Apatian, 1945.
Grob kod Panjinovi-lokve, pod jezerskom stranom
Smrt saveznikog pilota na Jezerima, 1944.
Smrt partizana na Sukovu - K. Jezera, 1945.
Zloini naGrezinama, Piteljku, Plai, 1941.-1945.
Zloini u Rapain-dolu i Rapain-klancu 1941.-1945.
(priblino ubijeno)
62. Ubijeni na podruju Otoca, Babina Potoka 1941.-1945.
63. Ubijeni u Svetome Jurju, 1943.-1945.
Poginuli ustae i domobrani
Poginuli partizani
Ostali poginuli
49.
49.a
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
270
Ustae i
domo
brani
1
2
Parti
zani
Ostali20
1
3
7
3
1
1
3
1
2
1
1
1
1
1
1
1 c. .
1
1
7
1
2 nj. v.
2
2 c. .
2 c. .
8
1
1 s. v.
2
11 c. .
7
1 c. .
2
107
10 c. .
22
46
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Prilog 3. Popis Liana pripadnika oruanih postrojbi NDH - poginulih

u borbi s partizanima na podruju grada Senja 1941.-1945.
15. travnja 1945., a i kasnije. Popis

si. 10. Zastavnik Lugomer, pripadnik 392.
je sastavljen prema objavljenim
hrvatske legionarske Plave divizije, negdje
podatcima u monografiji Ranka
na obroncima Velebita, ljeto 1944.
Sirnica, Gospiki spomen-zbornik, a
odnosi se na poginule hrvatske vojnike iz podruja Gospia, Peruia,
Karlobaga, Pazarita i Kosinja. Ovaj popis nije potpun, a nova saznanja ovise o
znanstvenom istraivanju institucija i potpori mjerodavnih opinskih i
upanijskih organa.
271
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
1. Gospi
Adamovi, Bozo Ivanov, ubijen kod Krasna, travanj 1945.
Ali, Stjepan Josin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Lisac, Milan Josin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Mauran, Ivan Jurjev, poginuo u borbi s partizanima kod Krasna.
Stilinovi, Katica Josina, ubili ju partizani kod Krasna, 1945.
Benkovi, Ivan Bartolov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
ani, Mile Davidov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Starevi, Ante Ivanov, poginuo u borbi s partizanima u Senjskoj Dragi, 1945.
Starevi, Ive Davidov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
(Iz Krasna, ivjeli u Gospiu):
Devi, Marko Boin, lugar, civil, strijeljali ga partizani u Gospiu, 21. lipnja 1945. (otac Milana i Josipa)
Devi, Boe Marko (aka), 22. g., hrvatski vojnik. Ubili ga partizani kod Zagreba 1945.
Devi, Boe Milan (Markov) 24. g., hrvatski asnik, ubili ga partizani kod Bleiburga 1945.
Fadijevi, Mile (Kosinjanin) poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Adija, Petar Lukin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Been, Stjepan Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Frkovi, Jurica Jurin, ubili ga partizani kod Vlake Pei, 1945.
Murat, Mate Josin, ubili ga partizani kod Svetog Jurja, 1945.
Starevi, Ivan Antin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Suknai, Joso Josin, ranjen u borbi s partizanima kod Senja 1945.
ari, Jure Matin, ranjen u borbi kod Senja, ubili ga partizani u Zagrebu, 1945.
Pezelj, Karlo Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Krasna, 1945.
Drenovac, Petar imunov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Krmpoti, Ivan Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Milinkovi, Pajo Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
2. Bilaj, Bilajsko Novoselo
Bori, Pave Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Busija, Ivan Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Butkovi, Milan Nikolin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Butkovi, Nikola Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Ili, Jakov Radin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Mati, Relja Petrov, ubili ga partizani kod Krasna, 1945.
3. Buim
Pavii, Joso Tomin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
4. Bruane
Nagli, Josip Blaov, poginuo u borbi s partizanima u Senjskoj Dragi, 1945.
5. Debelo Brdo
Maras, Dragan Nikolin, ubili ga partizani na Krasnu, 1945.
6. Kania
Jengi, Josip Jojin, ubili ga partizani na Krasnu, 1945.
Milinkovi, Ivan Petrov, poginuo u borbi s partizanima na Velebitu, 1945.
272
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 11. Pripadnici 11. like divizije rodom od Oltara, od lijeva Mikulin Ivan Dujin,
Vukeli Jure Josipov, Mio Babi Nikolin i Ivan Babi,
snimljeno u Gospiu 1943744. foto-atelje "Verson"
Milinkovi, Joso Milin, ubili ga partizani na Velebitu, 1945.
Milinkovi, Vlade Ivanov, ubili ga partizani u Krasnu, 1945.
7. Kolakovica
Serdar, Anton Antonov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Serdar, Mile Antonov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
8. Liki Osik
Pavii, Nikola Lujin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
9. Liki Novi
Asi, Jakov Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja 1945.
Brkljai, Ante Stipin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja 1945.
Buba, Ante Jakovljev, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Franceti, Milan Ivanov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Frkovi, Ante Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Frkovi, Mile Antin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Frkovi, Stipe Lukin, ubili ga partizani u Velebitu, 1945.
Jelaa, Joso Josin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Mataija, Niko Boin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Mataija, Stipe Milin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Niki, Mile Boin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Sveti, Nikola Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Sveti, Nikola Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
273
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 12. Orunik Mate Samarija Milin i ustaa Marko Vukeli Josin Joketa
rodom od Oltara, snimka oko 1943.
Stilinovi, Ivan Pilipov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Saban, Ive Lukin, poginuo u borbi s partizanima kod Krasna, 1945.
aban, Stipe Radin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
10. Alanak kod Divosela (Liki Novi)
Doen, Ivan Ivulj, ubili ga partizani u Velebitu, 1945.
Doen, Joso Martinov, ubili ga partizani u Velebitu, 1945.
11. Lipe
Adija, Joso Jakovljev, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Krpan Ive Stipin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
uti, Nikola Matin, ubili ga partizani u Senjskoj Dragi, 1945.
12. Mualuk
Bei, Jure Matin, ubili ga partizani u Senju, 1945.
Biljan, Ivan Martinov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Biljan, Nikola Lukin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Biniki, Grga Ivanov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Butkovi, Grga Filipov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Doen, Grga Jurin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
13. Ostrvica
orak, Mate Tomin, poginuo u borbi s partizanima na Vratniku, 1945.
274
A. Glavii: Mjesta pogibije
i pokapanja
vojnika i civila... (II. dio)
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
14. Podotra
Frkovi, Jure Josin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Frkovi, Mate Milin, ubili ga partizani u Sloveniji, 1945.
Paen, Joso Milin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Paen, Milan Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
75. Ribnik
Dukovac, David Danin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Dukovac, Lovre Lukin, ubijen u povlaenju od partizana u Svetom Jurju, 1945.
Erent, Nikola Martinov, ubili ga partizani kod Krasna, 1945.
Mati, Bozo Jukin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Sekuli, Dane Ivanov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
16. Smiljan
Mikulin, Drago Lukin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
17. iroka Kula
Niki, Luka Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Orekovi, Luka Josin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
18. Vrije
Niki, Nikola Stipin, poginuo u borbi s partizanima kod Krasna, 1945.
19. abica
Buneta, Ante Ivanov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Buneta, Mate Ivanov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Buneta, Pajo Pajin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
Zduni, Nikola Matin, ubili ga partizani kod Krasna, 1945.
Zduni, Slavko Tomin, ubili ga partizani kod Krasna, 1945.
20. Cesarica
ai, Nikola Markov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Smojver, Jakov Blaov, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
21. Dabri
Doen, Mate Jurin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Doen, Mate Ivin, ubili ga partizani na Vidovcu, Karlobag 1945.
22. Gornji Kosinj
Grguri, Ivan Lukin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
23. Kosinjski
Bakovac
Grguri, Mile Markov, poginuo u borbi s partizanima na Vratniku, 1945.
24. Aleksinica
Starevi, Stjepan Damjanov, poginuo u borbi s partizanima u Senjskoj Dragi, 1945.
21
Obojica Frkovia prema kazivanjima ubijeni su u Senjskoj Dragi.
275
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 13. Borci 12. brigade 26. divizije (IV. armije) sprovode zarobljenike, detalj
etveroreda na Staroj cesti (Mitnica-Viala), Senj oko 10. travnja 1945.
25. Brezovo polje
Balenovi, Nikola Grgin, ubili ga partizani kod Senja, 1945.
26. Budak
Rukavina, Nikola Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
27. Ote
Milinkovi, Joso Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Milinkovi, Marko Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Milinkovi, Tomo Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
upan, Ivan Pavlov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
upan, Nikola Stipin, ubili ga partizani u Senjskoj Dragi 1945.
28. Popovaa
Jelini, Martin Ivanov, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
29. Vranovine
Gobac, Tomo Josin, ubili ga partizani u Senjskoj Dragi, 1945.
30. Veliki Zitnik
Starevi, Ivan Matin, poginuo u borbi s partizanima kod Oltara, 1945.
276
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
Starevi, Marko Matin, poginuo u borbi s partizanima kod Oltara, 1945.

31. Perui
Pocrni, Ivan Milin, poginuo u borbi s partizanima u Senju, 1945.
32. Malo Polje
Markovi, Ivan Nikolin, poginuo u borbi s partizanima kod Senja, 1945.
Milkovi, Bla Josin, poginuo u borbi s partizanima u Krasnu, 1945.
33. Varo
Asanaji, Pave Perin, poginuo u bombardiranju Senja, 1945.
Luka Pavii,22 Kronika stradanja Hrvata june Like, navodi poginule

kod Senja.
Str. 44. Pavii, Marko Marka, Smokri, poginuo kod Senja u travnju 1945. (ne svibnju).
Str. 82. Rupi, Ante Jurin, r. Riice, poginuo 1945. kod Svetog Jurja u povlaenju 1945.
Str. 101. Krpan, Ante Bonzo, poginuo kod Senja, 1945.
Na kraju ovog popisa valja primijetiti da su svi navedeni nestali kod

Senja, za sada je to oko 112 pripadnika oruanih postrojbi NDH, zaviajno iz
podruja Like, grada Gospia i okolice. U slinom popisu L. Paviia na
Senjskom podruju gotovo da i nema Liana iz june Like (Sv. Roka, Lovinca)
koji su poginuli na spomenutom podruju u borbi s partizanima 1945. Stoga bi
bilo zanimljivo izvriti kompletnija istraivanja kako su regrutirani domobrani,
ustae i orunici i drugi pripadnici oruanih snaga NDH, kako su osnivane
satnije, bojne i zdrugovi te 11. lika divizija. Na alost, osim R. Sirnica, L.
Paviia, N. Biania i nekih vrijednih sjeanja i razgovora objavljenih u Vili
Velebita (1990.-2000.) gotovo da i nema povjesniara, arhivista ili muzealca
koji bi se profesionalno bavio ovim problemom i istraivao ovu noviju zaborav
ljenu prolost Hrvata koja se esto neprimjereno i neistinito prikazuje.
Zaboravljaju se mnoge rtve i zloini poinjeni nad Hrvatima Like i Podgorja
od 1918. do 1945. i posebno tijekom Domovinskog rata, sve se preputa zaboravu.
22
L. PAVII, 1996, 1-300. U ovoj primjerenoj monografiji autor, koji nije povjesnik niti
arhivist, s mnogo truda i zanosa opisuje i otima zaboravu mnoga stradanja i rtve Hrvata likih
opina Lovinac, Graac, Bruvno, Mazin, Zrmanja, Donji Lapac i Srb u godinama nakon I. svjetskog
rata, meuratnog razdoblja stare Jugoslavije i vremena II. svjetskog rata te poraa. Uvodno autor
donosi vijesti koje se odnose na stariju hrvatsku prolost toga kraja (raseljenje i doseljenje
Bunjevaca u Liku). Velika je teta da Pavii nije imao primjerene podrke hrvatskih povjesniara
arhivista i muzejskih institucija kao i lokalnih vlasti. Paviieva Kronika ostaje za sada jedina
pisana i tiskana dokumentacija, izvorite za istraivanje starije, a osobito novije povijesti hrvatskog
naroda june i istone Like. On moe posluiti primjerom kako se moe skupljati odreena graa
koja je unitena u nemirnim vremenima ratova koji su esto pustoili ove hrvatske krajeve. Kronika
je nastala na temelju sjeanja mnogih ivih i usmene predaje koja se ne zaboravlja.
277
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
SI. 14. Partizanska straa sprovodi kolonu zarobljenih njemako-hrvatskih vojnika

cestom kroz Senjsku Dragu, oko 10. travnja 1945.
Prilog
4. iva svjedoanstva,
usmena
predaja
Ankica Ani Lukina, Krasno; Ana Ani-Devi, Krasno; Ive Ai, Ai Lokva; Duje Ai Mijin,
Ai Lokva; Ive Ai Josin, Turinski Kr; Josip Aleksi, Ribnik (Chambery, Francuska); Vlade i
Milka Biondi, V. Stolac; Vlade Biondi (matiar), Vratnik; Mate Biondi Filipov, Ljubeine,
Senj; Marjana Ana Bai Lopac, Senj; Marko Babi Matin uak, Ai Lokva, Senj; Kata
Katalini-Biondi, Crni Kal; Mile Katalini Perin, Crni Kal; Marija Katalini-Ronevi Papina,
Crni Kal; Ivan Katalini Jandrin Papin, Crni Kal; Bozo Katalini Franin, Vratnik; Davida
Krmpoti-Kraja, Senj; ura Kliani, Senj; Mio Lopac Milin, G. Lopci, Senjska Draga;
Drago Lopac Milin, Tukanii, Senjska Draga; Vlade Lopac Ivin Perdas, Senjska Draga; Branko
Lopac, Senjska Draga, Senj; Josipa Legevi-Samarija, Krasno, Bjelovar; Vlade Legac Suri,
Senj; Mladen Lonari Anelika, Senj; Joso Margeta i . Jela, ukalj; Marija Margeta-Ani,
ukalj; Joso Markovi Lukin, Hrmotine, Senj; Nikola Markovi Grgin, Markovii-Oltari; Marko
Mikulin Jandrin Manjan, Krasno; Ive Mikulin Franin, Razbojite-Oltari; Marija MikulinVrban (ena Frane M.), Razbojite; Beta Neki-Ronevi, Ronevi Dolac; Bozo Neki Milin,
Ronevi Dolac; Miro Neki, Senj; Stjepan Neki, Crni Kal; Stipe Neki Mandin, Crni Kal;
Bozo Neki Stjepanov, Smiljanii Hrmotine; Mile Neki, Mateii, Senjska Draga; Darko Neki
Milin (prof.), Sv. Kri-Senjska Draga; Bozo Neki Martinov, V. Stolac; AnaZumberac, Senjska
Draga; Manda Neki-Katalini, Crni Kal; Branka Remeta Biondi, Vratnik; Mio Samarija
ele, Hrmotine, Senj; Ana Samarija-Turina, Hrmotine, Senj; Ivica Serti, Vratnik, Senj; Joso
278
Senj, zb. 27, 241-280 (2000)
Samarija Ivanov ikin, Krasno; Ante Samarija Ivanov, Senj; Ivan Samarija Josin, Devii,
Krasno; Bozo Samarija Alojzov, Hrmotine; Pajo pori, Kosinj, Senj; Marija Dragievikrgati, Sv. Juraj; Petar Tomljanovi Peo, Krivi Put, Senj; Ive Vukeli Brnjac, Krasno, Rijeka;
Julika Vukeli Josina, Tuevac; Ive Vukeli Pandore, Sv. Juraj; Stjepan Vrban Ivin Burnjak, Sv.
Juraj; Stipe Vukeli Milin, Gromile, Sv. Juraj.
Pri ovim mojim istraivanjima novije senjske prolosti iz vremena Drugog
svjetskog rata i poraa svojim izjavama i sjeanjima mnogo su pomogli gore
navedeni prijatelji, stanovnici starih opina Vratnik, Crni Kal, Melnice, Senjska
Draga, Stolac, Sv. Juraj, Oltari, Hrmotine, Tuevac, ukalj, Markovii, Turinski
Kr, Krasno, Devii. Dio podataka naao sam u literaturi i dijelu arhivske grae.
U tom radu od velike pomoi bio mije gospodin Darko Tomljanovi Pacula, koji
mi je svojim autom bio na usluzi; bez njegove podrke ne bih izvrio postavljeni
zadatak. Svima njima velika hvala jer smo samo zajednikim zalaganjem uspjeli
oteti od zaborava ove tune, jo neispisane stranice novije senjske prolosti.
Znamo da nismo mogli provjeriti sva kazivanja, raistiti neke dileme, ali bar j e
dio istine iskazan, ugledao je svjetlo dana.
Literatura
Nikola ANI, Povijest Dvanaeste dalmatinske brigade, Supetar na Brau, 1984.
Josip ALEKSI, Moje like uspomene, Vila Velebita, prosinac 1996, str. 15.
Josip Aleksi, Partizanke nisu drolje, strojopis, str. 1-9, Francuska, Chambery, od
priuvnog brigadira HV J. Aleksia, upuena autoru 25. 5. 1997.
Milan BUKVI, Otoac i Brinje u NOB 1941.-1945., Otoac, 1971.
Radule BUTOROVI, Suak i Rijeka u NOB-u, Rijeka, 1975.
Vladimir ERNAJEV, Borba za osloboenje Senja 1945, Senjski zbornik, 7, Senj, 1979,
251-257.
Mile DOMAZET, Perui 5. 8. 1996., pismo strojopisom, str. 1-5, autoru priloga, pod
naslovom Povlaenje Hrvatske vojske NDH iz Gospia i drugih mjesta Like, od 4.
travnja 1945.
Zdravko DIZDAR - Mihael SOBOLEVSKI, Preuivani etniki zloini u Hrvatskoj i u
Bosni i Hercegovini, 1941.-1945., HIZP, Zagreb, 1999.
Antun GIRON, Osloboenje Senja i okolice 1945., Senjski zbornik, 7, Senj, 1976, 245-250.
Ante GLAVII, Spomen-ploe i obiljeja u Senju i okolici (1880.-1996.). Svjedo-anstva
obljetnica i dogaaja, Senjski zbornik, 23, Senj, 1996, 341-376.
Ante GLAVII, Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila tijekom Drugoga svjetskog rata
na podruju opine Krivi Put, kotar Senj, Senjski zbornik, 26, Senj, 1999, 313-342.
Dragutin GRGUREVI, Devetnaesta sjeverodalmatinska divizija,Zagreb, 1964.
Jure KARAKA, ivotna drama like intelektualke, Tko je prof. dr. Manja Kovaevi, Vila
Velebita, 29, 20. sijenja 1995.
Milan KRANJEVI, Kompolje, Kompolje, 1998.
Karei LEVINIK, Osloboenje grada Senja i okolice u aprilu 1945, Senjski zbornik, 3,
Senj, 1967-68, 176-189.
279
Senj. zb. 27, 241-280 (2000)
Pavao MURGI, Na krinom putu nestala je moja satnija, Vila Velebita, 28, 23. prosinca
1994, str. 14.
Luka PAVII, Kronika stradanja Hrvata june Like, Zagreb, 1996.
Kazimir PRIBILOVI, Jugoslavenska ratna mornarica u borbama za konano osloboenje
Hrvatskog primorja 1945, Senjski zbornik, 7, Senj, 1976, 257-275.
Mihael SOBOLEVSKI, rtve etnikog terora na podruju opine Senj u tijeku II.
svjetskog rata, Senjski zbornik, 19, Senj, 1992, 109-116.
Ranko IMIC, Gospiki spomen-zbornik, Gospi, 1995.
Ana TOMLJENOVI, asno smo obranili hrvatski narod i domovinu, Vila Velebita, 52,
20. prosinca 1996., str. 14 i 15, razgovor s pukovnikom Josipom Aleksiem.
DIE STELLEN DES UMKOMMENS I DER BEGRABUNG VON DEN SOLDATEN UND
DEN BUERGERN IM LAUFE DES 2. WELTKRIEGES UND DER NACHKRIEGSZEIT AUF
DEM GEBIET DER ALTEN GEMEINDEN VRATNIK, KRASNO UND SVETI JURAJ VON
1941 BIS 1946(2. TEIL)
Zusammenfassung
Der Verfasser beschreibt in diesem Artikel die militaerischen und politischen Umstaende auf
dem Gebiet von Senj und Umgebung im Laufe des 2. Weltkrieges und der Nachkriegszeit. Auf Grund
der bescheidenen Daten und der Literatur, und hauptsaechlich auf Grund der Erinnerungen und der
Aussagen von den Teilnehmem an diesen Kriegsgeschehnissen, gibt er mehr als 65 Orte an, wo
meistens Soldaten der bewaffheten Kraefte des Unabhaengigen Staates Kroatiens gefallen waren oder
begraben wurden. Nach den Daten auf dem Gebiet von Vratnik, Krasno und Sveti Juraj fielen auf
diesem Gebiet mehr als 112 kroatische Soldaten, hauptsaechlich Likaner. Die Gesamtzahl betraegt
insgesamt 168 umgebrachte Soldaten und Zivilisten. Unter diesen Leuten befinden sich auch
Angehoerige der Partisanen-Einheiten, sowie Zivilisten die von diesem Gebiet stammten. Die
Mehrzahl der angegebenen Leute verunglueckten zur Zeit vom 7. bis zum 15. Maerz. Unter den
Getoeteten befanden sich auch Kriegsgefangene, aber sie wurden doch ermordet.
THE PLACES OF PERISH AND BURIAL OF SOLDIERS AND CIVILIANS DURING AND
AFTER THE SECOND WORLD WAR (1941 TO 1946) ON THE TERRITORY OF OLD
COMMUNITIES VRATNIK, KRASNO AND ST. JURAJ. (SECOND PART)
Summary
The author here deals with military and political circumstances on the territory of Senj
during WWII and some time after. Based on poor archival materials and literature and for the
most part on memory of the participants of those war events, the author speaks about sixty five
places where mainly the soldiers of the Indipendent State of Croatia armed forces perished or
were killed and buried. So, according to the respective pieces of information, more than 112
Croatian soldiers, mainly from Lika, lost their lives on the territory of Vratnik, Krasno and
mountainous part of St. Juraj. The total number according to different locations amounts to one
hundred sixty eight. Among them were also the soldiers of partisan formations and civilians from
that territory. They were killed for the most part between 7-15 April 1945. Among them was a
great number of prisoners of war, but they were executed as well. These, however, are not the
last and definitive figures.
280

Naslov

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Naslov

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II.

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

MJESTA POGIBIJE I POKAPANJA VOJNIKA I CIVILA

Izjutra 4. travnja 1945. jedinice IV. JA napale su dobro utvrene i branjene

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

Slavka Hajdinovia4 odluili su vratiti se u Liku i nastaviti borbu u zaklonu uma

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

Kako je podruje Vratnika, Krasna i Svetog Jurja bilo podesno za obranu

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

veoma dobro poznat domaem puanstvu, mjetanima pojedinih sela koji su na

/. Vratnik, Melnice, Crni Kal

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

u podrum stare kole na Vratniku, odakle je kriom pobjegao u oblinje Bilo,

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

10. etniki zloin u umi Rastovai. Sjeveroistono od Crnoga Kala u umi

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

progonjeni uskoci i hajduci. Ta su mjesta poznata i kao Orlovo gnijezdo. U jednom

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

19. Grobovi u Senjskoj Dragi pod Majorijom. U Senjskoj Dragi pod

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

povie zemlje Butoraca uz stari austrougarski "anac" pokopan je jo jedan

Ranko imi u Gospikom spomen-zborniku na strani 104. meu poginulima iz Podotre

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

22. Grob kod Matei-mosta. Zapadno od zaselka Mateii i nie novog

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

27. Grobnica na gelinki. S istone strane Ronevi Doca i lijevo od nove

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

Melnicama, ali je na tome mjestu naiao na partizansku zasjedu, koja ga je

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

SI. 4. Poloaj grobova br. 31-32, podruje Briza i Batinovice

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

njihov poloaj putem svojih izvidnika saznali su Ozna i Knoj pa je itavo

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

je ranjen i odvuen u Sveti Juraj u zatvor na istrani postupak, gdje je drugoga

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

Hrmotinama - uklju, a odatle se povlae prema Senjskoj Dragi, Francikovcu,

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

SI. 5. Poloaj grobova br. 34-48, podruje Oltara, Sie i Pandora

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj. zb. 27, 241-280 (2000)

Na podruju Oltara jo ima grobova hrvatskih vojnika izginulih nakon 9.

A. Glavii: Mjesta pogibije i pokapanja vojnika i civila... (II. dio)

Senj, zb. 27, 241-280 (2000)

stradanja i pokapanja rtava koje su veim dijelom iz Krasna i ire okolice. U